Kategorija: Politika

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović pokazuje sve veće nezadovoljstvo u partiji. Prema jednima je na izlaznim vratima, a prema drugima postavio je „uslove“ predsjedniku stranke Milanu Miličeviću.

Petrović je odmah po izboru za gradonačelnika Bijeljine, prije dvije godine, počeo da pokazuje da ga baš mnogo ne zanima stranka, naročito rukovodstvo.

Međutim, posljednjih mjeseci, gradonačelnik se gotovo „odrodio“ od SDS: Nisu provedeni izbori u gradskoj organizaciji, poznavaoci tvrde da se „nikom ne javlja na telefon“, a nakon što nije izabran za potpredsjednika stranke, nije dozvolio ženama iz Bijeljine da se pojave na Saboru žena SDS u nedjelju u Doboju. Na svoju ruku, došla je Mirjana Oražanin, poslanik u Narodnoj skupštini.

Petrović: Ide u NF
Ulje na vatru dolio je predsjednik Gradskog odbora SNSD, Miroslav Milovanović, koji tvrdi da je Petrović na izlaznim vratima SDS.

–Ljubiša priželjkuje da ga isključe iz SDS kako bi ispao žrtva i prešao u Narodni front. Ponikao je u SDS, zatim prešao kod dr Zlatka, a onda se ponovo vratio u SDS. U međuvremenu tajno i odvojeno pregovara sa SNSD, US i DEMOS. Sljedeća stanica je NF – prokomentarisao je Milovanović na društvenim mrežama.

Ljubiša Petrović, po pravilu, ni sada nije odgovarao na naše telefonske pozive. Međutim, izvori Srpskainfo kažu da, bez obzira što se ponaša kao da nije dio SDS, Petrović, bar za sada, ne planira napuštanje partije.

-Radi se o pojedinačnim nezadovoljstvima. Petrović zna da ponovo ne može da prođe kao preletač. Ima povjerenje prema predsjedniku SDS Milanu Miličeviću od koga je tražio da „iščisti“ SDS od onih za koje smatra da „sarađuju sa režimom“. Podsjećam da je sličan zahtjev u PDP svojevremeno imala Jelena Trivić, prije nego je napustila stranku. Petrović, prije svih, misli na načelnik Sokoca Milovana Bjelicu, ali i na načelnika Lopara Radu Savića – kaže naš izvor.

„Nismo razgovarali“

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže za Srpskainfo da sa Ljubišom Petrovićem nije razgovarala na temu prelaska u NF.

-S Ljubišom imam više nego dobar odnos baziran na međusobnom povjerenju i ubjeđenju da se i jedno i drugo beskompromisno borimo protiv režima. Ali o njegovoj poziciji u SDS i planovima za dalje nismo razgovarali. Svakako, Narodni front u Bijeljini će podržati Ljubišu za novi mandat na čelu grada – kaže Trivićeva.

S druge strane, predsjednik SDS Milan Miličević podsjeća da je Petrović bio kandidat SDS, a kada je bio referendum o njegovom opozivu, SDS je stala iza svog gradonačelnika i pomogla da opstane.

-Poslije toga, mojim imenovanjem za v.d. a kasnije i predsjednika SDS, Ljubiša je rješenjem koje sam ja potpisao, povjerenik za provođenje unutarstranačkih izbora u SDS u Bijeljini. Prije nekih sedam dana imali smo sastanak u Bijeljini, gdje je bilo 40-ak aktivista i Ljubiša, gdje je dao prijedlog sa rokovima za završetak izbora. Ne znam tačne datume, mi smo prihvatili njegove rokove – kaže Miličević za Srpskainfo.

Milan Miličević ne ide na skupštinu NFFOTO: SDS
„Kriva je afrička kuga“
Na pitanje zašto Petrović ranije nije uspio da provede izbore u Bijeljini, Miličević kaže da je dobio odgovor da je poznati problem s afričkom kugom svinja u Semberiji pomjerio sve planirane rokove.

-U ovom momentu ja mogu reći samo da je Ljubiša povjerenik za Bijeljinu. Sve drugo što i ja čujem i pročitam su za mene u ovom trenutku samo glasine i na njih ne obraćam pažnju. Naravno da SDS zaista ima cilj da, ne samo Petrović, nego i ostali naši istaknuti funkcioneri funkcionišu i daju doprinos već na idućim lokalnim izborima. To da imamo različita razmišljanja o pojedinim temama, to je dobro. To ne bi smjelo biti prepreka u zajedničkom radu – kaže Miličević.

Pitali smo i za nedolazak delegatkinja iz Bijeljine na jučerašnji Sabor žena SDS u Doboju.

-Šta ja znam, obrazloženje može biti to da nisu završeni izbori, iako smo dali mogućnost da se pošalju delegati – kaže Miličević.

Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet.

Ovo, u najkraćem, predviđa Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, a koji bi pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trebalo da se nađe već naredne sedmice.

Podsjetimo, prema aktuelnom Zakonu o imunitetu RS, članovi izvršne vlasti, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bili su zaštićeni samo od građanske parnice, ali ne i krivične. Treba reći i da su ovim nacrtom zadržane stare odredbe zakona, koje predviđaju da pravo na imunitet po gorenavedenom osnovu imaju poslanici u NS RS i delegati u Vijeću naroda RS.

Takođe, zakonom je predviđena i retroaktivna primjena, koja podrazumijeva da sva navedena lica, te drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, mogu da se pozovu na imunitet i ukoliko je protiv njih pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika ili kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (ovo drugo je alternativna verzija člana 8 predloženog zakona).

Zanimljivo je da je Kristijan Šmit u BiH stigao 2. avgusta 2021. godine.

Što se tiče zakona u daljem, svi gorepomenuti funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme, za postupke koje su vršili u sklopu dužnosti na imenovanim funkcijama, ali se pozivanje na imunitet, kako to predviđa nacrt, ne može smatrati opštom preprekom za njihovo krivično ili parnično gonjenje.

Nadalje, ukoliko bi se našli u situaciji da budu u krivičnom ili parničnom postupku, a izjave da su sve radili u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta će se rješavati odlukom suda pred kojim se vodi krivični ili parnični postupak, a protiv te sudske odluke moći će da podnesu žalbu Ustavnom sudu Republike Srpske.

U obrazloženju nacrta predlagač navodi da aktuelni zakon ostavlja mogućnost da se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika, te da je zato neophodna zaštita najviših nosilaca izvršne vlasti.

“Nacrt zakona štiti akte Narodne skupštine RS da bi mogli biti sprovođeni, a ne pojedinca ili ličnosti. Mi koji ih izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih sprovode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, pokušao je da objasni Nenad Stevandić, predsjednik NS RS i jedan od predlagača zakona, na šta je dobio odgovor iz opozicije.

“Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen kao rimski papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripa”, kazao je Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, rekao je da je zakon – potpuni nonsens.

Usvajanje zakona za novinara Slobodana Popadića ima opravdanje u smislu da oni koji provode akte NS ubuduće ne mogu biti kažnjeni od strane OHR-ovog Krivičnog zakonika BiH. Tim prije, kaže, što je Krivični zakonik BiH nametnut, a ne usvojen.

“Međutim, u ovu priču je upleteno previše loših namjera, nepoznanica i nelogičnosti da bismo povjerovali u znanje i čestitost onog ko ovakav zakon predlaže. Prije svega, članovi izvršne vlasti, u ovako korumpiranoj zemlji, ne mogu da imaju opšti imunitet od krivičnog gonjenja. Ako se misli na ‘nepoštovanje odluka visokog predstavnika’, onda to mora biti jasno navedeno, a ne da se ostavi da tumači kako ko hoće”, ističe Popadić.

Za njega je sporna i odredba zakona koja kaže da o pitanju imuniteta odlučuje sud pred kojim se proces vodi, a da nezadovoljna strana može da podnese apelaciju Ustavnom sudu RS.

“Šta ako je proces pred Sudom BiH, kao sada Dodikov? Da li se na odluku Suda BiH može podnijeti apelacija Ustavnom sudu RS?”, zapitao se on, te dodao:

“Na kraju, postoji mogućnost da opet uđemo u vrzino kolo, da NS RS usvoji ovaj zakon, a da Ustavni sud BiH ili Kristijan Šmit donesu odluku o njegovom stavljanju van snage. Naravno, Srpska to ne bi poštovala, ali kakva vajda od imuniteta ako se neki proces pokrene pred Sudom BiH koji obožava i Šmita i Ustavni sud BiH? To znači da se funkcioneri RS zapravo štite pred sudovima u Srpskoj”, naveo je Popadić.

Podsjetimo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. On je tada nametnuo i tri odluke o imunitetu u BiH, prema kojima su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.

Očekujem da će novi zakon o imunitetu proći sve faze i biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske u redovnoj proceduri, rekao je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.

Bukejlović je naglasio da ovaj zakon na specifičan način širi dijapazon lica koja su njime obuhvaćena iz izvršne i zakonodavne vlasti za ono što su učinili u vršenju svojih dužnosti.

• Zakon o imunitetu trenutno je u fazi nacrta i prolaziće redovnu zakonsku proceduru, ne ide po hitnoj proceduri, nego očekujemo da zakon prođe sve faze i da bude usvojen – rekao je Bukejlović.

On je podsjetio da su zakon predložili narodni poslanici, a Kolegijum Narodne skupštine razmatrao ga je u petak, 1. decembra.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je nedavno izjavio da je priprema zakona o imunitetu završena, te da bi se uskoro mogao naći pred poslanicima.

Ovu inicijativu podržale su pojedine stranke iz Republike Srpske, dok su se iz Federacije BiH čule kritike.

Prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. Ešdaun je u oktobru iste godine nametnuo tri odluke o imunitetu u BiH, odnosno po jednu za entitetske, te zajednički nivo vlasti.

Prema ovim odlukama, od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni su poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara.

Advokat Goran Petronijević ocijenio je da bi Srbija i Hrvatska trebale da aktiviraju svoja ovlaštenja kao garanti Dejtonskog sporazuma, s obzirom na to da je nelegalni i nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit izvršio državni udar u BiH, jer je sebi prigrabio zakonodavna ovlašćenja koja mu ne pripadaju i promijenio Krivični zakon BiH.

Petronijević je rekao da Šmit nema ulogu zakonodavcu, već da je prigrabio sebi zakonodavnu vlast, promijenio Krivični zakon i propisao da će onaj ko ne bude izvršio njegovu naredbu biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

• Po tom članu sada gone predsednika Republike Srpske Milorada Dodika. To je smejurija od izigravanja prava i međunarodnog i unutrašnjeg – izjavio je Petronijević za TV Prva.

Govoreći o cilju takvih poteza, Petronijević je naveo da su iz međunarodne zajednice locirali da skidanjem Dodika sa vlasti rješavaju problem otpora Republike Srpske u svim međunarodnim zahtjevima koji idu prema BiH, a to se, prije svega, odnosi na prijem BiH u NATO i druga pitanja.

• Dakle, skidanjem Dodika sa vlasti računaju da će dobiti nekoga ko će u Republici Srpskoj dati saglasnost na sve one aktivnosti kojima su se u Srpskoj do sada protivili. Iza toga stoji ulazak u NATO i otimanje teritorije Srpske, znači ne imovine, nego teritorije, jer imovina znači teritoriju – rekao je Petronijević, koji je i predsjednik nevladine organizacije Centar za obnovu međunarodnog prava.

On je istakao da bi na sve to morale da reaguju Srbija i Hrvatska.

• Garanti Dejtonskog sporazuma su Srbija, kao pravni sledbenik tadašnje SR Јugoslavije, i Hrvatska. Prema tome, treba aktivirati ovlašćenja koja su u izvornom Dejtonskom sporazumu data i Srbiji i Hrvatskoj u smislu očuvanja Dejtona – rekao je Petronijević.

On je naveo da je cilj sudskog procesa koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka Šmita da se Dodiku zabrani da se bavi politikom, a da je optužba potpuno neosnovana.

Petronijević je rekao da nelegalno i nelegitimno postavljeni visoki predstavnik dolazi u BiH, pribavlja bonska ovlašćenja koja mu ne pripadaju, dodajući da se u bonskim ovlašćenjima, niti u Dejtonskom sporazumi, ni Ustavu BiH, ne može naći ni riječ o zakonodavnoj ulozi visokog predstavnika.

On je ukazao da čitav ovaj problem počinje od nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika koji nije imenovan na način kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom.

Petronijević je podsjetio da visokog predstavnika predlaže Savjet za implementaciju mira /PIK/, a verifikuje Savjet bezbjednosti UN, koji ga mini rezolucijom postavlja i on tek onda ima ovlašćenja koja su prije njega svi imali.

On je napomenuo da čak ni PIK nije jednoglasno predložio Šmita, već su Rusija i još jedna od zemalja stavile rezerve na to.

Petronijević je podsjetio da je bio jedini slučaj kada je Kristijan Švarc Šiling bio visoki predstavnik, a nije bila donesena mini rezolucija, ali je postojala pisana korespondencija između svih članova PIK-a i članica Savjeta bezbjednosti UN i pristanak na to, pa je onda to zamijenilo mini rezoluciju.

Bivši diplomata Zoran Milivojević rekao je da je ono što je urađeno direktno rušenje Dejtonskog sporazuma koji je na snazi i da BiH nije suverena država, jer ima PIK.

• Ovo je pokušaj da se na silu sruši Dejtonski sporazum i proizvede novi status BiH u skladu sa interesima dela međunarodne zajednice – istakao je Milivojeivć.

On je podsjetio da je BiH primljena u UN na osnovu Dejtonskog sporazuma, ali izvornog, prema kojem ona funkcioniše sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Sa ovakvim Ustavnim sudom ne možemo govoriti o vladavini prava, jer to je klasična tiranija, i daleko smo od Brisela danas, rekao je Milan Petković, advokat i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

Prioritet svake zemlje mora da bude vladavina prava. Ako se ne smatramo svi istima, onda ne živimo u pravnoj državi. To je jedan od uslova za pregovore i ulazak u EU – istakao je Petković.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas putuje u Brisel, gdje će na sastanku, na visokom nivou zatražiti da se dosljedno u paketu sprovedu i realizuju svi prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije.

• BiH opterećuju ozbiljni problemi. Imamo krizu vlasti koji traju duži vremenski period, i trebalo bi da u Briselu nešto krene sa mrtve tačke. Evropska unija ukoliko želi BiH kao svoju članicu mora da uvaži zahtjeve iz Republike Srpske, koja je na neki način i stvorila današnju BiH. S druge strane, Bošnjacima odgovora ovakav sistem, jer on štiti isključivo njihove ineterese za razliku od druga dva konstitutivna naroda – poručio je Petković.

Američki ambasador Majkl Marfi po ko zna koji put direktno prijeti izabranim organima Republike Srpske.

• Ne možemo osporiti legitimitet Marfija kao ambasadora SAD u BiH, ali njegovo miješanje u unutrašnje stvari druge države i te kako. Ovo nije pitanje za Ameriku, već za Evropu i Brisel. Kad god su SAD provodile referome na ovim protstorima to nije završilo dobro – rekao je Petković.

U srijedu se nastavlja suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću.

• U fazi smo glavnog pretresa, Dodik i Lukić su se izjasnili da nisu krivi, i sada očekujemo da Tužilaštvo iznosi dokaze i argumentuje optužnicu. Okupljen je dobar pravni tim za odbranu, koji nas uvjerava da bi sve osim oslobađajuće presude bio veliki skandal. Međutim, imamo takav sud kakav imamo, i postoji bojazan da bi krajnja odluka mogla imati i političke primjese. Krenuo je kao politički, a nadam se da će završiti u pravničkim vodama – istakao je Petković.

Komentarisao je i istupe ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza.

• Ne očekujem da će doći do smjene, jer će ga zaštiti njegovi mentori i politički saborci na bh sceni – zaključio je Petković.

Sljedeći veliki protest nezadovoljnih boraca Vojske Republike Srpske, kada bude organizovan, neće biti zaustavljen dok se ne ispune svi njihovi zahtjevi.

Ovo za Srpskainfo najavljuje poslanik Narodnog fronta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Radislav Dončić, koji posljednjih dana obilazi gradove i opštine širom Srpske, gdje razgovara s pripadnicima boračke populacije o njihovim problemima.

Dončić, koji je prije mjesec i po dana prvo protestovao na brdu Kostreš kod Dervente, a onda predvodio proteste nezadovoljnih boraca u Banjaluci, ističe da su zahtjevi prema vlastima ostali isti – povećanje mjesečnog boračkog dodatka na sedam maraka, konačno rješavanje pitanja zapošljavanja djece poginulih boraca, kao i revizija statusa bivših pripadnika VRS, odnosno odvajanje pravih od lažnih boraca.

“Nema razilaska”
– Trenutno obilazim naše saborce širom Srpske. Preksinoć sam bio u Šipovu, gdje su ljudi jasno rekli šta misle o sistemu kojim upravljaju dezerteri, dok su pravi borci i oni koji su stvarali Republiku Srpsku poniženi i obespravljeni. Ako se ne ispune naši zahtjevi, sigurno će biti organizovan novi veliki protest. Kada će to biti u ovom trenutku zaista ne mogu precizno da kažem, ali jasno poručujem da ako nas prisile da se ponovo okupimo razilaska nema sve dok se naši zahtjevi ne ispune – kaže Dončić za Srpskainfo.

Dodaje da ne očekuje da će podršku dobiti od Boračke organizacije Republike Srpske, čiji su čelnici prošlog puta, kad je protestovao na Kostrešu i u Banjaluci, odbili da pozovu svoje članstvo da mu se pridruži.

– Štaviše, od pojedinaca iz vrha BORS stizale su lažne optužbe na moj račun. Ja od ove borbe odustati neću. Očekujem podršku od svih pravih boraca VRS jer je ovakav položaj za ogromnu većinu ratnih veterana postao neizdrživ – tvrdi Dončić.

BORS za “stabilnost”
Podsjećamo, kada je u oktobru Radislav Dončić pozvao ratne veterane da mu se pridruže na protestima u Banjaluci, član Predsjedništva BORS, Jovan Erletić, za Srpskainfo tada je otvoreno poručio da ta organizacija “nikad neće doći na skupove koje organizuje Dončić”.

– Ako ima neke svoje borce, može da ih vodi tamo – govorio je Erletić, tvrdeći da nakon što je došlo do povećanja mjesečnog boračkog dodatka na 2,2 KM, kao i obećanja da će od sljedeće godine taj dodatak iznositi 3 KM, “ništa ne bi trebalo da se bojkotuje”.

– Pogotovo poslije ovih napada Ustavnog suda BiH na imovinu. Ne bi trebalo da mi sada pravimo probleme – poručivao je Erletić.

Predsjednik BORS Radan Ostojić takođe je, prije nekoliko dana, na pitanje novinara o tome kada će Boračka organizacija Srpske da se pobuni zbog sveopšte situacije u Republici Srpskoj, kriminala i korupcije i ogromnog bogatstva pojedinaca iz vlasti, rekao da “za sve postoji vrijeme”.

– Da bi pričali o tome i korupciji moramo imati stabilnu državu i vladavinu prava, a ne da se potenciraju nemiri i eskalacija situacije – odgovorio je Ostojić.

S druge strane, iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je i prošli put podržalo Dončićeve proteste, za Srpskainfo poručuju da su spremni ponovo izaći na ulicu ukoliko vlasti ne ispune zahtjeve za poboljšanje teške materijalne situacije bivših boraca VRS.

– Politika nas apsolutno ne interesuje, ali ono što mi tražimo već godinama nalazi se u Dončićevim zahtjevima. Naše udruženje i ranije je organizovalo proteste zbog teškog položaja boračke populacije i podržaćemo svaku iskrenu borbu za poboljšanje statusa ratnih veterana – ističe potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov.

Šemsudin Mehmedović, prema svemu sudeći, završio je sa SDA karijerom, iako u svim svojim obećanjima govori prilično zagonetno.

Jutros je najavio osnivanje nove političke platforme, ali i konkretno političke stranke čiji će on biti član.

Mehmedović je naglasio kako se trenutno radi na novim političkim opcijama, a sve u skladu sa političkom platformom kakvu je ranije najavio. Otkrio je da će nova stranka imati prefiks “Bosanska”.

-U proteklih nekoliko sedmica intenzivno radi jedan politički tim koji radi na novim političkim opcijama, to je u skladu sa političkom platformom koju sam ranije najavio. Potrebna je demokratizacija političkih stranaka što je nužno potrebno da bi se govorimo o bilo kakvom ozbiljnom političkom zaokretu – rekao je Mehmedović za BHRT.

Ističe kako ima zamisao da okupi sve one koji smatraju da politika u BiH mora i treba biti demokratizovana.

–Radimo na političkoj platformi, potpuno novom političkom pristupu. Imamo zamisao da okupimo političke stranke, da okupimo sve koji misle da treba demokratizirati politiku. Blizu smo da se osnujemo novi politički pokret koji bi zapravo objedinio sve političke stranke koje imaju ambicije da štite integritet BiH i da sebe klasificiraju u novi politički okrug – priča on.

Osim te političke platforme koju najavljuje Mehmedović, on kaže i da je u procesu osnivanja i politička stranka, ali da nije za sada sigurno da li će je on voditi.

O tome kada će biti predstavljena nova politička platforma, Mehmedović kaže da će javnost biti blagovremeno obaviještena.

-Ja sam ranije najavio da radim na osnivanju nove platforme, rade se programski dokumenti, trebamo vidjeti kako će se to prihvatiti među građanima. Za sada je to mnogo pozitivnije nego što sam očekivao, u fazi smo izrade nove strukture koja bi trebala da čini novo političko tijelo oko kojeg će se okupiti i ovaj politički savez – kaže Mehmedović, prenosi Klix.

Takođe, naglasio je da će to biti stranka centra sa ekonomsko-sigurnosnom situacijom te da ima ambicije da ima svoje klubove u svim parlamentima.

Podsjećamo, Srpskainfo je 10. novembra objavila da Mehmedović osniva stranku i da će imati „bosanski“ prefiks.