Kategorija: Politika

U bilo kojoj zemlji u svijetu, diplomatski predstavnik strane države, koji se otvoreno miješa u rad domaćeg pravosuđa, bio bi odmah protjeran. Tako poslanik u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH Milorad Kojić komentariše saopštenje američke ambasade u Sarajevu, u kojem otvoreno kritikuju izmjene Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Bivši predsjednik te institucije Milan Tegeltija kaže da je i ovo potvrda da Amerikanci sve procese u BiH žele da stave pod kontrolu.

U sve se miješaju. Prvo su diktirali zadatke novoj federalnoj vladi, konstatno napadaju vlasti u Srpskoj, komentarišu pravosnažne presude, pokušali su da sruše dogovor iz Laktaša. Sada se američka ambasada otvoreno upliće u rad VSTS BiH. Smetaju im posljednje izmjene Poslovnika o načinu izbora članova Savjeta koji su do sada bili birani nasumično, žrijebanjem.

• Sistem koji je usvojio VSTS, umjesto žrijebanja, otvara prostor za diskriminaciju tj. zamrzavanje sadašnje etničke i rodne ravnoteže u Savjetu. Time se umanjuju šanse za izbor kandidata koji ne zadovoljavaju fiksne etničke i rodne uslove, koji idu u prilog sadašnjim članovima VSTS-a – ističe se u saopštenju Ambasade SAD u BiH.

Kada već komentarišu političke, društvene procese, otvoreno se miješaju u rad bh pravosuđa, pozivam američku ambasadu i ambasadora Majkla Marfija da se registruju kao politička partija i izađu na izbore, kaže poslanik Milorad Kojić, uvjeren da bi kod naroda prošli kao “bosi po trnju”.

• U bilo kojoj zemlji u svijetu, normalnoj zemlji da to uradi bilo koji ambasador dobio bi notu i bio bi protjeran jer nema pravo da se miješa u unutrašnje odnose. Oni sedmično izdaju po pet saopštenja i reaguju na određene procese. Imali smo saopštenje da se mora promjeniti Ustav kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava, to nije njihov posao da kažu šta domaći političari treba da rade. Dakle, američka ambasada dala je sebi puno za pravo – poručio je Kojić.

Saopštenje američke ambasade dokaz je da BiH nije suverena država, da Amerikanci žele da kontrolišu sve procese u BiH, uključujući i pravosuđe, kaže bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija.

• Ako jedan strani ambasador, diplomtski predstavnik u BiH koji mora da poštuje diplomatsku konvecniju, dopusti sebi da kaže najvišem pravosudnom tijelu u jednoj državi vaša odluka ne valja, promjenite je, da li ste vi svjesni šta to znači. To je nazamislivo, zamislite da se to desi u Italiji da neki strani ambasador kaže tamošnjem VSTS da vaša odluku o promjeni Poslovnika nije dobra, promjeniti je, to je nevjerovatno, to stvari dovodi do besmisla, do apsurda – tvrdi Tegeltija.

Pritisaka i pokušaja miješanja u pravosuđe bilo je i za vrijeme njegovog manadata, podsjeća Tegeltija.

• I na mene lično i na VSTS, gdje se od mene tražila ostavka. Evo sada nema mene, ali evo opet se taj pritisak nastavlja. Јednostavno, postoji potreba da se kontroliše sve – dodao je Tegeltija.

U VSTS-u BiH ne žele da komentarišu saopštenje Ambasade SAD.

U odgovoru dostavljenom RTRS kažu da je odluka o promjeni Poslovnika donesena većinom glasova, a da je predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija svoj stav iznio tokom diskusije na sjednici, na kojoj je promijenjen Poslovnik.

Јavnost nije upoznata kakav je bio njegov stav, ali u saopštenju Američka ambasada odaje priznanje Lamdžiji koji je glasao protiv te odluke.

Predstavnici SDS-a i PDP-a održaće u srijedu, 31. januara, zajednički sastanak, na kome će ključna tema biti lokalni izbori i moguća koaliciona saradnja, a već od iduće sedmice isti sastanci biće održani i sa Pokretom za pravdu i red i Narodnim frontom.

Uoči samih sastanaka, o očekivanjima i stavovima razgovarali smo sa predstavnicima ove četiri stranke, a ono što se može zaključiti jeste da će SDS pokušati da spusti loptu netrpeljivosti među opozicionarima, ali i da je potpuno jasno da ni to neće pomoći da opozicija ima zajedničke kandidate u svakoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj.

Sastanak SDSa i PDP-a zakazan je za 12 časova u prostorijama SDS-a u Banjaluci, a najveća opoziciona stranka biće domaćin i preostalih sastanaka, na koje će se, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, odazvati i delegacije ostalih opozicionih partija.

“Onda će poslije toga biti održan zajednički sastanak sa svim strankama”, poručio je Milan Miličević, predsjednik SDS-a, te dodao:

“Da mi vidimo šta jedni drugima imamo reći i da se iznese kakav ko ima stav o izborima i nastupu na izborima. Sve ono što čitamo u medijima, što jedni o drugima preko medija šalju kao poruku nije isto kao što je uživo reći. Nakon toga, vidjećemo gdje se u stvari nalazimo, gdje se može napraviti kompromis, a gdje ne može, to je suština“.

A iz stavova drugih jasno je da je opozicija na velikoj raskrsnici, iz koje jedan put vodi u dalje netrpeljivosti, a drugi u nadu da se dogovor o određenim pitanjima može postići.

Jedinstvo je ključ, kažu iz PDP-a, poručujući da opozicija u što više lokalnih zajednica treba izađe sa zajedničkim kandidatom.

“Naravno da to nije moguće očekivati u svim lokalnim zajednicama, ali je sigurno da rukovodstva stranaka treba da teže cilju da imamo što više zajedničkih kandidata”, ističe Nenad Vuković, zamjenik predsjednika PDP-a.

U ovom trenutku čini se da je upravo PDP u najnezavidnijoj situaciji, jer su najveći problemi oko kandidature za gradonačelnika Banjaluke, koju trenutno vrši njihov Draško Stanivuković.

Podsjetimo, iako je Stanivuković najavio novu kandidaturu, neće imati podršku Narodnog fronta i Pokreta za pravdu i red, koji predlažu druga dva kandidata. Ipak, iz PDP-a, ne želeći da dublje analiziraju ovo pitanje, poručuju da još ima vremena da se postigne zajednički dogovor.

“Znajući da se kandidature podnose u julu, rekao bih da ima dovoljno vremena i da ćemo uspjeti postići dogovor i na nivou Banjaluke”, navodi Vuković.

Za predstavnike Narodnog fronta ne postoji dilema kada je u pitanju opozicioni dogovor, a on će se, istakla je Jelena Trivić, predsjednica ove stranke, bazirati na iskrenosti.

“Naša ključna maksima sa kojom idemo, ne u razgovor sa opozicijom, nego pred narod je da će Narodni front sarađivati sa svim onim iskrenim opozicionim snagama i pojedincima koji se bore protiv režima Milorada Dodika, ali ne sa onima koji su formalno u opoziciji, a suštinski dio režima.

Ima tu više osoba, istaknutih funkcionera tih stranaka, i ne smije se sve svesti samo na jednu osobu”, naglasila je Trivićeva.

Dalje ističe da postoje opštine o kojima treba voditi razgovore, ali i da ima onih u kojima je sve apsolutno jasno i gdje će kandidati biti zajednički. Ali, ne i sa PDPom u Banjaluci.

“Nema odnosa sa PDPom, zato što mi ne možemo reći samo je Draško Stanivuković u PDPu. Draško ima podršku rukovodstva PDPa. Niko se javno od njega nije ogradio. Ali, to ne znači da će obično članstvo PDPa i simpatizeri glasati za Draška, zato što im to kaže rukovodstvo stranke ili bilo ko iz PDPa. Jer, ako se kandidujem, ja očekujem podršku i simpatizera PDPa”, dodala je ona.

Najkonkretniji su iz Pokreta za pravdu i red.

“Mi ćemo se truditi da napravimo dogovore pred lokalne izbore, kako bismo imali zajedničke kandidate. Mi sa SDSom nemamo nikakvih spornih pitanja, izuzev Sokoca i Ugljevika, gdje su Milovan Cicko Bjelica i Vasilije Perić napravili neku vrstu fuzije sa SNSDom. Tu ne postoji mogućnost saradnje. Kada je u pitanju PDP, nema saradnje sa Draškom Stanivukovićem. Mi smo predložili jedno kompromisno rješenje, a to je da Igor Crnadak bude kandidat opozicije u Banjaluci i već smo to iznijeli predstavnicima PDPa”, poručio je Nebojša Vukanović, predsjednik Pokreta.

Na pitanje da li to znači da Pokret ne bi podržao kandidaturu Jelene Trivić, Vukanović kaže da nikako ne isključuje mogućnost da i Jelena Trivić bude kandidat opozicije u Banjaluci.

Oni koji prate ova dešavanja ističu da su jedina šansa za opoziciju zajednički kandidati.

“Mada, više se ne zna ni ko je opozicija, a ko može biti trojanski konj. Mislim da su glasači generalno i zbunjeni i razočarani. Oni ljudi koji su istinska opozicija ovom sistemu, a dio sistema su gotovo i vlast i opozicija, nemaju šansu da pobijede na izborima jer nemaju ničiju podršku”, smatra novinar Vladimir Kovačević.

Sastanak predstavnika političkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH koji su danas u Sarajevu organizovale stranke “trojke” bio je pokušaj da se na dnevni red stave izmjene Ustava BiH što nije prioritet, već je to implementacija dogovora iz Laktaša, izjavio je član Glavnog odbora i Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

• Čini mi se da se pokušava dogovor iz Laktaša derogirati pod uticajem nekih koji žele da modeliraju rješenja – rekao je Košarac poslije sastanka

Košarac smatra da bi bilo korektno od partnera u vlasti iz Federacije BiH da su izmjene Ustava i primjene presuda međunarodnih sudova predložili za dnevni red nedavnog sastanka u Laktašima.

Košarac smatra da je današnji sastanak pokušaj skretanja pažnje sa dogovora iz Laktaša, te je istakao da će i dalje raditi na implementaciji tog dogovora, jer smatra da je dobar za evropski put BiH.

Čedomir Stojanović iz DEMOS-a je rekao da je svaki sastanak i razgovor dobar, a na današnji sastanak je iznio primjedbe da je nedovoljno pripremljen.

On je naveo da je na sastanku u Laktašima mnogo tema usaglašeno, ističući da današnji razgovori nisu nastavak nedavnih iz Laktaša.

Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković izjavio je da na sastanku nisu bili ponuđeni nikakvi prijedlozi.

Petković je rekao da ustavne promjene nisu sveta knjiga da se o njima ne može razgovarati, ali da zbog činjenice da se sastanku nisu odazvale stranke opozicije, a da je za izmjene Ustava potrebna dvotrećinska većina, to nije moguće uraditi bez opozicije.

Play Video

Iz Srpske poruka da je u ovom trenutku zbog nastavka evropskog puta i dobijanja datuma početka pregovora sa EU važnije implementirati dogovor političkih partija iz Laktaša.

Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković izjavio je da cilj današnjeg sastanka stranaka bio definisanje postojanja eventualne političke volje za rješavanje problema Ustava BiH.

Konaković je novinarima nakon sastanka u Sarajevu rekao da nije bilo mnogo govora o konkretnim prijedlozima.

On je kritikovao one koji su politizovali pitanje Ustava i nisu se odazvali pozivu.

Sastanku u ime SNSD-a prisustvovali su potpredsjednik stranke Nebojša Radmanović i član Glavnog odbora Staša Košarac, zatim Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, Čedomir Stojanović iz DEMOS-a, u ime Naroda i pravde Elmedin Konaković i Denis Zvizdić, Darjana Filipović i Slavko Matić iz HDZ-a BiH, Saša Magazinović iz SDP-a BiH.

Na današnji sastanak nisu se odazvali predstavnici SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, kao i predstavnici opozicionih stranaka iz Federacije BiH, SDA, NES-a i Demokratskog fronta.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika pozdravio je napore domaćih političkih aktera da nakon njegovog poziva usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona, kako bi se osigurao integritet izbora u oktobru ove godine.

“Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravično natjecanje na izborima”, navedeno je iz OHR-a.

U suštini, Šmit smatra da tehničke izmjene Izbornog zakona ne treba vezati za ustavne promjene, odnosno implementaciju presude Sejdić-Finci. Takođe, ukoliko se nema vremena za dogovor oko izmjena Izbornog zakona, da treba uvesti nove tehnologije u izborni proces, pa onda raditi na ostalom.

Iz OHR-a navode da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces, te da usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene ka širenju uticaja političkih partija već bi trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje.

“Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utječe na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih Naroda”, naveli su iz OHR-a.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a uoči sastanka o ustavnim promjenama koji se danas održava u Sarajevu rekao je da je namjera “trojke” da se o principima otvorenog dijaloga vodi razgovor o najtežim političkim pitanjima koja opterećuju političke prilike u BiH.

“Nažalost, jedan dio opozicionih subjekata je odbio da učestvuje u raspravi o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine i tako na konstruktivan način doprinese ovom procesu. Naravno da je njihovo pravo da ne učestvuju. Uostalom to smo i mi kao opozicija radili kad smo smatrali da nije problem ustavnih promjena samo u Federaciji pa na te sastanke nisu pozivane stranke iz Republike Srpske. Ovaj put su pozvani svi, ali je očito da neki nemaju hrabrosti, a možda ni vizije, a pogotovo želje da prihvate jedan državotvoran, integrirajući pristup. Njihovo “ne” je “ne” ideji da državotvornost i dugoročno građenje povjerenja budu vodilja političkih procesa u kojim se svi izdižemo iznad sujeta i jednokratnog politikantstva”, rekao je Nikšić.

On je rekao da je uvjeren sam da problem za njih predstavlja i činjenica što bi ovom prilikom i lično posvjedočili i uvidjeli da su lažne priče o izdaji države i navodnim štetnim ustupcima koje smo kao uradili, u stvari upravo to – samo laž.

“Mogao bih sada nabrajati šta su oni sve obećavali, pa,čak i potpisivali, ali mislim da se njima i o tome šta su radili ne trebamo baviti. Svako od nas neka nosi svoj teret odgovornosti za ono što je radio, što radimo ili ćemo raditi. Jedini sudac će biti vrijeme i krajnji rezultat. Naša je želja da organizujemo sastanak da razgovaramo i da se dogovaramo. Moramo biti spremni čuti i one s kojima se ne slažemo”, rekao je Nikšić.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica poručio je da se Srpska sve više pozicionira u međunarodnoj politici zahvaljujući intenzivnim kontaktima rukovodstva Srpske sa predstavnicima ostalih zemalja.
Mazalica je ocijenio da to, između ostalog, pokazuje i posjeta ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta Banjaluci, ali i najavljeni susreti predsjednika Srpske Milorada Dodika sa predsjednicima Rusije Vladimirom Putinom, Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, kao i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

“Takvi sastanci su važni uz sva ova osporavanja Republike Srpske u smislu državotvornog entiteta u okviru BiH”, rekao je Mazalica Srni.

On je konstatovao da je Mađarska članica EU i da njen glas može pomoći ekonomskim i političkim interesima Republike Srpske, a posebno protivljenje Mađarske eventualnim sankcijama Srpskoj.

“Mađarska je uticajna zemlja i njen uticaj se širi. Sve je više takvih suverenističkih ideja i pokreta u različitim zemljama EU. U Slovačkoj je opet pobijedio /premijer/ Robert Fico, koji je veliki prijatelj Srba i nije priznao Kosovo i opire se globalističkoj ideologiji i politikama EU koje slijede tendencije koje derogiraju posebnosti naroda”, istakao je Mazalica.

On je dodao da je upravo otpor globalizmu nešto što povezuje Republiku Srpsku i ostale zemlje.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da odluka Suda BiH da odbije zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ukazuje na kontinuitet ponašanja instruisanog suda sa jednom isključivom namjerom da se vodi politički proces.
“Koliko god mi gledali da to bude pravni proces, on to ne može biti jer nije zasnovan na pravu i optužnici zasnovanoj na zakonu usvojenom u parlamentarnoj proceduri”, rekao je Kojić.

On je istakao da je to u potpunosti vidljivo u ovom procesu.

“Nije očekivano da će instruisani sud postupati po pravnim normama, odnosno po Zakonu o krivičnom postupku, jer i sam zakon ne tretira to krivično djelo /nepoštovanja odluka Kristijana Šmita za koje Tužilaštvo BiH tereti predsjednika Srpske/”, rekao je Kojić.

On je podsjetio da to krivično djelo nametnuo neko ko nije imao pravo to da čini, kao i da Tužilaštvo i Sud BiH nemaju imaju mogućnost i pravo da vode ovaj proces.

“Nas ne iznenađuje ni u jednom trenutku takvo ponašanje Suda jer to nije pravni sud, što je i pokazao na mnogim procesima koji je vodio, kao što su krivična djela ratnog zločina. Ali to pokazuje i kroz ovaj politički montirani proces protiv predsjednika Dodika”, rekao je Kojić.

Sud BiH odbio je zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ovo suda, rekao je Srni branilac predsjednika Goran Bubić.

Odbrana je 17. januara na ročištu u predmetu protiv predsjednika Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića, zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita, zatražila izuzeće postupajućeg sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH.

Zatraženo je izuzeće sudija koji su učestvovali u odbacivanju zahtjeva za odlučivanje o tome da li je Sud BiH nadležan za ovaj slučaj, a to su sudije Zoran Božić, Šaban Maksumić, Vesna Jasenković, te sudija koji su odbili žalbu odbrane Darka Samardžića, Hilme Vučinića i Redžiba Begića.

Zatraženo je i izuzeće sudije Minke Kreho zbog, kako je tada rekao Bubić, pristrasnog stava da protivljenje Dodika kao člana Predsjedništva BiH nije bilo od uticaja za kandidaturu sudije Jasmine Ćosić u Hagu.