VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Nešić predao dokumentaciju, traži istragu protiv Šmita

    Nešić predao dokumentaciju, traži istragu protiv Šmita

    Nenad Nešić, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine predao je Tužilaštvu BiH dokumentaciju u vezi sa Kristijanom Šmitom, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

    Nešić je još ranije od Tužilaštva BiH zatražio da provede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Šmita kao visokog predstavnika, tvrdeći da on nije imenovan u skladu sa propisima te da nema odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a o njegovom imenovanju.

    Tada, na pres konferenciji, Nešić je rekao da Šmit u BiH boravi isključivo kao diplomata Njemačke te da mu nije poznato kako i zbog čega koristi prostorije OHR-a jer jedino što ima u vezi sa anganžmanom u BiH je nota Ambasade Njemačke.

    “Prema svim dokazima koje smo prikupili, a nastavićemo u tom pravcu, nije legitiman visoki predstavnik u BiH. Očekujem da Tužilaštvo BiH formira predmet protiv njega. Ponukalo me to da sam čuo da Tužilaštvo BiH nije zaprimilo informacije o boravku Šmita u BiH. To me iznenadilo, jer sam očekivao da će Tužilaštvo BiH po službenoj dužnosti formirati predmet”, rekao je Nešić.

    On je rekao da će se neke stvari istjerati na čistac te da se nada da će Tužilaštvo BiH pokazati da radi u skladu sa pravilima i postupa sa dokazima “ili je fontana želja koja ispunjava želje Šmitu”.

  • Stevandić: Dodik ne može izgubiti sudski postupak jer legalni predsjednik Republike Srpske

    Stevandić: Dodik ne može izgubiti sudski postupak jer legalni predsjednik Republike Srpske

    Legalno izabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ima pravni legitimitet i ne može da izgubi sudski postupak, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

    Što se tiče postupka protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS, prvi čovjek parlamenta je rekao da ovo došlo od odluke nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    “Napravljena je velika rupa u koju pokušavaju da uvuku Milorada Dodika, ali će oni sami upasti u tu rupu”, rekao je Stevandić.

    Podsjećamo, pred Sudom BiH danas će biti održano ročište na kojem bi se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić trebali izjasniti o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

    Ročište bi, kako je najavljeno iz Suda BiH, trebalo da počne u 13 časova.

    Advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Srpske, rekao je juče da, da je bilo vladavine prava i pravne države, do ove faze postupka nije trebalo ni doći.

    Takođe juče, Dodik je naveo da ide na ročište u Sarajevo da brani Republiku Srpsku, jer nema pravo da se povuče, te smatra da je to prilika da se Srpska oslobodi Sarajeva i BiH.

    Dodik i Lukić trebalo bi da se izjasne pred sudijom Jasminom Ćosić Dedović, čije izuzeće je ranije tražio branilac predsjednika Srpske. Sud BiH je odbio kao “neosnovane” prigovore branilaca predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika.

  • Tadić: Srpska će i iz ovog procesa izaći jača

    Tadić: Srpska će i iz ovog procesa izaći jača

    Optužnica protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića nema smisla jer su oni koristeći nadležnosti samo radili svoj posao, i na meti su jer su navodno neposlušnici međunarodne zajednice – naveo je pravnik Ognjen Tadić.

    I za struku i za narod jasno da je današnje ročište pred Sudom BiH, o izjašnjavanju krivice Dodika i Lukića politički, a ne pravni proces. Dodik radi ne samo u interesu Srba, nego i u interesu ostalih naroda u BiH – naveo je Tadić za RTRS.

    Kaže, da je neko prije predložio ili ponudio Dodiku da bude visoki predstavnik, mi bi već do sada uspjeli preći evorpski put i dodaje da međunarodna zajednica samo želi da zavađa narod u BiH, da upravljaju nad njima.

    • Tražiti pravo u ovom sudskom postupku je nepotrebno, jer nema prava i pravde, i “Šmitov krivčni zakon” nije u skadu sa Ustavom Bih – smatra Tadić.

    Prema Tadićevim riječima, da Sud BiH i Ustavni sud BiH poštuju Ustav BiH onda bi Sud pitao Ustavni sud da li je “Šmitov krivični zakon” saglasan Ustavu i Evropskoj konvenciji.

    • Ustavni sud ima nadležnost u pitanjima koja mu uputi bilo koji sud u BiH, a odnosi se na to da li je zakon na čijoj valjanosti počiva njegova odluka, saglasan sa ovim Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima BiH – naveo je Tadić, koji je i savjetnik predsjednika Srpske.

    Samtra da ovaj slučaj pred Sudom BiH predstavlja politički progon, ovdje ljudske slobode, kaže Tadić, više ne vrijede te i da predstavnici međunarodne zajednice naše ljude tjeraju u zatvor.

    On je naglasio da predsjednik Srpske štiti institucije Republike.

    • Dodik štiti institucije Srpske i siguran sam da će Republika Srpska iz ovog izaći još jača – poručio jeTadić.

    Podsjećamo, na današnjem ročištu bi predsjednik Srpske Milorad Dodik i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloš Lukić trebalo da se izjasne o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića za nepoštivanje odluka Kristijana Šmita koga Srpska ne smatra visokim predstavnikom, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN.

  • Izborne prevare počinju mnogo prije izbora

    Izborne prevare počinju mnogo prije izbora

    Uvođenje novih tehnologija u izborni proces, koje je nedavno promovisala Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a što su, inače, s oduševljenjem pozdravili opozicionari u Srpskoj, opet ne garantuje potpunu regularnost izbora.

    Ovo za Srpskainfo tvrde stručnjaci za izborni proces, komentarišući novine koje CIK planira da uvede već od lokalnih izbora sljedeće godine.

    Uređaj za identifikaciju birača, skeniranje lične karte i otiska prsta, kao i skeniranje glasačkih listića na samom ulazu u glasačku kutiju, predstavljaju inovacije koje je CIK predstavio na nedavno organizovanom “Danu otvorenih vrata” te institucije.

    Ako oba doma Parlamenta BiH do raspisivanja izbora sljedeće godine usvoje izmjene Izbornog zakona, u koji bi bile uvrštene i navedene tehnološke inovacije, prema tvrdnjama predstavnika opozicije u Republici Srpskoj, to bi konačno razriješilo brojne sumnje u regularnost izbornog procesa.

    – Da je ova tehnologija bila u upotrebi 2. oktobra prošle godine, Milorad Dodik ne bi bio predsjednik Republike Srpske, a i sastav Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH bio bi znatno drugačiji. Izborni proces je jedan od najkorumpiranijih procesa u BiH i jedino uvođenje novih tehnologija može osigurati fer i poštene izbore čiji će rezultati biti odraz volje birača, a ne brojača – izjavila je članica Predsjedništva Narodnog fronta Slađana Jašarević, nakon što je CIK promovisao planirane novotarije u izbornom procesu.

    Skupa tehnologija
    Oduševljenje predstavljenom izbornom tehnologijom nije krio ni generalni sekretar PDP, Nenad Vuković.

    – Za ove uređaje mogu reći sve najbolje, bar kada je u pitanju ono što smo mogli da vidimo. PDP daje podršku uvođenju ovakvih tehnologija i naši poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH će podržati izmjene Izbornog zakona u tehničkom smislu, ako dođu na dnevni red – rekao je Vuković.

    Inače, kako je saopšteno, cijena jednog seta novih tehnologija po biračkom mjestu iznosila bi između dvije i 8.000 KM, što znači da bi za 6.000 biračkih mjesta u BiH trebalo obezbijediti između 12 i 48 miliona maraka.

    Na prezentaciji navedene opreme u CIK, između ostalog, objašnjeno je da uređaj za identifikaciju birača skeniranjem lične karte i otiska prsta onemogućava glasanje preminulih, zatim glasanje jedne osobe više puta, glasanje s lažnim identifikacionim dokumentima, kao i slične nepravilnosti koje su pratile dosadašnje izborne procese.

    Predviđeno je da se glasački listić provlači kroz skener, koji se nalazi na vrhu glasačke kutije, a zatim se automatski pohranjuje u bazu podataka čime se onemogućava poništavanje i prekrajanje volje birača u procesu brojanja. Skener, takođe, automatski registruje i nevažeće, odnosno nepravilno popunjene glasačke listiće, što biraču, ukoliko želi, daje mogućnost ponavljanja glasanja. Na taj način bi se registrovao i stvarni broj nevažećih listića, kao i listića koji su ”intervencijom” članova biračkih odbora postali nevažeći.

    Kupovina birača
    Da li bi uvođenjem novih tehnologija na biračka mjesta izborni proces u BiH zaista postao potpuno regularan, za mišljenje smo pitali predsjednika Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnjeg člana CIK, Vehida Šehića. Iako ne spori da bi izbori bili mnogo legitimniji i oslobođeni brojnih sadašnjih sumnji u regularnost, Šehić tvrdi da čak ni u tom slučaju ne bi bilo moguće spriječiti sve mahinacije s izbornom voljom građana.

    – Ako se uvedu skeneri, prevare bi trebalo da budu spriječene na dan izbora i kod samog procesa glasanja. Tada bi se zaista na minimum sveo pokušaj nekih dosadašnjih prevara. Međutim, uvijek se zanemari druga činjenica, a to je da prevare počinju još prije izbora, a to su pritisci na birače i njihova kupovina, zatim kontrola birača da li izlaze na biračka mjesta od strane političkih stranaka, razne ucjene… To je problem s kojim se već dugo susrećemo – kaže Šehić za Srpskainfo.

    Vehid ŠehićFOTO: O KANAL/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Objašnjava da bi u tehničkom smislu uvođenje skenera trebalo da riješi mnogo toga, jer, kako ističe, biometrijska identifikacija birača će onemogućiti da jedan birač dođe da glasa sa više ličnih karata.

    – Drugo što je jako bitno jesu skeneri koji skeniraju glasački listić, a istovremeno utvrđuju rezultate glasanja sa tog biračkog mjesta. To je jako dobro, jer bi u tom slučaju veoma brzo imali neslužbene rezultate, umjesto što na njih moramo da čekamo danima. Kad se završi glasanje sistem se automatski isključuje, tako da nema zloupotrebe neiskorištenih glasačkih listića. To je najbolji način za izbore u BiH – tvrdi Šehić.

    Ništa nije skupo za istinu
    Međutim, kako ponavlja, uprkos svim prednostima koje bi uvođenje novih tehnologija donijele u povećanje regularnosti izbornog procesa, to još ne znači da bi izbori bili pošteni.

    – Ogromna odgovornost leži i na članovima biračkih odbora, kao i posmatračima. Potrebno je spriječiti stranačku kupovinu mjesta u biračkim odborima, kao i kontrolu stranaka nad kompletnim biračkim odborima, što se dešava na nekim manjim biračkim mestima. To sve košta, ali moja logika je da ako želimo da očuvamo integritet i izbornu volju građana, ništa nije skupo. U svemu ovome je izuzetno važna uloga medija, nevladinog sektora, kao i pritisak javnosti i građana, jer to je jedini način da sačuvamo sigurnost naših glasova – zaključuje Šehić.

  • U Srpskoj počele pripreme za lokalne izbore

    U Srpskoj počele pripreme za lokalne izbore

    Iako je do lokalnih izbora 2024. ostalo još godinu dana, stranke u Srpskoj se uveliko pripremaju za bitku za birače, a apetiti su veliki, toliki da očekuju da će osvojiti i načelničke i gradonačelničke pozicije u lokalnim zajednicama gdje sada vladaju druge partije.

    Prema signalima koji stižu iz stranaka, ne nedostaje im ambicija, ali ni optimizma po pitanju izbornog rezultata.

    Štaviše, prema izjavama u pojedinim strankama, može se već i naslutiti ko će biti kandidati u dijelu lokalnih zajednica, kao što su, recimo, Banjaluka i Bijeljina, gdje će, po svemu sudeći, u trku za novi mandat aktuelni gradonačelnici Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović, s tim što zasad nije poznato ko će im na megdan.

    Petrovićev stranački kolega Milan Miličević, predsjednik SDS-a, poručuje da se u principu svaki dan u svakoj lokalnoj zajednici obavljaju pripreme za lokalne izbore.

    “Svaka lokalna zajednica je priča za sebe. Mislim da ćemo u ogromnoj većini lokalnih zajednica imati kandidate za načelnike i gradonačelnike, ali biće i onih gdje će biti zajedničkih kandidata opozicionih političkih partija. Biće, vjerovatno, i poneka opština gdje će trenutna opozicija imati svako svoje kandidate, ali to će biti minimalan broj opština”, rekao je Miličević za “Nezavisne novine”.

    Govoreći o ambicijama, lider SDS-a je istakao da je cilj bolji rezultat u odnosu na trenutni.

    “Trenutno opozicija, odnosno SDS, ima svoje načelnike i gradonačelnike u oko 15 lokalnih zajednica. Cilj, naravno, mora biti da ih bude više, ali na realnim osnovama. Smatram da u ovom momentu možemo osvojiti još oko pet ili šest lokalnih zajednica gdje imamo snažne odbore i kvalitetne kandidate”, kaže Miličević.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, kaže da sada vrše vlast u najvećem dijelu lokalnih zajednica Srpske te da imaju jasno zacrtane ciljeve, a to je da rezultat u odnosu na prošle lokalne izbore bude poboljšan na narednim lokalnim izborima.

    “Ozbiljno se pripremamo u svakoj lokalnoj zajednici i očekujemo da ćemo ubjedljivo biti stranka broj jedan i da će rezultat u odnosu na prethodne lokalne izbore biti još bolji, te da ćemo imati najveći broj načelnika, gradonačelnika i odbornika u skupštinama opština i gradova”, kaže Kovačević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Pripreme je počeo i PDP. Lider stranke Branislav Borenović navodi da im je primarni cilj da odbrane pobjedu Draška Stanivukovića na poziciji gradonačelnika Banjaluke, a gdje će se, očekuje, voditi ogromne političke bitke.

    “Cilj nam je i da odbranimo Kotor Varoš, gdje već nekoliko mandata naš načelnik uspješno vodi jednu od najuspješnijih opština u Srpskoj i BiH po privlačenju stranih investicija i broju zaposlenih. Ali, isto tako, razmišljamo i o nekim drugim opštinama u kojima smatramo da možemo doći do tog cilja i pobjede za načelnika i gradonačelnika”, kaže Borenović za “Nezavisne novine”.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, kaže da će u skoro svim lokalnim zajednicama ova stranka samostalno nastupiti za lokalne skupštine.

    “Što se tiče kandidata za načelnike, imamo načelni dogovor, u skladu sa koalicionim sporazumom koji smo potpisali sa SNSD-om, da podržimo njihove kandidate u opštinama gdje ih SNSD bude imao i gdje mi procijenimo da nemamo dovoljno kvalitetnog kandidata za načelnika. Normalno, u opštinama gdje procijenimo da imamo kvalitetnog čovjeka koji ima izglede da pobijedi ponudićemo SNSD-u da podrži našeg kandidata”, rekao je Nešić za “Nezavisne novine”.

    Bitka za načelničke i gradonačelničke fotelje te klupe u lokalnim parlamentima biće održana početkom oktobra 2024. godine.

  • Crnadak poručio da Dodik pred sudom ne brani Republiku već sebe

    Crnadak poručio da Dodik pred sudom ne brani Republiku već sebe

    Svi treba da se okupljamo oko Republike Srpske i njenih institucija i nijedan pojedinac ne smije biti važniji od Republike Srpske, što je jednoglasan stav svih članova Sabora PDP, koji je nedavno održan.

    Rekao je ovo potpredsjednik PDP, Igor Crnadak povodom izjave lidera SNSD i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da ide pred Sud BiH da brani Srpsku.

    Crnadak kaže da ako bilo ko kaže “Ja sam Republika Srpska”, to slabi Republiku Srpsku i čini je ranjivom.

    – Zato je važno naglasiti da nije tačno da će Milorad Dodik sutra u Sudu BiH braniti Republiku Srpsku, jer optužnica sa kojom se suočava odnosi se na njega i nije nikakav napad na Republiku Srpsku- kaže Crnadak.

    On dodaje da će Dodik braniti sebe i u tom postupku PDP ne želi da mu odmaže, ali ne mogu dozvoliti da stavlja znak jednakosti između sebe i Republike Srpske.

    – To nije fer prema onima koji su dali živote za našu Republiku Srpsku, jer mi imamo međunarodno priznat status, sa svojom teritorijom, institucijama i nadležnostima i nijedan krivični postupak protiv bilo koga to ne može promijeniti – ističe Crnadak.

    Dodaje da je Republika Srpska već preživjela smjenu legalno izabranog predsjednika Republike Srpske Nikole Poplašena, nakon čega je normalno nastavila funkcionisati i svakako će preživjeti i sudski proces koji počinje sutra.

    – Prema tome, nedopustivo je vezati sudbinu Republike Srpske za jedan sudski postupak i za političku sudbinu jednog lica, ma ko to bio. Pozivam Milorada Dodika da se posveti svojoj odbrani bez uplitanja Republike Srpske i njene budućnosti u rješavanje svog vlastitog problema – poručuje Crnadak.

    Navodi da je činjenica da su Dodik i SNSD izašli na poslednje izbore, iako su finansirani nametnutom odlukom Kristijana Šmita, kojeg navodno ne priznaju. Isto tako, kaže Crnadak, svakodnevno sarađuju sa Vladom FBiH, koja je formirana, takođe, nametnutom odlukom Kristijana Šmita i zbog toga im neće biti lako opravdati vjerodostojnost tvrdnje da ne priznaju Šmita.

    – Ali, to nije problem Republike Srpske i nećemo dozvoliti da se, zbog bilo koga, ugrozi sve ono što smo svi zajedno mukotrpno stvorili. Jer, Srpska je na prvom mjestu, a ne bilo koji pojedinac i bilo bi dobro da taj stav čujemo od svake političke partije i svakog relevantnog političara u Republici Srpskoj – zaključuje Crnadak.

  • Dodik: Idem na ročište da branim Srpsku

    Dodik: Idem na ročište da branim Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da sutra ide na ročište u Sarajevo da brani Republiku Srpsku, jer nema pravo da se povuče, te smatra da je to prilika da se Srpska oslobodi Sarajeva i BiH.

    • Јa tamo idem da branim Republiku Srpsku, a moja lična sudbina je manje važna i na tu temu ću imati nešto da kažem, biću u prilici, vjerovatno, jednog dana. Sutra očekujem potpunu degradaciju prava, Ustava BiH, svega što ima smisla u ovom procesu. Republika Srpska će veoma jasno i odlučno odgovoriti na ovu farsu. Mi ćemo provesti nekoliko važnih aktivnosti u tom pogledu i mislim da je ovo prilika da se Republika Srpska oslobodi Sarajeva i BiH. Zato ću se ja sutra braniti kao predsjednik Republike Srpske, a ne kao Milorad Dodik. Predsjednik Republike Srpske ide na to namješteno suđenje u Sud da pokaže koliko je ono antiustavno i antipravano, koliko je ono muslimansko i antisrpsko, i koliko je taj sud mjesto za šikaniranje Srba i njihov politički progon. Sud je neprijateljsko mjesto za Srbe i za to je i napravljen – istakao je Dodik.

    On je u izjavi za Srnu rekao da je pozvan sutra u antiustavni sud na osnovu antiustavnog tužilaštva koje je podnijelo nerazumljivu optužnicu koja inkriminiše djelo koje ne postoji.

    • Pojaviću se na tom ročištu, a moj motiv je isključivo da upotpunim taj cirkus koji ima svoju genezu od američkog ambasadora Majkla Marfija preko neizabranog stranca Kristijana Šmita pa preko muslimana tužioca do muslimana sudije /Јasmine Ćosić Dedović/ koji bi trebao navodno da bude objektivan vršilac pravde i prava jednako onako kao što je bio ‘objektivan’ kada je branila Nasera Orića za egzaktna krivična djela ratni zločin – istakao je Dodik.

    On je ocijenio da je Dedovićeva ostrašćeni srbomrzac, željna osvete i da je čekala svoju priliku da pokaže da godine “usavršavanja u pravu” nisu bile uzaludu, jer je konačno stranac nametnuo zakona, a ona ga je zgrabila da po njemu sudi i pokaže svoje “vrhunsko pravničko znanje”.

    • Na stranu to što u Ustavu BiH jasno piše da zakonodavnu aktivnost u BiH vrši samo Parlamentarna skupština, tom sudiji i pravniku važnije su nametnute norme neizabranog stranca nego ustav njene zemlje i zato je ta BiH neodrživa što pokazuje i ona sama. S toga će i ovaj postpuak pokazati i dokazati koliko je ta BiH neodrživa – rekao je Dodik, upitavši koja je to i kolika mržnja da bi struku upotrijebio da se svetiš kako to čini ta sudija muslimanka koja je dočekala da bude servilna.

    On je ocijenio da je Dedovićeva ostrašćeni srbomrzac, željna osvete i da je čekala svoju priliku da pokaže da godine “usavršavanja u pravu” nisu bile uzaludu, jer je konačno stranac nametnuo zakona, a ona ga je zgrabila da po njemu sudi i pokaže svoje “vrhunsko pravničko znanje”.

    • Na stranu to što u Ustavu BiH jasno piše da zakonodavnu aktivnost u BiH vrši samo Parlamentarna skupština, tom sudiji i pravniku važnije su nametnute norme neizabranog stranca nego ustav njene zemlje i zato je ta BiH neodrživa što pokazuje i ona sama. S toga će i ovaj postpuak pokazati i dokazati koliko je ta BiH neodrživa – rekao je Dodik, upitavši koja je to i kolika mržnja da bi struku upotrijebio da se svetiš kako to čini ta sudija muslimanka koja je dočekala da bude servilna.

    On je upitao i kako je moguće da neko bude pravnik i prihvati da neizabrani stranac potpiše norme i prihvati da po njima postupa. “Zar je to moguće? Biti u osnovi ‘pravnik, sudija’, i to prihvatiti. Kakva je to sud?! Kakve su to nazovi sudije i tužioci!? Čemu i u ime koga oni provode postupak? Zar je moguće niže pasti u pravničkoj i svakoj drugoj struci kao u ovom slučaju!?

    Na stranu i to što su poziv za moje pojavljivanje pred Sudom prvo objavili muslimanski mediji, pa tek onda sam dobio ja taj poziv ili to što je ona kao sudija dotjerivala optužnicu po svome, njoj je sada bitno da je uspjela da obezbijedi da me vidi uživo u Sudu vjerovatno u nastojanju da navodno suzbije mržnju a da pokaže da ona radi glavni i ozbiljan muslimanski posao sudeći neprijateljima iz Republike Srpske – rekao je Dodik.

    Predsjednik Republike je naveo da je Dedovićeva dio udružene kriminalne grupe, dokazani antipravnik i antisudija musliman osvetničkih nagona i ne bira povod i razlog za osvetu prema Srbima i to su pokazali i onda kada je oslobađala Nasera Orića od zločina koje je počinio kada je ubio sudiju i kada je komandovao jedinicima koje su malom Slobodanu Stojanoviću rasporile utrobu, a ona smatrala da je to vrhunsko djelo i da treba to da zaštiti.

    • Ona je, zajedno sa Kristijanom Šmitom, Majklom Marfijem i engleskim klovn ambasadorom, egzekutor ove kriminalne grupe, a sud u Sarajevu je Frankeštajn, inkvizicija prema Srbima, izmišljeni sud koji ni po Ustavu BiH nema osnova da postoji, ali postoji. DŽaba pravo i slovo prava, važno je šta kaže američki ambasador, neizabrani stranac i poltroni muslimani koji to prihvataju da bi se obračunali sa Republikom Srpskom – rekao je Dodik.

    On je dodao da frustrirani i beskarakterni američki ambasador Marfi misli da svi mi treba da se tresemo i samo da izvršavamo njegove naloge. “On mene optužuje čak za neku vrstu korupcije, dok u SAD pretresaju kuću predsjednika DŽozefa Bajdena, tražeći dokaze o korupciji koju je izvršila njegova porodica primajući novac iz Ukrajine. Kažu da je najgora vrsta krivičnog djela primanje mita od druge Vlade u SAD. To je trenutno najpoznatija afera u Americi. I onda dođe Marfi i nama drži predavanje o korupciji i kaže – eto Dodik je u korupciji.

    A, Dodik ide na Sud zato što ne poštuje nedjelo Marfija i Šmita. Pa kažu – pošto si vršio svoju dužnost predsjednika Republike, potpisao ukaz, ideš na sud, jer ti je to zabranio neki koji nema ovlaštenja da ti to zabranjuje, neko koga podržava američki ambasador i pokušava da ga nametne kao apsolutni autoritet, a američki predsjednik će se pozvati na imunitet i on neće odgovarati. Zamislite kolika je to moralna hipokrizija, moralno posrnuće, da jedan takav ambasador, čijeg predsjednika optužuju za korupciju najvišeg stepena, sada ovdje drži moralne pridike o korupciji i nekim drugim stvarima – naveo je Dodik.

    Pošto 20 godina nisu mogli da dokažu ništa o Miloradu Dodiku, rekao je predsjednik Srpske, onda su sada namjestili priču “Dodik ne poštuje Šmita”. On je naglasio da je počastvovan činjenicom da ne poštuje Šmita.

    • I zato imam u sebi dovoljno energije i želje da se pojavim na tom sudu i raskrinkam sve ovo o čemu sam govorio. Naravno, oni su, pišući optužnicu protiv mene, već donijeli i presudu. Znam ja to, nije mi to problem. Ali ćemo to da raskrinkamo do najnižeg nivoa. Kako je moguće da jedan sud prihvati da postupa po odredbama koje nameće stranac koji nema ovlaštenje za to? Јedino Parlamentarna skupština može donositi zakone. Nema mogućnosti da neko drugi to uradi. To govori da svi oni zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik nisu ustavni. Ali, eto, oni računaju da sila Boga ne moli, pa misle da mogu da se obračunavaju kako oni misle da treba. Važno je da Sud sluša američkog ambasadora i da ovu gospodu poput Marfija promoviše do mjere da izvršava svaku njihovu želju i svaki naum. Da li će Sud u tome uspjeti – vidjećemo. Za takve monstrume kao što je taj sud i taj sudija uvijek se nenadno pojave događaji koji ih raskrinkaju. Da li je to ovaj događaj, vidjećemo. Јa ću se potruditi da pokažem da jeste. Na sceni je opšti, po njima, završni sad ili nikad napada na Republiku Srpsku i Srbe s jasnom namjerom da predsjednika Republike Srpske zatvore u zatvor i zabrane mu politički rad. Upravo to – zabrana političkog rada – govori o tome da je ovo čisti montirani politički proces – naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da su pojedini dušebrižnici u Srpsko odmah potrčali da viču “nije Dodik Republika Srpska”, što je tačno, ali Dodik jeste izabrani predsjednik Republike Srpske i ono za šta ga jure činjeno je u toj funkciji.

    • Dakle, potpisom ukaza o proglašenju zakona koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske. Da nisam potpisao taj ukaz Republika Srpska bi ostala trajno osramoćena, osakaćena, a njen predsjednik kukavica. Naravno svi znaju da ja to nisam. Niti sam kad bio kukavica, niti sam to danas, niti ću ikad biti – poručio je predsjednik Republike Srpske.

  • Petković: Optužnica mora biti odbijena, vrijeme će pokazati štetnost odluka OHR-a

    Petković: Optužnica mora biti odbijena, vrijeme će pokazati štetnost odluka OHR-a

    Optužnica protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića, ukoliko se bude sudilo prema zakonima BiH, mora da bude odbijena i da oni dobiju oslobađajuću presudu, smatra advokat Milan Petković.

    Petković je izjavio da su sve odluke koje je Kristijan Šmit donio ništavne, zato što je Šmit nelegalan visoki predstavnik, pa su i samim tim njegove odluke nelegalne i ništavne.

    Prema njegovim riječima, visoki predstavnik, i da je imenovan u skladu sa procedurama Savjeta bezbjednosti UN, nema prava nametanja jer bi i takve odluke bile nelegalne, nezakonite i neustavne.

    On je ukazao da Ustav BiH jasno propisuje zakonodavnu proceduru i ne propisuje mogućnost da visoki predstavnik donosi odluke.

    • To što su visoki predstavnici donosili odluke primjenom sile i dali sami sebi za pravo da donose te odluke – istorija će im zbog toga suditi. Pokazaće se koliko su to bile pogrešne odluke i koliko je to nanijelo štete BiH – zaključio je Petković za Srnu.

    Iz OHR-a je saopšteno u vezi sa ligitimitetom Šmita da je “Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira 27. maja 2021. godine zvanično imenovao Šmita za visokog predstavnika za BiH”, te da “izraz podrške Savjeta bezbjednosti UN nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIK-a o imenovanju novog visokog predstavnika”.

    Rusija i Kina, kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer njegov mandat nije potvrđen u ovom tijelu UN.

    Sud BiH zakazao je za sutra ročište na kojem bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloš Lukić trebali da se izjasne o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita koga Srpska ne smatra visokim predstavnikom jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN.

  • Opozicija razjedinjena kreće na Banjaluku

    Opozicija razjedinjena kreće na Banjaluku

    Narodni front će imati svog kandidata za gradonačelnika Banjaluke, izjava je koja je prošla gotovo neopaženo u javnosti, a kojom se potvrđuje ono o čemu se uveliko spekulisalo.

    To znači da će u najvećem gradu Srpske opozicija na sljedećim lokalnim izborima imati najmanje dva kandidata.

    Od ranije je poznato da PDP planira da kandiduje aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića za još jedan mandat, a sada je predsjednik trebinjskog Narodnog fronta, Saša Borjan, otkrio da će i oni imati svog kandidata.

    – U narednom periodu ćemo se izjasniti o kandidatu za gradonačelnika Trebinja. Očekivao sam da to bude Nebojša Vukanović, ali je on imenovao Lazara Radana, o kojem imamo zaista pozitivan utisak. Narodni front će u Banjaluci za kandidata za gradonačelnika kandidovati svog najjačeg kandidata – rekao je Borjan prije nekoliko dana na konferenciji za medije u Trebinju.

    Više kandidata, manje šansi
    Ovim je jasno da će Stanivukoviću, osim kandidata iz vlasti, na crtu stati i neko iz Narodnog fronta.

    Borjan nije govorio o imenima, pa se još ne zna da li će to biti liderka NF Jelena Trivić, koja je u ranijem intervjuu za Srpskainfo rekla „kako nije isključeno ni to da ona bude kandidat“, ili neko drugi.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe za Srpskainfo da smo do sada imali strategiju djelovanja opozicije ujedinjeno, posebno za lokalne izbore, sa jednim kandidatom, mada je nekada bilo i više kandidata.

    – Taj koncept se negdje pokazao uspješnim, negdje neuspješnim. Vidjeli smo, pogotovo na primjeru Banjaluke sa kandidaturom Stanivukovića, koliko je bilo važno da je djelovala opozicija ujedinjeno – kaže Topićeva.

    Dodaje da je nakon lokalnih izbora prije tri godine, posebno nakon prošlogodišnjih opštih izbora, postalo jasno da je gotovo nemoguće da se u Banjaluci pojavi jedan kandidat iz reda opozicije.

    Posebno, kako kaže Topićeva, da taj jedan kandidat bude Stanivuković.

    – To podrazumijeva još jednog kandidata iz reda, takođe, opozicionih partija, a koje su se do juče nalazile na istoj borbenoj liniji sa Stanivukovićem. Jasno je da je danas to nemoguća misija – smatra Topićeva.

    Opoziv gradonačelnika
    Šta to može imati kao posljedicu, kako dodaje ona, vrlo je otvoreno i zavisi od mnogo faktora.

    Topićeva kaže da to, između ostalog, zavisi i od samog ishoda ove sage o opozivu Stanivukovića.

    Ona ističe da će se tu dosta toga razriješiti i o samom odnosu unutar SNSD, jer su ti odnosi trenutno dosta nejasni.

    – To će biti jedan od pokazatelja koji će opredijeliti dalji razvoj događaja i za kandidature i za sami uspjeh, kako opozicionih, tako i vladajućeg kandidata, pogotovo za gradonačelnika Banjaluke na narednim izborima – kaže Topićeva.

    Smatra da će u ime opozicije sasvim sigurno biti kandidovan Stanivuković, ali da se postavlja pitanje u ime koje opozicije.

    Reforma Izbornog zakona
    Topićeva ističe da to sigurno podrazumijeva još jednog kandidata iz one opozicije koja je opozicija samom Stanivukoviću, a koji je i opozicija aktuelnoj vlasti.

    – U konačnici to može značiti nešto što bi išlo u prilog vladajućima; ako imate više kandidata pa se glasovi rasplinjavaju. Međutim, mislim da će presudne biti dvije stvari. Jedna od tih stvari je da li će se desiti reforma Izbornog zakona u onom dijelu koji podrazumijeva tehničke izmjene. Mislim da je besmisleno uopšte učestvovati na izborima po starom pravilu – naglašava Topićeva.

    Drugo, kako dodaje ona, presudna će biti i izlaznost.

    Topićeva kaže da postoji sve veća apatija i apstinencija građana, koja je djelimično vezana za nepovjerenje u izborni sistem.

    Biće, ističe Topićeva, jako puno faktora koji će određivati tok narednih lokalnih izbora u Banjaluci.

    – Teško je reći da li će ta situacija sa više kandidata iz opozicionih redova ići u prilog vladajućima ili će dovesti do potpune i dalje devastacije opozicionih stranaka – zaključuje sagovornica Srpskainfo.

  • Tadić: Da li je “Šmitov krivični zakon” saglasan Ustavu i Evropskoj konvenciji?

    Tadić: Da li je “Šmitov krivični zakon” saglasan Ustavu i Evropskoj konvenciji?

    Pravnik Ognjen Tadić naveo je da Sud BiH i Ustavni sud BiH ne poštuju Ustav BiH.

    • Da Sud BiH i Ustavni sud BiH poštuju Ustav BiH onda bi Sud pitao Ustavni sud da li je “Šmitov krivični zakon” saglasan Ustavu i Evropskoj konvenciji i dobio bi odgovor da nije. Pošto ne poštuju Ustav suđenje koje počinje sutra biće suđenje i tim sudovima i K. Šmitu.

    Podsjećamo, na ročištu bi predsjednik Srpske i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloš Lukić trebalo da se izjasne o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za nepoštivanje odluka Kristijana Šmita koga Srpska ne smatra visokim predstavnikom, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN.