Kategorija: Politika

  • Cvijanović-Stic: Značajan nepristrasan pristup EUFOR-a

    Cvijanović-Stic: Značajan nepristrasan pristup EUFOR-a

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas sa novim komandantom EUFOR-a u BiH general-majorom Laslom Sticom o trenutnim političkim i bezbjednosnim prilikama u Republici Srpskoj i BiH, te istakla značaj nepristrasnog pristupa EUFOR-a.

    Cvijanović je izrazila podršku misiji “Altea”, kao i punu opredijeljenost ka saradnji sa ciljem očuvanja mira i stabilnosti u BiH, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH upoznala je novog komandanta EUFOR-a da su svi aktuelni izazovi isključivo političke prirode, te da bezbjednosna situacija u BiH nije ugrožena.

    Ona je sagovorniku poželjela dobrodošlicu i uspješan mandat.

  • Goganović: O pitanju NATO integracija u BiH ne postoji politički konsenzus

    Goganović: O pitanju NATO integracija u BiH ne postoji politički konsenzus

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da je upoznao ministra odbrane Njemačke Borisa Pistorijusa da u BiH ne postoji politički konsenzus o pitanju NATO integracija, ali je pohvalio saradnju sa Misijom EUFOR-a, koja obezbjeđuje stabilnost u BiH.

    Mi iz Republike Srpske ne podržavamo NATO integracije, ali svi podržavamo saradnju sa NATO-om. Naglasio sam da smo svjedoci mnogih sukoba u svijetu, ali da će BiH uvijek glasati za mir i zbog toga nam je jako bitna regionalna saradnja i da put BiH ka EU nema alternativu – izjavio je Goganović.

    Pistorijus, koji boravi u službenoj posjeti BiH, rekao je danas da njegova zemlja podržava misiju “Altea” u BiH i da nema sumnje da Eufor ispunjava svoj mandat.

  • Dodik: Cijeli svijet zna da je proces koji se vodi pred neustavnim sudom farsa

    Dodik: Cijeli svijet zna da je proces koji se vodi pred neustavnim sudom farsa

    Cijeli svijet zna da je proces koji se vodi pred neustavnim sudom farsa – naveo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je mnogo onih koji danas likuju nad tim što im je jedan stranac bez ikakvih stvarnih ovlašćenja obezbijedio da predsjednik Republike Srpske dođe na izmišljeno ročište u izmišljenom postupku.

    • Likuju i pojedinci u Srpskoj, i to je njihovo junaštvo. Ne sude oni meni, nego koriste silu da se obračunaju sa Srpskom. Zahvalan sam svim ljudima koji su mi pružili podršku i što razumiju koji je smisao ovog cirkusa, to me dodatno ojačalo da istrajem u svemu onome što radim i da nastavim još jače da branim srpske interese – istakao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodao je da je zahvalan i svima u Srbiji i prijateljima Srpske koji su uz Srpsku u trenucima najvećih pritisaka.

    • Plaćeni lobisti su u strahu šta će se desiti kada dođe Tramp. Niko i ne pomišlja da će biti drugačije, jer znaju da je to jedina šansa za Ameriku. Svijet se mijenja, a Republika Srpska zna da osluškuje i prati i donosi najbolje odluke za svoj narod. Nećemo dozvoliti razaranje institucija i bezvlašće. Htjeli su da stvore nered, da raspakuju Dejton – naglasio je Dodik.

    On je napomenuo da im je jedini problem na tom putu Srpska i zato, kaže Dodik, gledamo ovu farsu.

    • Slušamo iste floskule o poštovanju suvereniteta, koji tako lako gaze kada im odgovara. A Srpska je pokazala svoju odlučnost, kao i svi njeni predstavnici i moć naroda ne može i neće nikada pobijediti nikakva sila, pa čak ni ona američka – poručio je Dodik.
  • Šmit: Hitni prioritet vlasti u BiH vraćanje povjerenja u izborni sistem

    Šmit: Hitni prioritet vlasti u BiH vraćanje povjerenja u izborni sistem

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, na sastanku “Prijatelja zapadnog Balkana” u Rimu rekao je da je vraćanje povjerenja javnosti u izborni sistem hitni prioritet za organe vlasti u BiH.

    “Stoga je potrebno u kratkom roku provesti reforme s ciljem poboljšanja integriteta izbora kako bi bila osigurana uspješna organizacija lokalnih izbora zakazanih za oktobar ove godine”, kazao je Šmit na sastanku “Grupe prijatelja zapadnog Balkana” kojeg su prisustvovali su i ministri spoljnih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, samoprogalašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Teme su bile ekonomske perspektive i evropske integracije regiona.

    Šmit je naglasio da institucije BiH moraju djelovati efikasno i u punom kapacitetu kako bi rješavale i druge prioritete da bi BiH na proljeće mogla zvanično započeti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

    “Otvaranje pristupnih pregovora biće jedinstvena prilika za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je on, saopšteno je iz OHR-a.

    Zahvalio se za produktivni razgovor tokom sastanka, kao i za jačanje regionalnog opredjeljenja za pozitivne političke procese i za ostvarivanje zajedničkih ciljeva država zapadnog Balkana na njihovom putu ka integraciji u Evropsku uniju.

    Inicijativu “Prijatelji zapadnog Balkana” pokrenuli su 2023. godine Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija kako bi bili ubrzani pristupanje Evropskoj uniji i integracija regiona.

  • Salkić tužio Dodika

    Salkić tužio Dodika

    Poslanik iz SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ramiz Salkić podnio je protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH, iz kojeg navode da su zaprimili više prijava zbog proslave 9. januara.

    Salkić je rekao da je u januaru podnio krivičnu prijavu protiv Dodika, članova Odbora za proslavu 9. januara i drugih neidentifikovanih osoba koje su učestvovale u obilježavanju, ali o statusu te prijave iz Državnog tužilaštva nisu željeli posebno komentarisati.

    “Sada je na Tužilaštvu da utvrdi ko su ti ljudi, ko su članovi Odbora i da poduzmu korake da prikupe informacije. Ja sam određene informacije i u prijavi naveo, koje mogu biti smjernica kako da dođu do ljudi koji su uradili ovo krivično djelo”, rekao je Salkić za Detektor.

    On je u krivičnoj prijavi, u koju je Detektor imao uvid, naveo da je Dodik u saradnji sa članovima Odbora za proslavu i drugim neidentifikovanim osobama prije 9. januara 2024. godine javno istupao, poduzeo niz mjera i radnji, pripremio proslavu dana RS, zatim za organizaciju koristio svoj službeni položaj, protivzakonito angažovao ljudske i materijalne resurse entiteta i prisustvovao nizu manifestacija “kojima je pokazao nepoštivanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH”.

    Ustavni sud je u novembru 2015. proglasio proslavu 9. januara neustavnom, jer je diskriminatorna u odnosu na nesrbe u tom entitetu.

    U prijavi Salkić je skrenuo pažnju na nekoliko Dodikovih medijskih izjava te naveo da je time predsjednik RS jasno pokazivao nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

    Salkić za Detektor pojašnjava da u krivičnoj prijavi traži i mjeru pritvora za Dodika.

    “Protiv Milorada Dodika se trenutno vodi sudski proces zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dakle kršenja Krivičnog zakona BiH. I sada je opet obilježavao 9. januar. Imamo iskustva iz ranijeg perioda, dakle radi se o licu koje je sklono činjenju ovih krivičnih djela”, kaže Salkić.

    Iz Tužilaštva nisu komentarisali posebno ovu prijavu, ali su za Detektor naveli da je protiv Dodika zaprimljeno više prijava, koje su proslijeđene u rad.

  • HNS podržava partnerstvo sa SAD, upozorili na kriminal sarajevskih kompanija

    HNS podržava partnerstvo sa SAD, upozorili na kriminal sarajevskih kompanija

    Hrvatski narodni sabor (HNS) zaključio je da podržava strateško partnerstvo BiH i SAD te da su opredjeljeni za evratlanski put BiH, uključujući članstvo u NATO i EU.

    HNS je naveo i da su formiranje vlasti nakon Opštih izbora 2022. godine dokazali spremenost za izgradnju evropske BiH te da je dokaz da domaće snage i politički predstavnici u institucijama vlasti mogu ponuditi rješenja to što je na državnom nivou u Savjetu ministara BiH u godinu dana usvojeno osam od 13 zakona.

    U HNS-u dotakli su se i “Mostarskog sporazuma” koji je u junu 2020. Godine potpisan sa SDA navodeći da je taj sporazum omogućio provođenje izbora u Mostaru i doveo do “ekspanzivnog razvoja Mostara u svim segmentima. Naveli su ida tri godine nakon potpisvianja tog sporazuma njegov drugi dio nije implemntiran, misleći na Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na članove Predsjedništva BiH istovremeno pozivajući članove “trojke” i SNSD-a da implementiraju taj dogovor.

    “U skladu sa tim, pozivamo domaće političke lidere i naše strateške partnere da ovaj Sporazum implementiramo u cijelosti kako bi omogućili hrvatskom konstitutivnom narodu da bira svoje legitimne predstavnike u one institucije koje je Ustav predvidio za zaštitu vitalnog interesa svakog od konstitutivnih naroda. Rješavanjem ovog oblika diskriminacije jednog konstitutivnog naroda u trenutnom Izbornom zakonu, kojim se narušava natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, dovelo bi nas do implementacije presuda Ustavnog suda BiH koje smo obvezni poštovati. Takođe, naša obveza i opredjeljenje je raditi na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se otklonila i diskriminacija prema svakom pojedincu. Hrvatski narodni sabor BiH do sada je ponudio nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH i sva naša predložena rješenja egzistiraju u demokratskoj praksi država članica EU”, ističe se u saopšenju HNS-a.

    Na sjednici HNS se dotakao i pitanja Južne interkonekcije, o kojoj je govorio i Džejm O Brajan, pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu, praktično optuživši Dragana Čovića, lidera HDZ-a i tu stranku da opstruišu taj projekat sa ciljem da ga u potpunosti kontrolišu.

    “Hrvatski narodni sabor BiH podsjeća na svoju bezrezervnu podršku projektu Južne interkonekcije i apsolutno odbacuje zlonamjerne interpretacije kako pojedinaca tako i određenih medija. Ovaj projekt je od izuzetne važnosti za energetsku sigurnost BiH i izgradnju novih plinskih pravaca snadbijevanja u cilju jačanja privrednih potencijala onih prostora BiH koji su do sada bili istorijski zanemareni, kao i zbog smanjenja zavisnosti o istočnim dobavljačima. Podsjećamo na javno poznate protivzakonite djelatnosti, korupciju i kriminal pojedinih javnih energetskih kompanija iz Sarajeva i kršenje dogovorenih sporazuma tokom proteklih godina koje su u pitanje doveli zakonitost, funkcionalnost, kontinuitet i sigurnost snadbijevanja energentima svih stanovnika. Podstičemo sudske vlasti da se pozabave tim pitanjima”, kažu iz HNS-a.

    U svom saopštenju HNS je poručio i da ostaje posvećen izgradnji stabilne države tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih drugih građana u poštovanje međunarodnih ugovora uključujući Vašingtonski sporazum i Dejtonski mirovni sporazum.

    “Na žalost, tokom protekle tri decenije, svjedočili smo kršenju tih mirovnih sporazuma koji su degradirali politički položaj hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narodni sabor BiH će i dalje težiti pronalasku kompromisnih rješenja i sveobuhvatnim izmjenama izbornoga zakonodavstva. Podsjećamo kako su zajedničke domaće odluke donesene konsenzusom dosad uspijevale povećati povjerenje i unaprijediti opšte društveno stanje u BiH. Naše političko djelovanje i dalje će se temeljiti na Zaključcima i drugim aktima Vanrednog zasjedanja HNS-a iz marta 2022. godine u cilju zaštite Hrvata kao političkog naroda u Bosni i Hercegovini. U istorijskim trenucima pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, Hrvatski narodni sabor BiH poziva predstavnike svih nivoa vlasti, vjerujući u njihovu predanost konkretnim političkim koracima i reformama, da u martu budu naš najsnažniji motiv otvaranja pregovora s EU. Otvorena politička pitanja koja stoje pred nama zahtijevaju odgovornost političkih predstavnika i predstavljaju test na koji način želimo graditi našu domovinu Bosnu i Hercegovinu”, zaključio je HNS.

  • Kojić: Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila pripadnik Armije RBiH

    Kojić: Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila pripadnik Armije RBiH

    Sudija Suda BiH Sena Uzunović bila je pripadnik Armije RBiH i to pomoćnik komandira, te je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izjavio je Srni bivši direktor Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

    “Iz biografije sudije Sene Uzunović vidi se da je bila pomoćnik komandira, a nakon toga je obavljala pravosudnu funkciju u sudu u Konjicu što nam stvara opravdanu sumnju da ne može biti nepristrasna i da je vrlo svjesno postavljena na poziciju da sudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, rekao je Kojić.

    Kojić je otkrio da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, dok je on bio direktor, dostavio Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH informaciju o sudijama i tužiocima Suda i Tužilaštva BiH koji su obavljali pravosudne funkcije za vrijeme oružanih sukoba u BiH.

    On je pojasnio to je učinjeno da bi te sudije i tužioci, koji su i u vrijeme dostavljanja informacije kao i u ratnom periodu obavljali isti posao, bili sklonjeni sa tih pozicija jer ne postoji mogućnost da budu objektivni i nepristrasni.

    Kojić, koji je i pravnik, konstatovao je da se Uzunovićeva kao sudija danas iznenada pojavila na suđenju predsjedniku Republike Dodiku bez bilo kakvog prethodnog obavještenja odbrani da je došlo do promjene sudije.

    “Imamo puno pravo s obzirom na biografiju Uzunovićeve da sumnjamo da će kao sudija u procesu protiv predsjednika Republike Srpske nepristrasno donijeti presudu njemu, a samim tim i Srpskoj”, istakao je Kojić.

    U informaciji Republičkog centra, koja je u posjedu Srne, ukazano je da o pristrasnosti Uzunovićeve, koja je tada bila tužilac Tužilaštva BiH, govori činjenica da je za vrijeme rata obavljala dužnost pomoćnika komandanta za pravne poslove u 5. brdskoj brigadi Armije RBiH, što je jasno vidljivo iz dokumenta iz juna 1993. godine, gdje se navodi njena funkcija prilikom uzimanja izjave od svjedoka.

    Centar je kao prilog dostavio zapisnik o uzimanju izjave od Tulić Husnije iz 5. brdske brigade Armije RBiH od 3. juna 1993. godine.

    “Jasno je i da je današnji tužilac Uzunović u periodu ratnih sukoba bila istražni sudija, te je karakteristično da je učestvovala u vođenju procesa i protiv nekih lica koji su pravosnažno osuđena pred MKSJ za zločine nad Srbima, ali ona nije našla za shodno da te zločine tada procesuira, nego im je sudila za ubistvo jednog muslimana u Čelebiću”, navedeno je u informaciji koja je dostavljena VSTS-u.

    Uzunovićeva je sudija koja je zamijenila Mirsada Striku u procesu koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Centar je u informaciji podsjetio na podatke iz njene biografije sa zvanične internet stranice Tužilaštva BiH u kojoj je navedeno da je od 1993. godine obavljala funkciju sudije Okružnog vojnog suda u Mostaru – Odjeljenje Konjic.

    Nakon rata bila je sudija Višeg suda u Mostaru, Opštinskog suda 1 u Sarajevu i tužilac Kantonalnog suda u Sarajevu. Tužilac Tužilaštva BiH bila je od 2009. godine, odnosno tžilac Odjeljenja dva.

    Takođe, u toj informaciji se pominje i Mirsad Strika, te navedi da o njegovim “nečasnim radnjama tokom rata u svojstvu sudije Okružnog vojnog suda u Zenici svjedoče informacije koje je prikupio Centar republičke državne bezbednosti Jugoslavije iz 1993. godine, a gdje se navodi da je neposredno krivotvorio presude i ostali sudski materijal u montiranim sudskim procesima protiv Srba”.

    “U istom dokumentu navodi se i to da je bio predsjednik vijeća u montiranom procesu protiv Srbina Bobana Krajišnika kojem je dosudio 13 mjeseci zatvora”, piše u informaciji dostavljenoj VSTS-u BiH.

    Dalje se dodaje da o sudskom angažmanu Strike u Okružnom vojnom sudu u Zenici tokom rata govore mnogi materijalni dokazi u kojima je vidljivo da je učestvovao u pravosudnim postupcima protiv srpskih civila, te su navedeni prilozi poput presuda protiv Vlajka Topalovića od 30. oktobra 1992. godine, Siniše Topalovića od 28. septembra 1992. godine, Vukana Kuprešaka od 1. oktobra 1992. godine i drugi.

    Kao tužilac Tužilaštva BiH, napomenuo je Republički centar za istraživanje ratnih zločina, Strika je podigao optužnicu protiv Novaka Đukića.

    U Sudu BiH danas je održano ročište protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kojem je Tužilaštvo BiH predstavilo optužnicu, a odbrana iznijela koncept odbrane konstatujući da se optužnicom ruši suverenitet BiH i zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović koja se u sudnici pojavila umjesto Mirsada Strike.

  • Stevandić: Sud kombinacija osmanske BH i divljeg zapada

    Stevandić: Sud kombinacija osmanske BH i divljeg zapada

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je današnje čitanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika smatrajući da se radi o pravosudnom ruglu.

    “Saraj-sud je danas bio kombinacija osmanske BH i divljeg zapada. Takav je mentalni sklop kreatora i izvršioca ovog pravosudnog rugla. Sve čine da izazovu rat. Motivišu huškače tipa Heleza i Isaka, siluju zakone po naci-rasnom modelu, štimaju sudije. Ali su nas podcjenili. Srpska se pita” – napisao je Stevandić na društvenoj mreži X

  • Stevandić: Stranci krivi za stanje, Amerikanci pritisnuli “trojku”

    Stevandić: Stranci krivi za stanje, Amerikanci pritisnuli “trojku”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je za opstanak BiH ključan dogovor domaćih političkih predstavnika i da su stranci svojim rješenjima samo raspirivali mržnju, te izrazio nadu da će prevladati razum u Federaciji BiH i da neće nasjesti na planove onih koji su odgovorni za rat, stradanja i raseljavanje stanovništva sa ovih prostora.

    • Tako je i američki diplomata nagovorio Aliju Izetbegovića da povuče potpis sa mirovnog plana što je značilo otvaranje ratnog plana. Danas to čine /ambasador SAD/ Majkl Marfi i /pomoćnik američkog državnog sekretara/ DŽejms O'Brajen koji su pritisnuli “trojku” da se povuče iz mirovne opcije i dogovora unutrašnjih faktora, naroda i entiteta – istakao je Stevandić.

    Stevandić je naveo da je poznata činjenica da je rat pokrenut zbog uticaja spoljnog faktora, motivišući jedne da će dobiti više ako budu ratovali protiv drugih.

    • Njih ljudski životi, koji su bili ogromni, ne interesuju. Možemo reći da desetine hiljada poginulih, preko milion raseljenih i stotine hiljada ranjenih nisu trošak za one koji izazovu rat nego za one koji su naivni pa ga prihvate – rekao je Stevandić.

    Stevandić smatra da, zbog navedenog, iz Republike Srpske treba tražiti kompromis sa partnerima iz FBiH, jer nikome nije interes sukob i rat.

    • Nadamo se da će se oduprijeti spoljnom uticaju i da neće donositi katastrofalna rješenja kao što je to donosio Alija Izetbegović jer će biti nepredvidiva sudbina BiH i svih naroda u njoj – zaključio je Stevandić za Srnu.

    Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja DŽejms O`Brajen izjavio je tokom nedavne posjete BiH da SAD imaju pravo da iznesu svoje mišljenje o adekvatnostima ili neadekvatnostima nekog političkog prijedloga u BiH.

    O'Brajan je to rekao odgovarajući na pitanja novinara o tome da je američki ambasador u BiH Majkl Marfi odbio da prihvati dogovor lidera SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka “trojke”, koji čine vlast na nivou BiH, postignut u Laktašima.

    Bivši kanadski ambasador u Јugoslaviji DŽejms Biset u jednoj od svojih ranijih izjava naveo je da je američka vlada započela rat u BiH tako što je, nakon sporazuma predstavnika sva tri naroda, ubijedila muslimanskog lidera Aliju Izetbegovića da jednostrano proglasi nezavisnost BiH.

  • Dodik: Ako je ludilo, neka bude totalno

    Dodik: Ako je ludilo, neka bude totalno

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da se u normalnim zemljama zakoni donose u parlamentu i samo parlamentu, i u normalnim zemljama u sudu se sudi po tim zakonima i samo po tim zakonima.

    “Ako je u BiH donošenje zakona izmješteno iz parlamenta, logično je da i suđenje bude izmješteno iz sudnice. Ako se lična volja stranaca samozvanaca donesena u ljetnikovcu smatra zakonom, onda ću tražiti da mi se za nepoštovanje te volje sudi u kafani. Ako je neko riješio da od BiH napravi nenormalnu zemlju onda neka bude nenormalna do kraja. Ako je ludilo, neka bude totalno”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

    On je naveo i da “ako neko od BiH pravi cirkus, neka bude kompletan”.

    “Za sve ovo, kako rekoše bošnjački političari, BiH je dobila snažnu i nedvosmislenu podršku. Nećemo se valjda, što su govorili komunisti, “držati zakona i Ustava, k'o pijan plota””, naveo je Dodik.