VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Košarac: U Briselu jasno istaknuti opredijeljenost za EU i stavovi Srpske

    Košarac: U Briselu jasno istaknuti opredijeljenost za EU i stavovi Srpske

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da su na današnjem sastanku na visokom nivou u Briselu o evropskim integracijama BiH, istaknuti jasni stavovi Republike Srpske i opredjeljenje za članstvo u EU, kao spoljnopolitički cilj, te da će Srpska snagom ustavnog kapaciteta pokazati svoju spremnosti, kompetencije i kredibilne politike.

    Košarac je u Briselu rekao da je na sastanku ukazano i na permanentne stavove Srpske o stanju u BiH, pod uticajem nelegitimnog visokog predstavnika, te narativa koji proizvodi ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, a kojima se pokušava naštetiti Republici Srpskoj.

    Košarac je istakao da je Republika Srpska potvrdila svoje opredjeljenje kroz vrlo jasne politike i stavove koje je iskazivala, kako u BiH tako i u Briselu.

    Košarac je ukazao da postoji raspoloženje u Evropskoj komisiji da Savjet EU definiše određeni datum pregovora za BiH, te da se procjenjuje da bi to realno moglo biti nekada u martu.

    • Smatramo da postoje aktivnosti koje možemo provesti u toku ove godine, a nešto i do marta. Nisam pretjerani optimista s obzirom na aktuelne i političke uticaje na partnere koji dolaze iz Federacije BiH – rekao je Košarac.

    On smatra da će Republika Srpska snagom ustavnog kapaciteta koje ima pokazati svoju spremnosti, kompetencije, snagu i kredibilne politike iznoseći svoja gledišta stanja na sprovođenje 14 ključnih prioriteta.

    • Smatram da su neka zakonska rješenja gotovo i spremna. Treba apostrofirati prije svega potrebu za zatvaranje OHR-a. Suspenzijom nelegitimnog /Kristijana/ Šmita u BiH, zatvaranjem OHR-a s jedne strane i ono što je fundamentalno pitanje i što smo potpuno argumentovano govorili jeste o potrebi da u Ustavnom sudu BiH nema stranaca – napomenuo je Košarac.

    Košarac je naveo da postoji potreba da se Zakon o sudu definiše tako da Apelaciono vijeće ima sjedište u Banjaluci.

    • Zakon o sprečavanju pranja novca može biti aktuelan vrlo brzo. Oko Fronteksa postoje neka neslaganja sa bošnjačkom komponentom, ali mislim da i to pitanje značajno može biti determinisano kao jedno od riješenih pitanja – izjavio je Košarac.

    Prema Košarčevim riječima, ostaje da na se temelju domaćih političkih kretanja, ta pitanja defininišu i da se krene ka ispunjavanju uslova.

    • Naš osnovni stav je da je važno implementirati slovo Dejtona – da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I da u tom smislu sva kretanja treba da idu u budućnosti, bez uplitanja stranaca u politike koje će donositi domaći političari i institucije kako Republike Srpske, tako i FBiH i BiH – dodao je Košarac.

    Košarac je naveo da je na sastanku bilo riječi i o finansijskom paketu EU, vrijednom šest milijardi evra.

    • Mi nećemo razgovarati o primamljivosti i nekim novčanim svotama. Ovdje je veoma važno sačuvati ustavni kapacitet Republike Srpske, FBiH i BiH i da vidimo kako možemo definistati zajedničko kretanje kako bismo mogli “nadolazeća sredstva” da koristimo – rekao je Košarac.

    Košarac je ukazao da i po tom pitanju postoje određeni uslovi, te da u slučaju da oni znače prekompoziciju ustavnih rješenja BiH, predstavnici Republike Srpske nisu partneri za to.

    • Ako ti uslovi znače prekompoziciju ustavnih rješenja, moramo biti potpuno svjesni činjenice da mi iz Republike Srpske nismo partner za tako nešto. Za nas je najznačajnija ustavna BiH i potpuna implementacija Ustava BiH – dodao je Košarac.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izrazio je nadu da će Evropski savjet moći u martu da odobri otvaranje pregovora sa BiH o pridruživanju EU.

    Varhelji je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto nakon drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH u Briselu rekao da je potreban dodatni napredak na polju reformi i ključnih obaveza, te da je Evropska komisija spremna da tada preporuči Savjetu EU da otvori pregovore, kada se sve to ispuni.

    Na političkom forumu učestvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, kao i drugi predstavnici svih nivoa vlasti u BiH.

  • „Bošnjacima pola Ustavnog suda BiH“

    „Bošnjacima pola Ustavnog suda BiH“

    Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, nakon sastanka političkih zvaničnika u Briselu, rekao je da se razgovori nastavljaju i da su se dotakli tema oko kojih još nema konsenzusa.

    Jedna od njih je Ustavni sud BiH, odnosno pitanje da li strane sudije treba da odu jednog dana ili treba da odu sad.

    -Način promjene ili formulacije Ustavnog suda, Bošnjaci koji imaju preko 50 osdto… Ako govorimo o etničkom sazivu, onda očekujemo da Bošnjaci imaju pola Ustavnog suda. Ako ne govorimo o etničkom spremni smo govoriti o drugim formulama. Razgovaramo i o tome. (…) Još imamo otvoreno pitanje sjedišta apelacijskog vijeća ili Suda koji bi o tome trebao odlučivati. Danas smo i to dotakli, ali nemamo tih posebnih problema sa zakonom o sprječavanju pranja novca, sukobu interesa, nemamo neke političke pozadine – istakao je Konaković, prenosi N1.

  • Dodik: Evropski put BiH nije sporan za Srpsku, ali mora se poštovati Ustav

    Dodik: Evropski put BiH nije sporan za Srpsku, ali mora se poštovati Ustav

    Evropski put BiH nije sporan za Republiku Srpsku, ali na tom putu ima mnogo izazova i mora se poštovati Ustav, rekao je danas predsjednik Srpske Milorad Dodik u Briselu.

    Mora se poštovati Ustav BiH i činjenica da EU traži prilagođavanje kroz reforme, a to je da odluke autonomno donose lokalni faktori u smislu da se opredjeljuju za EU, a ne da to čine stranci bez obzira u čije i kakvo ime – rekao je Dodik nakon sastanka lidera političkih stranaka iz BiH sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

    Dodik, koji je lider SNSD-a, rekao je da je sastanak bio prilika za razgovore o važnim planovim i predstojećem zasjedanju Evropskog savjeta u decembru na kojem će raspravljati o mogućnosti da se BiH odobri otvaranje pregovora s Evropskom unijom.

    On je istakao da u BiH postoji ozbiljan zastoj i to o pitanju Ustavnog suda BiH.

    • Imamo ozbiljne zastoje u dinamici. Donijeli smo pet ili šest zakona i kada je došlo do Ustavnog suda BiH tu je nastao zastoj. Možemo da razgovaramo, a to je da Apelaciono vijeće ima sjedište u Banjaluci i uz to Zakon o sprečavanju pranja novca, to bi se moglo završiti. Varhelji je imao pozitivan pristup, apelujući da se ovo što prije završi – rekao je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje da li je na sastanku razgovarano i o navodnim prijatnjama disolucijom, Dodik je rekao da stranci prave BiH koja ne može opstati.

    • Očigledno Republika Srpska bez vidljivosti neće moći biti dio paketa saglasnosti za EU, ako bude eliminisana. Mi to pratimo. Imate neke parlamentarce koji su izlobirani, koji to komentarištu. Moje pitanje njima je kakvo je to vladavina prava, ako je visoki predstavnik nelegitimno tu. Nisu upoznati sa detaljima u BiH, ali diskutuju o tome. BiH se zasniva na Ustavu, a ne da se razgrađuje na Ustavu. Želim da BiH bude ustavna, ali ako to nije to, nije prihvatljivo. Mi smo rekli da smo za evropski put, optimista nisam, ali racionalan jesam, da treba taj put pratiti – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je u Evropskoj komisiji iskazana volja i planovi za podsticaje u smislu paketa razvoja za infrastrukturne projekte.

    Podsjećamo, u Briselu će danas biti održan sastanak u okviru Političkog foruma na visokom nivou između EU i BiH o napretku u evropskim integracijama BiH.

  • Postoji li crvena linija za nosioce javnih funkcija

    Postoji li crvena linija za nosioce javnih funkcija

    Ukoliko Tužilaštvo BiH utvrdi da nisu istiniti navodi Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, o navodnom postojanju paravojnih grupa na teritoriji Republike Srpske, Helez bi mogao biti suočen sa davanjem lažnog iskaza.

    To mu, podsjetimo, ne bi bilo prvi put, jer je 2022. godine pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku takođe osuđen zbog davanja lažnog iskaza, tada na uslovnu kaznu zatvora od devet mjeseci. Predstavnici iz Republike Srpske pokrenuli su inicijativu za njegovu smjenu, a u odbranu su stale njegove stranačke kolege.

    Smjena je tražena i za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Njega je bivša supruga optužila za porodično nasilje, što je, kako su poručili iz opozicije, dovoljan razlog da on više ne bude ministar. SNSD je stao u odbranu Košarca, a Milorad Dodik, predsjednik stranke i Republike Srpske, poručio je: “Staša je ministar koga smo predložili i stojimo iza njega”, te da on nema ni krivčni progon ni prijavu, a da će ga oni sami smijeniti ukoliko se utvrdi “da to prevazilazi zakonske oblike ponašanja”.

    Ali, ovo nije jedina kontroverza koja prati ministra Košarca. Inicijativa za njegovu smjenu stigla je i u maju 2020. godine. Košarac je tada jasno prekršio mjere za suzbijanje pandemije virusa korona i sprečavanje širenja zaraze, jer je sa više osoba prisustvovao zabavi u jednom sarajevskom restoranu u periodu kada su na snazi bili policijski čas i zabrana okupljanja. SDS, PDP, SDP BiH i Naša stranka tražili su da on, kao javna ličnost i ministar, bude smijenjen sa funkcije, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je rekao da je “Košarac napisao kraj svog političkog puta”.

    “Košarac je završio što se tiče politike naše partije i u tom pogledu ću se ponašati u budućnosti. U to ne treba niko da sumnja”, poručio je tom prilikom Dodik.

    “Ne mogu ja biti čas samo političar, čas čovjek”, pravdao se Košarac pred poslanicima državnog parlamenta koji su tada raspravljali o njegovoj smjeni, i to je očigledno pomoglo, jer je, bez obzira na sve, ostao ministar, a onda je i reizabran na istu funkciju i u aktuelnom mandatu.

    Zanimljivo je da je prilikom rasprave o Košarčevoj smjeni jedan od najglasnijih za smjenu bio Zukan Helez, tada kao poslanik SDP-a, koji je kazao da je “ovo presjek balkanskog političara, skorojevićki mentalitet, malograđanski duh, licemjerstvo”.

    Ono što svakako karakteriše rad Savjeta ministara BiH, i u ovom, i u prethodnom mandatu, jesu brojne žalbe da ministri obično rade na “mig” stranke iz koje su imenovani, te da se ponašaju suprotno zakonima.

    Sjećamo se da su pojedine stranke u prethodnom mandatu SM tražile smjenu Bisere Turković, ministarke inostranih poslova BiH, a da je slično bilo i sa aktuelnim ministrom Elmedinom Konakovićem. Podsjetimo, pred optuženičkom klupom ranije je bio i Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, kome se sudilo zbog zloupotrebe položaja i korupcije u sprovođenju jednog od projekata Evropske unije.

    Uzevši u obzir sve navedeno, uz konstataciju da postoji još mnogo toga što nismo pomenuli, logično je postaviti pitanje da li uopšte postoji ikakva crvena linija u ponašanju i postupcima nosilaca svih javnih funkcija?

    “Političke partije progutaju žabe zarad imenovanja vjernih partijskih vojnika, čak i onda kad su same najavile da će te iste kazniti isključivanjem iz političkog života. Problem je u poruci koju šalju na taj način, a to je da njihovi ljudi mogu biti pravomoćno kažnjeni, mogu prekršiti zakone koje su sami donosili, ali ako imaju blagoslov partijskog vođstva, onda te crvene linije za njih ne važe”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, koja dodaje da nije problem u slabim karikama, već u matrici koja promoviše te slabe karike i čini ih društveno prihvatljivim.

    Novinar Vladimir Kovačević ističe da u BiH očigledno nije bitno da li je neko sposoban, kakvu radnu prošlost i uspjehe ima iza sebe, kakvu ima diplomu i gdje i kako stečenu.

    “Na ova pitanja bi bilo svrsishodno davati odgovore da mi živimo u normalnoj državi. Dovoljno je da vidimo ko su ministri i u SM i u Vladi RS i u Vladi Federacije. Ko su poslanici? Tu ima ljudi koji treba da budu predmet interesovanja pravosuđa, nepismenih ili polupismenih ljudi, ali ljudi koji su podobni i poslušni. Tako možemo posmatrati i navedene slučajeve. Bez obzira na to šta navedeni uradili, otići će kada njihove gazde to odluče, a dok god služe svrsi, neće otići”, smatra Kovačević.

    Bez obzira na to kakav bude epilog svega, Helez, ali i svaki drugi ministar, poslanik i slično, mora biti svjestan koliko je “teška” svaka izgovorena riječ i da i te kako moraju stati iza rečenog.

  • Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Očekivanja uoči Drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, koji će se danas održati u Briselu, nisu velika, posebno nakon što je iz Holandije stigla informacija da su oni protiv otvaranja pregovora sa BiH.
    “U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama. Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH. Teško je biti optimista, naročito ako vidimo koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH. Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da ‘podrivaju’ i nepostojeće institucije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da je Republika Srpska ozbiljan i konstruktivan partner koji doprinosi ubrzanju evropskog puta.

    On je kazao da put BiH ka EU mogu srušiti samo “takozvane bosanske patriote”, te da će Republika Srpska ostati na svojim pozicijama, a to je da BiH može ući u EU samo bez stranog faktora.

    Kako je najavljeno, na sastanku u Briselu biće govora o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, zatim otvaranju pregovora, te o reformama povezanim s novim planom rasta za zapadni Balkan, za koji je izdvojeno oko šest milijardi evra. U Briselu će danas boraviti Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, zatim njeni zamjenici u Savjetu ministara, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova, rekao je da se nada da učesnici foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore i da, ako bude tako, ne sumnja da će se napraviti dodatni pomaci koji će prevagnuti u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu. Međutim, ako odlaze da se ne dogovore, Konaković ističe da se onda može očekivati neka nova politička šarada koja ništa dobro nikome ne donosi.

    “Mi idemo spremni na konkretna rješenja i nadam se da ćemo biti na tragu takvih rješenja. Opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka Evropskoj uniji. Kritikovali su sve što smo uradili, osudili sve zakone i akte koje smo donijeli i, naravno, Evropska komisija im je jasno stavila do znanja da nisu bili u pravu i verifikovali su sve zakone koje smo usvojili kao napredak”, rekao je Konaković, dodajući da očekuje i da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila.

    Ono što je činjenica, jeste da gotovo svi učesnici sastanka ističu da BiH ne treba da zaostaje na evropskom putu i da nikome nije u interesu usporavanje BiH, te da je stav Nizozemske, koja još nije za otvaranje pregovora sa BiH, greška.

    “Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Čedomir Stojanović, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kazao je da status Republike Srpske ne smije biti doveden u pitanje, te da se nada da će na današnjem sastanku biti razumijevanja za takav stav.

    “Sa naše strane je dat jedan pozitivan impuls jer smo, uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, u ovoj godini uspjeli usvojiti pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta koje je EU postavila”, rekao je Stojanović.

    On kaže da je EU već više od godinu dana zamrzla oko 600 miliona evra zbog suspenzije dodjele sredstava za infrastrukturne projekte, te da ta politika nije dala rezultate i da štetu na kraju trpe građani, prenose Nezavisne.

    “Osim ukidanja suspenzije, ubrzavanjem reformi mogli bismo povući značajna sredstva”, istakao je Stojanović.

  • SDA se nastavlja osipati

    SDA se nastavlja osipati

    “Došlo je vrijeme za formiranje novog političkog bloka”, kazao je Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu BiH, najavljujući time da napušta stranku, u kojoj se politički afirmisao.
    Ako nešto detaljnije uđemo u Mehmedovićev postupak, vidjećemo da je on na neki način logičan slijed događaja, posebno nakon što mu je propala ideja da bude protivkandidat predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću na nedavno održanom stranačkom Kongresu. Podsjetimo, on, prema tvrdnjama iz stranke, tada nije imao dovoljno podrške da bi mogao da se suprotstavi Izetbegoviću, ali je činjenica da je imao određenu podršku, što mu daje za pravo da se nada da bi novi politički put mogao da bude alternativa i SDA i drugima u FBiH.

    Govoreći o ideji novog bloka, Mehmedović je istakao da u priči nije bitan on, već BiH, a da potpuno novi pristup u političkom organizovanju BiH iziskuje nove ljude, politike i strategije. Priznao je da se na ovom radi već neko vrijeme.

    “Proteklih nekoliko nedjelja intenzivno radi jedan politički tim koji pravi programska dokumenta nove političke opcije, da tako kažem, zapravo to je na bazi političke platforme koju sam ja najavio već ranije, to je nova bosanska politika koja će ponuditi potpuno drugačiji pristup u organiziranju političke zbilje u BiH generalno i, naravno, demokratizaciju političkih stranaka u BiH, što je nužno potrebno da bi se govorilo o bilo kakvom ozbiljnom političkom zaokretu i BiH”, kazao je Mehmedović, ne želeći da otkrije potencijalno članstvo nove stranke.

    Oni koji prate politička dešavanja u BiH prvo ističu da im nije najjasnije kog oblika bi trebalo da bude novi Mehmedovićev angažman, ali i svih ostalih koji se više ne vide u politici SDA.

    “Ukoliko se oni odlučuju da idu u neki vid nadstranačke organizacije, poput recimo HNS-a, pri čemu bi tu trebalo da postoji ne samo grupa ljudi koji su prije bili u SDA, već bi to trebalo da bude širi front, onda bi se moglo govoriti o tome da se na taj način pokušava uticati na ono što se unutarstranački ne može. A sa druge strane, osnivanje samo jedne stranke, sa kadrovima koji su već poznati javnosti, ne čini mi se kao realna varijanta”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva.

    On dodaje da se, osim Mehmedovića, zasad nisu glasno mogle čuti najave o odlascima iz SDA, bez obzira na sva dešavanja u i oko Kongresa stranke.

    “Onog momenta kada budemo imali formu organizacije, tek onda ćemo moći da postavimo u kontekst i eventualno promisliti kako i da li može uticati na SDA. Ono što je sigurno jasno, jeste da se SDA nastavlja osipati i problem je što se razlog toga ne adresira, a ta adresa je kriza u rukovodstvu stranke, jer niko nije spreman da se upusti u neku vrstu takvog preispitivanja. Sve ono što se dešava u suštini ima problem sa čovjekom koji je na čelu stranke i njegovim načinom vođenja stranke, pa i politike uopšte”, zaključio je Huskić.

  • Dodik za HRT: Suđenje pred sudom BiH je politički proces u zemlji apsurda

    Dodik za HRT: Suđenje pred sudom BiH je politički proces u zemlji apsurda

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da proces koji se protiv njega vodi u Sarajevu nema nikakve osnove u zakonu i političke je prirode, a ne pravne, što govori o BiH – zemlji apsurda.

    To je primarno politički proces. Nema nikakve osnove u zakonu. Činjenica je da stranac koji nije izabran odlukom mijenja zakon štiteći svoja nedjela, tvrdeći da svako ko ne postupa kako on kaže, zato što je on neko izmišljeno božanstvo, ide u zatvor na šest mjeseci do pet godina – rekao je Dodik za HRT.

    On je ukazao da to govori više o BiH, zemlji koje nema, za koju kaže da je zemlja apsurda, što je i ovaj slučaj potvrdio.

    – Da jedan stranac može odlukom mijenjati zakonodavstvo – to ne može proći ni kod molera na pravnom fakultetu, a kamo li kod studenata – ocijenio je Dodik.

    Dodik je, citirajući nobelovca Ivu Andrića, rekao da kada se uđe u BiH – logika prestaje.

    – Ovdje nikakve logike nema. Imate sud i tužilaštvo na nivou BiH koji nemaju ustavnu osnovu jer Ustav BiH nije dao pravo BiH na pravosuđe. To je nametnuto odlukama koje nisu u skladu ni sa Ustavom ni sa Dejtonom – pojasnio je Dodik.

    Predsjednik Srpske se osvrnuo i na tvrdnje ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza da se na teritoriji Republike Srpske nalaze kampovi za obuku paravojnih grupa, ocjenjujući da je to zgodna laž koja se plasira već duže vrijeme.

    – Nikakvih kampova nema, paravojnih formacija nema. Ako imate Eufor, snage koje su zadužene za bezbjednost u BiH i praćenje razvoja situacije i kada oni kažu da toga nema – što da ja objašnjavam više? – upitao je Dodik.

    On je ukazao da, ipak, postoje ozbiljne informacije o prisutnosti bivših boraca “Islamske države” u BiH.

    – Sa druge strane, postoje ozbiljne ingormacije o džematima i paradžematima, stranim ratnicima, onima koji su bili u Islamskoj državi, pa se vratili i njihovim porodicama. To je jedna geneza koja postoji, vuče se i nije nestala – naglasio je Dodik.

    Na pitanje o tome vodi li Republiku Srpsku na put otcjepljenja, Dodik se našalio da će se prije ostatak BiH otcijepiti od Srpske.

    Govoreći o odnosu sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, Dodik je rekao da je to konzistenatan političar koji dobro razumije stvari, te da dijele iste vrijednosti.

    – To je čovjek koji štiti interese svoje države, koja je potpisnik Dejtonskog sporazuma i time i njegov garant. Nepravedno je izbačena, kao i Srbija, iz procesa odlučivanja preko Savjeta za sprovođenje mira u BiH – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je to rezultat toga što su Amerikanci dugo od Bošnjaka pravili favorite.

    ADVERTISING

    – Oni uvijek znaju da će iza njih stati Amerikanci na štetu Hrvata i Srba. Oni uvijek imaju lagodnu poziciju pa mogu i lagati – smatra Dodik.

    Govoreći o saradnji sa političarima u BiH, Dodik je rekao da bolje sarađuje sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem, nego sa predsjednikom SDA-a Bakirom Izetbegovićem.

    – Složeni su odnosi u BiH. Kada god pokušate govoriti apstraktno, onda riskirate da ste u problemu. Sa Čovićem razgovaram dugo godina. Nikada nismo došli u poziciju da budemo posvađani, da se nešto što je dogovoreno – ne ispoštuje. Nema prizemnih podvala kao što to bude sa Izetbegovićem. To će vam potvrditi Čović, ja i svi drugi – rekao je Dodik.

  • Već 20 godina nema većine unutar Kluba Srba u Parlamentu FBiH

    Već 20 godina nema većine unutar Kluba Srba u Parlamentu FBiH

    Prema posljednjim procjenama, Srba u Federaciji BiH nema više od dva odsto, ali problema ima napretek.

    Malobrojni Srbi ne mogu da ostvare ni osnovna prava od nemogućnosti autentičnog predstavljanja u institucijama, do ekonomskih, odnosno egzistencijalnih izazova – naveli su sagovornici u emisiji Drugi ugao RTRS.

    Saglasni su da je položaj malobrojne srpske zajednice u Federaciji, moguće popraviti ukoliko se počne poštovati slovo Ustava.

    – Vlada Federacije BiH, a radi se o kategorijama povratnika – ukida i elementarne uslove, koji ti ljudi imaju na svojim ognjištima u FBiH. Premija za mlijeko je najvažniji segment poljoprivredne proizvodnje. Kada im ukinete premiju – vi im ukidate primanja – rekao je Nemanja Davidović iz Centra za podršku povratnicima Unsko-sanskog kantona.

    Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević je rekao da je uskraćena i ćirilica.

    – Mimo Ustava i zakona. Naime, na zadnjem zasjedanju gradskog Vijeća Grada Mostara donesena je odluka da se svi natpisi ispisuju isključivo na latinici – podsjetio je Milivojević.

    Delegat Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH Goran Broćeta smatrada bi se mnoge stvari promijenile kada bi se u srpskom korpusu postiglo legitimno predstavljanje.

    – Nažalost, mi imamo danas situaciju, odnosno u posljednjih 20 godina – da nismo imali većinu unutar Kluba Srba, koja bi mogla pokrenuti nacionalni vitalni interes – dodao je Broćeta.

  • Gradonačelnik Bijeljine sve „neposlušniji“

    Gradonačelnik Bijeljine sve „neposlušniji“

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović pokazuje sve veće nezadovoljstvo u partiji. Prema jednima je na izlaznim vratima, a prema drugima postavio je „uslove“ predsjedniku stranke Milanu Miličeviću.

    Petrović je odmah po izboru za gradonačelnika Bijeljine, prije dvije godine, počeo da pokazuje da ga baš mnogo ne zanima stranka, naročito rukovodstvo.

    Međutim, posljednjih mjeseci, gradonačelnik se gotovo „odrodio“ od SDS: Nisu provedeni izbori u gradskoj organizaciji, poznavaoci tvrde da se „nikom ne javlja na telefon“, a nakon što nije izabran za potpredsjednika stranke, nije dozvolio ženama iz Bijeljine da se pojave na Saboru žena SDS u nedjelju u Doboju. Na svoju ruku, došla je Mirjana Oražanin, poslanik u Narodnoj skupštini.

    Petrović: Ide u NF
    Ulje na vatru dolio je predsjednik Gradskog odbora SNSD, Miroslav Milovanović, koji tvrdi da je Petrović na izlaznim vratima SDS.

    –Ljubiša priželjkuje da ga isključe iz SDS kako bi ispao žrtva i prešao u Narodni front. Ponikao je u SDS, zatim prešao kod dr Zlatka, a onda se ponovo vratio u SDS. U međuvremenu tajno i odvojeno pregovara sa SNSD, US i DEMOS. Sljedeća stanica je NF – prokomentarisao je Milovanović na društvenim mrežama.

    Ljubiša Petrović, po pravilu, ni sada nije odgovarao na naše telefonske pozive. Međutim, izvori Srpskainfo kažu da, bez obzira što se ponaša kao da nije dio SDS, Petrović, bar za sada, ne planira napuštanje partije.

    -Radi se o pojedinačnim nezadovoljstvima. Petrović zna da ponovo ne može da prođe kao preletač. Ima povjerenje prema predsjedniku SDS Milanu Miličeviću od koga je tražio da „iščisti“ SDS od onih za koje smatra da „sarađuju sa režimom“. Podsjećam da je sličan zahtjev u PDP svojevremeno imala Jelena Trivić, prije nego je napustila stranku. Petrović, prije svih, misli na načelnik Sokoca Milovana Bjelicu, ali i na načelnika Lopara Radu Savića – kaže naš izvor.

    „Nismo razgovarali“

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže za Srpskainfo da sa Ljubišom Petrovićem nije razgovarala na temu prelaska u NF.

    -S Ljubišom imam više nego dobar odnos baziran na međusobnom povjerenju i ubjeđenju da se i jedno i drugo beskompromisno borimo protiv režima. Ali o njegovoj poziciji u SDS i planovima za dalje nismo razgovarali. Svakako, Narodni front u Bijeljini će podržati Ljubišu za novi mandat na čelu grada – kaže Trivićeva.

    S druge strane, predsjednik SDS Milan Miličević podsjeća da je Petrović bio kandidat SDS, a kada je bio referendum o njegovom opozivu, SDS je stala iza svog gradonačelnika i pomogla da opstane.

    -Poslije toga, mojim imenovanjem za v.d. a kasnije i predsjednika SDS, Ljubiša je rješenjem koje sam ja potpisao, povjerenik za provođenje unutarstranačkih izbora u SDS u Bijeljini. Prije nekih sedam dana imali smo sastanak u Bijeljini, gdje je bilo 40-ak aktivista i Ljubiša, gdje je dao prijedlog sa rokovima za završetak izbora. Ne znam tačne datume, mi smo prihvatili njegove rokove – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Milan Miličević ne ide na skupštinu NFFOTO: SDS
    „Kriva je afrička kuga“
    Na pitanje zašto Petrović ranije nije uspio da provede izbore u Bijeljini, Miličević kaže da je dobio odgovor da je poznati problem s afričkom kugom svinja u Semberiji pomjerio sve planirane rokove.

    -U ovom momentu ja mogu reći samo da je Ljubiša povjerenik za Bijeljinu. Sve drugo što i ja čujem i pročitam su za mene u ovom trenutku samo glasine i na njih ne obraćam pažnju. Naravno da SDS zaista ima cilj da, ne samo Petrović, nego i ostali naši istaknuti funkcioneri funkcionišu i daju doprinos već na idućim lokalnim izborima. To da imamo različita razmišljanja o pojedinim temama, to je dobro. To ne bi smjelo biti prepreka u zajedničkom radu – kaže Miličević.

    Pitali smo i za nedolazak delegatkinja iz Bijeljine na jučerašnji Sabor žena SDS u Doboju.

    -Šta ja znam, obrazloženje može biti to da nisu završeni izbori, iako smo dali mogućnost da se pošalju delegati – kaže Miličević.

  • Šta za nadležne u Srpskoj donosi novi zakon o imunitetu

    Šta za nadležne u Srpskoj donosi novi zakon o imunitetu

    Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet.

    Ovo, u najkraćem, predviđa Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, a koji bi pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trebalo da se nađe već naredne sedmice.

    Podsjetimo, prema aktuelnom Zakonu o imunitetu RS, članovi izvršne vlasti, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bili su zaštićeni samo od građanske parnice, ali ne i krivične. Treba reći i da su ovim nacrtom zadržane stare odredbe zakona, koje predviđaju da pravo na imunitet po gorenavedenom osnovu imaju poslanici u NS RS i delegati u Vijeću naroda RS.

    Takođe, zakonom je predviđena i retroaktivna primjena, koja podrazumijeva da sva navedena lica, te drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, mogu da se pozovu na imunitet i ukoliko je protiv njih pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika ili kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (ovo drugo je alternativna verzija člana 8 predloženog zakona).

    Zanimljivo je da je Kristijan Šmit u BiH stigao 2. avgusta 2021. godine.

    Što se tiče zakona u daljem, svi gorepomenuti funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme, za postupke koje su vršili u sklopu dužnosti na imenovanim funkcijama, ali se pozivanje na imunitet, kako to predviđa nacrt, ne može smatrati opštom preprekom za njihovo krivično ili parnično gonjenje.

    Nadalje, ukoliko bi se našli u situaciji da budu u krivičnom ili parničnom postupku, a izjave da su sve radili u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta će se rješavati odlukom suda pred kojim se vodi krivični ili parnični postupak, a protiv te sudske odluke moći će da podnesu žalbu Ustavnom sudu Republike Srpske.

    U obrazloženju nacrta predlagač navodi da aktuelni zakon ostavlja mogućnost da se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika, te da je zato neophodna zaštita najviših nosilaca izvršne vlasti.

    “Nacrt zakona štiti akte Narodne skupštine RS da bi mogli biti sprovođeni, a ne pojedinca ili ličnosti. Mi koji ih izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih sprovode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, pokušao je da objasni Nenad Stevandić, predsjednik NS RS i jedan od predlagača zakona, na šta je dobio odgovor iz opozicije.

    “Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen kao rimski papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripa”, kazao je Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, rekao je da je zakon – potpuni nonsens.

    Usvajanje zakona za novinara Slobodana Popadića ima opravdanje u smislu da oni koji provode akte NS ubuduće ne mogu biti kažnjeni od strane OHR-ovog Krivičnog zakonika BiH. Tim prije, kaže, što je Krivični zakonik BiH nametnut, a ne usvojen.

    “Međutim, u ovu priču je upleteno previše loših namjera, nepoznanica i nelogičnosti da bismo povjerovali u znanje i čestitost onog ko ovakav zakon predlaže. Prije svega, članovi izvršne vlasti, u ovako korumpiranoj zemlji, ne mogu da imaju opšti imunitet od krivičnog gonjenja. Ako se misli na ‘nepoštovanje odluka visokog predstavnika’, onda to mora biti jasno navedeno, a ne da se ostavi da tumači kako ko hoće”, ističe Popadić.

    Za njega je sporna i odredba zakona koja kaže da o pitanju imuniteta odlučuje sud pred kojim se proces vodi, a da nezadovoljna strana može da podnese apelaciju Ustavnom sudu RS.

    “Šta ako je proces pred Sudom BiH, kao sada Dodikov? Da li se na odluku Suda BiH može podnijeti apelacija Ustavnom sudu RS?”, zapitao se on, te dodao:

    “Na kraju, postoji mogućnost da opet uđemo u vrzino kolo, da NS RS usvoji ovaj zakon, a da Ustavni sud BiH ili Kristijan Šmit donesu odluku o njegovom stavljanju van snage. Naravno, Srpska to ne bi poštovala, ali kakva vajda od imuniteta ako se neki proces pokrene pred Sudom BiH koji obožava i Šmita i Ustavni sud BiH? To znači da se funkcioneri RS zapravo štite pred sudovima u Srpskoj”, naveo je Popadić.

    Podsjetimo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. On je tada nametnuo i tri odluke o imunitetu u BiH, prema kojima su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.