VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Ne vjerujemo Ustavnom sudu BiH; Sve je postalo besmisleno

    Predsjednik Republike Srspke Milorad Dodik kaže da je Srpska jasno rekla da ne vjeruje Ustavnom sudu BiH koji je vođen nastojanjima pojedinih zapadnih zemalja i muslimanskih političara uradio sve da uruši Dejton, a tu instituciju pretvori u dekadentnu i neustavnu, koja sve što je radila je radila na štetu Ustava BiH, ali i srpskog naroda i Republike Srpske.

    • Odlazak stranih sudija i poništavanje svih nesutavnih odluka, uslov je Srpske, koja do tada neće birati sudije. Republika Srpska ranije je birala sudije Ustavnog suda BiH u dobroj mjeri uvjerena da je moguća pravičnost u pogledu djelovanja ovog suda – rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Nažalost, kaže Dodik, posljednjih godina to nije slučaj.

    • Zato mi ne možemo da vjerujemo toj instituciji. Sudije Srbi tamo su služili kao dekor, a ne kao konstruktivni dio zaštite Ustava, ne samo Srba i Republike Srpske, već i ustavnih vrijednosti. To su zloupotrijebili do te mjere da je sve postalo besmisleno – rekao je Dodik u Banjaluci nakon sastanka sa Njegovim preosveštenstvom episkopom banjalučkim Јefremom.

    Istakao je da je Republika Srpska jasno rekla da dvojica sudija iz Srpske neće biti izabrana dok se ne reguliše novi sastav Ustavnog suda, te mu se oduzmu sve neustavne nadležnosti i pravila koja je sam sebi pribavio.

    Odlazak stranih sudija i poništavanje svih neustavnih odluka uslov je Srpske, koja do tada neće birati sudije. Republika Srpska ranije je birala sudije Ustavnog suda BiH u dobroj mjeri uvjerena da je moguća pravičnost u pogledu djelovanja ovog suda. https://t.co/LoleCBPUtq

  • Bivši visoki funkcioner SDA osniva partiju

    Donedavno visoki zvaničnik SDA Šemsudin Mehmedović uputio je poziv na osnivačku skupštinu svoje stranke “Naprijed”, a koja će biti održana u Tešnju.


    Mehmedović je objavio da će skupština biti održana sutra u tešanjskom Domu kulture s početkom u 18.15 sati.

    “Stranka, snažnog simboličkog naziva ‘Naprijed’, promoviše i zagovara nove političke i društvene koncepte čiji je krajnji cilj jedinstvena, demokratska i institucionalno snažna Bosna i Hercegovina. Na skupštini će biti predstavljeni program stranke, njeni osnovni ciljevi, vizija i misija, kao i pravci budućeg strateškog djelovanja”, najavio je on, navodi UNA TV.

    Naglasio je da će uskoro biti moguće učlaniti se u ovu stranku, a da će o tome blagovremeno upoznati javnost.

    U pozivu je predstavio i logotip stranke.

    Mehmedović je sredinom prošlog mjeseca istupio iz SDA, i to nakon što nije uspio u namjeri da bude protivkandidat Bakira Izetbegovića za predsjednika SDA.

    U njegovoj dosadašnjoj stranci su kao razlog zašto nije prihvaćena njegova kandidatura istakli da nije zadovoljio proceduralne kriterije.

    Bio je višegodišnji član SDA te poslanik u Parlamentu BiH.

  • Stevandić: Spriječiti donošenje odluka bez Srba

    Stevandić: Spriječiti donošenje odluka bez Srba

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je potpuno jasno da je donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez sudija iz Republike Srpske plan za buduće funkcionisanje BiH, što je potrebno spriječiti dejtonskim pravilom da nema odluka bez konstitutivnih naroda i entiteta.

    • Kada su srpske sudije i bile u Ustavnom sudu BiH služile su smo za ukras da bi imali alibi za preglasavanje. Sada više ne postoji nikakav alibi – rekao je Stevandić.

    On je istakao da pravila ne važe jedino u Ustavnom sudu i Kancelariji OHR-a.

    • Visoki predstavnik nema nikakav legitimitet, a u Ustavnom sudu, koji nije ustavna kategorija i ne postoji zakon o Ustavnom sudu, nema više nijednog Srbina – rekao je Stevandić.

    On je poručio da je bitno sačuvati ono što Republici Srpskoj pripada Dejtonskim mirovnim sporazumom, a to je pravo da odlučuje i pravo da drugi ne odlučuju o njoj.

    Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević zvanično ide u penziju i da u toj pravosudnoj instituciji više neće biti nijednog sudije iz Republike Srpske.

  • Kalabuhov: Visoki predstavnik ne postoji, apsurdan proces protiv Dodika

    Kalabuhov: Visoki predstavnik ne postoji, apsurdan proces protiv Dodika

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov rekao je da Republika Srpska ima potpuno pravo da se ponaša kao da visoki predstavnik u BiH trenutno ne postoji i ocijenio da je razlog sudskog procesa protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika apsurdan.

    • Dodika optužuju zbog nepoštovanja odluka koje je nametnula privatna persona koja nije visoki predstavnik i kao takva nema ovdje odgovarajućih kompetencija. Osim toga, predsjednik Republike predstavlja izbornu volju većine građana i njegovo suđenje po pitanju suprotstavljanja spoljnom diktatu je bukvalno kršenje Ustava Republike Srpske – istakao je ruski ambasador u intervjuu Srni.

    Na pitanje postoji li mehanizam kojim bi bila osporena funkcija Kristijana Šmita, imajući u vidu činjenice da je stvorio dodatne probleme u BiH jer je bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN na mjestu visokog predstavnika, Kalabuhov je naveo da, za sada, sa pravne tačke gledišta, visoki predstavnik u BiH ne postoji i njegova funkcija je prazna.

    • U postojećim pravnim dokumentima od Dejtona, pa sve do konferencija Savjeta za sprovođenje mira /PIK/, uključujući Bonsku konferenciju 1997. godine ne pominju se nikakva ograničenja niti pravni mehanizmi smjene visokog predstavnika sa njegove funkcije. Podrazumijeva se da se to može uraditi konsenzusnom odlukom svih članica PIK-a – rekao je ruski ambasador.

    SAVЈET BEZBЈEDNOSTI ЈEDINI MOŽE ODGOVORITI NA UZURPACIЈU VLASTI U BiH

    Kalabuhov je ocijenio da u BiH postoji slučaj bukvalne samozvane uzurpacije vlasti.

    • Uzimajući u obzir da su se sve kritične situacije temeljno razmatrale preko zvaničnih izvještaja u Savjetu bezbjednosti UN, uključujući izveštaje samog visokog predstavnika, mislim da je Savjet bezbjednosti jedinstvena institucija koja može dati odgovor na novonastalu situaciju – naveo je ruski ambasador.

    Međutim, ukazao je Kalabuhov, problem je što predstavnici kolektivnog Zapada bezočno guraju svoje interese u ovom tijelu, ignorišući pravne norme.

    Na pitanje da li Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ opravdava svoje postojanje u BiH, nakon što je od osnivanja pokazala pristrasnost u donošenju mnogih odluka, ruski ambasador je rekao da je stav Ruske Federacije po tom pitanju odavno poznat.

    • Sa naše tačke gledišta procedure imenovanja visokog predstavnika bile su prekršene više puta. Prvo, kandidatura Kristijana Šmita nije bila usaglašena konsenzusom u Upravnom odboru PIK-a kao što je bilo 25 godina, niti bila prihvaćena od sva tri konstitutivna naroda BiH – pojasnio je Kalbuhov.

    Drugo, napomenuo je ruski ambasador, postoji i kontradiktornost sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, dok kandidatura Šmita nije ni odobrena rezolucijom Savjeta bezbjednosti, koji je članom sedam Povelje UN zadužen za nadgledanje situacije u BiH.

    Kalabuhov je podsjetio da je ovakvo tumačenje bilo potvrđeno više puta čak i od samog Upravnog odbora PIK-a u kominikeu 26. novembra 2021. godine, kao i u rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 234 /2002/, u kojoj Evropljani nedvosmisleno priznaju da visoki predstavnik mora da bude odobren od Savjeta bezbjednosti UN.

    • Relevantna rezolucija ponuđena od Rusije i Kine 22. jula 2021. godine bila je bahato odbijena od zapadnih članica PIK-a i od tog trenutka funkcija visokog predstavnika ostaje upražnjena, dok sam PIK radi potpuno nelegitimno kao grupa pojedinih ambasadora koji nemaju prava da savjetuju, a kamoli da nameću nešto narodima BiH – naglasio je ruski ambasador.

    OHR – ALAT SPOLjNOG MEHANIZMA KOЈI MORA BITI ZATVOREN

    Kalabuhov je ukazao i na činjenicu da je potpuno iskrivljen smisao takozvanih bonskih ovlaštenja.

    Ruski diplomata podsjetio da je na početku bilo predviđeno da takozvana bonska ovlaštenja budu samo alat za uklanjanje sa funkcija nekooperatvnih političara, te za razradu privremenih državnih mehanizama sve dok se ne dogovore sva tri konstitutivna naroda.

    • Međutim, to se nikad nije desilo i vidimo da se bonska ovlaštenja koriste za donošenje ne samo privremenih zakona, nego čitave strukture državne uprave o kojoj nikad nije bio postignut nikakav konsenzus u zemlji – upozorio je Kalabuhov.

    Generalno, rekao je Kalabuhov, OHR je postao anahronizam.

    • Stoga, OHR, kao alat spoljnog protektorata, mora da bude zatvoren – poručio je ruski ambasador.

    DEЈTON – OSNOV RAZVOЈA BiH

    Osvrćući se na nasrtaje Zapada da izvrši reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao garanta mira, Kalabuhov je istakao da Rusija polazi od toga da je ovaj dokument osnov razvoja BiH kao zemlje tri ravnopravna naroda i dva entiteta.

    • Budućnost je u rukama samih državljana BiH – poručio je Kalabuhov.

    On je podsjetio da Dejtonski sporazum ima dugu istoriju ne samo u smislu izrade teksta, već i njegovih tumačenja.

    • U tom smislu vrlo je slikovito da trenutno u BiH ne postoji zvaničan prevod Dejtona, uključujući i sam Ustav zemlje na jezik bilo kojeg od tri naroda – autentičan Dejton je verifikovan samo na engleskom – istakao je Kalabuhov.
  • Vulić: Sud i Tužilaštvo BiH u rukama stranaca s ciljem razgradnje Dejtonskog sporazuma

    Vulić: Sud i Tužilaštvo BiH u rukama stranaca s ciljem razgradnje Dejtonskog sporazuma

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da su Sud i Tužilaštvo BiH otuđeni centri moći i instrumenti u rukama određenog dijela međunarodne zajednice s ciljem razgradnje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, otimanja imovine entitetima i stvaranja unitarne BiH.

    Napominjući da je engleskim kompanijama već ustupljena imovina u Varešu, Vulićeva je naglasila za Srnu da to samo potvrđuje zašto srbomrscima smeta predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i zašto se protiv njega vodi namješteni sudski postupak.

    • Vlast u Republici Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Dodikom, nikada neće dozvoliti otimanje imovine Republike Srpske od bilo koga, pa ni od Engleza i ostalih frigidnih likova, jer je u Dejtonu imovina nedosmisleno dodijeljena entitetima – rekla je Vulićeva.

    Sve ovo, dodala je ona, jasno otkriva nečasnu ulogu Kristijana Šmita i onih koji su ga poslali u BiH i podržavaju njegove nelegalne radnje, među kojima je i rukovođenje pravosudnim institucijama u BiH s ciljem razgradnje Dejtona.

    • Hapšenje predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, koji je i onako imao sumnjivu biografiju, kao što je ima i sam tužilac Nedim Ćosić, potvrđuju sve ono na šta srpske institucije ukazuju. Pravosuđem u BiH upravljaju stranci radi ostvarenja svojih interesa posredstvom ‘podobnih’ likova u Sudu i Tužilaštvu koji mogu da se pohvale svim osim da rade profesionalno, po pravu i pravdi – ocijenila je Vulićeva.
  • Košarac: U 2024. u fokusu implementacija ustavnih nadležnosti iz domena carina

    Košarac: U 2024. u fokusu implementacija ustavnih nadležnosti iz domena carina

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da će u 2024. godini u fokusu rada resornog ministarstva ostati Trgovska gora, da je potrebno deblokirati pitanje “Istočne nove interkonekcije”, te donijeti pravilnike kako bi vinari iz Republike Srpske i FBiH nakon 24 godine mogli nesmetano da izvoze na tržište EU.

    Košarac je najavio da će u fokusu ovog ministarstva u 2024. godini biti implementacija ustavnih nadležnosti iz domena carina, te analizi međunarodnih bilateralnih i trilateralnih trgovinskih sporazuma.

    • Јačaćemo kapaciteta Kancelarije za veterinarstvo i Uprave za zaštitu bilja, jer smatramo da moramo te institucije osposobiti dodatno kako bi bile servis privrednicima Republike Srpske i Federacije BiH i kako bi omogućili što efikasniji spoljnotrgovinski promet određenih proizvoda – rekao je Košarac u razgovoru za Srnu.

    U domenu energetike, Košarac je rekao da zajedno sa nadležnim entitetskim ministarstvima i vladama, te uz puno obezbjeđenje energetskog suvereniteta Republike Srpske i FBiH, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa treba da definiše pitanje zakonskih rješnja koja proizilaze iz ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice i standarda koje ona propisuje.

    • Moramo nastaviti deblokirati priču kada je u pitanju Istočna nova interkonekcija i na tome ćemo intenzivno raditi – dodao je Košarac.

    U sektoru poljoprivrede on najavljuje da će na dnevni red, uz punu koordinaciju i aktivnosti sa entitetskim ministarstvima, biti stavljene određene direktive EU.

    • Na primjeru Zakona o organizaciji tržišta vina pokazali smo da to može. Imamo obavezu da devet pravilnika koji proizilaze iz tog zakona donesemo kako bi vinari iz Republike Srpske i FBiH nakon 24 godine mogli nesmetano da izvoze na tržište EU. To je jedan od prioriteta koje moramo da završimo – precizirao je Košarac.

    Navodeći da 82 proizvođača vina u BiH godišnje na 3.600 hektara proizvode oko 18 miliona litara, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara ocijenio je da proizvodnja vina postaje jedna od ozbiljnih i prepoznatljivih privrednih grana u Republici Srpskoj i FBiH.

    • Nakon što je donijeta Odluka o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata u roku od 90 dana obavezni smo donijeti pravilnik o markiranju goriva, što je značajna aktivnost Ministarstva – dodao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, pitanje najavljene izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na granici Hrvatske sa BiH, mora u dosadašnjem intenzitetu ostati u fokusu Ministarstva kako bi se zaštitili životi 250.000 stanovnika u 13 opština u BiH.

    • Kada je u pitanju zaštita životne sredine, potrebno je da, uz potpunu koordinaciju sa entitetskim ministarstvima i vladama entiteta, definišemo način kako bi adekvatnim projektima mogli povući sredstva iz međunarodnih fondova, prije svega Zelenog klimatskog fonda za projekte koji su značajni za očuvanje prirode – naveo je Košarac.

    On je najavio da će vrlo brzo biti iniciran projekat koji je od značaja za zimske turističke centre, prije svega Јahorinu i Bjelašnicu, a tiče se uticaja klimatskih promjena na dužinu zimske turističke sezone.

    • U domenu namjenske industrije, koja je u nadležnosti entiteta, ali je promet te robe u nadležnosti Ministarstva, pratićemo sve trendove i raditi na ispunjavanju dodatnih inspekcijskih nadzora – rekao je Košarac, ocijenivši da je u ove aktivnosti potrebno uložiti dodatne napore.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dodao je da će dužna pažnja biti posvećena organizaciji sajamskih manifestacija i biznis foruma.

    • Mislim da su Јahorinski biznis forum i Mostarski sajam lideri na tom planu u BiH – naveo je Košarac.

    Govoreći o podršci realnom sektoru Republike Srpske i FBiH, Košarac je istakao da je potrebno vidjeti kako im se sa nivoa institucija BiH može pružiti podrška.

    U 2024. godini, kaže Košarac, potrebno je izvršiti i analizu nekih međunarodnih bilateralnih i trilateralnih sporazuma.

    • Ono pitanje na kojem ćemo sigurno insistirati zajedno sa privrednicima FBiH jeste deblokada pitanja članstva BiH u inicijativi Otvoreni Balkan. Vidljivo je da privrednici Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije imaju određene benefite, a naši nemaju. Јa ću tu uložiti dodatne napore, prije svega sa privrednicima iz FBiH, da to pitanje otvorimo. U nekim razgovorima oni su jasni u stanovištu da to treba da uradimo, ali žao mi je što postoje neki otpori u Predsjedništvu BiH da to stavimo u fokus – rekao je Košarac, podsjećajući da Republika Srpska podržava pomenutu inicijativu.

    S aspekta pitanja spoljnotrgovinskog prometa, Košarac je ocijenio da bi bilo dobro da se u koordinaciji sa drugim ministarstvima u Savjetu ministara aktivnije pristupi uvođenju integrisanih graničnih prelaza sa susjednim zemljama.

    • Time bi se pojednostavili prelasci građana i robe, bilo bi manje čekanja na granicama, posebno u jeku turističke sezone, na prelazima kod Trebinja, Bijeljine i Višegrada, dok ne znam koji bi mogli biti zahtjevi FBiH – dodao je Košarac.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara ocijenio je da postoje dobra komunikacija i razumijevanje sa predstavnicima institucija Republike Srpske i FBiH kada su u pitanju aktivnosti ovog ministarstva.

    • Naravno, biće nekih pitanja o kojima se nećemo saglasiti – konstatovao je Košarac.

    On je odbacio mogućnost centralizacije zarad nekih reformskih zakona ili potreba bitnih za integracije BiH u EU, ističući da je to potpuno neprihvatljivo.

    • Moj stav i politika Republike Srpske koju ja ovdje predstavljam jeste da ovo ministarstvo ne može postati centralni organ, ali to ne znači da ne možemo koordinisati i razgovarati, artikulisati entitetske kapacitete i suverenitete entiteta u svim pitanjima, zbog čega ću nastaviti da ulažem dodatnu energiju na kooridinaciju sa resornim ministrima – istakao je Košarac.

    Naglašavajući potrebu obezbjeđivanja energetske stabilnosti FBiH i Republike Srpske, Košarac je podsjetio na nužnost ispunjenja evropskih energetskih standarda i ulaska u proces dekarbonizacije.

    • Moramo raditi na osposobljavanju naših proizvodnih kapaciteta, transformaciji sa fosilnih goriva na obnovljive izvore. Mislim da tu postoje jasne strategije FBiH i Republike Srpske, kao i okvirna strategija koja se odnosi na nivo BiH do 2035. godine, a koja uključuje i one značajne proizvodne kapacitete kao što su Buk Bijela ili neke nove gasne interkonekcije – rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, uprkos tome, onda se probudi neko u Sarajevu ko osporava izgradnju hidroelektrane Buk Bijela ili “Istočne gasne interkonekcije”.

    • Smatram da je značajno u tom pogledu depolitizovati određene strukture u Sarajevu kada su u pitanju energetski projekti u Republici Srpskoj. Republika Srpska ne blokira niti jedan razvojni projekat FBiH i mislim da Federacija treba prestati sa ovim praksama jer nećemo odustati od izgradnje energetskih kapaciteta, energetske stabilnosti i bezbjednosti za naše građane i privredu – poručio je Košarac, podsjećajući da Srpska ne blokira izgradnju Јužne gasne interkonekcije.

    Govoreći o nedavnim susretima na visokom nivou sa predstavnicima Rusije, Kine, Ujedinjenih Arapiskih Emirata i Saudijske Arabije, Košarac je istakao da su ove zemlje iskazale želju da investiraju u Republiku Srpsku i FBiH, ali uz normativno definisanje te saradnje.

    • Plašim se da će ovo ostati na nivou ideje s obzirom na činjenicu da smo zarobljeni nekim stavovima da je EU prioritet – rekao je Košarac.

    Iako se 72 odsto izvoza BiH odnosi na EU, Košarac je ukazao na potrebu otvaranja BiH i ka drugim tržištima i savezima, podsjećajući da je u vrijeme pandemije virusa korona došlo do zastoja spoljnotrgovinskog prometa sa zemljama Unije.

    • Smatram da bi bilo dobro i mudro da BiH u ovom vremenu ozbiljnih izazova zbog naših proizvođača otvorimo pitanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evro-azijskom unijom, Kinom – kao što je uradila Srbija, ali i da otvorimo transparento razgovore sa drugima koji žele da investiraju ovdje, poput UAE i Saudijske Arabije – naveo je Košarac.

    Kada bi BiH uspjela da potpiše ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom, istakao je Košarac, to bi značilo da one zemlje koje nemaju taj ugovor mogu u BiH instalisati svoje proizvodne kapacitete, što bi omogućilo zapošljavanje domaćih ljudi.

    • To bi bio ozbiljan investicioni pomak – konstatovao je Košarac, ali je izrazio sumnju da će se ovo, kao i pregovori za sklapanje sporazumom sa Rusijom, koji je uslov da BiH postane članica Svjetske trgovinske organizacije, odugovlačiti zbog predrasuda političkog Sarajeva.

    Košarac je dodao da, ne napuštajući priču o EU, BiH treba ozbiljno razmišljati i o Briksu, navodeći da će punopravan član ovog saveza od januara biti i UAE.

    Govoreći o rješavanju pitanja izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na području Trgovske gore, Košarac je najavio da će početkom godine biti predloženo da BiH angažuje jednu međunarodnu kancelariju, kao što je Hrvatska već učinila.

    On je istakao da se neće odustati od bazičnog stava Predsjedništva BiH koji je jasno definisan na prijedlog tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, a to je da sve institucije BiH zajednički rade kako bi se Hrvatska onemogućila da na lokalitetu Čerkezovac, na Trgovoskoj gori, gradi odlagalište nuklearnog otpada.

    • Zahvalan sam svim nivoima vlasti koji daju doprinos, nevladinom sektoru, domaćim i međunarodnim ekspertima koji nam pomažu da radimo na prikupljanju podataka i da branimo interese republike Srpske i FBiH. Bitno je da zaštitimo živote ljudi i prirodne ljepote tog kraja – poručio je ministar soljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    Krajem januara ističe produžena odluka Savjeta ministara o zabrani izvoza oblovine, koja je donijeta u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom komorom FBiH, te Spoljnotrgovinskom komorom BiH, a za koju Košarac podsjeća da je donijeta nakon što su zbog izvoza oblovine u EU drvoprerađivači u BiH 2021. godine ostali bez sirovine.

    On je istakao da se ovom odlukom ne krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako to neki tvrde, i založio se za hrabije uvođenje mjera kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje.

    • Da sam suveren u donošenju odluka, da mogu sam to da uradim, davno bih uradio. Ovako imamo situaciju da dio Savjeta ministara strahuje šta će reći delegacija EU u BiH – istakao je Košarac u intervjuu za Srnu.
  • Goganović: Političko Sarajevo da prestane da priziva međunarodnu zajednicu

    Goganović: Političko Sarajevo da prestane da priziva međunarodnu zajednicu

    Republika Srpska neće samo posmatrati da joj pokušavaju oteti imovinu i krajnje je vrijeme da se političko Sarajevo uozbilji i sva otvorena pitanja počne rješavati sa predstavnicima Srpske, a ne da samo prizivaju međunarodnu zajednicu, rekao je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

    Goganović je naveo da se prizivanjem međunarodne zajednice da reaguje urušavaju suverenitet BiH, za koji se u Sarajevu navodno zalažu.

    Komentarišući poziv bošnjačkog političara Denisa Zvizdića za hitno raspoređivanje vojnika ЕUFOR-a i NATO-a na područje Brčkog, Goganović je u izjavi Srni podsjetio da je ЕUFOR nedavno saopštio da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna i da oni prema rezoluciji Savjeta bezbjednosti imaju mandat da to i ocjenjuju.

    • Mi iz Republike Srpske podržavamo NATO saradnju, ali oni ne mogu jednostrano povećavati svoje snage u BiH, odnosno bez naše saglasnosti – ukazao je Goganović.

    On smatra da je ovo istorijski momenat kada se jedino Republika Srpska bori za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • Predsjednik /Milorad/ Dodik ne prijeti secesijom nego upozorava da Srpska neće samo posmatrati dok pojedinci iz međunarodne zajednice i političkog Sarajeva pokušavaju da joj otmu imovinu za koju su mnogi borci Vojske Republike Srpske dali život i koja joj pripada Dejtonskim mirovnim sporazumom – rekao je Goganović.

    Goganović je dodao da Zvizdić priča o miru i stabilnosti, te da treba da zna da je najveći garant mira i stabilnosti u BiH poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    On je dodao da ЕUFOR procjenjuje bezbjednosnu situaciju u skladu sa mandatom i redovnim aktivnostima, kao i da nisu podložni političkim pritiscima Zvizdića ili bilo kojih drugih političara u BiH.

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić pozvao je na hitno raspoređivanje vojnika ЕUFOR-a i NATO-a na područje Brčkog kao “preventivna aktivnost radi očuvanja mira i stabilnosti u BiH, regionu i ЕU”.

  • Dodik: Bonska konferencija je blef koji ispusuje budućnost BiH

    Dodik: Bonska konferencija je blef koji ispusuje budućnost BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Kristijan Šmit manifestacija sveg beznađa međunarodne politike koja posljednjih 30 godina pokušava da nametne koncept koji ne prolazi i ne može proći u BiH.

    Kristijan Šmit je ilegalni visoki predstavnik jer nema odobrenje Savjeta bezbjednosti UN i mi to ističemo od samog njegovog pojavljivanja u BiH. Čak je i on sam, prije dolaska u BiH, na čestitke koje su mu upućene u Njemačkoj, rekao u tamošnjoj izjavi: “Sačekajmo”. Moramo da sačekamo odluku Savjeta bezbjednosti UN, onda mi možete čestitati – podsjetio je Dodik u izjavi za Indept njuz, vodeća agencija neprofitnog Međunarodnog sindikata medija.

    Međutim, dodao je Dodik, odmah nakon nekoliko mjeseci Šmit je i sam prekršio svoju izjavu i pojavio se u BiH kao ilegalac koji pod uticajem američke moći pokušava da se nametne u BiH kao navodni visoki predstavnik.

    • Umjesto da dovede stvari do legitimiteta i dobije odluku Savjeta bezbjednosti UN o njegovom imenovanju, Šmit je otišao u represiju. Zakon je promijenio na dan izbora, odnosno po završetku izbora u 19.00 časova. Na sam dan izbora u BiH, na Ustav je intervenisano zakonom i pojedinim zakonima, što je nezamislivo. To ne postoji ni u jednoj zemlji na svijetu – istakao je predsjednik Republike Srpske u telefonskom razgovoru za IDN.

    Dodik je naglasio da penzionisani njemački političar uživa podršku samo Amerikanaca i onih koji ih slijede, te da ono što u čitavu priču unosi veoma tužnu emociju jeste činjenica da je Njemačka dozvolila da se na ovaj način ruši njihova spoljna politika.

    • Što se tiče Šmita, on ne može proizvesti nikakvo “božanstvo” i njegova pojava ne utiče pozitivno na BiH. Dakle, njegovo nametanje zakona prihvataju samo muslimani u BiH i to kao mehanizam za obračun sa drugima – Srbima, konkretno sa mnom i još nekima koji mu ne odgovaraju – rekao Dodik.

    On je ukazao da je situacija u BiH veliki blef međunarodne zajednice i dodao da visoki predstavnik nema ovlašćenja koja je sebi prisvojio Šmit, a nisu ih imali ni oni ranije koje je imenovao Savjet bezbjednosti UN.

    • Kada su uveli bonska ovlašćenja, tadašnji visoki predstavnik Karlos Vedstendorp, Španac, rekao je: “Ovo nema veze sa zakonom, ovo je mimo zakona i Dejtonskog sporazuma, ali moramo da pokušamo da uradimo nešto. To znači da bonska ovlašćenja nemaju stvarnu osnovu”, smatra Dodik.

    S druge strane, žena koja je predvodila britansku delegaciju na Bonskoj konferenciji je rekla: “Ovo je blef, a vidjećemo da li će uspjeti. I taj blef ovdje funkcioniše već 30 godina!” – zaključio je predsjednik Republike Srpske u razgovoru za IDN.

    U tekstu se navodi da su u ovoj agneciji odlučili lično da razgovaraju sa Dodikom da bi autentično pristupili temi, uz bezbroj zakonskih tekstova i dokumentaciju UN, naglašavajuči da je predsjednik Srpske bio sve ono što, kako su naveli, nisu očekivali: “Bio je prijateljski nastrojen i ljubazan – a ne nemoguć, kako ga je Šmit predstavljao”.

  • Austrijski mediji: Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti

    Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH jer nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti, pišu austrijski mediji.

    Naime, portal indepthnews.net potvrdio je ovu činjenicu navodeći da plata OHR-a od 24.000 eura mjesečno, uz brojne druge beneficije, svakako može biti motiv za snažno lobiranje u međunarodnoj zajednici koje je pokrenuo penzionisani Šmit da zadrži svoju funkciju u BiH.

    • Zato sam ovdje, u Beču, da tražim političku podršku – početkom novembra Šmit se obratio auditorijumu na bini Evropskog foruma u Beču. Njegovo izlaganje se svelo na to da je pričao protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika jer ne može da razgovara sa njim za istim stolom. Prisutnim iskusnim diplomatama bilo je jasno da Šmitovi ciljevi i alati koje je forsirao nemaju nikakve veze sa diplomatijom. Upravo je to ono što je diplomatija, sjedenje za istim stolom i razgovor. Ne možete koristiti pogrešne alate i pitati se zašto nešto ne funkcioniše? U diplomatiji nema represije. Zato strane diplomate moraju prestati da zloupotrebljavaju vladavinu prava i da ne poštuju međunarodne norme i Dejtonski sporazum, uključujući demokratski ustavni poredak BiH – navodi portal.

    Da li je Kristijan Šmit legitiman visoki predstavnik u BiH koji predstavlja UN? Dokumenti SB UN kažu: Ne!

    Da bi došli do istine i saznali da li se Šmit lažno predstavlja i koja su mu zakonska ovlašćenja, pomenuti portal je istražio dokumentaciu UN-u u Njujorku.

    • Imali smo uvid u pismo austrijskog diplomate Valentina Incka od 24. juna 2021. godine upućeno predsjedniku Savjeta bezbjednosti da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira odlučio da imenuje bivšeg saveznog ministra Kristijana Šmita iz Savezne Republike Njemačke za sljedećeg visokog predstavnika za BiH. Stalni predstavnik Njemačke pri Ujedinjenim nacijama Kristof Hojzgen podnio je to pismo preporuke SB UN. Kako je PIK donio odluku, ko i kada se sastao, te koji su još kandidati konkurisali za tu funkciju, a obrazloženje za izbor Šmita je netransparentno i nedemokratsko, usuđujem se reći kriminalno-korumpirano. Ali onda je propao Nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika za implementaciju Mirovnog sporazuma za BiH u UN-u u Njujorku 22. jula 2021. godine. Nacrt rezolucije nije usvojen pošto nije dobio potreban broj glasova (S/PV.8823) – navodi portal.

    U pismu od 31. oktobra 2023. godine stalnog predstavnika Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Nebenzje Vasilija Aleksejeviča, upućenom predsjedniku Savjeta bezbjednosti, dostavljen je trideseti izvještaj Republike Srpske o nedavnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini prozivajući gospodina Kristijana Šmita zbog diktature: “Dejtonski sporazum je bio veliki uspjeh i nema šanse da se rat u BiH ponovo desi.

    Ipak, unutrašnja politička situacija u BiH danas je neobično turbulentna. BiH je zemlja sa izuzetno komplikovanom i bolnom istorijom.

    Savršeno je očigledno da svaki međunarodni zvaničnik u BiH koji se nada da će poboljšati situaciju mora imati duboko razumijevanje regiona, obilje diplomatskih vještina, opreznu i strpljivu razboritost i veliku kulturnu senzitivnost.

    Јednako je očigledno da gospodin Kristijan Šmit, diktator ubačen u BiH od strane šačice moćnih zemalja, djelujući bez trunke legaliteta, nema nijednu od ovih osobina.

    Zaista, pokazao se kao sušta suprotnost tome. Јoš gore, u zemlji u kojoj mnogi ljudi nikada ne mogu zaboraviti genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima, inspirisan nacistima, koji je počinjen u prošlom vijeku, ova figura koja zahtijeva neograničenu moć da dekretom upravlja BiH otvoreno se, bez pardona, povezuje sa grupom koja poštuje Vermaht iz nacističke ere.

    Stalne alarmantne izjave gospodina Šmita tendenciozno okrivljuju izabrane lidere iz Republike Srpske za političku nestabilnost BiH i lažno ih optužuju za podrivanje vladavine prava i ustavnog poretka BiH. Gospodinu Šmitu nedostaje razumijevanja da shvati da su upravo njegovi nepromišljeni, nezakoniti dekreti glavni uzrok nedavnih previranja u BiH i da stranac koji polaže autokratska ovlašćenja nad narodom BiH, u najmanju ruku, predstavlja užasnu zloupotrebu vladavine prava i teškog kršenja ustavnog poretka BiH.

    Određene članice Savjeta bezbjednosti odlučile su da uskrate bilo kakvu ulogu Ujedinjenih nacija u imenovanju visokog predstavnika; uviđajući da bi postizanje konsenzusa o takvom imenovanju zahtijevalo težak diplomatski rad, oni su umjesto toga krenuli lakšim putem uzurpiranja autoriteta Savjeta i imenovali čovjeka po sopstvenom izboru, pretvarajući se da je imenovanje legalno.

    Opšte je poznato da nije bilo legalno, ali na stranu zakonitost, ostaviti tako nepromišljenog i nekvalifikovanog čovjeka kao što je gospodin Šmit u tako teškoj i osetljivoj poziciji, u tako turbulentnom vremenu za region, predstavlja flagrantnu diplomatsku zloupotrebu.”

    Dodik: Bonska konferencija je “blef” koji ispisuje budućnost BiH

    Predsjednik Republike Srpske zaključio da je Šmit manifestacija sveg beznađa međunarodne politike koja posljednjih 30 godina pokušava da nametne koncept koji ne prolazi i ne može proći ovdje u Bosni i Hercegovini.

    • Kristijan Šmit je ilegalni visoki predstavnik jer nema odobrenje Savjeta bezbjednosti, a mi to ističemo od samog njegovog pojavljivanja u BiH – rekao je Dodik te dodao: Čak je i on sam, prije dolaska u Bi , na čestitke koje su mu upućene u Njemačkoj, rekao u tamošnjoj izjavi: Sačekajmo. Moramo da sačekamo odluku Savjeta bezbjednosti UN, onda mi možete čestitati.

    Dodik je rekao da je odmah nakon nekoliko mjeseci i sam prekršio svoju izjavu i ovdje se pojavio kao ilegalac koji pod uticajem američke moći pokušava da se nametne u BiH kao navodni visoki predstavnik.

    • Umjesto da dovede stvari do legitimiteta i dobije odluku Savjeta bezbjednosti UN o njegovom imenovanju, Šmit je otišao u represiju. Zakon je promijenio na dan izbora, odnosno po završetku izbora u 19 časova. Na sam dan izbora u BiH na Ustav je intervenisano zakonom i intervenisano je pojedinim zakonima, što je Nezamislivo. To ne postoji ni u jednoj zemlji na svijetu – istakao je predsjednik Milorad Dodik za pomenuti portal tokom telefonskog razgovora iz Beča u BiH.

    Dodik tvrdi da penzionisani njemački političar uživa podršku samo Amerikanaca i onih koji ih slijede. On ističe da ono što u čitavu priču unosi veoma tužnu emociju jeste činjenica da je Njemačka dozvolila da se na ovaj način ruši njihova spoljna politika. Iz njegove perspektive, ovaj pravni proces pokazuje koliko je bilo nepravdi pod trenutnim rukovodstvom ljudi koji vode spoljnu politiku Njemačke.

    • Što se tiče Šmita, on ne može proizvesti nikakvo božanstvo i njegova pojava ne utiče pozitivno na Bosnu i Hercegovinu. Dakle, njegovo nametanje zakona prihvataju samo muslimani u BiH. I to kao mehanizam za obračun sa drugima – Srbima, konkretno sa mnom i još nekima koji mu ne odgovaraju – rekao je Dodik.

    On se zaklinje da je situacija u BiH veliki blef međunarodne zajednice. Kada su uveli bonska ovlašćenja, tadašnji predstavnik Karlos Vedstendorp, Španac, rekao je: “Ovo nema veze sa zakonom, ovo je mimo zakona i Dejtonskog sporazuma, ali moramo da pokušamo da uradimo nešto. To znači da bonska ovlašćenja nemaju stvarnu osnovu.”

    • S druge strane, žena koja je predvodila britansku delegaciju na Bonskoj konferenciji je rekla: Ovo je blef, a vidjećemo da li će uspjeti. I taj blef ovdje funkcioniše već 30 godina! – zaključio je Dodik.

    Procesuirani jer ne poštuju odluke OHR-a

    Dodik i Lukić optuženi su za krivično djelo nesprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, prema kojima će se suditi Dodiku i Lukiću, nametnuo je sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit 1. jula 2023. godine, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je Narodna skupština Republike Srpske pokušala da blokira sprovođenje njegovih odluka, kao i presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

    Iako je Šmit poništio sporne zakone, Dodik je potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku Republike Srpske, te su obojica prekršili zakon.

    Optuženi su rekli da se ne osjećaju krivima na pripremnom ročištu 16. oktobra u Sudu Bosne i Hercegovine. Njihova odbrana temelji se na tvrdnji da Šmit nije legitimno izabrani visoki predstavnik od strane Savjeta bezbjednosti UN, te prema njihovom tumačenju, nije mogao nametati izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

    Predsjednik Republike Srpske Dodik pozvao je u svoj tim odbrane uglednog hrvatskog advokata Antu Nobila kao pravnog savjetnika.

    Nobilo je odlučio da ispita ovlašćenja visokog predstavnika u Bi i da utvrdi da li je Šmit uopšte imenovan za visokog predstavnika.

    • Mislim da su Kristijan Šmit, a prije njega, visoki predstavnik Valentin Incko, prekoračili svoja ovlašćenja. Pozivaju se na bonska ovlašćenja, svjesni da im Dejtonski mirovni sporazum to ne dozvoljava. Bonska ovlašćenja, kako ih nazivaju, definisana su na političkoj konferenciji u Bonu. Politička konferencija ne može postati izvor prava. Ne može proširiti Ustav Bosne i Hercegovine. To nije novi mirovni sporazum”, objašnjava Anto Nobilo, ističući da u mirovnom sporazumu imamo upravo one strane koje su ga potpisale i strane koje su garanti i svjedoci”.
  • Dodik: Neću žrtvovati interese Srba u BiH uprkos američkom upozorenju

    Dodik: Neću žrtvovati interese Srba u BiH uprkos američkom upozorenju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ga ne plaši upozorenje SAD da će reagovati u slučaju da neko pokuša da prekrši Dejtonski sporazum, te da će administrativnu granicu između Srpske i Federacije BiH pretvoriti u nacionalnu granicu.

    Nisam iracionalan i znam da će američki odgovor biti upotreba sile, ali nemam razloga da se plašim toga i da iz tog razloga žrtvujem nacionalne interese Srba – rekao je Dodik u intervjuu za AP.

    On je naveo da će svaki pokušaj korištenja međunarodne intervencije za dalje jačanje zajedničkih multietničkih institucija BiH naići na odluku Srba da ih potpuno napuste.

    • Pošto to za zapadne demokratije neće biti prihvatljivo, u sljedećoj fazi bićemo zbog njihove reakcije primorani da proglasimo potpunu nezavisnost Republike Srpske – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske ističe da je među Srbima jedna stvar jasna i konačna, a to je da sve veća spoznaja da će predstojeće godine i decenije za Srbe biti period nacionalnog ujedinjenja.

    • Brisel koristi obećanje o pristupanju EU kao oruđe za objedinjavanje BiH. U principu, naša politika i dalje je da želimo pristup EU, ali to više ne vidimo kao svoju jedinu alternativu – rekao je Dodik.

    On je istakao da je EU “dokazala” da je sposobna raditi protiv vlastitih interesa stajući na stranu Vašingtona, a protiv Moskve u vezi sa dešavanjima u Ukrajini.

    • Svidjelo se SAD i Velikoj Britaniji to ili ne, pretvorićemo administrativnu granicu između dva entiteta u našu nacionalnu granicu – rekao je Dodik.

    Podsjećamo, pomoćnik američkog državnog sekretara DŽejms O`Brajan izjavio je u petak da su SAD čvrsto pri stavu da u BiH neće biti otcjepljenja, kao i da će Amerika reagovati u slučaju “da iko pokuša da prekrši Dejtonski sporazum”.