VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Košarac: Dokazaćemo da je Šmit nelegalan i nelegitiman

    Košarac: Dokazaćemo da je Šmit nelegalan i nelegitiman

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je za RTRS da će Republika Srpska upotrijebiti sve kapacitete koje ima na raspolaganju kako bi dokazala da je Kristijan Šmit nelegalan i nelegitiman.

    Napori koje /ministar bezbjednosti BiH Nenad/ Nešić ulaže su vidljivi i ide u pravcu da od nadležnih bezbjednosnih instituacija utvrde činjenice koje ukazuju na podatke koje smo iznijeli više puta – da nema verifikovane odliuke nadležnih organa koji mogu da imenuju visokog predstavnika i da je vidljivo da podaci s kojima danas raspolažemo ukazuju da je Šmit diplomata Njemačke – rekao je Košarac.

    On je istakao da je zabrinjava činjenica da bošnjački i hrvatski predstavnici u BiH nisu partner srpskim predstavnicima u ovim naporima.

    • Potpuno je poražavajuća činjenica da postoje političke elite u BiH koje podržavaju nelegitimnog stranca u BiH – rekao je Košarac za RTRS u Moskvi.

    Košarac očekuje da će nadležne bezbjednosne institucije tretirati sve pozitivne propise i na kraju imati verifikovan stav da je Šmit nelegitiman, nelegalan i da ne može da se predstavlja kao visoki predstavnik.

    • Vjerujem da će Šmit dobiti jasnu poruku, akte i vrlo jasnu odluku da treba da napusti BiH – istakao je Košarac.

    Podsjećamo, sve bezbjednosne agencije na nivou BiH iz svoje nadležnosti započele su provjere o statusu Šmita i njegovog obezbjeđenja na osnovu dopisa srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i mnistra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića.

    Cvijanovićeva i Nešić su zatražili od Agencije za istrage i zaštitu BiH, Granične policije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara informacije o statusu Šmita i članova njegovog obezbjeđenja, te detalje o oružju koje nose dok su na dužnosti u BiH.

    Nešić će danas u Sarajevu održati konferenciju za novinare na kojoj će prezentovati informacije bezbjednosnih agencija o boravku Šmita u BiH.

  • Stanivuković: Uprkos peticiji o opozivu, radiću kao i do sada

    Stanivuković: Uprkos peticiji o opozivu, radiću kao i do sada

    Svako ima pravo raditi šta želi, ovako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković za RTRS u emisiji Telering prokomentarisao peticiju, koju je Gradski odbor SNSD sa koalicionim partnerima, pokrenuo za njegov opoziv.
    Stanivuković, poručuje, da će uprkos peticiji o opozivu, nastaviti djelovati kao i do sada.

    – Dakle, neka svako radi šta treba da radi. Od prvog dana, kao oblak iznad glave je meni opoziv. Ali, to je moj usud i mjesta i vremena u kojem sam izabran. I svaki dan radim i ponašam se, kao da je opoziv danas ili sutra – rekao je Stanivuković.

    Naglasio je da nastavlja da radi na projektima.

    – Prirodno je da se uradi što više projekata za Banjaluku. Završićemo most u Česmi, a Banjaluka će dobiti novi Kulturni centar, obnavljamo kuću Milanovića – naveo je Stanivuković i dodao da nema niti jednog Banjalučanina da nije dobio nešto od svog grada.

    Istakao je da su ti postupci pokazali da je to sve “budžet Banjalučana”.

    – Ako nečije dijete nije dobilo knjige, jer ne ide u školu, onda je porodica dobila odobrenje da legalizuje kuću, ili je dobila vodu, ili priključak za kanalizaciju – pojasnio je Stanivuković.

    Napomenuo je i da je Banjaluka nakon 22 godine dobila školu, u naselju Ada.

    Podsjećamo, banjalučki Gradski odbor SNSD-a prikuplja potpise građana za peticiju nakon čega će biti odlučeno o opozivu Draška Stanivukovića.

  • Goganović: Ako Stoltenberg dolazi u BiH, onda mu je narušena bezbjednost

    Goganović: Ako Stoltenberg dolazi u BiH, onda mu je narušena bezbjednost

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Aleksandar Goganović kaže u ATV Jutru da umjesto da se milioni troše na modernizaciju Oružanih snaga BiH, bolje je da se pažnja usmjeri na obične vojnike koji sedam godina nisu dobili nove ni jakne, ni čizme ni uniformu.

    Dok ministar Zukan Helez traži milione u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga, Goganović poručuje da se s tim ne slaže.

    “To je neozbiljno. To je spisak lijepih želja. Budžet ministarstva odbrane u narednoj godini biće kao i ove godine. Preko 90 odsto budžeta odlazi na plate zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kada Helez kaže da treba da idemo u modernizaciju, ja kažem da nam ne treba. BiH se graniči sa Srbijom koja je veliki prijatelj, s druge strane Hrvatska, a sa treće strane Crna Gora. Ne vidim od koga se BiH treba braniti ako imamo dobre odnose. Trebamo se posvetiti saradnji i izgradnji dobrih odnosa. Kada me pitaju hoće li biti sukoba u BiH, ja kažem da građani mogu mirno spavati jer nemamo ni oružja za sukob”, kaže Goganović.

    On naglašava da se treba posvetiti samom vojniku.

    “Život vojnika je težak. To se krije i od javnosti i od menadžmenta. Kasarne su u lošem stanju, ide grejna sezona instalacije su veoma loše, vojnici uključuju grijalice da se griju. Ni hrana nije na najboljem nivou. Hajde da riješimo prvo njihove probleme. Imamo preko 8.000 vojnika. Polako dolaze nove uniforme. Prvo su ih dobili vojnici u zajedničkom štabu. A vojnik koji je na straži nije dobio sedan godina ni jaknu, ni čizme ni uniformu”, kaže Goganović i poručuje da treba ostaviti modernizaciju za budućnosti, a sada treba da se pomogne običnom vojniku.

    Govoreći o najavama mogućeg dolaska generalnog sekretara NATO-a u BiH Stoltenberga, Goganović kaže da informacije imaju dvije strane.

    “NATO savez i NATO štab u Sarajevu nisu najavili dolazak generalnog sekretara u BiH. Tu informaciju smo dobili iz medija koji tvrde da im je ministarstvo odbrane potvrdilo tu informaciju. Neozbiljno je najavljivati tako nešto ako je neistina. S druge strane, ako je istina, pita se kako je ta informacija mogla procuriti iz Ministarstva spoljnih poslova ako je to klasifikovano kao tajno”, kaže Goganović.

    On poručuje i da je na ovaj način narušena bezbjednost generalnog sekretara NATO-a Jansa Stoltenberga, jer pravac njegovog kretanja je uvijek tajna, pogotovo ako odlazi u zemlje koje nisu članovi NATO.

    “Stav zvaničnika Srpske je jasan, ne idemo i integracije ali podržavamo saradnju. Imamo pritisak kolega iz FBiH koji pričaju o integraciji. NATO je korektan. Njihova saopštenja govore da BiH nije na ulaznim vratima. Čak su rekli da o tome neće ni govoriti dok sve ne dogovore tri naroda u BiH. Zvanične institucije podržavaju ЕUFOR i to što oni rade u BiH. Kada me neko pita da li je beszbjednosna situacija stabilna, uvijek se pozivam na ЕUFOR koji je više puta naglasio da je stabilna. A ЕUFOR ima jedini mandat da ocjenjuje bezbjednost u BiH. To je emisija Еvropske unije. Ne vidimo zašto bi ЕUFOR nekome smeta i podržavamo produžetak misije”, kaže Goganović i poručuje:

    “Mislim da je nekorektno da unaprijed osuđuju novoimenovanog komandanta koji dolazi iz Mađarske. Njima je problem dobar odnos Dodika i Orbana. Na ovaj način je Sarajevo uvrijedilo čitavu ЕU. Jer nije Mađarska sama odredila da šalje komandanta, nego je to odluka ЕU”.

    On ističe da je novi komandant ЕUFORA profesionalac koji dobro poznaje situaciju na Balkanu.

    Imenovanja generala u zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH nema već nekoliko mjeseci zbog opstrukcija jer na tu poziciju treba da dođe Srbin. Na redu je da se dostave konkretna imena Predsjedništvu BiH da ih usvoji, ali Sarajevo je nekorektno.

    “ЕUFOR i NATO su poručili da se što prije trebaju imenovati generali u zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH”, kaže Goganović.

    “Ministarstvo odbrane jedino ima dva zamjenika. Sa kolegom Helezom nemam najbolji jezik, ali sa kolegom Galićem imam više nego korektnu saradnju. To je doza kada ministar želi da isključi zamjenike iz odlučivanja”.

    Goganović poručuje i da je proces rada težak jer Helez umanjuje važnost zamjenika.

    “Zašto onda postoje dva zamjenika u ministarstvu odbrane? Kada dolaze strane delegacije zašto insistiraju da sastancima prisustvuju i zamjenici”, kaže Goganović.

    On napominje da će zastupati stavove Srpske, pratiti zvanične stavove institucija Republike Srpske i predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Govoreći o informacijama koje je ministar bezbjednosti Nenad Nešić iznio u emisiji ATV-a o boravku Kristijana Šmita u BiH.

    “Mislim da nije u redu da turisti unose oružje u BiH. Stav Republike Srpske je jasan, mi ne priznajemo Šmita kao visokog predstavnika. On je za nas turista u BiH, ne priznajemo njegove odluke. Protivim se kad nam neko nameće odluke. Mi Srbi smo emotivan narod, pa kad nam neko nešto nameće nećemo namjerno. U posljednje vrijeme dolaze i razne optužnice protiv predsjednika Republike Srpske koji je radio samo zakonom predviđene zadatke. On je bio dužan da potpiše ukaz. Iz ovog napada na Institucije Republike Srpske ne samo SNSD nego svi građani i sama Republika Srpska izaći će jača”, kaže Goganović.

  • Dalibor Pavlović se vraća u politiku

    Dalibor Pavlović se vraća u politiku

    Dalibor Pavlović, bivši gradonačelnik Prijedora, vraća se u politiku, objavio je na društvenoj mreži X (Twitter).
    “Danas je 731. dan i dvije pune godine od ostavke na funkciju gradonačelnika, koju sam poštenom političkom borbom osvojio. Danas su dve pune godine od kada se ne bavim politikom. Danas je dan kada sam odlučio, da se ponovo bavim politikom”, napisao je Pavlović na pomenutoj društvenoj mreži.

    Podsjećamo, Pavlović je na zahtjev Milorada Dodika, lidera SNSD-a, zvanično podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Prijedora u oktobru 2021. godine nakon što su u javnosti objavljenje skandalozne Pavlovićeve fotografije.

    Nakon što su se neprimjerene fotografije prvog čovjeka Prijedora pojavile u javnosti i poslije podnošnja ostavke na tu funkciju, Pavlović je tvrdio da su na njega “uticale više sile”.

    “Sve što mogu reći u tom smislu je zaključak da su više sile uticale na mene i da mi je sada najbitnije što sam živ i što je moja porodica uz mene. Moj nivo nije i nikada neće biti pljuvanje bilo koga. Istražni organi će odraditi svoj dio posla i istina će biti dostupna za javnost. Ali osjećam odgovornost, da naglasim da otkako radim kao Gradonačelnik Prijedora, svako veče odlazim na spavanje s mislima, kako tako niska nasljeđena budžetska sredstva, rasporediti na sve one građane i strukture koje su u stanju potrebe”, naveo je svojevremeno Pavlović, prenose Nezavisne.

  • Na koje odluke Predsjedništva Cvijanovićeva ne može da pokrene veto?

    Na koje odluke Predsjedništva Cvijanovićeva ne može da pokrene veto?

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović do juče nije zatražila posebnu sjednicu Narodne skupštine Srpske zbog preglasavanja u Sarajevu, rečeno nam je u parlamentu.

    Ali, kako saznajemo u Predsjedništvu, ona će to učiniti u ustavnom roku do petka, odnosno pokrenuće mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.

    Međutim, postavlja se pitanje šta je sve usvojeno u prvom, a šta u drugom krugu u Predsjedništvu BiH, te na šta može da bude pokrenut entitetski veto, a na šta ne može.

    Ne mogu se dogovoriti ni oko saopštenja
    Pres služba Predsjedništva BiH ove informacije rijetko saopštava nakon sjednica, a naš izvor tvrdi da je razlog u tome što se tri kabineta ne mogu usaglasiti ni oko sadržaja saopštenja za javnost.

    Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, ne prihvataju formulaciju “srpski član Predsjedništva”, dok Željka Cvijanović insistira na toj formulaciji koja se zvanično traži od kada je u Predsjedništvu bio Milorad Dodik – kaže naš sagovornik.

    U Ustavu BiH piše da se Predsjedništvo sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

    Kada je riječ o onome što je bilo tema glasanja u Predsjedništvu, u drugom krugu su usvojeni samo zaključci u okviru Bećirovićeve tačke dnevnog reda “Udar na ustavni poredak BiH” od strane Republike Srpske.

    U njima se, između ostalog, kaže da “djelujući suprotno sadržaju Opšteg okvirnog sporazumu za mir u BiH i njegovim aneksima, nastojeći implementirati retrogradnu i separatističku politiku, organi vlasti iz Republike Srpske kontinuirano, sistematski i institucionalno atakuju na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, čime nesumnjivo ugrožavaju mir i sigurnost u BiH”, te se poziva OHR da reaguje.

    Narodna skupština RS
    Budući da je njima tretirana oblast međunarodne politike, a usvojeni su u drugom krugu glasanja, srpski član ima pravo da zatraži zaštitu od NSRS. Kada dobije podršku dvije trećine poslanika, prema Ustavu BiH, ova materija usvojena preglasavanjem smatra se ništavnom.

    NARODNA SKUPŠTINAFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIC/RINGIER
    – Druga stvar je Prijedlog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u BiH. Transport gasa se tretira kao unutrašnji transport i tu nema prava veta. Ali postoje mehanizmi u parlamentu BiH da se to zaustavi. Zakon čak može da bude odbačen na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma. Naći će se rješenje, zakon neće proći. Komšić i Bećirović su upozoravani da skinu ovaj prijedlog s dnevnog reda jer Predsjedništvo BiH može da bude predlagač zakona parlamentu samo iz svoje nadležnosti, a transport gasa nije nadležnost Predsjedništva. Međutim, dva člana Predsjedništva BiH očigledno mogu da utvrde zakon o bilo čemu, ali je na PS BiH da o tome odluči. Ulagati veto na takve zakone u Predsjedništvu značilo bi indirektno priznanje da Predsjedništvo ima pravo da ih razmatra, što bi bilo kontraproduktivno za RS – kažu naši izvori upućeni u ovu problematiku.

    Imovina i gas
    Ipak, najviše prašine u javnosti izazvalo je Bećirovićevo i Komšićevo upućivanje u proceduru zakona o imovini BiH. Međutim, taj zakon se, mimo svih očekivanja, ipak nije našao na dnevnom redu prošle sjednice Predsjedništva BiH.

    – U međuvremenu se desio sastanak Bećirovića i Kristijana Šmita i simptomatično je da se nakon toga zakon povlači. Da li je tu Bećirović izletio, da li nisu bili sinhronizovani, ne zna se, ali zakona nema. U slučaju da i taj zakon bude predložen preglasavanjem, takođe će ići dalje u PS BiH i biće tu zaustavljen od strane poslanika i delegata iz RS – kaže sagovornik Srpskainfo.

    U prilog tome govori i poruka Snježane Novaković Bursać, srpskog delegata u Domu naroda BiH, da će zakonima koji su usvojeni preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva BiH biti presuđeno u PS BiH.

    S druge strane, Denis Bećirović je naveo da je ovo prvi put da jedan, kako je rekao, “državni organ vlasti BiH” predlaže zakonsko uređenje sektora prirodnog gasa BiH, te da je kao predlagač ovog zakona argumentima dokazao da je “međuentitetski transport nadležnost BiH”.

  • Advokat Stojanović poručio da se iza optužnice protiv Dodika krije zamka

    Advokat Stojanović poručio da se iza optužnice protiv Dodika krije zamka

    Advokat Miodrag Stojanović kaže da se iza optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika krije zamka.

    Ukazao bih na još jednu situaciju koja je marginalizovana, ali ona negdje vri i da se tu krije određena zamka. U optužnici i postupku koji je do sada Tužilaštvo vodilo, predloženo je da se ne samo osudi i proglasi krivim Milorad Dodik, nego da mu se izrekne i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti. Zamislite sada tu situaciju da Sud svojom mjerom zabrani legitimno i legalno izabranom predsjedniku Republike da obavlja dužnost predsjednika Republike. Tu mi se čini da cilj ovog svega nije kazna koju on do godinu dana može da kompenzuje, nego šta ako se izrekne sigurnosna mjera? Da li ulazimo ponovo u politički trusan period iz kojeg ne znamo šta će se izroditi. Ovo će biti vrlo neprijatno i teško suđenje – kaže Stojanović.

    Govoreći o samom procesu, Stojanović pojašnjava šta slijedi.

    – Sud BiH je za ponedjeljak zakazao ročište za izjašnjenje po krivici. To je samo jedna od procesnih radnji koja prethodi početku suđenja. Na tom ročištu neće se voditi nikakva rasprava. Postavlja se pitanje optuženom da li je primio optužnicu, da li je razumije i daje mu se upozorenje kako može da se izjasni. Da prizna krivica, tada nema suđenja, upućuje se odmah sudećem vijeću koje odlučuje kazni. Kada se izjasni da nije kriv, tada se predmet dostavlja sudećem vijeću koje će suditi. I ako se nikako ne izjasni, tada se tretirao kao da se izjasnio da nije kriv. Da li će iz tog rutinskog proizaći problemi u smislu izjašnjenja predsjednika Dodika na određena pitanja, prije svega da li je razumio optužnicu, vidjećemo u ponedjeljak. To je sada strategija odbrane. Siguran sam da će Sud u tom smislu ga upozoravati da to nije mjesto ni vrijeme da o tome govori, ali sam siguran da će se iskoristiti prilika da se kaže da je nemoguće razumjeti takvu optužnicu – kaže Stojanović.

    On poručuje da je to prvi korak i da se ne očekuje ništa spektakularno. Nakon završenog ročišta predmet se dostavlja sudećem vijeću i u narednih 20 dana možemo očekivati početak suđenja.

    – Rano je pričati o konačnom ishodu. Neko ko više od 40 godina se bavi ovim poslom, ne mogu se oteti utisku da je ovo apsolutno politika. Uvesti politiku na ovaj način u krivično zakonodavstvo i staviti vruć kamen u ruke pravosuđu, u najmanju ruku nije fer prema pravosuđu i ljudima koje sude. Prvo sudi se na osnovu člana 3. Izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se mijenja ranija odredba, zbog toga što se optuženom Miloradu Dodiku kao predsjedniku Republike Srpske stavlja na teret da nije poštovao državnih organa BiH, prije svega Ustavnog suda – kaže Stojanović, piše ATV.

    On napominje da je riječ o nametnutom zakonu.

    – Zamislite državu u kojoj mi živimo. U kojoj krivično zakonodavstvo koje od temelja zakonodavstva jedna države, nameće neko ko je došao i kaže: “Ukoliko ne poštujete moje odluke, odluke Ustavnog suda u kojem žive i rade stranci, vi ćete otići u zatvor. Ako me ne poštujete, vama će se suditi i ići ćete u zatvor.” Ne znam da tako nešto postoji u svijetu. Ni u Rodeziji, Afričkoj Republici, kolonijalne sile nisu imale tako rigidne zahtjeve prema lokalnom stanovništvu. Mi smo došli do toga da u 21. vijeku imate krivični zakon koji nametnut – kaže Stojanović i naglašava da zakon treba da postane volja naroda, pa da se onda poštuje.

    – Ovo je stvar politike i ja se ne bavim time, ali ne mogu se oteti utisku da se radi o politici. Šta će se desiti? Veliko pitanje kada čitate tekst zakona člana tri izmjenjenog Krivičnog zakona BiH. Gdje je namjera da se ne poštuju odluke? U radnjama i postupcima predsjednika Republike koji je potpisao Zakon koji je donijela NSRS. Ustavna obaveza predsjednika Republike je da potpiše ukaz o proglašenju zakona. On ga nije donio. Postavite sebi pitanje, ko je taj koji ne poštuje odluke Ustavnog suda? A onda se pitajte zašto se ne poštuju? Tad ćete se zatvoriti u krugu politike – kaže Stojanović.

  • Nešić: Šmit je diplomata Njemačke, a ne UN

    Nešić: Šmit je diplomata Njemačke, a ne UN

    Kristijan Šmit je u BiH unosio duge cijevi, eksluzivno je za ATV u emisiji “Imate riječ” otkrio ministar bezbjednosti Nenad Nešić.

    Nešić je takođe ekskluzivno otkrio da Šmit u BiH boravi kao Njemački diplomata, a ne kao diplomata UN, jer je Njemačka najavila njegov boravak, a ne Ujedinjene nacije.

    “Dobio sam odgovor od Granične policije gdje su me obavijestili da je gospodin Šmit u toku 2022. godine unio tri duge cijevi u BiH, na šta po zakonu nema pravo, te su naknadno vraćene”, rekao je Nešić i objasnio:

    “Po našem zakonu, sve strane diplomate koje dolaze s obezbjeđenjem nemaju pravo za unošenje oružja koje mi deklarišemo kao duge cijevi. Znači, imaju pravo da unesu lično naoružanje i određeni broj metaka, ali nemaju pravo na duge cijevi. Ja imam ovdje i tačno koje su to duge cijevi i one su vraćene u toku 2022. godine nazad za Njemačku”.

    Govoreći o tome kako je Šmit došao u BiH Nešić je otkrio da je Šmit ovdje kao diplomata Njemačke i da on nije nikakav visoki predstavnik i da UN nisu tražile potrebne dozvole za njegov ulazak u zemlju.


    “Uspio sam da skupim sve odgovore agencija. Mogu da kažem da se naše agencije boje i bježe da daju direktan odgovor. Većina tih agencija, svi se pozivaju na neke stare akte i neke note, ali ono što sam ja uspio da dobijem ovdje jeste da Kristijan Šmit i njegov boravak u BIH je najavljen od strane Ambasade Njemačke. Znači, možemo reći da je on predstavnik Njemačke, a ne predstavnik Ujedinjenih nacija i da je apsolutno nelegitiman”, istakao je Nešić pokazujući dokumente koji potkrepljuju ove izjave.

    Naglasio je da Šmit svaki svoj ulazak u BiH mora da najavi i traži dozvole za svoju pratnju.

    “Prema zakonu, svaki put gospodin Šmit kad ulazi u BiH on treba da najavi svoj boravak i treba da najavi svoju naoružanu pratnju kako bi mu se odobrio ulazak. Ono što ja nemam je informacija da li on to radi svaki put. Granična policija daje odobrenje, ja nemam decidno od njih da li oni to odobravaju svaki put ili su samo odobrili jednom”, rekao je ministar bezbjednosti i dodao:

    “Takođe, imam i diplomatske note Njemačke gdje se može jasno vidjeti da je gospodin Šmit diplomata Savezne Republike Njemačke, nikako Ujedinjenih nacija ili nekog drugog međunarodnog organa. Oni traže dozvolu za njegov boravak, za boravak njegove oružane pratnje, to govori o tome da gospodin Šmit nije visoki predstavnik”.

    Nešić naglašava da će nastaviti da istrajava na ovoj temi i neće dozvoliti da se ovo zataška.

    Dodao je i da je čak njegov prethodnik Selmo Cikotić tražio da se dozvola Šmitu produži, što nema uporište u zakonu.

    “Ja ću nastaviti da istrajavam na ovome i neću dati da na ovo padne prašina. Imam dosta podataka, imamo situaciju da je bivši ministar bezbjednosti tražio od Granične policije produžavanje dozvole za gospodina Šmita i za boravak njegove oružane pratnje, što po zakonu ne postoji. Znači, dozvola se ne može produžiti. Svaki put kad izađe iz BiH on je dužan da vrati dozvolu kojom je prijavio oružje i svaki put kad ponovo krene u BiH, on je dužan da najavi ko dolazi s njim i da mi to odobrimo”, kaže Nešić.

    Pristojnost
    Pristojnost “na nivou”: Komšić ambasadorku Izraela nazvao budalom
    Na pitanje kakav je onda Šmitov status u BiH, ministar bezbjednosti kaže da je Nijemac ovdje jedan nekulturan gost.

    “Nažalost, on se ovdje udomaćio, on boravi u prostorijama OHR-a, koristi njihove resurse… Zašto on to radi, to je već pitanje za njega. Ono što mogu da kažem jeste da njega u ovom trenutku ne obezbjeđuje ni naš DKPT (Direkcija za koordinaciju policijskih tijela) i da on ovdje ima oružanu pratnju iz Savezne Republike Njemačke, da ovdje boravi na osnovu note Ambasade Njemačke, znači on nije nikakav diplomata Ujedinjenih nacija, on je diplomata Savezne Republike Njemačke. Ja ću tražiti i ići do kraja po pitanju njegovog boravka ovdje i po pitanju njegove oružane pratnje”, ističe Nešić.

    Objašnjavajući svoje tvrdnje da se neke agencije plaše da dostave podatke o Šmitu on kaže da je to zato jer se neki boje da budu smijenjeni.

    “Ovo što ja radim, mnogi kažu ‘smijeniće te Šmit’. možda se neki naši funkcioneri, bez obzira da li se radi o bošnjačkoj, hrvatskoj ili srpskoj komponenti boje da ih gospodin Šmit ne smijeni, iako nelegelan. Imate javnih pogovaranja gdje kažu da treba da vodim računa, da Šmit je visoki predstavnik, ja kažem da on za mene nije visoki predstavnik. On je za mene ovdje gost koji je pomalo nekulturan, gost koji treba da ode u Saveznu Republiku Njemačku”, kaže ministar bezbjednosti BiH.

    Nešić je iznenađen da je jedna ozbiljna država poput Njemačke dozvolila sebi da u drugu zemlju šalje čovjeka koji se lažno predstavlja i pozvao njihove vlasti da sebi ne dozvoljavaju to.

    “S obzirom da se radi o jednoj ozbiljnoj državi, ekonomskom divu da ne dozvoli sebi jedan takav skandal da ovdje šalje čovjeka koji nema potrebnu rezoluciju SB UN i koji se lažno predstavlja”, kaže.

    Naglašava da je Šmit ovdje naoružan do zuba i da ima ljude koji ga prate, ali da se takve stvari ne smiju dozvoliti.

    “Ja kao ministar bezbjednosti neću dozvoliti nikome da nelegalno boravi ovdje naoružan i da ima pratnju, a da nije po zakonu. Istjeraćemo do kraja. A ja ni od koga ne tražim, ni od diretora naše Agencije, da postupa mimo zakona, samo da postupa po zakonu, pa da li se radilo o meni, o bilo kome, pa na kraju krajeva i o gospodinu Šmitu. On mora, i ako je stranac, i ako je njemački diplomata, da poštuje zakone ove države”, kategoričan je Nešić.

    S obzirom da Šmit nije visoki predstavnik onda on ne može ni da donosi nikakve odluke, zbog čega je optužnica koja je podignuta protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića apsurd.

    “Gospodin Dodik i gospodin Miloš Lukić su radili samo ono što je njihova dužnost i ono što je njihova ustavna obaveza. Gospodin Dodik je morao potpisati Zakon koji je usvojila Narodna skupština i on je uradio samo svoju ustavnu obavezu i ja tu ne vidim nikakvih elemenata za bilo kakvu krivičnu odgovornost. Mnogi kažu da li Dodik treba da se odaziva pozivu Suda. Ja mislim da treba, ali iz razloga da se tom Sudu i tim sudijama pruži mogućnost da pokažu da su nezavisni u svom poslu, da su profesionalci i da odrade posao kako treba. A to je da ga odrade na taj način da je jasno na osnovu svih ovih dokumenata da nema note Ujedinjenih nacija, ima nota Savezne Republike Njemačke. Znači, gospodin Šmit nije visoki predstavnik. Gospodin Šmit nema mogućnosti nametanja i donošenja zakona. I, neka prestane da radi posao koji nije u njegovom opisu. Zna se ko donosi zakone, zakone donose izabrani predstavnici, a ne takozvani visoki predstavnici”, jasan je ministar bezbjednosti.


    Izrazio je nadu da će Sud BiH svoj posao odraditi profesionalno.

    “Želim da vjerujem da Sud BiH, da ljudi koji sjede u BiH imaju dovoljno profesionalizma i da će se moći oduprijeti raznoraznim pritiscima i donijeti, jedinu moguću i ispravnu odluku, a to je da postupak koji su proveli protiv Dodika nema elemenata krivičnog djela”, kaže on.

    Nešić je rekao da je na djelu jedan apsurd danas – da se BiH i njen ustavni poredak brane iz Republike Srpske.

    “Ustavni poredak je ugrožen od strane gospodina Šmita i bošnjačke političke elite koji žele da ovu državu pretvore u unitarnu BiH u neku njihovu centralizovanu državu. Mi ne želimo da živimo u takvoj državi, srpski narod ne želi da živi u takvoj državi. mi želimo da živimo u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”, rekao je Nešić i pozvao sve da se ustavni poredak poštuje.

  • Vukanović postavljao pitanja šefu OHR, reagovalo i obezbjeđenje

    Vukanović postavljao pitanja šefu OHR, reagovalo i obezbjeđenje

    Lider pokreta “Za pravdu i red” i narodni poslanik, Nebojša Vukanović napravio je danas pravu pometnju u prostorijama CIK BiH postavljajući neka neugodna pitanja Kristijanu Šmitu, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, zbog čega je čak reagovalo i obezbjeđenje.

    Uvideu koji je veoma brzo podijeljen društvenim mrežama vidi se Vukanović koji se pokušava obratiti Šmitu na engleskom jeziku, ali ga ovaj ignoriše. Vukanović na početku videa pita Šmita o “izbornom kriminalu” i njegovoj posjeti Beogradu prošle godine. Ubrzo mu prilazi obezbjeđenje i traži da izađe iz sale.

    – Ma ne, tiho pitam. Mister Šmit, biću tih – nastavio je da insistira Vukanović dok ga obezbjeđenje pokušava istjerati iz sale. Šta se dalje dešavalo možete da pogledate u urnebesnom videu, koji je izazvao brojne komentare na društvenim mrežama.

    Vukanović je na svom blogu napisao da prvi put u poslijeratnom periodu “stranci, ambasadori i vodeći predstavnici međunarodne zajednice, koji su bili strah i trepet, sada bježe od domaćih predstavnika naroda i političara.

    – Кristijan Šmit bez najave novinarima danas je došao u posjetu CIК BiH kako bi pogledao prezentaciju korištenja skenera, video nadzora i opreme za izbore, a igrom slučaja i ja sam došao kako bi članovima CIК BiH, ali i Šmitu postavio nekoliko pitanja koja interesuju narod i javnost, a tiču se izborne krađe i zloupotreba.

    Šmit je došao sa pola sata kašnjenja, neprekidno gledajući u pod okružen obezbjeđenjem, koje mi nije dozvoljavalo da priđem bliže, a čim sam postavio nekoliko pitanja pobjegao je iz CIK-a BiH kao kukavica – napisao je Vukanović.

    Dodao je da je slično postupio i Suad Arnautović, predsjednik CIK BiH, koji takođe nije imao odgovore na pitanja.

  • Košarac: Ne dolazi u obzir prenos nadležnosti

    Košarac: Ne dolazi u obzir prenos nadležnosti

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac rekao je za RTRS da srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na adekvatan, ustavan način štiti interese Republike Srpske i pokretanjem procedure vitalnog entitetskog interesa sprečava pokušaje otimanja nadležnosti Srpskoj.

    Vidljivo je da i dalje postoji politička struktura u Predsjedništvu BiH koja pokušava na svaki mogući načine da dio nadležnosti koje pripadaju Republici Srpskoj prebaci na nivo BiH – rekao je Košarac u Moskvi, poručujući da bilo kakav prenos nadležnosti ne dolazi u obzir.

    On je rekao da je usvajanje zaključaka bez saglasnosti srpskog člana Predsjedništva “ćorav posao” bošnjačkog i hrvatskog člana Denisa Bećirovića i Željka Komšića, s obzirom da je Ustav BiH jasno precizirao da je energetika u nadležnosti entiteta.

    • U tom kontekstu, mislim da pomalo postaju frustrirani činjenicom da Republika Srpska obezbjeđuje evidentne rezultate u oblasti energetike, a da su ozbiljni zastoji u Federaciji BiH. Ako pogledamo iz aspekta regulatornog okvira donošenja zakona koji su usklađeni sa evropskom legislativom, vidimo da Republika Srpska ispunjava uslove u skladu sa evropskim standardima dok, s druge strane, Federacija stoji – rekao je Košarac.

    Košarac je istakao da bi Bećirović i Komšić energiju, ukoliko ona, kako kaže, uopšte može biti pozitivna, trebalo da usmjere prema FBiH i načinima kako da donesu pozitivne zakonske propise i uhvate korak sa Republikom Srpskom.

  • Višković: Političko Sarajevo izgubilo sve aršine normalnog ponašanja

    Višković: Političko Sarajevo izgubilo sve aršine normalnog ponašanja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da je političko Sarajevo izgubilo sve aršine normalnog ponašanja i da preglasavanje srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović predstavlja još jedan pokušaj urušavanja BiH.

    Višković je rekao da političko Sarajevo narušava BiH i zajednički život u koji se navodno zaklinje.

    Premijer Srpske je podsjetio da Republika Srpska ima svoj Zakon o gasu i da će ta oblast ostati u njenoj nadležnosti.

    • To je ustavna nadležnost Republike Srpske i nikakav prijedlog, sa koje god strane došao, neće dobiti potrebnu većinu da bi se takva vrsta nadležnosti prenijela na nivo BiH. Cvijanovićeva je preglasana u Predsjedništvu, ali sam siguran da je već pokrenula zaštitu vitalnog entitetskog interesa i da će Narodna skupština Republike Srpske dati svoj konačni sud, odnosno potvrditi pokretanje vitalnog interesa – rekao je Višković za RTRS u Moskvi.

    Podsjećamo, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić juče su usvojili zaključak u kojem se navodi da je neophodno da se, “s ciljem dosljedne implementacije načela pravne sigurnosti i vladavine prava, smjesta prekine sa ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na ‘državu BiH’ i njene institucije”.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović najavila je pokretanje vitalnog entitetskog interesa nakon što je preglasana na sjednici Predsjedništva u vezi sa prijedlogom zaključka povodom, kako je nevedeno, eskalacije napada organa Republike Srpske na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka BiH.