VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Svaki rat i stradanje su užasni, a u BiH se briga za ljudski život začas pretvori navijačku akciju”

    “Svaki rat i stradanje su užasni, a u BiH se briga za ljudski život začas pretvori navijačku akciju”

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da nije čudo to što su muslimani u Americi poručili da će raditi na mobilizaciji miliona muslimanskih glasača da uskrate donacije i glasove za ponovni izbor Džo Bajdena na predsjedničkim izborima 2024. ukoliko odmah ne preduzme korake da obezbijedi prekid vatre u Gazi, jer oni stalno vrše pritisak na američku administraciju.

    “Ne bavim se time da li će ovo uticati na glasove predsjednika Bajdena. Mislim da tamo i bez toga imaju dosta problema. Na primjer juče je izašla anketa, prema kojoj 59 odsto demokrata ne bi glasali opet za njega. To su njihove unutrašnje stvari, kao što su i naši izbori naša stvar, mada je miješanje stranog faktora evidentno i kad je taj proces u pitanju”, istakla je ona.

    Što se tiče rata na Bliskom istoku, Cvijanović je navela za Srnu da je naravno svaki rat i stradanje ljudi užasna stvar, kao što je užasan i svaki teroristički napad i kao takav zahtijeva akciju.

    “Ali, nažalost i ova kriza na Bliskom istoku je, kao što je to slučaj i sa svakom drugom sličnom krizom na ovoj planeti, pokazala da je BiH duboko podijeljena i da se ovdje prirodna i logična briga za svaki ljudski život začas pretvori u mržnju i navijačku akciju”, naglasila je Cvijanović.

    Upitana da prokomentariše prijetnje muslimana u Americi, Cvijanović je rekla za Srnu da oni tako rade i kad je u pitanju Republika Srpska.

    “Svaka moja posjeta Americi bila je propraćena vriskom ovih muslimanskih udruženja. Čak su mi ljudi iz Stejt departmenta govorili da im neprekidno pišu i traže sankcije. Znači, nastoje da svojataju i privatizuju politiku i spoljnopolitički kurs čak i velike i moćne Amerike. Eto poslušali su ih kada je riječ o zvaničnicima Republike Srpske, a vidjećemo hoće li poslušati kad je u pitanju Izrael”, naglasila je Cvijanović.

    Ona je rekla da ono što zna jeste da su jevrejske organizacije u SAD moćne, dobro organizovane i pametno raspoređene po političkom i institucionalnom spektru i da u Americi vide snažnog saveznika u očuvanju državnosti Izraela.

    “Dakle, nije dilema da i oni mogu pisati pisma, lobirati, obezbjeđivati ili uskraćivati glasove i nije to tema. Tema za mene je zašto SAD u BiH rade ono što rade i zašto su savezništvo pretvorili u podaništvo ili zašto se svrstavaju, ili zašto ne dozvoljavaju da ovdje ostvarujemo demokratiju kojom se hvale u svojoj zemlji”, ukazala je Cvijanović.

  • Nešić: SIPA dobila naredbu Tužilaštva o provjeri Šmita

    Nešić: SIPA dobila naredbu Tužilaštva o provjeri Šmita

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić rekao je da je obaviješten od strane SIPA da su dobili naredbu iz Tužilaštva BiH da preduzmu mjere i radnje u cilju provjera osnovanosti navoda iz akta Ministarstva bjezbjednosti, a koja se tiču Kristijana Šmita.

    Na konferenciji za novinare Nešić je rekao da SIPA postupa po naređenju Tužilaštva.

    • SIPA utvrđuje ono što smo mi predali Tužilaštvu da li tu ima elemenata krivične odgovornosti. Ono što me raduje jeste da Tužilaštvo BiH preduzima određene mjere i radnje – kaže Nešić.

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić pokazao je na današnjoj konferenciji za medije i dozvolu za pristup tajnim podacima stepena tajno i vrlo tajno.

    Pokazao je dokumente da ne postoje smetnje za njegov pristup tajnim podacima.

    Pročitao je sadržaj rješenja koje je dobio od bezbjednosnih agencija, uključujući i OBA.

    Podsjećamo, Nešić je predao 16. oktobra u Tužilaštvu BiH dokumentaciju koja potvrđuje da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik.

    Ranije je pozvao Tužilaštvo da hitno sprovede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Šmita kao visokog predstavnika u BiH i njegovim aktivnostima, te da o rezultatima obavijesti javnost.

    On je tada rekao da je Kristijan Šmit njemački građanin koji na prostoru BiH boravi na osnovu diplomatske note njemačke Ambasade u BiH, a ne na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti, što ukazuje da je on nelegitiman.

  • Nešić: Nema smetnji da pristupim tajnim podacima

    Nešić: Nema smetnji da pristupim tajnim podacima

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić pokazao je na današnjoj konferenciji za novinare dozvolu za pristup tajnim podacima stepena “tajno” i “vrlo tajno”.

    Nešić je pokazao dokumente da ne postoje smetnje za njegov pristup tajnim podacima.

    Nešić je pročitao sadržaj rješenja koje je dobio od bezbjednosnih agencija, uključujući i OBA.

    • Ne postoji bezbjednosna smjetnja za pristup tajnim podacima stepena tajno i vrlo tajno. Želim da kažem da su ovo dale bezbjednosne agencije i OBA – rekao je Nešić.

    Naglasio je da stavlja tačku na još jednu, kako je naglasio, spekulaciju i povezivanje njega sa bilo čim.

    • Nažalost, neki ljudi zarađuju novac na taj način da ljagaju druge ljude, ne birajući ni sredstva ni postupke, ne vodeći računa da li time ugrožavaju i bezbjednost lica na pozicijama, da li ugrožavaju bezbjednost moje porodice i moje djece – rekao je Nešić.
  • Građani za skenere na izborima, političari i dalje ćute

    Građani za skenere na izborima, političari i dalje ćute

    Vijest koju su “Nezavisne novine” nedavno objavile da su EU i SAD spremne da pomognu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da se uvedu skeneri u izborni proces izazvala je veliku reakciju u javnosti.

    Međutim, većina analitičara smatra da političke stranke i dalje nisu spremne da se odreknu “pogodnosti” koje im donosi izborni sistem na kojem su moguće izborne manipulacije, pa postoji bojazan da će bez jačeg pritiska međunarodne zajednice i naredni izbori biti održani po postojećem izbornom zakonu.

    Svega nekoliko partija, među kojima su SDP i PDP, otvoreno se zalaže za uvođenje modernih tehnologija u izborni sistem, dok su ostali skeptični ili otvoreno protiv. U SNSD-u su nam ranije u nekoliko navrata govorili da načelno nisu protiv, ali da ih brinu mogućnosti hakovanja ili nedovoljne sigurnosti izbornog procesa. U HDZ BiH ne kriju da im je prioritet izmjena Izbornog zakona koja se odnosi na legitimno predstavljanje, a SDA, mada je u prošlosti u nekoliko navrata podržavala proceduralne korake u parlamentu ka uvođenju novih tehnologija, nikad nije taj posao izgurala do kraja.

    Hasan Kamenjaković, portparol Koalicije “Pod lupom”, koja se već duže vrijeme aktivno zalaže za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, smatra da u javnosti postoji zainteresovanost da se to uradi, ali da politika ne prati taj entuzijazam. Podsjetio je na njihovu kampanju prije dvije godine, kada je gotovo 100.000 građana potpisalo peticiju kojom bi se nove tehnologije uvele u izborni sistem.

    “Svjedoci smo da u javnom diskursu postoji načelna podrška za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali do sada nema poduzimanja konkretnih koraka da se to i ostvari. Koalicija ‘Pod lupom’ je nekoliko puta već pozivala Parlamentarnu skupštinu BiH da se oformi interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva, međutim to se nije dogodilo”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Za njega je posebno problematično to što javnost ima malo informacija o tome šta se dešava s izbornom reformom.

    “Naročito je zabrinjavajuće to da se tako bitne izmjene odvijaju bez uvida javnosti i relevantnih aktera i između tri političke stranke, odnosno čak tri osobe iz tih političkih stranaka. Smatramo da je krajnje vrijeme da se vlasti BiH okrenu konkretnim potezima i aktivnostima na obezbjeđivanju integriteta izbornog procesa u susret lokalnim izborima idućeg oktobra”, naglasio je on.

    Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla, za “Nezavisne novine” kaže da su minimalne izmjene koje treba usvojiti one koje se odnose na uvođenje skenera na biračkim mjestima, izbacivanje političara iz biračkih odbora i usvajanje preporuka ODIHR-a Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u vezi s finansiranjem političkih partija.

    I on smatra da je politička volja za uvođenje novih tehnologija samo deklarativna.

    “Bez ovih izmjena imaćemo istu situaciju i bićemo daleko od slobodnih i poštenih izbora”, rekao je Šehić.

    U Delegaciji EU za “Nezavisne novine” kažu da reforma izbornog zakonodavstva ostaje ključno pitanje za jačanje demokratije u BiH, ali i povjerenja građana u izbore. To, kako kažu, između ostalog obuhvata tehnička unapređenja za jačanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa.

    “EU trenutno pruža podršku CIK BiH u sprovođenju pilot-studije elektronske identifikacije birača i dostavljanja rezultata prebrojavanja. CIK je dobio hardver potreban za sprovođenje pilot-projekta, dok su ostale komponente u procesu finalizacije. Ovaj projekat bi trebalo da bude stavljen u funkciju najkasnije do općinskih izbora naredne godine, na 165 biračkih mjesta na različitim lokacijama. Postoji niz opcija koje koriste moderne tehnologije za unapređenje integriteta izbornog procesa. Na primjer, moguća je lakša identifikacija birača uz pomoć skenera otiska prsta ili skenera ličnih karata. Glasački listići koji su ubačeni na glasačkim mjestima bi se mogli skenirati da bi se ograničila manipulacija pojedinačnim glasačkim listićima ili procesom prebrojavanja. Postoje i elektronski uređaji za lakše prebrojavanje, kao i brzo dostavljanje izbornih rezultata. Štaviše, neke države su uvele video-snimanje u centrima za brojanje”, kažu oni.

    Naglašavaju da uz političku volju ima dovoljno vremena da se sprovedu neophodne izmjene i reforme i osigura da se naredni izbori održe s većim stepenom integriteta.

    “Očekujemo od nadležnih u BiH da iskoriste priliku kandidatskog statusa i krenu sa sprovođenjem dugo iščekivanih reformi koje će BiH osigurati usklađenost s evropskim standardima i omogućiti napredak na evropskom putu, uključujući i ključni prioritet br. 1 koji se odnosi na unapređenje izbornog okvira”, naglasili su oni.

    Podsjećanja radi, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nedavno je za “Nezavisne novine” rekao da je CIK uz pomoć EU već nabavio dio opreme, a da se USAID javio da pomogne u vezi s nabavkom skenera za glasačke listiće.

    Kako nam je rekao, u planu je nekoliko varijanti, od toga da se sprovede pilot-projekat prije izbora, ili da se na dan izbora odredi manji broj biračkih mjesta za testiranje, ili da se u najoptimističnijoj varijanti kompletni lokalni izbori sprovedu s novim tehnologijama.

  • Tadić: Šta se desilo pa su u federalnom Sarajevu zavoljeli komšije iz Istočnog Sarajeva

    Tadić: Šta se desilo pa su u federalnom Sarajevu zavoljeli komšije iz Istočnog Sarajeva

    Pravnik Ognjen Tadić upitao je šta se desilo pa su u federalnom Sarajevu, nakon tri decenije, zavoljeli svoje komšije iu Istočnog Sarajeva.

    Tadić je ovo upitao nakon što su federalni mediji se zapitali zašto predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik neće da sjedtište dijela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu.

    “Srbi iz Istočnog Sarajeva su ‘četnici sa brda’ koji su ‘u opsadi držali grad’. Tako tri decenije stanovnici federalnog Sarajeva opisuju svoje komšije. Šta se sada desilo, pa su zavoljeli svoje komšije u Istočnog Sarajeva i brine ih što je Dodik protiv sjedište dijela Suda BiH u Istočnom Sarajevu?!“, naveo je Tadić u objavi na društvenim mrežama.

  • Košarac: Ponovo se vraćamo na opasne prakse ignorisanja stavova Srpske

    Košarac: Ponovo se vraćamo na opasne prakse ignorisanja stavova Srpske

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen neće imati priliku da u Savjetu ministara čuje realan prikaz odnosa u BiH, jer na sastanku nisu planirani ministri iz Republike Srpske, što je apsolutno neprihvatljivo.

    Iako uobičajena praksa nalaže da na sastancima sa visokim zvaničnicima budu prisutni članovi Savjeta ministara iz reda sva tri konstitutivna naroda, najavljeno je da će se sa Fon der Lejen sastati samo predsjedavajuća Borjana Krišto.

    Košarac je rekao za Srnu da ne vidi nijedan opravdan razlog da članovi Kolegijuma Savjeta ministara ne prisustvuju tom sastanku 1. novembra u Sarajevu.

    • Ponovo se vraćamo na nekorektne i opasne prakse ignorisanja stavova srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama i Republike Srpske, a to je apsolutno neprihvatljivo – naglasio je Košarac.

    On je istakao da je to neprihvatljiva praksa i da odmah mora biti promijenjena, posebno zbog činjenice da su u posljednjem periodu prisutni zlonamjerni i neistiniti narativi o Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu.

    Košarac je naglasio da je Republika Srpska opredijeljena za evropske integracije i da podržava implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije integralno i u paketu.

    • To uključuje i zakon o Ustavnom sudu BiH, koji rješava pitanje stranih sudija. To je naš prioritet – istakao je Košarac.

    Naveo je da Republika Srpska jasno zagovara evropsku perspektivu i daje doprinos približavanju EU.

    • Nijedan zakon niti bilo koje drugo rješenje ne bi bilo usvojeno na zajedničkom nivou, da Republika Srpska nije dala saglasnost na to. Zato padaju u vodu sve priče o navodnoj blokadi iz Srpske. To naprosto nije tačno – poručio je Košarac.

    Ponovio je da Republika Srpska podržava dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda, bez međunarodnog intervencionizma.

    • To se odnosi na sve nedobronamjerne strance, posebno na lažnog visokog predstavnika, koji žele centralizaciju BiH i politički progone predsjednika Srpske Milorada Dodika, koji im kao brana stoji na putu – naglasio je Košarac.

    On je rekao da očekuje da EU prepozna napore Republike Srpske i da se aktivno uključi u rješavanje pitanja zatvaranja OHR-a i odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    Predsjednik Evropske komisije započela je četvorodnevnu posjetu zemljama zapadnog Balkana tokom koje će posjetiti BiH, Sjevernu Makedoniju, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru i Srbiju.

    Ona će u srijedu, 1. novembra, posjetiti BiH.

  • Dodik: Sudije i tužioci pod direktnim uticajem nekoliko ambasada u Sarajevu

    Dodik: Sudije i tužioci pod direktnim uticajem nekoliko ambasada u Sarajevu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da su pojedine sudije i tužioci u Sarajevu pod direktnim uticajem ambasada.

    Istakao je da je pitanje apelacionog odjeljenja Suda BiH kompleksno.

    • To nije pitanje samo sjedišta. Sud i Tužilaštvo nemaju uporište u Ustavu BiH. To je nametnuto – rekao je Dodik.

    Istakao je da nije dovoljno da samo se glasa u parlamentu za prenos nadležnosti.

    • Potreban je i ugovor između Srpske i FBiH, a to nemamo – naveo je Dodik.

    Istakao je da su u njegovom slučaju i sudije i tužioci Bošnjaci.

    • To je jedna smišljena priča. U mom slučaju je sudija koji je bio vojni sudija u Zenici. I sve presude su bile protiv Srba. I to ćemo javno objaviti. Ali ono što on nije uradio tada, a to je kada je Šefik DŽaferović dolazio u avgusta 1993. godine na Ozren, bio je zaustavljen i prisustvovao je egzekuciji Srba od strane mudžahedina i to nikada nije procesuriano. I taj sudija treba da sudi Miloradu Dodiku – naveo je Dodik.

    Predložio je da apelaciono odjeljenje Suda bude u Novom Gradu.

    • Oni bi nama da i u Srpskoj određuju gdje će biti sjedište. Oni žele da sudiji i tužioci budu pod kontrolom federalnog Sarajeva i zato im odgovara Istočno Sarajevo zbog blizine – rekao je Dodik.
  • Dodik: Što prije da stane sukob između Izraela i Palestine

    Dodik: Što prije da stane sukob između Izraela i Palestine

    Težak je trenutak koji postoji u sukobu između Izraela i Palestine, prije svega Hamasa. Očekujem da će sukob što prije stati i da će uspjeti pronaći dogovor, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Mučno je gledati slike iz Gaze. Ali, opravdana je aktivnost i Izraela da se brani. Očekujem da će što prije sukob stati i da će uspjeti pronaći dogovor. Vidim razlikuje se od prethodnih situacija. Amerika diskvalifikuje sebe kao posrednika, jer se svrstava na jednu stranu. Kao i u Ukrajini. Vidjeli smo reakciju arapskog svijeta na to. Usložnjava problem koji je težak. Svaka vrsta navijačkog odnosa nije fer i korektna – naglasio je Dodik.

    On je rekao da višedecenijski sukob između Izraela i Palestine pomalo podsjeća i na situaciju BiH.

    • I mi smo zgurani u nešto što ne može da funkcioniše voljom nekih drugih, a ne nas, da se živi na prostoru koji nije perspektivan da funkcioniše kao država. Vjerujem da ćemo uspjeti da očuvamo mir, to je najvažnije u svemu, a politički procesi biće u toku i mnogo više intenzivniji – rekao je Dodik.

    Naglasio je da su SAD davno odlučile da centralizuju BiH, a Republiku Srpsku naprave praznom ljušturom.

    • Borimo se protiv toga, borimo se za Ustav BiH. Neki međunarodni predstavnici tvrde kako mi to ne razumijemo, kako nije stvar slova Dejtona, nego je to proces. Taj proces niko iz Republike Srpske i Srbije nije potpisao već ugovor u kojem tačno piše šta stoji u njemu. Slovo Dejtonskog sporazuma i dalje ostaje naš cilj, ukoliko to nije moguće Srpska mora da nađe načina kako da nastavi svoju egzistenciju – kaže Dodik.
  • Crnadak: Gdje nestade zakon o nepokretnoj imovini

    Crnadak: Gdje nestade zakon o nepokretnoj imovini

    Ostalo je još samo tri dana do sjednice Narodne skupštine, a još uvijek nema objašnjenja predsjednika Vlade Radovana Viškovića zašto na dnevnom redu nema zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, iako je to obećao kada je na prošloj sjednici povukao ovaj zakon, koji je bio u hitnoj proceduri.

    Rekao je ovo Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, poručujući predsjedniku Vlade da zakon koji je povučen “radi dodatnih konsultacija” ima samo šest članova, te da je taj posao mogao davno da završi.

    Crnadak kaže da je javnost u Republici Srpskoj s pravom zabrinuta s kim se pregovara o našoj imovini, s kim se usaglašava i sa kim se konsultuje oko najvažnijih pitanja za Republiku Srpsku.

    – Gdje je nestao ovaj zakon? Zašto sve krijete, zašto sve držite u tajnosti? Radite svoj posao i vratite zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske na dnevni red Narodne skupštine u četvrtak, jer je nedopustivo da se na ovakav način poigravate sa narodom i najvažnijim pitanjima za Republiku Srpsku – poručio je Crnadak.

  • Dodik reagovao na Isakovu izjavu: “Neka oslobodi mamu”

    Dodik reagovao na Isakovu izjavu: “Neka oslobodi mamu”

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentarišući danas situaciju u Izraelu i Palestini, poručio je Rami Isaku, ministru unutrašnjih poslova Federacije BiH, “da oslobodi svoju mamu”.

    “Koji ministar? To je smlata koja jakim izjavama želi pokriti djelovanje. Neka proba osloboditi. Neka oslobodi mamu. To je težak trenutak koji postoji u sukobu između Izraela i Palestine, prije svega Hamasa. Ono što su učinili 7. oktobra spada u zločin koji je skrenuo pažnju cijelog svijeta”, rekao je Dodik komentarišući Isakovu izjavu datu u Zenici.

    Isak je, podsjetimo, na skupu koji je u Zenici održan u znak podrške Palestini, uputio sljedeću poruku.

    “Zajedno ćemo mi, ako Bog da, osloboditi našu Gazu ali na način da ubijedimo sve one šute da dignu svoj glas i da one koji imaju snagu da urade ono što trebaju uraditi”..

    Dodik je danas na konferenciji za novinare u Banjaluci istakao da je mučno gledati slike iz Gaze.

    “Opravdana je aktivnost Izraela da se brani. Isto tako, potresne su slike stradanja djece u Palestini. Očekujem da će to što prije stati i da će uspjeti da se pronađe dogovor. Sitacija se, vidim, razlikuje se od prethodnih. Amerika diskvalifikuje sebe kao posrednika jer se svrstava na jednu stranu. Kao i u Ukrajini. Vidjeli smo reakciju arapskog svijeta na to. Usložnjava se problem koji je težak. Svaka vrsta navijačkog odnosa nije korektna i fer”, poručio je Dodik.

    Situaciju na Bliskom istoku uporedio je sa onom u BiH

    “I mi smo zgurani u nešto što ne može funkcionisati. Vjerujem da ovo što se dešava u BiH, traži adekvatan odgovor. Amerikanci su davno odlučili, to sam javno govorio, da centralizuju BiH. To je ono protiv čega se mi borimo. Oni tvrde kako mi to ne razumijemo, nije stvar slova Dejtona već procesa. Taj proces mi nismo potpisal”, rekao je Dodik.

    Na kraju, Dodik je ponovio i da svi Srbi trebaju živjeti u jedinstvenoj državi.