VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • SAD pritišće BiH i Hrvatsku za južnu interkonekciju

    SAD pritišće BiH i Hrvatsku za južnu interkonekciju

    Politički ili ekonomski opravdani projekat? Pritisak Amerike da bude realizovana gasna južna interkonekcija pokazuje da je Zapad odlučan da nameće svoje interese u BiH, ne vodeći računa o procedurama, ali i koliku cijenu bi platili građani. Tako je i američki državni sekretar Entoni Blinken, ni više ni manje, optužio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da to opstruiše.

    Poslao je i pismo šefovima diplomatije BiH i Hrvatske da na njega izvrše pritisak. I sve to pod izgovorom zaštite od navodnog ruskog uticaja.

    Јužna gasna interkonekcija, za koju je ranije dogovarano da ide paralelno sa istočnom novom interkonekcijom, projekat je za koji se danas beskrupulozno zalaže Amerika.

    Da li ih interesuju uslovi izgradnje, ekonomska opravdanost ili da pošto-poto ispune svoje političke interese? Odgovor bi mogli tražiti u zahtjevu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena koji je, zašto ne počinje realizacija, okrivio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

    I zbog toga se žalio šefovima diplomatije u BiH i Hrvatskoj.

    Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman konstatovao je da je i za njegovu zemlju projekat značajan.

    • Nisam protiv južne gasne interkonekcije, ali prije gradnje treba da budu ispoštovane određene procedure – kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    Pritisci Amerike, poručuje, neće proći.

    Sve i da krene danas to ne može biti završeno za sedam-osam godina i tu treba puno novca rekao je Čović.

    Međutim, to je Amerikancima u drugom planu. Kao i činjenica, barem po procjeni stručnjaka za energetiku, što bi gradnja istočne nove interkonkecije bila mnogo isplativija od južne.

    Logično, cijena gasa koji ide gasovodom mnogo je jeftinija od transporta tečnog gasa.

    Informacija da se američki državni sekretar obraća ministru spoljnih poslova u Savjetu ministara i od njega direktno traži da obezbijedi da se realizuje projekat južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je riječ o njihovom interesu i da je pravi smisao cijelog cirkusa sa Kristijanom Šmitom da bude njihov lični zastupnik i omogući da se preko njega potpuno ovlada resursima BiH, poručuje predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    • To rade i Britanci, rade i Amerikanci, i pitanje je šta ćemo ovih dana još čuti u kakve kriminalne aktivnosti su umiješani visoki zvaničnici u BiH, a sve po nalogu Zapada. I sad neko treba da povjeruje da je to sve zato što žele da zaštite BiH od uticaja Rusije, zato će gurnuti svoj plin po cijeni tako povoljnoj da im se zanebesa u Federaciji, baš kao i Evropi. I to je njihova pomoć i politika mira, poštovanja Dejtona i suvereniteta? Ti Amerikanci stvarno misle da smo nepismeni i da niko ne zna da sabere koliko su dva i dva, i zašto rade to što rade, da štite svoje interese – napomenuo je Dodik.

    Da je politika zasjenila ekonomiju već odavno je jasno. Međutim, kada zvaničnik SAD bez mrve diplomatskih manira traži ispunjavanje određenih zahtjeva u interesu njegove zemlje, a na štetu drugih, to bi se možda moglo nazvati i diplomatskim skandalom.

    Ali kada je riječ o Americi čini se sve je dozvoljeno i ništa ne treba da čudi.

  • Stevandić: Raspušten Opštinski odbor Ujedinjene Srpske u Bileći

    Stevandić: Raspušten Opštinski odbor Ujedinjene Srpske u Bileći

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras Srni da je Opštinski odbor (OO) ove stranke u Bileći raspušten zbog katastrofalnih rezultata i da više nikada neće imati priliku da djeluje u ovoj stranci.

    On je rekao da je večerašnja sjednica Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Bileća nelegalna samim tim što je taj odbor raspušten zbog loših rezultata ostvarenih na prethodnim izborima.

    Iz Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u Bileći saopšteno je da je cijeli odbor danas donio jednoglasnu odluku da istupi iz ove partije.

    “Odluka o istupanju je donesena zbog neslaganja i nametanja kadrovskih rješenja od Glavnog odbora Ujedinjene Srpske, kao i budućih koraka i saradnje sa drugim političkim subjektima”, navedeno je u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da će članovi nastaviti da samostalno djeluju.

  • Mediji o dogovoru u Laktašima: Ko ne glasa biće kažnjen, cenzus ide na 5%

    Mediji o dogovoru u Laktašima: Ko ne glasa biće kažnjen, cenzus ide na 5%

    Na sastanku predstavnika koalicije na nivou BiH, kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ), i predsjednici stranaka trojke Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS), između ostalog, dogovoren je prijedlog da, kada je riječ o Izbornom zakonu, bude podignut cenzus, kao i da neizlaženje na izbore bude kažnjivo, saznaje “Avaz”.

    Sastanak je bio zatvoren za javnost, a postignuta je saglasnost kada je riječ o mnogim pitanjima koja su posljednjih mjeseci bila kamen spoticanja na nivou BiH.

    “Avaz” piše da je dogovoreno da se od Evropske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora EU – BiH.

    Isti portal navodi da, kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, dogovoreno da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se on vrati u redovnu proceduru.

    Dogovoreno je, navodi se, i da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto.

    Kako se dalje navodi, mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Za one koji odu iz izvršne funkcije, kako se dodaje, mogu se vratiti u zakonodavne organe.

    Predloženo je i obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.

    Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira “Srbin i ostali”, isto tako da se definiše i u FBiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani.

    Jedan od dogovora je, dodaje se, i obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova ponovo će se brojati, ako opet bude nepravilnosti izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni.

    Kada je riječ o članovim biračkih odbora, razgovarali su o izboru nove Centralne izborne komisije BiH. Potrebno je uvažiti iskustva izbora u susjednim zemljama (Srbija). Nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove biračkih odbora, a pogotovo predsjednike biračkih odbora.

    Sve u vezi sa Izbornim zakonom, kako je dogovoreno, završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH, a Dragan Čović treba da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.

    Kada je u pitanju Ustavni sud BiH – do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Dogovoreno je i da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Kada je u pitanju budžet BiH, okvir je isti što se tiče izvornih prihoda + 40 miliona KM koje dolaze iz dobiti Centralne banke BiH. Ne diraju se prihodi od PDV-a i ostaju na istom nivou.

    Od akciza je, dodaje se, prikupljeno oko 254 miliona KM. Dogovoreno je da se taj iznos sredstava dijeli 36 odsto za Republiku Srpsku, a 64 odsto FBiH. Ostaje i dalje 10 odsto sredstava za poravnanje u narednom periodu, a 90 odsto sredstava se distribuira na dosadašnji način.

    Kada je u pitanju Zakon o Sudu BiH, u prelaznim i završnim odredbama, definisati tačan datum početka rada Apelacionog vijeća.

    Nije dogovoreno da Zakon ide jer ostaje i dalje neslaganje sa sjedištem Apelacionog vijeća. Naglasiti da Sud BiH odlučuje po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.

    Kao napomena se navodi da će čitav ovaj paket dogovora biti moguće održati samo pod uslovom neuplitanja stranaca.

  • Dodik: Odluke Ustavnog suda BiH nemaju značaj u Srpskoj

    Dodik: Odluke Ustavnog suda BiH nemaju značaj u Srpskoj

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas da je Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Republike Srpske nemaju nikakav značaj.

    Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje – poručio je Dodik u objavi na društvenim mrežama.

    On je naglasio da će se smatrati nelegitimnim sve što se u tom sudu odluči dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu, jer je tako odlučila Narodna skupština Republike Srpske.

    Ustavni sud BiH pozvao je juče Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH da bez odgađanja izaberu sudije koje nedostaju u Ustavni sud BiH da bi se, kako navode, omogućilo nesmetano funkcionisanje ove institucije.

    Sjednica Ustavnog suda BiH održana je bez ijednog sudije iz reda srpskog naroda i onlajn jer sudije stranci nisu mogli doći zbog otkazanih letova.

    Јoš 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a jedini preostali sudija Srbin Zlatko Knežević i zvanično je, na sopstveni zahtjev, početkom ove godine otišao u prijevremenu penziju.

    Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.

    Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.

  • Stevandić: Unutrašnji dogovor u BiH biće jedino moguć

    Stevandić: Unutrašnji dogovor u BiH biće jedino moguć

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, rekao je da će unutrašnji dogovor u BiH biti jedino moguć.

    Taj dogovor mora biti zasnovan na tome da stranci ne mogu ovdje da komanduju. Mi smo donijeli odluke u NSRS kako ćemo se odnositi prema Ustavnom sudu BiH i nelegalnom visokom predstavniku. Mislim da smo delegitimisali i jedne i druge, kao i ljude koji su bili izazivači kriza u BiH – rekao je za RTRS Stevandić.

    Istakao je da su sve krize u BiH proistekle iz odluka Ustavnog suda i djelovanja, kako kaže, nelegalnog visokog predstavnika.

    • To je ta struktura, tri stranca u Sudu i jedan u OHR, uvijek su bili uzroci kriza. Ne treba im davati preveliku važnost i treba jednostavno reći da potvrđuju sve ono što smo godinama govorili. Potpuno sam siguran da će politički faktori u FBiH razumjeti potrebu da se dogovorimo i oko stranih sudija. Nadam se da ćemo tu naći kompromis, jer nema ni za njih dobrih rješenja, a niti Sud može da funkcioniše bez sudija iz Srpske – naveo je Stevandić.

    Navodi da je prevršena mjera i kod nelegalnog visokog preedstavnika, jer nema legalno imenovanje i lažno se predstavlja, tako da, kako kaže Stevandić, ni on više ne može da utiče na politike procese ili dešavanja u Srpskoj ni u FBiH.

  • Stevandić: Ostatak Ustavnog suda BiH igra političke igre

    Stevandić: Ostatak Ustavnog suda BiH igra političke igre

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je večeras da ostatak Ustavnog suda BiH igra svoje političke igre time što je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH.

    Stevandić je istakao da je Republika Srpska riješila kako će se odnositi prema odlukama krnjeg Ustavnog suda BiH i nelegalnog visokog predstavnika.

    • Tako da mislim da ne trebamo neku ni pretjeranu reakciju da pokazujemo – naveo je Stevandić.

    Komentarišući poziv Ustavnog suda BiH Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Federacije BiH da bez odgađanja izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH, Stevandić je rekao da bi Ustavni sud trebao znati da je njihov posao da služi narodima u BiH, a ne da parlamenti služe njima.

    • Oni su izgleda shvatili da je svrha postojanja BiH njihov rad pa da bi svi trebali da služe njima, pa i parlamenti. Ne shvatajući da su upravo oni narušili strukturu BiH, načine odlučivanja i Dejtonske principe. Tako da je taj poziv vjerovatno rezultat te vrste ogorčenja i nerazumjevanja – naveo je Stevandić za Srnu.

    Ustavni sud BiH tvrdi da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, te je na plenarnoj sjednici održanoj bez učešća ijednog sudije iz srpskog naroda, ukinuo osporenu odredbu tog zakona jer “obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim u skladu sa tim članom /Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda/ dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije”.

    Ustavni sud BiH pozvao je Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH da bez odgađanja izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH s ciljem da se, kako navode, omogući nesmetano funkcionisanje ove institucije, a na plenarnoj sjednici zaključeno je da će Ustavni sud u narednom periodu pripremiti odgovarajuću strategiju koja će omogućiti njegovo dalje nesmetano funkcionisanje.

  • Čović: Ostaje ključan dijalog domaćih političkih predstavnika

    Čović: Ostaje ključan dijalog domaćih političkih predstavnika

    Lider HDZ-a Dragan Čović izjavio je da dijalog domaćih političkih predstavnika ostaje ključan.

    • Pozdravljam današnji konstruktivan sastanak lidera. Zajednički smo iskazali opredjeljenje da do kraja februara finalizujemo izmjene Izbornog zakona BiH i nastavimo rad na svim prioritetima za otvaranje pregovora s EU – napisao je Čović na društvenoj mreži Iks.

    Ranije je u saopštenju SNSD-a objavljeno da su lideri političkih stranaka koje učestvuju u vlasti na nivou BiH na današnjem sastanku u Laktašima postigli značajan napredak po pitanju Izbornog zakona BiH koji će se finalizovati tokom februara.

    Domaćin sastanka bio je SNSD.

  • Sastanak lidera stranaka: Značajan napredak po pitanju Izbornog zakona – finalizacija tokom februara

    Sastanak lidera stranaka: Značajan napredak po pitanju Izbornog zakona – finalizacija tokom februara

    U Laktašima je danas održan sastanak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i liderima stranaka “trojke” Nerminom Nikšićem (SDP), Elmedinom Konakovićem (NiP) i Edinom Fortom (NS).

    Na današnjem sastanku postignut je važan iskorak o ključnim pitanjima na evropskom putu BiH – saopšteno je iz SNSD-a

    Ističu da je napravljen značajan napredak po pitanju Izbornog zakona BiH koji će se finalizirati tokom februara.

    Politički lideri obavezali su se da nastave konstruktivne partnerske razgovore sa ciljem postizanja dogovora u navedenom roku – naglašava se u saopštenju.

    Domaćin sastanka bio je SNSD.

  • Karan: Ne dirajte u našu imovinu, tjerate nas da BiH vratimo na “fabrička podešavanja”

    Karan: Ne dirajte u našu imovinu, tjerate nas da BiH vratimo na “fabrička podešavanja”

    Dejtonski sporazum je jasno rekao da BiH nema svoj pašnjak, svoje jezero, nema svoju livadu, oranicu, jer upravo Dejton kaže da sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji entiteta isključivo njima i pripadaju, ukazao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

    Gospodo, ne dirajte naše šume, rijeke, naša javna dobra, jer tako nas samo tjerate da vratimo BiH na “fabrička podešavanja”, tjerate nas na put samostalne Republike Srpske na kojoj nema tragova vaših pritisaka, ucjena, prijetnji, smjena, suspenzija, nametanja, zabrana i blokada”, naglasio je Karan u izjavi za Srnu.

    On je ocijenio da je postalo kristalno jasno da BiH, ta nesrećno iskasapljena zemlja od visokih predstavnika, pojedinih zapadnih ambasada i neustavnog Ustavnog suda BiH, može ići naprijed samo koracima u nazad.

    • Dakle, ovdje nije riječ o nikakvoj secesiji, nema ničeg novog i nepoznatog, vi ćete nas jednostavno prinuditi da se vratimo na staro. Nemojte ignorisati veoma važnu činjenica da u momentu nastanka dejtonske BiH funkcionišu dvije države Republika Srpska od 1992. godine i takozvana Republika BiH, kasnije Federacija BiH od 1994. godine, koje se spajaju (agregacija) u novu državnu zajednicu, gotovo uniju, BiH”, pojasnio je profesor ustavnog prava.

    On je rekao da će po ko zna koji put podsjetiti da je Republika Srpska u BiH ušla kao samostalna država, unoseći svoj suverenitet u konfederalnu, složenu i multietničku BiH.

    • Mi smo na to svjesno pristali, i neka smo, jer je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma uspostavljen dragocijeni mir, kao i balans između tri zaraćene strane, te dat okvir za formiranje federalnih institucija koje bi funkcionisale na sistemu kontrole i balansiranja između tri etničke grupe. Znajte da će vaši pokušaji otimanja imovine Republike Srpske dovesti do još čvršćeg jedinstva i odlučnosti srpskog naroda da vam svim raspoloživim pravnim sredstvima odgovori. Nećemo dozvoliti stvaranje unitarne BiH i ukidanje Republike Srpske – poručio je profesor Karan.
  • Dodik: Šta Britanija i Šmit imaju sa evropskim putem BiH?

    Dodik: Šta Britanija i Šmit imaju sa evropskim putem BiH?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je nevjerovatno da se Kristijan Šmit sastaje po Londonu i raspravlja o BiH i njenom evropskom putu sa britanskim vlastima.

    Ima li iko normalan ovdje da postavi pitanje šta Britanija i Kristijan Šmit imaju s evropskim putem BiH. Šmit je čista negacija evropskih demokratskih principa i sve što on predstavlja nije nikakav, a kamoli evropski put – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je poručio da je ovo nenormalno vrijeme, a u takvim vremenima nenormalni tipovi pokušavaju nešto da ušićare.