VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Sastanak proizveo volju i atmosferu, trudili smo se da napravimo kompromis

    Dodik: Sastanak proizveo volju i atmosferu, trudili smo se da napravimo kompromis

    Riječ je o paketu sve ili ništa, ne možete uzeti šta hoćete. Ima tamo stvari sa kojima sam i ja nezadovoljan, ali smo se trudili da napravimo kompromis, rekao je predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik o sastanku u Laktašima.

    Moj utisak je da je sastanak proizveo volju i atmosferu da se to završi i februaru i mislim da kada malo pažljivije pogledate, partneri iz FBiH su zbog nekih svojih lokalnih potreba omekšali, ali je u suštini sve su rekli isto, nije bilo ništa različito od onog što smo se dogovorili o svemu tome – naveo je Dodik u porti Vladičanskog dvora u Banjaluci.

    Istakao je da je ključno pitanje Izborni zakon, razgovarali smo i o zakonu o Sudu, ostala je priča o sjedištu.

    • Mi insistiramo da apelaciono odjeljenje bude u Banjaluci, oni još nisu spremni da to prihvate. Razgovarali smo o Ustavnom sudu i rečeno je da raspodjela, dva Srbina, te po dva Hrvata i dva Bošnjaka, koja bi se birala u FBiH, i trojica koja vi se birala zamjenskih za strane sudije ili kako odluči parlament, to je u redu kvalifikacija, ali ih bira Parlament BiH i u kome svi imaju neku odlučujuću ulogu. Neće to biti strana volja, nego volja organa BiH. Dakle to smo dogovorili da izradimo, da ne bi opterećivali ovaj evropski put, da bude do kraja aprila finalizovano – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovao je danas u Vladičanskom dvoru u Banjaluci proslavi Јovanjdana, krsne slave Njegovog preosveštenstva vladike banjalučkog Јefrema.

  • “Bajden poziva na rat”

    “Bajden poziva na rat”

    Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na komentar američkog predsednika Džoa Bajdena. On je rekao da bi uništenje Ukrajine moglo dovesti do bezbednosne krize na Balkanu.

    “Predsednik moćne Amerike obmanjuje javnost, širi strah i poziva na rat. Nekada su narodi ovog kraja bili naivni, stavili su tuđe interese iznad svojih i platili tragičnu cijenu. Srpski narod”, rekao je Dodik.

    On je istakao da su Srbi na Balkanu posvećeni miru, saradnji i napretku.

    “Da biste ostvarili svoje interese, sami snosite troškove. Srbi neće biti moneta ni za čije mito. Zato prestanite da lažete, prestanite da nas huškate jedni na druge. Imamo pravo na budućnost u miru”, rekao je Dodik.

    Na kraju je dao predlog američkom predsedniku.

    Vi, zapravo, malobrojnim Evropljanima koji vas još slušaju možete preporučiti da Bosna i Hercegovina zaslužuje da počne pregovore sa EU“, rekao je Dodik.

    Važno je podsjetiti javnost da je Dodik prije tri godine prijetio preuzimanjem kasarne Oružanih snaga BiH po “slovenačkom modelu”. Danas to ne tvrdi, ali najavljuje proglašenje nezavisnosti entiteta, što bi nesumnjivo izazvalo bezbednosnu krizu.

    “Preuzećemo kasarne u RS i postaviti svoju stražu i odlučiti ko može, a ko ne“, rekao je Dodik u oktobru 2021. godine.

    Članica SNSD-a Dušanka Majkić zapretila je ruskom intervencijom u BiH na početku ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine ako naša zemlja preduzme korake ka ulasku u NATO.

    “Da podsetimo: Moskva je u martu 2021. rekla da će reagovati ako Bosna i Hercegovina preduzme korake ka ulasku u NATO. Nemojte se kasnije praviti da niste znali”, rekla je Majkićeva.

    Ovakvi stavovi su u suprotnosti sa onim što Dodik tvrdi u komentaru na Bajdenovu izjavu.

  • SDA smatra da je dogovor Trojke, SNSD i HDZ na Dodikovom privatnom imanju u Laktašima nova opasnost za državu

    SDA smatra da je dogovor Trojke, SNSD i HDZ na Dodikovom privatnom imanju u Laktašima nova opasnost za državu

    Dogovor predsjednika SNSD, HDZ i stranaka Trojke postignut na Dodikovom privatnom imanju predstavlja novu opasnost po interese države i Bošnjaka, posebno na području Republike Srpske poručili su iz SDA.

    Udokumentu nazvanom „Dogovor lidera političkih stranaka u BiH na sastanku održanom 18. januara u Laktašima“, kojeg je objavio predsjednik SDP Nermin Nikšić, niz je spornih tačaka. Ukoliko bi bile implementirane, izazvale bi nepopravljivu štetu, čak i veću od one koju je SDP prije nekoliko godina napravio glasanjem za Zakon o prebivalištu – poručili su iz SDA.

    Iz SDA kažu da ”objavljeni dokument potvrđuje da su stranke Trojke godinama obmanjivale građane tvrdeći da žele fer, poštene i transparentne izbore”.

    – Kada svoje stavove treba da potvrde konkretno, glasanjem za SDA prijedlog izmjena Izbornog zakona koje će to omogućiti, SDP, NIP i Naša stranka postižu dogovor sa SNSD i HDZ da taj zakon ne podrže u Domu naroda PSBiH, iako su ga podržali u Zastupničkom domu. Time građanima jasno poručuju da su im vlastite fotelje i interesi SNSD i HDZ, mnogo važniji od poštenih izbora. Osim toga, očito kupuju vrijeme i žele onemogućiti da Kristijan Šmit nametne izmjene zakona koje se odnose na integritet i transparentnost izbora – stoji u reakciji iz SDA i dodaje se:

    – Takođe, pristajanjem na podizanje izbornog cenzusa na četiri, odnosno pet odsto, Bošnjake u Republici Srpskoj dovode u situaciju da će u svega nekoliko opština imati svoje predstavnike i dovesti u pitanje njihovo učešće u skupštini i Savjetu naroda, kao i izbor državnih zastupnika Bošnjaka iz Republike Srpske. Niz je i drugih spornih tačaka u dokumentu koje se odnose na izborni zakon, koje će biti predmetom posebnih analiza, a vjerovatno izazvati i rekacije međunarodnih organizacija.

    Posebno je zabrinjavajuće da Trojka pristaje da se u funkcioniranju Centralne izborne komisije primjenjuju iskustva iz Srbije, države u kojoj svaki izbori dovedu do protesta i reakcija iz demokratskog svijeta zbog brojnih nepravilnosti.

    Da Trojka nastavlja sa servilnom politikom prema Dodiku i Čoviću, potvrđuje i dio dogovora o raspodjeli neraspoređenih sredstava od akciza između Republike Srpske, Distrikta Brčko i Federacije BiH, kojim se favorizuje Republika Srpska, a Disktrikt Brčko potpuno izostavlja iz raspodjele, što je nedopustivo. Indikativno je da Trojka već u nekoliko navrata izlazi u susret Dodiku pri raspodjeli novca, kao što je to uradila i u slučaju kupovine zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) od njegovog kuma.

    Slično je i sa raspodjelom 37 miliona prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), gdje Trojka, iako se populistički govori o spašavanju BHRT, pristaje da državni javni servis dobije svega 40 odsto sredstava, umjesto da većina tog novca bude iskorištena za podršku upravo ovoj medijskoj kući, prenosi N1.

    – Umjesto da BHRT dobije najmanje 60 ili 70 odsto sredstava, većina novca će biti usmjerena prema medijima u Republike Srpske, Federacija BiH i Distrikta Brčko, i to ne javnim servisima. Tako će, prema dogovoru, vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko odlučivati koji mediji će dobiti novac. S obzirom na dosadašnji odnos Trojke prema HDZ, vrlo je izvjesno da će dio novca biti preusmjeren Čovićevoj TV „Herceg Bosne“, kao i privatnim medijima koji servisiraju Trojku – saopštili su iz SDA.

  • Šmit: BiH ne prijeti novi rat, ali ne znam šta se sve u Moskvi smišlja

    Šmit: BiH ne prijeti novi rat, ali ne znam šta se sve u Moskvi smišlja

    Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je da se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale obezbijediti veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonska ovlaštenja.

    “Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prevara. U tom dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda”, kazao je Šmit za Večernji list.

    Komentarišući navode Milorada Dodika, predsjednika Srpske, o mogućem otcjepljenju RS, Šmit je naveo da su one znak “duboke zbunjenosti” i “bespomoćnosti”.

    Dodao je kako niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.

    “Ovdje se treba koncentrisati na bitne stvari, a to znači i u Evropskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dejton. Danas možemo kritikovati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Dejtonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Dejtonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokratija”, dodao je Šmit.

    Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Evrope moglo doći do novih sukoba u kontekstu sukoba Rusije i Ukrajine, Šmit je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.

    “Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Evrope i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Evropljana i Sjevernoatlantskog saveza. Ne znam šta se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo zavisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. o bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo?”, kazao je Šmit.

    Govorio je i o izmjenama u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu insistiraju stranke s hrvatskim predznakom.

    “To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome ko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa”, kazao je Šmit.

    Kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uslova koje je Evropska unije postavila, naveo je da je odgovornost isključivo na domaćim političarima.

    “Mislim da tu ima dosta preduslova na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajuće mandate”, kazao je Šmit, prenosi Fena.

  • Košarac: Hitno usvojiti zakon o Ustavnom sudu

    Košarac: Hitno usvojiti zakon o Ustavnom sudu

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košaraca istakao je da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske da se na teritoriji Srpske ne primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH najbolji je odgovor na njegove brutalne nasrtaje na ustavni poredak i suverenitet ove zemlje.

    Košarac je rekao da je Ustavni sud BiH odavno izgubio kredibilitet i postao klasična politička marioneta u rukama ambasadora Majkla Marfija i nelegitimnog Kristijana Šmita za obračun sa Republikom Srpskom.

    • Kome i kakve odluke donosi Ustavni sud BiH u krnjem sastavu i to bez ijednog srpskog sudije?! Potpuno je iracionalno očekivati da Republika Srpska to prihvati. Ako zaista misle da mogu bez Srba i Hrvata, sa troje stranaca i dva Bošnjaka, kadra SDA, onda je to potpuni nestanak BiH, jer je protivno Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH – konstatovao je Košarac.

    On je rekao da sve dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH i stranci ne odu iz ove institucije za Srpsku su njegove odluke ništavne.

    • Nije to nikakav hir Republike Srpske, niti bilo kakva blokada. To je ozbiljna politika koja insistira na ustavnosti i dejtonskom okviru. Od toga nećemo odustati. Zato tražimo što hitnije usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, koji će regulisati pitanje stranih sudija. Srpska je ponudila rješenja. Na redu su partneri iz FBiH – objavio je Košarac na društvenoj mreži Instagram.
  • Dodik o sastanku sa HDZ-om BiH i “trojkom”: Predloženo obavezno glasanje svih državljana BiH

    Dodik o sastanku sa HDZ-om BiH i “trojkom”: Predloženo obavezno glasanje svih državljana BiH

    Na sastanku sa predstavnicima vlasti na nivou BiH, postignuta je saglasnost oko mnogih pitanja. Najvažnije je da se ono što je dogovoreno o Izbornom zakonu i implementira – rekao je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a.

    Predloženo je je da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se isti vrati u redovnu proceduru. Takođe, predloženo je da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da cenzus bude postavljen na pet odsto – istakao je Dodik.

    Naveo je da mandat pripada stranci, da izborne liste budu zatvorene i da se ukidaju preferencije.

    • Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe. Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje – naglasio je Dodik.

    Istakao je da se Interesorna grupa već dugo bavi izborima, tako da je “to već spremljeno i trebaju da se ugrade stvari o kojima smo razgovarali”.

    Istakao je da su Elmedin Konaković i Nermin Nikšić korektno interpretirali rezultate dogovora.

    • Žao mi je što je to procurilo u javnost. Јa sam kako je to uobičajeno sačinio pregled stavova i dostavio partnerima u FBiH. Nažalost, to je pojavilo kod njih u medijima i oni sad pokušavaju da to tematizuju ali kao što vidite, reakcije “trojke” su gotovo identične od svega toga što je rečeno – rekao je Dodik i zahvalio se na korektnom odnosu na sastanku.
    • To je bio jedan od produktivnijih sastanaka i sada je potrebno da se implementira ono što je dogovoreno – rekao je Dodik.

    Podsjećamo, juče su predstavnici vlasti na nivou BiH održali sastanak na kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Radovan Višković (SNSD), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Dragan Čović (HDZ BiH) i šefovi stranaka “trojke” Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).

  • Dodik: Irelevantan Šmit nije ni osnova ni predmet našeg djelovanja

    Dodik: Irelevantan Šmit nije ni osnova ni predmet našeg djelovanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naveo je da je nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit irelevantan i nije ni osnova ni predmet našeg djelovanja.

    Mi smo ove političke stavove iznosili i ranije i javnost zna da smo mi tražili da se mandat vrati stranci i da budu zatvorene liste itd. To smo predlagali dok je u partnerstvu bio SDA koji su isto imali volju ali nisu nikada željeli da to sprovedu jer su imali naloge stranaca da se to ne desi – naveo je Dodik.

    Dodik navodi da ga Šmitove izjave ne interesuju niti bi trebalo da interesuju javnost u Republici Srpskoj.

    • On je nelegalan bez obzira na to koliko se trudio da se pokaže bude važan – rekao je Dodik.
  • Konaković je poručio da se radi o trivijalnom dokumentu

    Konaković je poručio da se radi o trivijalnom dokumentu

    Lider NiP-a Elmedin Konaković je večeras rekao kako dokumenti koji su se pojavili u medijima vezani za navodni dogovor političkih lidera kod Laktaša ne predstavljaju zajednički stav nego samo promišljanja koja nisu prihvaćena.

    Ono što se pojavilo u medijima je jedna strana, nema našeg potpisa, potpisa predsjednika stranaka, kazao je Konaković.

    On je rekao da je ono što je dogovoreno da se od Evropske unije zatraži tačan datum pregovora i da će otvaranje pregovora ukoliko se desi biti najveći iskorak u istoriji Bosne i Hercegovine na evropskom putu.

    Potvrdio je da je dogovoreno da se u Domu naroda glasa protiv prijedloga zakona SDA i da ide u redovnu proceduru i da su vidjeli da u njemu imaju jedna ili dvije nepravilnosti.

    Naveo je da se u CIK-u trenutno nalaze osobe koje su bili savjetnici u SDA, DF i da je saziv CIK-a odbio stotine prigovora, a da sada treba izabrati 3.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora i da se sa tim ne slaže.


    –Ovo ništa nije dogovoreno niti potpisano, o svemu je razgovarano. Ima još pet dokumenata – kazao je Konaković gostujući na Face TV.

    Rekao je da se većina slaže o pitanju cenzusa jer od niskog cenzusa kreće politička korupcija i da jeste problem lista u RS-u ali da bi to možda i natjeralo sve probosanske stranke da izađu sa jedinstvenom listom.

    O obaveznom glasanju je kazao je da je to šokantno pozitivna vijest.

    –HDZ zanima izbor člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Imaju deset modela. Nismo dogovorili, ovo je dokument interpetacija jedne strane – kazao je Konaković o izboru člana Predsjedništva i ponovio da se radi o trivijalnom dokumentu na kojem nema potpisa predsjednika stranaka.

    Pojasnio je da HDZ želi da implementira samo izbor člana Predsjedništva BiH, a da Trojka nije krila da kreće od izmjene Ustava BiH i da želi brisanje prefiksa i da se zato ne nalaze potpisi na dokumentu.

    Konaković je dodao da je Bosna i Hercegovina sada 10 posto jača nego prije formiranja vlasti.

    Nametanje izbornog zakona
    Konaković je rekao da ukoliko koalicija ne uspije naći rješenje Keistijan Šmit, koga institucije ne prihvataju za visokog predstavnika, mora nametnuti izmjene, ali da nema razlike ako ih nametne danas ili 25. februara.

    –Ako Šmit nametne, lokalni izbori ove godine ne mogu biti organizovani po tim izmjenama. Riječ je o 100-150 pilot mjesta. Kad smo u Neumu bili blizu dogovora, rečeno je da nas brzo rješenje bez provjere može dovesti da vas ozbiljan softveraš pokrade. Lokalni izbori će biti pilot za izbore 2026. godine – kazao je Konaković.

    Potvrdio je i da je Dodik kazao da ako bude nametanje neće razgovarati o izbornom zakonu i da u tom slučaju ide dublje u rupu u kojoj se nalazi jer ne može osporiti institucije BiH.

    Ustavni sud
    Naveo je da u dokumentu koji se pojavio u javnosti nije navedeno mogu li ili ne moraju biti stranci izabrani u Ustavni sud u Parlamentarnoj skupštini u BiH.

    –Ustav BiH definisao je i propisao saziv i odredio mandate stranih sudija. Kad bi bili ludi i htjeli to donijet mandat stranih sudija ne prestaje. Mandat ne prestaje, jedan sudija ima mandat do 2041. godine – kazao je Konaković

    Poručio je da u trenutku dok traju napadi nisu za to da stranci napuste Ustavni sud, ali da kada se relaksira situacija može o tome se pričati. Naveo da piše da se donese zakon, a da u zakonu može stajati da stranci idu nekad, ne odu nikad ili bilo šta drugo.

    –Ima jaka odrednica koja je kasnije u sugestijama poslana, sve to pod uslovom da ispunimo obaveze ka EU i otvorimo pregovore – kazao je Konaković, prenosi Kliks.

  • Nikšić se oglasio povodom sastanka koalicije na državnom nivou

    Nikšić se oglasio povodom sastanka koalicije na državnom nivou

    Lider SDP-a Nermin Nikšić oglasio je na društvenim mrežama povodom sastanka koalicije na državnom nivou održanog juče u Laktašima.

    On je objavio tekst primjedbi trojke na dostavljeni prijedlog zapisnika sa sastanka.

    Stvarne obaveze prema građanima
    – Političare izgleda danas mnogi cijene prema rečenom, a ne prema urađenom. Priču ipak prepuštam drugima, jer imam stvarne obaveze prema građanima i nije mi do njihovog obmanjivanja širenjem straha i mržnje.

    Sastanak vladajuće koalicije je juče održan iza zatvorenih vrata, ne da bismo nešto sakrili od javnosti, već da bismo pregovore rasteretili politikanstva i propagande, koje su postale redovna pratnja: prije, tokom i nakon koalicionih sastanaka. Vidim da je to i sada slučaj. U cilju ispravnog informiranja javnosti, dijelimo tekst koji sadrži primjedbi od strane Trojke (SDP BiH, NiP, NS) na dostavljeni prijedlog Zapisnika sa sastanka – naveo je Nikšić.

    Istakao je da koalicije formiraju parlamentarne većine koje legitimiraju građani svojim glasovima.

    – Svi bismo voljeli da se vlast formira jednostavnije, svima bi nam najlakše bilo kada bi stranka, iz koje dolazimo, sama činila vlast i preuzela svu odgovornost. Ipak, to nije tako i živimo u dosta složenom sistemu u kojem su dogovori nužnost. Razgovorima smo za ovih osam mjeseci postigli više za građane nego za prethodnih osam godina svađa i blokada. To su prepoznali i građani, ali i važni međunarodni partneri, a takva politika nam je otvorila vrata EU.

    Prostor za dogovor
    Na nama je da pokažemo da želimo daljnje reforme i članstvo u EU. Usvajanjem ovih izmjena u parlamentu riješili bismo brojne probleme, koji već godinama blokiraju razvoj Bosne i Hercegovine i koče naš put ka EU – naveo je Nikšić.

    Dodao je da je jučerašnji sastanak pokazao da imamo prostor za dogovor i da smo sve bliže pronalasku kompromisa oko važnih pitanja.

    – Pri tome, nećemo pristati da se umanje prava bilo koga, niti ćemo to od drugih tražiti. Sve što dogovorimo biće u interesu naših ljudi i države. Javnost će svjedočiti tim procesima i donijeti sud o njihovoj koristi za naše ljude. Imamo razloga da budemo optimisti po pitanju daljnjeg razvoja države i tu šansu niko nema pravo da ubija populizmom, jer se stvari po prvi put, nakon dugo vremena zaista kreću naprijed – naveo je Nikšić, prenosi Avaz.

  • Da li će proći nekažnjeno oni koji vrijeđaju Srpsku?

    Da li će proći nekažnjeno oni koji vrijeđaju Srpsku?

    Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te 14 poslanika tog doma, Ustavni sud BiH je utvrdio da član 280a Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje kazne za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda, nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, zbog čega ju je ukinuo.

    “Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu biće kažnjen kaznom zatvora do tri godine. Ako je to učinjeno na način da se Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, kazna je šest mjeseci do pet godina”, navodi se u odredbi koju je ukinuo Ustavni sud BiH, a u kojem ne sjedi nijedan srpski sudija.

    Šta to u praksi znači? Muharem Štulanović, imam i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, optužen je da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”. Prema navodima optužnice, on je prije godinu dana u džamiji u Bihaću održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Srpsku, o čemu je objavljen i dokaz – video na YouTubeu.

    Pravosuđe u Srpskoj sada se našlo u nesvakidašnjoj situaciji. Da li će mu biti suđeno, nismo uspjeli saznati iz Okružnog suda u Banjaluci, dok su nam iz Republičkog javnog tužilaštva, koje je Štulanovića optužilo, rekli da ne mogu komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH.

    Odluku su komentarisali visoki funkcioneri Republike Srpske, uključujući i predsjednika Srpske Milorada Dodika, koji kaže da je Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Srpske nemaju nikakav značaj.

    “Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje”, naveo je Dodik.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) Nenad Stevandić rekao je za “Nezavisne novine” da su se sudije Ustanovog suda BiH usmjerile i postale dio političkog procesa, umjesto dio zaštite pravosudnih akata.

    “Taj sud je delegitimisan od strane Srpske i oni samo dokazuju da na neki način vode bitku protiv Republike Srpske, a ne bitku za pravosudne postulate. Prestao sam biti zabrinut zbog onog što oni saopštavaju, a i ne dajemo im toliku važnost pošto smo ih već delegitimisali. Ovo je rezultat njihovog ogorčenja i njihovog ulaska u političku arenu i izlaska iz pravosudnog svijeta”, kaže Stevandić.

    Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu NS RS, kaže da ga ništa ne čudi kada je u pitanju Ustavni sud BiH.

    “Naravno da me nije iznenadila odluka Ustavnog suda BiH. To je nešto što odgovara svim stranama u vlasti na nivou BiH da mogu da se prepucavaju dva-tri mjeseca”, nagalasio je Vučinić, koji dodaje da, naravno, nije za to da se priča bilo šta ružno o Srpskoj, ali je, istovremeno, protiv toga da se ona čerupa sa svih strana.

    Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović rekao je da Ustavni sud BiH u ovom sastavu ne može funkcionisati, jer su odluke koje su donesene izglasane bez sudija iz Republike Srpske.

    “Sve odluke koje Ustavni sud BiH donosi na ovakav način neće biti primjenjive i obavezujuće za Republiku Srpsku”, rekao je Popović.

    Inače, Ustavni sud BiH, u sažetku svoje odluke, navodi da je, u pogledu ocjene ustavnosti člana 280a, između ostalog, smatrao da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.

    “Osim toga, Ustavni sud je primijetio da krivično djelo iz tog člana, za koje je propisana kazna zatvora, ostavlja mogućnost primjene mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku za osiguranje prisustva optuženog lica i uspješno vođenje krivičnog postupka, odnosno mogućnost da se optuženom odredi i pritvor, što dodatno potvrđuje odvraćajući učinak člana 280a. Ustavni sud je zaključio da taj član nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije ‘neophodno u demokratskom društvu'”, navodi Ustavni sud BiH.

    Donio je Ustavni sud BiH još nekoliko odluka, pa je tako ocijenio i da zabrana nošenja marame/hidžaba u Oružanim snagama BiH nije diskriminacija.

    Zanimljivo je da se Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici održanoj u četvrtak bavio i sam sobom. Jedan od zaključaka je da će Ustavni sud u narednom periodu pripremiti odgovarajuću strategiju koja će omogućiti dalje nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda.

    “Ustavni sud ponovo poziva nadležne zakonodavne organe entiteta da odmah, bez daljeg odlaganja, ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH, a sve s ciljem da se omogući nesmetano funkcionisanje najvažnije institucije u BiH”, naveo je Ustavni sud BiH.

    Ustavni sud naglašava da i u “ovim izuzetnim i veoma izazovnim okolnostima ima potpuni legalitet i legitimitet u svom radu”, te da su njegove odluke “konačne i obavezujuće i svako njihovo nepoštovanje predstavlja krivično djelo”.

    Međutim, donošenje odluka u četvrtak nije išlo glatko i to baš zbog stranih sudija, kojim je, prema mišljenju zvaničnika Srpske, ali i dijela iz FBiH, vrijeme da odu.

    “Ustavni sud je ovu plenarnu sjednicu zbog iznenadnih i objektivnih okolnosti (otkazivanja letova međunarodnih sudija usljed loših vremenskih prilika) održao online”, saopštio je Ustavni sud BiH, na šta je poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, a koji je i advokat, izjavio da pravosuđe BiH ne poznaje online sjednice i da se one tako nisu održavale čak ni za vrijeme pandemije.