Kategorija: Politika

U Narodnoj skupštini Republike Srpske održan je sastanak stranaka vladajuće koalicije na nivou Republike Srpske, gdje su koalicioni partneri podržali politiku koju sprovode Vlada i Narodna skupština Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će Narodna skupština na narednoj sjednici usvojiti izvještaj Nezavisne međunarodne komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995 godine, koju je formirala Vlada Srpske.

Dodik, koji je i lider SNSD-a, rekao je da je na sastanku razgovarano o važnim pitanjima vezanim za Republiku Srpsku i koalicione odnose, najavivši da će domaćin sljedećeg sastanka biti predsjednik Demosa Nedeljko Čubrilović.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da ne postoji nijedna pukotina u odnosu koalicionih partnera u Srpskoj i da Republika Srpska bilježi sve više međunarodnih kontakata, objašnjavajući svoju poziciju.

• Time mi objašnjavamo i pojačanu nervozu i poukšaj da nas prestraše i onesposobe sankcijama, pritiscima, prijetnjama, sudskim procesima i svim što rade – rekao je on.

Vladajuća koalicija je spremna za funkcionisanje sa velikim stepenom jedinstva i sigurno je da ćemo izbore pripremiti na najbolji mogući način kako bismo pokazali i dolazali, da ova kolaicija ima i perspektivu i snagu, rekao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa.

• Pravo je vrijeme da se razgovara o svim problemima i danas smo usaglasili red koraka koji će se odvijati u narednim periodima – dodao je on.

Čvrsto stojimo u odbrani politike aktuelne vlasti Republike Srpske, u načinu da želimo da je zaštitimo od svakog neprincipijenog uticaja, posebno onog koji dolazi od OHR-a i Kristijana Šmita, kao i dijela međunarodne zajednice koja njega podržava, rekao je predsjednik SP Petar Đokić.

• Šaljemo jasnu poruku građanima, a to je da želimo stabilnost Republike Srpske, normalan i stabilan rad svih njenih institucija i posvetićemo posebnu pažnju da riješimo neka pitanja koja postoje u radu koalicije – dodao je on.

Republika Srpska će u narednom periodu pokazati finansijsku, političku i funkcionalnu stabilnost, rekao je Darko Banjac predsjednik Narodne partije Srpske.

• Republika Srpska ima pravo da sprovodi lokalne izbore, ali da su još jednom pokušali dati šansu sumanutim razmišljanjima da se krši Dejtonski sporazum i da se pod određenim uslovima u Parlamentarnoj skupštini subjekti dogovore na nivou države zajednice – rekao je on.

Srpska je stabilna uprkos brojnim pritiscima kojima je izložena. Niko od predstavnika institucija neće dozvoliti da se pristane na pritiske i ucjene. Sramota je za Srbe što postoje neki Šarovići, Borenovići, Trivićeve, Vukanovići, Miličevići i njima slični, objavio je na društvenoj mreži X Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

On je dodao da oni ne vide kolika je važnost da srpski faktor bude ujedinjen i okupljen oko najvažnijih pitanja za opstanak srpskog naroda.

“To govori o njima, njihovim ambicijama i odsustvu brige za sopstveni narod i državu. U institucijama će se i dalje sprovoditi odgovorna nacionalna i državna politika, a ne samovolja Amerikanaca. Politički penzioneri koji su upropastili sve što su mogli za Republiku Srpsku trebalo bi bar da ućute u ovim trenucima. Republika Srpska ima svoj put, svoje politike i neće sprovoditi američke”, podvukao je on.

Ubrzo je stigao odgovor Jelene Trivić, predsjednice Narodnog fronta.

“Milorad Dodik kaže kako je sramota za srpski narod što postoje, kako je rekao, ljudi poput Trivićeve. Za mene lično, ovakva kvalifikacija izrečena od strane najvećeg izdajnika srpskog naroda, Milorada Dodika, predstavlja najveći kompliment”, izjavila je Trivićeva, osvrćući se na izjavu Milorada Dodika.

Ona kaže da neće previše podsjećati javnost kako se “Dodik dočepao vlasti, na čijim transporterima, šta je sve govorio ranije, pa promijenio ploču, jer su to sve manje-više opštepoznate stvari”.

“Ono što želim poručiti javnosti Republike Srpske i što javnost treba da zna, jeste da meni Milorad Dodik nije ništa dao, niti omogućio, da bi mi mogao to oduzeti. Pogotovo ne pravo da politički djelujem i borim se protiv antinarodnog sistema koji je on stvorio. I to ću nastaviti da činim dok sam živa”, kazala je Trivićeva, te zaključila:

“Miloradu Dodiku ne želim ništa da poručim, jer je on već jednom nogom na političkoj deponiji i nije vrijedan komentara. Predugo je sadio tikve s đavolom, koje mu se sad obijaju o glavu, pa su mu za to očigledno svi drugi krivi, osim njega samog”.

Zaposleni u Srpskoj demokratskoj stranci idu na biro, odlučeno je na sastaku u partiji, saznaje Srpskainfo.

To je samo jedna od pogubnih posljedica po vodeću opozicionu stranku u Srpskoj nakon što im je banka ugasila račun, uz obrazloženje da se od 2004. nalaze pod sankcijama američkog Ministarstva finansija. Tada su optuživani da pomažu skrivanje haškog bjegunca Radovana Karadžića.

Naime, ne postoji način da, u skladu sa zakonom, za više od 30 radnika isplate plate. Ali, na žalost po SDS, to je samo početak njihovih muka. Ironično, američka administracija je u novi paket sankcija krenula s ciljem da pritisne pojedince iz vlasti u RS i s njima bliske firme, a najveća kolateralna šteta biće SDS.

–Problem je veliki. Najvjerovatnije će doći do toga da ćemo biti prinuđeni da, na neki način, konzerviramo stranku, da se zaposleni radnici upute na šaltere Zavoda za zapošljavanje, da ostvare svoja radnička prava. Sve što je materijalni trošak, bilo da je riječ o zakupu ili o nekim režijskim troškovima, poput struje, telefona i slično, otkazujemo ugovore. Naravno, u iščekivanju da se u bližoj perspektivi brišemo s te liste, čime bismo stvorili uslove da kod bilo koje poslovne banke u RS otvorimo račun i da nastavimo redovno poslovanje. I da povučemo tranše iz budžeta, grantove opština, članarinu – kaže za Srpskainfo jedan od funkcionera SDS.

Dugovi i stečaj
Kako saznajemo, problem za ovu stranku je i to što ima neizmirenih dugova prema dobavljačim, a sada nema računa preko kojih bi ih plaćala. U takvim mogućnostima nije isključeno čak pokretanje stečaja.

-SDS ima imovinu koja prevazilazi iznos dugovanja. U slučaju da povjerioci pokrenu stečaj, oni će naći način da se naplate. U slučaju zvaničnog gašenja stranke, u njenom Statutu piše da sva (preostala) imovina pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi – priče naš sagovornik.

Ugrožen izlazak na izbore
I dok je ova mogućnost još daleko, na pragu je sljedeći, realniji problem za SDS, a to je nemogućnost izlaska na izbore.

-Jedna od osnovnih odredbi Izbornog zakona jeste da uz prijavu za izbore stranka obavezno prikaže i broj namjenskog računa za izbore. Obzirom da nam je ugašen glavni transakcioni račun, ne možemo otvoriti ni podračun za lokalne izbore, odnosno ne možemo se prijaviti kod CIK BiH kao stranka za učešće u izbornom procesu. Taj račun se otvara kod poslovne banke u kojoj imamo glavni račun. I promet tog namjenskog računa se kroz godišnji izvještaj prikazuje zajedno sa prometom glavnog računa. Nigdje ne možemo bilo šta da otvorimo u poslovnim bankama – tvrdi naš izvor.

Hoće li osnovati novu stranku?
Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici SDS, u Istočnoj Ilidži juče je održan sastanak predsjednika SDS Milana Miličevića sa (grado)načelnicima SDS i šefovima klubova poslanika u Narodnoj skupštini RS i Parlamentarnoj skupštini BiH u okviru priprema za predstojeće lokalne izbore.

Kako tvrde naši izvori u SDS, kao jedna od mogućnosti spominajala se čak i osnivanje novog političkog subjekta, koji bi mogao da ide na izbore, ako prethodno SDS ne bude dozvoljeno otvaranje bankovog računa za izbore, i ako, kojim čudom, u međuvremenu ne bude skinuta sa „crne liste“.

Predsjednik SDS Milan Miličević za Srpskainfo kaže da je bio radni sastanak posvećen izborima, ali i gašenju računa. Potvrdio je da je razmatrana opcija registracije novog poltičkog subjekta, ali isključivo kao krajnja mogućnost.

–To zakonski može biti opcija, mi smo nju razmatrali kao mogućnost ukoliko se ne uspije ono što nam je prioritetni cilj, to je da stranka na legalan način dobije mogućnost otavaranja podračuna u nekoj od banaka. Jer je SDS ugroženo pravo za nastupanje na izborima. Ta varijanta, to je zadnja varijanta koja je možda pomenuta u razgovoru, ali nije opcija na koju računamo. Generalno, razgovarali smo kako da izađemo iz ove krize. Napravili smo smo interne planove. Naravno, ne možemo u tom formatu donijeti nikakve odluke, ali na Presjedništvu i Glavnom odboru SDS ćemo donositi zaključke. Zato ih sada ne bih ni pomijao jer još nisu usvojeni – kaže predsjednik stranke.

Predsjednik SDS Milan Miličević za Srpskainfo kaže da je bio radni sastanak posvećen izborima, ali i gašenju računa. Potvrdio je da je razmatrana opcija registracije novog poltičkog subjekta, ali isključivo kao krajnja mogućnost.

–To zakonski može biti opcija, mi smo nju razmatrali kao mogućnost ukoliko se ne uspije ono što nam je prioritetni cilj, to je da stranka na legalan način dobije mogućnost otavaranja podračuna u nekoj od banaka. Jer je SDS ugroženo pravo za nastupanje na izborima. Ta varijanta, to je zadnja varijanta koja je možda pomenuta u razgovoru, ali nije opcija na koju računamo. Generalno, razgovarali smo kako da izađemo iz ove krize. Napravili smo smo interne planove. Naravno, ne možemo u tom formatu donijeti nikakve odluke, ali na Presjedništvu i Glavnom odboru SDS ćemo donositi zaključke. Zato ih sada ne bih ni pomijao jer još nisu usvojeni – kaže predsjednik stranke.

FOTO: SDSFOTO: SDS
Ulogu bankovnog računa u predizbornoj kampanji dodatno je „podebljao“ Kristijan Šmit, namećuću izmjene Izbornog zakona BiH. Jasno je da izborni račun nije isto što i glavni, ali se u mnogim odredbama spominje prebacivanje novca s jednog računa na drugi, što ide u prilog rezi da je gašenje računa ujedno i izborna rampa za partije.

Šmit i bankovni račun
U zakonu koga je Šmit nametnuo piše da politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti BiH na svim nivoima dužni su otvoriti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje, najkasnije s danom podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima. Najranije tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru.

-Sredstva koja politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti BiH na svim nivoima namjeravaju utrošiti za izbornu kampanju moraju biti unaprijed uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Na poseban račun za finansiranje izborne kampanje ne smiju se primati druge uplate, osim onih namijenjenih za finansiranje izborne kampanje, niti se sredstva s tog računa smiju koristiti za bilo koju drugu svrhu, osim podmirenja troškova izborne kampanje. Ako nakon uplate svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje političke stranke preostanu neutrošena sredstva, оnа se uplaćuju na transakcijski račun centrale političke stranke – piše u nametnutim izmjenama koje još nisu stupile na snagu.

Isto tako, ako sredstva na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nisu dovoljna za izmirenje troškova, politička stranka је obavezna da neizmirene obaveze ро osnovu troškova izborne kampanje plati s računa centrale političke stranke.

-Ako nakon završetka svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nezavisnog kandidata preostanu neutrošena sredstva, оnа se vraćaju svim izvorima ili donatorima – navodi se.

Vehid Šehić iz Kolicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“ ipak je mišljenja da zatvaranje glavnog računa partiji ne znači i kraj mogućnosti njenog učešća na izborima. Ipak, sve je do volje banaka.

-Svaka politička stranka mora CIK dostaviti poseban finansijski izvještaj kada su u pitanju izbori, od donošenja odluke o raspisivanju do završetka izbora. Podnosi se završni račun, finansijski izvještaj o prikupljenim i potrošenim sredstvima. Tako da mislim da zatvaranje računa centrale neće biti prepreka političkoj stranci da može otvoriti poseban račun za izbore. Ai, ne znam da li će banke odobriti otvaranje tog računa, to zavisi od banaka – kaže Šehić.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez ponovo je govorio o dronovima kamikazama koji se, prema njegovim riječima, već proizvode u BiH da bi se izveli u inostranstvo.

Sada je otišao korak dalje i rekao da će se izvoziti u dvije države s kojima su potpisani ugovori.

Helez je 13. marta ove godine izjavio da “za 15 dana počinjemo s proizvodnjom dronova samoubica”. Uprkos upitima novinara da kaže nešto više na ovu temu, Helez je ćutao sve do petka 29. marta i gostovanja na Fejs televiziji gdje je ponovo iznio određene informacije na ovu temu.

–Mi ćemo to izvoziti. Meni je drago što imamo tu tehnologiju, za ne daj Bože, mi uvijek sebi možemo proizvoditi te dronove … Imamo dva ugovora, predugovora, potpisana da izvozimo … Mi smo zatvorili tehnološki proces. Mi to pravimo, to je gotovo. Mi imamo predugovora s dvije države, to je ozbiljna priča. To su neke stvari o kojima se ne govori javno i u detalje… To sad inžinjera platite, dođe iz Amerike, dođe odavde-odande, to se napravi, to… Mi od toga pravimo dramu. Zaboga, k'o da sam rekao napravili atomsku bombu – izjavio je Helez, piše Klix.

Ali, sagovornici upućeni u ovu oblast su ranije upozorili da namjenska industrija BiH trenutno ne može proizvoditi dronove za vojnu upotrebu jer niti ima tu savremenu tehnologiju i resurse, niti postoje ugovori o proizvodnji i namjeni tj. izvozu.

Da bi BiH proizvodila dronove za vojnu upotrebu, potreban je potpisan ugovor sa drugom zemljom (uvoznicom). Iako Helez tvrdi da postoje takva dva ugovor, a zatim spominje i predugovore, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH odgovaraju drugačije.

-Svaki vid proizvodnje sredstava za vojnu upotrebu, uključujući i dronove koji su namijenjeni za vojnu upotrebu, mora biti registrovan u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kako za proces proizvodnje, tako i za izvoz za koji je neophodna izvozna dozvola. Uvidom u bazu podataka koja se vodi u ovom Ministarstvu, nije bilo zaprimljenih zahtjeva kao ni izdatih dozvola za izvoz ove vrste robe. Dakle, Ministarstvo nema zvanične podatke da su pravna lica koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme počela proizvoditi ova sredstva – kažu u ovom resoru.

Dakle, ne postoji niti jedan ugovor o proizvodnji, planu izvoza ni dozvola za proizvodnju dronova samoubica, kako tvrdi Helez. Proizvodnja dronova je moguća bez ikakve dozvole samo ukoliko se radi o običnim, civilnim dronovima. Oni se mogu proizvoditi i u kućnoj radinosti, no Helez je naglasio da se radi o vojnim dronovima i koji se proizvode u fabrikama namjenske industrije.

O kakvim ugovorima se radi, s kim su i kada potpisani, iz Ministarstva odbrane BiH nije odgovoreno.

Boško Dragić iz Zvornika imenovan je 29.marta, 2024. godine za vršioca dužnosti predsjednika Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Zvornik.
Ovu odluku donio je  predsjendik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić je, na osnovu člana 38. Statuta Ujedinjene Srpske.

Boško Dragić, rođen 1982. godine, magistar je ekonomskih nauka. Oženjen i otac jednog djeteta, sa prebivalištem u Zvorniku.

Na svom novom položaju, Gospodin Dragić će rukovoditi aktivnostima Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Zvornik, usmjerenim na organizaciju i provedbu unutarstranačkih izbora, kao i pripreme za nadolazeće lokalne izbore. Njegovo imenovanje predstavlja važan korak u daljem jačanju stranačke infrastrukture i pripremi za političke izazove u regiji.

Izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, vrši se tako što Predstavnički dom PS BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda.

Kandidati se biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ovo je suština Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio SNSD. Kako saznajemo, moguće je da se zakon naće i na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma BiH.

Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje Narodna skupština Republike Srpske, četiri imenuje Dom naroda Parlamenta FBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.

-Četiri člana koja imenuje Dom naroda Parlamenta FBiH imenuju se tako što klub delegata bošnjačkog i klub delegata hrvatskog naroda biraju po dva člana Komisije. Kandidate za sudije Ustavnog suda predlaže Komisija. Postupak oglašavanja i utvrđivanja prijedloga kandidata provodi se u skladu sa poslovnikom koji donosi Komisija, a Odluka o listi kandidata za sudiju Ustavnog suda donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Komisije – piše u dokumeti u koji je Srpskainfo imala uvid.

Dakle, zakon predviđa da za sudiju Ustavnog suda može biti biran samo državljanin BiH sa pravom glasa koji je „istaknuti pravnik visokog moralnog renomea“.

-Trojici sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat okončanjem procedure izbora troje domaćih sudija. Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudija iz stava (1) ovog člana – piše u predloženom dokumnetu.

Istek mandata
U slučaju da sudiji Ustavnog suda, izabranom u skladu sa odredbama ovog zakona, prestane mandat zbog ostavke, zbog toga što je navršio 70 sedamdeset godina starosti ili ako bude s razlogom razrješen konsenzusom ostalih sudija, Ustavni sud obavještava Narodnu skupštinu RS, odnosno Predstavnički dom FBiH, predviđa zakon.

-Umjesto sudije Ustavnog suda imenovanog od strane Narodne skupštine Republike Srpske, kojem prestane mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, Narodna skupština Republike Srpske imenuje novog sudiju. Umjesto sudije Ustavnog suda imenovanog od strane Predstavničkog doma FBiH, kojem prestane mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, Predstavnički dom FBiH imenuje novog sudiju – piše u Prijedlogu zakona.

Kasni se 15 godina
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana VI/1 (d) Ustava BiH, navodi predlagač.

Navedenom odredbom, između ostalog, regulisano je da imenovanje trojice sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, koje je trebalo nakon više od pet godina birati na drugačiji način. Međutim, Parlamentarna skupština ni nakon 15 godina nije donela zakon koji će na drugačiji način propisati izbor ovih troje sudija od proteka tog roka, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovaj zakon.

-Naglašavamo da je neuobičajeno u komparativnoj ustavnosti da najviši Sud jedne zemlje ima sudije strane državljane i da je okončanje te prakse nužno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela. Kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud bi trebao da predstavlja instituciju u kojoj je držani subjektivitet BiH najviše došao do izražaja – piše u obrazloženju zakona.

Iako se navršilo mjesec dana otkako je Okružni sud u Banjaluci oslobodio optužbi Muharema Štulanovića, imama iz Bihaća, te time ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NS RS), još nema odgovora na ključno pitanje – da li se odluke Ustavnog suda u BiH u Srpskoj primjenjuju ili ne.

Već sedmicama se o ovoj škakljivoj temi ne oglašavaju zvaničnici u Srpskoj, koji su se busali u prsa i tvrdili da se odluke Ustavnog suda BiH u Srpskoj neće izvršavati, uključujući i ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

Pravnik Milko Grmuša smatra da je pravosuđe Srpske, sa Bukejlovićem na čelu, u kolapsu, te dodaje da nije za očekivati da će “ovakav ministar pravde” na smislen način da odreaguje u konkretnom slučaju.

“To je skandalozno. Imamo situaciju da se sud u Republici Srpskoj, odnosno pravosuđe Srpske, na neki način ismijava zakonima koje usvaja NS RS i vodi se odlukama Ustavnog suda BiH i očigledno, nažalost, prihvata da i visoki predstavnici ranije, a sada i Kristijan Šmit, koji nije visoki predstavnik, imaju pravo da donose odluke sa zakonskom snagom. Na ovaj način jedan od najvažnijih stubova vlasti u Srpskoj, a to je pravosuđe, odnosno sudovi, udara kontru svemu onome što izvršna i zakonodavna vlast u Srpskoj govore”, kazao je Grmuša za “Nezavisne novine”.

Podsjetio je da je još kada je u NS RS usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH rekao da su stvoreni svi preduslovi za pravnu anarhiju i dualizam, a to znači haos u Srpskoj i BiH.

“Ne možete se ljutiti na sud u Srpskoj, kada u Krivičnom zakonu BiH postoji krivično djelo koje se odnosi na neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH. Taj sudija, ili bilo koji sudija u Srpskoj, da je drugačije radio, zapravo bi mogao sam sebe eventualno da izloži krivično-pravnoj odgovornosti”, pojašnjava Grmuša, koji je i spoljni član Odbora za ustavna pitanja NS RS.

Nebojša Vukanović, član Zakonodavnog odbora NS RS, kaže da su u Srpskoj donesene razne odluke, rezolucije i zaključci, uključujući i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali…

“Sve te silne odluke koje su usvajane pred izbore kako bi se dizale tenzije i dobijali neki jeftini poeni kupe prašinu. Nažalost, potvrdilo se ono što sam i tad uporno govorio – da će to koristiti samo za populizam i jeftine političke poene. I bio sam u pravu. Dakle, vlast nema nikakvu namjeru da sprovodi odluke koje je usvojila NS RS”, rekao je Vukanović za “Nezavisne novine”.

Novinar iz Banjaluke Vladimir Kovačević ističe da nije prvi put da vlasti Republike Srpske jedno rade i govore dok traju prenosi NS RS, a da se suštinski dešava nešto sasvim drugo.

“Koliko odluka je NS RS do sada na inicijativu, prije svega, Milorada Dodika, usvojila, a koje nikada nisu realizovane? Ministar Bukejlović ne može reagovati jer on, kao ni bilo koji ministar, ne može imati svoj stav. Svi reaguju tek kada reaguje njihov šef ili makar kada on da mig da se reaguje”, kazao je Kovačević za “Nezavisne novine”.

Ukratko, prema njegovim riječima, koliku smo galamu imali u vezi sa sprovođenjem ili nesprovođenjem odluka Ustavnog suda BiH, sada imamo tišinu nakon “još jednog dokaza da je sve samo predstava za javnost kao i sve do sada”.

“Nema tu borbe za narod ni interese Srpske. Da ima, sutra bismo imali posebnu sjednicu na temu pronatalitetne politike i odlaska ljudi iz Republike Srpske”, kaže Kovačević.

Ministar Bukejlović nije odgovorio na pitanje koje smo mu poslali u srijedu, a koje je glasilo “Da li se odluke Ustavnog suda BiH u Srpskoj primjenjuju, ili ne?”.

Podsjetimo, Muharem Štulanović, imam i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, oslobođen je 29. februara u Okružnom sudu u Banjaluci, koji je, dakle, na taj način ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.