VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: O'Brajan došao da unese nestabilnost i nemir u BiH; Hoće da sruši dogovor iz Laktaša

    Pomoćnik državnog sekretara SAD DŽejms O'Brajan je došao da unese nestabilnost i nemir u BiH i hoće da sruši dogovor iz Laktaša, rekao je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik.

    O'Brajan nije tumač Dejtonskog sporazuma. Lažno se predstavlja kao neko ko je moćan. U Dejtonu je bio obično piskaralo – naveo Dodik na konferenciji za novinare.

    Dodik kaže da je O'Brajan potvrdio podaništvmo muslimanima.

    • Ne postoji državna imovina i O'Brajan je govorio izmišljene stvari – naveo je Dodik.

    Dodik je ponovio da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da su samo Srpska i FBiH ovlaštene da tumače ovaj sporazum.

    • O'Brajan se nigdje ne spominje. Njegova današnja uloga je da unosi nemir. Ono što je O'Brajan danas saopštio slušamo mjesecima od bošnjačkih političara. Pored Ukrajine, Gaze i Јemena kao aktuelnih tema svjetske politike, O'Brajan je našao za shodno da dođe u BiH i remeti odnose – izjavio je Dodik.

    Dodik navode da ako iko radi na rušenju Dejtonskog sporazuma, to su SAD.

    • Mi smo samo za ustavnu BiH i to nema nikakve veze sa secesionističkom politikom, kako to želi da predstavi O'Brajan – kaže Dodik.

    Dodik je rekao da Srpska nije u finansijskoj krizi kako O'Brajan to hoće da pokaže.

    • SAD ovdje prave najveću brljotinu i hoće da naprave unitarnu BiH koju mi nećemo. Srpska nema namjeru da ostane u antiustavnoj BiH u kojoj se krše njena prava. Termin državna imovina je izmišljen termin, to su izmislili muslimani. Ukoliko neko potegne pitanje naše imovine, sastaće se Narodna skupština i raspravljaće o tom statusu – poručio je Dodik.

    Dodik je istakao da ako nema teritorije Republike Srpske, onda nema ni Srba.

    • Јa neću dozvoliti da se ovaj grad i Republika iseli, borićemo se. Amerika ima atomsku bombu, mi imamo ljude – naglasio je Dodik.

    Dodik je ponovio da je Srpska protiv članstva BiH u NATO.

  • Košarac: O'Brajan, umjesto Dejtonski sporazum, podržao nelegitimnog Šmita

    Košarac: O'Brajan, umjesto Dejtonski sporazum, podržao nelegitimnog Šmita

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac smatra da bi bilo interesantno čuti šta američki diplomata DŽejms O`Brajan kaže o namjerama ambasadora njegove zemlje Majkla Marfija i nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita da u BiH uspostave koloniju u kojoj će važiti argument sile, a ne sila argumenata, te zašto podržava primjenu bonskih ovlaštenja u daljoj razgradnji Dejtonskog sporazuma i narušavanju suvereniteta BiH.

    Košarac je rekao da bi bilo interesantno čuti šta O`Brajan, kao jedan od kreatora Dejtonskog sporazuma, kaže o činjenici da je ovaj međunarodni dokument devastiran intervencijom bivših visokih predstavnika.

    • Da li su to demokratske vrijednosti koje SAD propagira u BiH? Ako zaista imaju dobre i prijateljske namjere prema BiH, neka ne miniraju i ne opstruišu dogovor Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda. Neka se okanu ideja o nametanju rješenja – poručio je Košarac na društvenoj mreži Instagram.

    On je rekao da je očekivao da će O`Brajan u okviru posjete BiH nedvosmisleno i jasno podržati dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, poštovanje Ustava i suvereniteta BiH, koja je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    • No, kako sam iz medija upoznat, O`Brajan je za svog prvog sagovornika izabrao nelegitimnog Kristijana Šmita, kojem je, da paradoks bude veći, pružio podršku, kao i upotrebi bonskih oblaštenja – istakao je Košarac.

    On je naglasio da Republika Srpska ostaje posvećena dosljednoj primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma, ustavnoj BiH i dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda, bez stranaca u institucijama i procesima odlučivanja.

    • Svako rješenje u BiH mora biti plod domaćeg dogovora, bez stranog intervencionizma. Sve suprotno tome, BiH vodi u neizvjesnost i sunovrat – napomenuo je Košarac.

    Američki diplomata i Kristijan Šmit sastali su se danas u Sarajevu gdje su razgovarali o najhitnijim izazovima sa kojima se BiH suočava, uključujući izborni integritet.

    O`Brajan je potvrdio podršku SAD Šmitu i njegovom korištenju bonskih ovlaštenja za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, podršku BiH i njenim institucijama.

  • O'Brajen se obrušio na Dodika, Čovića i Izetbegovića, a pomenuo i “sumnjive” ugovore u Srpskoj

    O'Brajen se obrušio na Dodika, Čovića i Izetbegovića, a pomenuo i “sumnjive” ugovore u Srpskoj

    Entiteti su potčinjeni državi BiH, i da budem kristalno jasan, Republika Srpska nije država i nema atribute državnosti.

    Poručio je ovo dana pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen u Sarajevu prilikom gostovanja na Fakultetu političkih nauka. On je naveo da SAD čvrsto podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

    – Od svih izazova sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava, nijedan nije veći od eskalacije retorike, posebno priče o secesiji – istakao je O’Brajen.

    On je dodao da “pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, pokušaji da se potpiruje i slavi etničko i nacionalističko nasilje, nepoštivanje ključnih institucija poput Ustavnog suda – predstavljaju antidejtonsko, neustavno i opasno djelovanje”.

    – Odgovorićemo na antidejtonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu – rekao je on.


    O’Brajan ističe kako se “čini da neki lideri misle da su važniji ako njihovo ime izgovaraju međunarodni zvaničnici, te uživaju u napadima na međunarodne zvaničnike poimenično”.

    – To je suludo. Tačno je da je Dejton stvorio komplikovanu strukturu vlasti sa mnogo mogućnosti za blokadu inicijativa, ali je on takođe pokazao kako dalje. On predviđa da se zajednički rješavaju nesuglasice kroz Dejtonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces – istakao je O’Brajen.

    On je rekao i da se u Ustavu navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH

    pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti. O’Brajen ističe da je bio pravnik koji je radio sa stranama u Dejtonu kada se sporazum pisao.

    – Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio – tvrdi O’Brajen.

    Izmišljeni “izvorni Dejton”
    Govoreći o pitanju državne imovine u BiH, O’Brajan je istakao da “postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama”.

    – Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi – kaže O’Brajen.

    On ističe da Ustav takođe jasno navodi da se u BiH mora osigurati neometano kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala.

    Nijedan entitet, kako dodaje on, “neće uspostaviti nikakvu kontrolu na granici između entiteta”.

    – Neki sada govore o nezavisnosti Republike Srpske ili o nezavisnosti Srpske unutar BiH, te zamišljaju kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja. To je izmišljeni “izvorni Dejton” koji obećava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto riječi sadržanih u stvarnom Dejtonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i loš zakon, ali opasan u realnosti – rekao je on.

    O’Brajan je rekao da je mart ključan za BiH, jer će tada Evropski savjet odlučivati da li je BiH spremna za naredni korak.

    Prema njegovim riječima, bitno je i da se BiH uključi u “Berlinski proces”, koji će joj omogućiti ekonomski rast. O’Brajan kaže da oko 47 odsto građana više ne živi u BiH.

    Štaviše, tvrdi on, prema “Catch-up Indexu”, BDP po glavi stanovnika u BiH iznosi svega jednu trećinu prosjeka u EU, a u protekloj deceniji je bilo jako malo napretka po tom pitanju.

    – Pored toga, BiH privlači najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih među mladima je oko 30 posto – ističe O’Brajen.

    Savjet bezbjednosti ne odlučuje o OHR
    On kaže da je Ustavni sud BiH vrhovna institucija koja donosi konačne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav.

    – Razumijem da ljudi ne vole gubiti u sudovima, ali je to, kao i poštivanje tih presuda, dio života u demokratskoj državi koja poštuje vladavinu prava. Ali kad ljudi gube, onda napadaju sudije, naročito strane sudije u Ustavnom sudu. A njihovo je prisustvo takođe dio Dejtona (član VI(1)(b)) i ima smisla – rekao je O’Brajen.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika, O’Brajan je poručio da Dejtonski sporazum uključuje i Aneks 10 u kojem strane “traže imenovanje visokog predstavnika” koji bi imao “krajnje ovlasti… za tumačenje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provedbom mirovnog rješenja”.

    – To uključuje i takozvane bonske ovlasti koje predstavljaju plenarne i dalekosežne ovlasti koje on može i treba koristiti kad je neophodno. Kada to uradi, SAD će ga podržati. Neki kažu da Savjet bezbjednosti UN mora imenovati visokog predstavnika. To je pogrešno. Prema Dejtonskom sporazumu, Savjet bezbjednosti UN ne odlučuje ni o prisustvu međunarodnih trupa ni o OHR – tvrdi O’Brajen.

    Kada je generalnom sekretaru UN, kako kaže on, postavljeno ovo pitanje prošlog jula, on je dao jasan i konačan odgovor: “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogrešan”.

    SDA eksploatisala BH Telekom
    O’Brajan navodi i kako pojedini političari u BiH, koje je nazvao nacionalistima, pokušavaju oslabiti institucije, prijete otcjepljenjem ili rasplamsavaju plamen nepovjerenja i podjela.

    – Zašto to rade? Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se ekonomija u BiH guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se velika većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. A odakle im novac? BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP u svijetu. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške – rekao je O’Brajen.

    Prema njegovim riječima, javni sektor obezbjeđuje 44 odsto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.

    O’Brajan je podsjetio da je supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, Sebija, nedavno smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji.

    Tokom njenog mandata, navodi on, doktori su bili izloženi pritisku da podrže SDA ili su uklanjani sa rukovodećih pozicija na kojima su bili.

    O’Brajan kaže da je agenda bila fokusirana na politiku, ne na brigu o pacijentima.

    – SDA je takođe učestvovala u ozloglašenom slučaju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telekom za ostvarivanje lične dobiti i za jačanje sopstvenih mreža podrške. Sve lažne tvrdnje koje dovode u zabludu imaju jasan cilj: podrivanje mirovnog sporazuma uključujući državne institucije, te omogućavanje nekima da ostanu na vlasti bez obzira na cijenu koju će platiti obični građani – izjavio je O’Brajen.

    Dodik novac usmjerava svojoj porodici
    On je poručio i da u energetskom sektoru lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj.

    – On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa – rekao je O’Brajen.

    Osvrnuo se i na ugovore članova porodice predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima. Brojne su optužbe o nedoličnom ponašanju u raznim granama industrije u Srpskoj, od nekonkurentnih ugovora koji su na sumnjiv način dodijeljeni kompanijama pod kontrolom njegove porodice do sankcionisanog medija gospodina Dodika, ATV – tvrdi O’Brajen.

    On kaže da je Dodik, nakon što je stupio na poziciju predsjednika Srpske, sam “sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 milijuna maraka (28,7 miliona dolara) za kancelariju predsjednika Srpske, što je povećanje od više od 400 odsto u odnosu na prethodnu godinu”.

    – U isto vrijeme, gospodin Dodik traži dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci očajničkih pokušaja da osigura sredstva iz izvora kao što su Rusija, Mađarska i NR Kina, gospodin Dodik izvršio je pritisak na lokalne banke da pruže novčanu podršku izdavanjem domaćih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije održivo. Glasači u Srpskoj imaju pravo znati koliko duguju – rekao je O’Brajen, piše Radio Slobodna Evropa.

  • Ivanić opleo po Dodiku, pa se dotakao sastanka u Laktašima i ulaska BiH u EU

    Ivanić opleo po Dodiku, pa se dotakao sastanka u Laktašima i ulaska BiH u EU

    Republici Srpskoj ne treba žestoka i čvrsta retorika, niti društvo jednog čovjeka koji je sve uzeo u svoje ruke, rekao je Mladen Ivanić, bivši srpski član Predsjedništva BiH.

    Republiku Srpsku, ističe Ivanić, neće čuvati pojedinac.

    – Republiku Srpsku ne čuva ni Milorad Dodik, ni bilo ko drugi, nju čuvaju njene institucije. Oni koji jačaju institucije, oni čuvaju Republiku Srpsku. Oni koji grade lični i porodični autoritet, oni ne čuvaju Republiku Srpsku, oni je uništavaju. Politika u Republici Srpskoj je takva da jedan čovjek sve odlučuje, dok ni tri odsto građana ne zna ko su ministri Vlade Republike Srpske jer su nebitni. To nije odbrana Republike Srpske, to je urušavanje Republike Srpske – rekao je Ivanić.

    Govoreći o Dodikovom odnosu sa Hrvatskom, odnosno predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom HDZ u BiH Draganom Čovićem, Ivanić kaže da se čini da Dodik radi u hrvatskom interesu.


    – Dodik svojim stilom i galamom, preuzima na sebe sve udare, a onda Čović iza njega ispada kulturniji i finiji i ima veći manevarski prostor da se bori za svoj ineteres. Mislim da Hrvati koriste Dodika jer im on otvara i širi prostor. Oni se bore za svoje interese i izgledaju puno blaže, nježnije i prihvatljivije, iako su vrlo tvrdi i uporni u ostvarenju svojih ciljeva – mišljenja je Ivanić.

    On ističe da je vidljivo da je to sada državna politika Hrvatske.

    – To više nije samo partijska politika HDZ. Ja ne vidim da Dodik od toga ima neku korist osim ako voli da ga neko tapše po ramenu i kaže mu “Ti si pravi, samo nastavi tako”. On ustvari koristi ostvarenju tuđih interesa – zaključuje Ivanić.

    “Malom broju ljudi odgovara ulazak u EU”
    – Ulazak u EU odgovara malom broju ljudi na političkoj sceni u BiH jer nikome od njih ne odgovara dogovor oko ključnih pitanja, a kompromis je svakako moguć ukoliko postoje volja i želja – kaže Ivanić.

    On kaže da je motiv sastanka Dodika, Čovića i “Trojke” i razgovor o izmjeni izbornog zakona bila je želja da se dobije datum za početak pregovora i signal da se ide dalje na evropskom putu.

    – Mislim da je to prije svega važno “Trojci” jer na tome grade svoj politički autoritet. Dodik je želio da smanji pritisak na sebe i da se ne desi nametanje izmjena od strane Kristijana Šmita, dok Čoviću odgovara jer želi da promijeni način na koji se bira član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda – rekao je Ivanić.

    Dodaje da je problem u BiH taj što niko ne želi kompromis, te da su svi počeli da se ograđuju i da finalizuju dogovor.

    – Svako testira mišiće, pokušava da pokaže velikim braniocem bilo srpskog interesa, bilo integriteta BiH upornim instistiranjem na tome da nam ne trebaju entiteti. To nije realno. Nikome ovdje nije ustvari stalo do kompromisa kojim bi se ispunili uslovi za ulazak u EU. Kada bi se to dobilo, a da ja pobijedim, nemam ništa protiv, ko god da sam ja, bilo koja strana. To nije moguće. Bez kompromisa mi nećemo napraviti iskorak u tom pravcu – navodi Ivanić.

    Smatra da nije realan pozitivan odgovor iz EU o početku pregovora sa BiH u martu.

    – Jedan dio EU želi da se nešto desi, ali nemaju ništa realno što je BiH uradila da se za to uhvate. Skeptičan sam po tom pitanju jer su mnoge zemlje skeptične prema zapadnom Balkanu i mišljenja su da to područje može samo da im zada glavobolju – objašnjava Ivanić.

    Upitan zašto Dodiku ne odgovara kompromis, Ivanić kaže da postoje dva razloga, piše BN.

    – Takva politika mu donosi glasove, a drugi razlog je taj što kompromisom gubi svoj identitet, svoju žestinu, a stiče se utisak da je u svojoj glavi stvorio ideju da je njemu pripala ta istorijska uloga da riješi pitanje Srba u BiH i stvori nezavisnu Republiku Srpsku – zaključuje Ivanić.

  • Hoće li BiH i nakon marta ostati statista ili ipak napraviti korak naprijed?

    Hoće li BiH i nakon marta ostati statista ili ipak napraviti korak naprijed?

    Da li je evropski put istinski cilj BiH ili podvala za lakovjerne? Јoš od 2016. godine kada je Briselu proslijeđena aplikacija za članstvo, briselska administracija ispisivala je prvo pitanja, potom uslove. Pa ih obnavljala, redukovala i širila – prema potrebi. Ali njihovoj.

    Smjenjivali su se i rokovi. I dani “D”. U najnovijoj epizodi, mjesec “D” je mart. A kao uspio pokušaj da se ispuni bar dio briselske agende – sastanak vodećih političkih lidera u Laktašima.

    Međutim, sarajevski akteri dogovora vratili su se poslušnički među zapadnjačke mentore. A oni bi radije da razgrađuju, nego da grade! Sve – od Dejtonskog sporazuma do međusobnog povjerenja naroda u BiH.

  • Nović: Јasna poruka sa sastanka – NATO neće odlučivati o članstvu BiH

    Nović: Јasna poruka sa sastanka – NATO neće odlučivati o članstvu BiH

    Šef Kluba delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović rekao je za RTRS da su na današnjoj sjednici Sjevernoatlantskog savjeta u Sarajevu poslate jasne poruke da NATO neće odlučivati o članstvu BiH i da je važna saradnja.

    Takođe, podržali su naš evropski put i ispunjavanje 14 prioriteta – naveo je Nović.

    Istakao je da su ključne poruke i da je na domaćim političarima da donose odluke.

    • I na nama je potpuna odgovornost za sudbinu BiH. Јasno im je da nema dogovora o članstvu BiH u NATO i jasno im je da postoji saradnja – naveo je Nović.

    Dodao je da da su poručili da im je bitno da BiH sarađuje sa NATO-om.

  • Cvijanović: Bećirović govorio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH

    Cvijanović: Bećirović govorio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović danas govorio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH nakon sastanka sa delegacijom Sjevernoatlantskog savjeta.

    • Stav Republike Srpske je jasan, opredijeljeni smo za saradnju i zadovoljni što je i samim Programom reformi ukazano da se njime ne prejudicira članstvo u NATO – rekla je Cvijanovićeva Srni, upitana da prokomentariše Bećirovićev stav da su punopravno članstvo u EU i NATO strateški ciljevi BiH.
    • S druge strane, ni NATO ne vrši pritisak oko članstva, i na žalost pojedinih iz FBiH, i njihovi skorašnji kominikei su bili prilično izbalansirani jer su svjesni da o tom pitanju ne postoji jedinstven stav u okviru BiH – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da ne može ni Bećirović sam krojiti državnu politiku, te da je Ustav rekao kako se to radi i ko to radi.

    Cvijanovićeva je rekla da u BiH nema bezbjednosnih izazova ili prijetnji međuetničkim sukobima, što se tendenciozno često plasira u javnosti od pojedinih domaćih, ali i stranih aktera s namjerom privlačenja međunarodne pažnje.

  • Bećirović tvrdi da su članstvo BiH u EU i NATO strateški ciljevi

    Bećirović tvrdi da su članstvo BiH u EU i NATO strateški ciljevi

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović tvrdi da su “punopravno članstvo u EU i NATO strateški ciljevi BiH”.

    Bećirović je rekao da je na sastanku sa delegacijom Sjevernoatlantskog savjeta prenio da BiH “nije neutralna nego opredijeljena”.

    • To je odluka državnih organa BiH. Pravni okvir BiH je jasan – rekao je Bećirović na konferenciji za novinare i istakao da je “pozvao Sjevernoatlantski savez da pomogne da se BiH ubrzanim koracima kreće ka članstvu u NATO”.

    On je naveo da su u BiH usvojeni svi potrebni zakonski, strateški i konceptualni dokumenti u oblasti odbrane i bezbjednosti.

    Bećirović je potvrdio da je na sastanku govorio i o tome da u BiH, kako je naveo, postoje “proruski političari koji ugrožavaju mir u BiH”.

  • Košarac poručio da neće biti odustajanja od politika Srpske

    Košarac poručio da neće biti odustajanja od politika Srpske

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da u okviru BiH neće biti odustajanja od politika Republike Srpske uprkos snažnim pritiscima sa strane i istakao da je u vezi sa tim rukovodstvo Srpske jedinstveno, iako bi neki stranci voljeli da nije tako.
    “Ono što je fundament jeste da nema odustajanja od politika Srpske. Potpuno je jasno da je naše uvjerenje jaka i organizovana Srpska, te institucionalno i svako drugo jedinstvo u zastupanju republičkih interesa”, istakao je Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    On je rekao da to što su SAD nepravedno uvele sankcije ključnim političkim liderima u Republici Srpskoj ne sprečava funkcionere Srpske u institucijama na nivou BiH da slijede i sprovode politike republičkih institucija, posvećene sprovođenju slova Dejtonskog mirovnog sporazuma, u okviru čega postoji nastojanje da se očuvaju republičke nadležnosti.

    Košarac je poručio da neće uspjeti devijantne politike iz FBiH čiji je cilj da u partnerstvu sa strancima Republici Srpskoj oduzmu imovinu.

    “Nećemo da uvedemo ni model da je Savjet ministara centralni ili nadređeni organ entitetskim vladama. To je za nas neprihvatljivo i naša politika je jasna – da u svaki proces moraju da budu uključeni entitetski predstavnici”, rekao je Košarac večeras za RTRS.

    On je ponovio da funkcionalnost BiH zavisi od dogovora dva entiteta i legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda.

    Košarac je rekao da nije dobar negativan odnos, pa i određena mržnja pojedinih predstavnika političkog Sarajeva prema Republici Srpskoj i njenim liderima koja naposljetku ide ka tome da se nauštrb interesa Republike jača “centralna” vlast BiH.

    “To je za nas neprihvatljivo i mi na to sve dajemo adekvatne odgovore”, naglasio je Košarac.

    On je rekao da je loše i to što predstavnici političkog Sarajeva nisu slobodni, te umnogome djeluju pod uticajem takozvane međunarodne zajednice, kao i određenih zapadnih ambasada, poput američke, o čemu, kako je naveo, govore i nastupi pojedinih bošnjačkih i federalnih predstavnika nakon nedavnih dogovora ključnih političkih lidera u Laktašima.

    “Mi zagovaramo dejtonsku BiH u kojoj su jake Republika Srpska i Federacija BiH, a ne ono što političko Sarajevo zagovara, a to je jaka BiH. Ne može biti jaka BiH, ako nije dejtonska i ako nije jaka Srpska”, istakao je Košarac.

    On je naglasio da je politika Srpske politika mira, stabilnosti, dijaloga, konstitutivnosti naroda u BiH, poštovanja izborne volje i evropskog puta uz potpunu vidljivost Srpske na njemu, kao i očuvanja slova Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz dogovor predstavnika naroda bez miješanja stranog faktora.

    Košarac je naglasio da se pod uticajem stranaca i sa namjerom razgradnje Republike Srpske
    vodi montiran pravosudni postupak protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika s ciljem njegovog uklanjanja sa političke scene, ali da to ne može proći.

    “Oni su duboko svjesni da je on /Dodik/ faktor stabilnosti Srpske, što potvrđuje izborna volja građana. On je izborna volja i predstavlja Srpsku, a njegova politika je politika dogovora”, rekao je Košarac.

    Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH, što je bitno i za evropski put BiH, Košarac je naveo da za to ima dovoljno vremena, i za tehničke, i za političke izmjene zarad poštovanja izborne volje građana.

    “Postoje za to formirane radne grupe, ali našu agendu na tom planu ne mogu utvrđivati stranci. To rade domaći političari”, rekao je Košarac.

    On je naglasio da, između ostalog, treba izmijeniti to da jedan narod /bošnjački/ bira predstavnike drugog.

    “Republika Srpska treba da bira svoje predstavnike, a Federacija BiH svoje”, istakao je Košarac.

    On je napomenuo da zakone u BiH u dogovoru treba da donose domaće institucije, a ne nameću nelegalni visoki predstavnici poput Kristijana Šmita.

    Košarac je istakao da na evropskom putu BiH treba poštovati Mehanizam koordinacije u kojem je jasna vidljivost Srpske.

    On smatra da je za napredak BiH na putu za EU najbolje da se vrati dogovoru koji su nedavno u Laktašima postigli predstavnici stranaka koje čine vlast na nivou BiH, ali da nije optimista.

    “Nisam optimista, jer ne znamo datum otvaranja pregovora sa EU, niti je bilo primjetne energije da se to objasni. Mislim da će pokušati na različite načine da nas dodatno uslovljavaju dodatnim političkim uslovima”, rekao je Košarac.

  • Vulić: Srpska ispred mnogih u regionu po broju žena na bitnim pozicijama

    Vulić: Srpska ispred mnogih u regionu po broju žena na bitnim pozicijama

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić rekla je Srni da je Republika Srpska korak ispred mnogih u regionu prema broju žena na važnim pozicijama.
    Vulićeva je izjavila da je jedan od zaključaka okruglog stola pod nazivom “Izvan politike”, koji je na Jahorini organizovala predsjednik Mađarske Katalin Novak, da je ženama bitno dati priliku koju će one iskoristiti na najbolji način.

    Ona je rekla da su na jučerašnjem skupu o temi uloge žena u politici razmijenjena iskustava kako kao žena opstati na političkoj sceni, te kako dati doprinos svojoj zajednici po pitanju pronatalitetne politike.

    Vulićeva je naglasila da je bilo veliko zadovoljstvo biti u društvu Novakove, koja je, kako je rekla, izuzetno zanimljiva dama sa puno iskustva.

    “Pohvalili smo se velikim brojem žena u politici, koje participiraju kako u Republici Srpskoj, tako i činjenicom da imamo ženu srpskog člana Predsjedništva BiH /Željku Cvijanović/”, navela je Vulićeva.

    Ono što je problem u svim zemljama, pa i u Mađarskoj, kako je rekla, je prihvatanje žene kao političarke.

    “Novakova je rekla da joj je trebalo puno vremena da uvjeri svoje muške kolege da je neko ko je sposoban, da nije na funkciji samo zato što je žena i da ispuni nekakavu kvotu, nego zato što je odgovorna i sposobna. I to je u suštini problem – gđe god da se nalazite, problem su shvatanja da žene mogu biti odgovorne i na važnim pozicijama”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je napomenula da je Republika Srpska korak ispred mnogih u regionu kada je u pitanju broj žena na važnim pozicijama.

    “Pored činjenice da smo se time pohvalili, shvatili smo da je sva edukacija koju SNSD ulaže u žene u politici dobrim dijelom dala pozitivan ishod. Gospođu Novak smo upoznali o dobrim praksama kao što su đeca iz Ekonomske škole iz Doboja koji idu na plaćenu praksu u Budimpeštu”, rekla je Vulićeva.

    Riječ je o učenicima Ekonomske škole, smjer frizer i bankarski tehničari.

    “Zahvalili smo Novakovoj i premijeru Viktoru Orbanu na toj prilici, jer učenici, konkretno iz Doboja, su se vratili prezadovoljni, sa novim znanjem i iskustvima, boljim poznavanjem engleskog jezika i uz to su nešto i zaradili kroz plaćenu praksu”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je ukazala da je to jedan od pokazatelja kako Mađarska vodi računa o mladima i koliko je prijatelj Republike Srpske, pošto se Novakova i kroz životnu karijeru posvetila pronatalitetnoj politici.

    “Iskoristili smo priliku da kažemo da u Doboju imamo jednu od najboljih strategija kada je u pitanju pronatalitetna politika, a to je 100 stanova za 100 mladih bračnih parova. Cvijanovićeva je informisala da je uručila tim mladim ljudima ključeve i to je pohvalno i dobro”, ocijenila je Vulićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je juče o ulozi žena u politici sa predsjednikom Mađarske Katalin Novak i ženama iz Republike Srpske i Federacije BiH, koje obavljaju značajne pozicije na političkoj sceni.

    “Bilo je zadovoljstvo učestvovati na okruglom stolu pod nazivom žIzvan politikež, koji je na Jahorini organizovala predsjednik Mađarske Katalin Novak”, rekla je Cvijanovićeva.