VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije, poručuju oni koji su je prijavili u institucijama u kojim su radili, a onda prošli kroz višegodišnju golgotu i na svojoj koži osjetili kako izgleda borba protiv vjetrenjača.

    Ujedno, to je i njihov komentar na najavljene izmjene Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, nakon što je nedavno saopšteno da su se stekli uslovi da se otpočne proces izmjene ovog zakonskog rješenja.

    Zviždač Emir Mešić, koji je krajem 2018. godine dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a čiji postupak traje još uvijek, kaže da se svaki zakon, pa i ovaj, može unaprijediti, ali…

    “Moje mišljenje je da se prvo treba unaprijediti odnos službenika i direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) prema postojećem zakonu. Jer, tumačenja koja su oni proglašavali bila su skandalozna”, rekao je Mešić, koji dodaje da je lično doživio da je primjena takva da se ide na štetu prijavitelja, a u korist onih koji su prijavljeni.

    On dodaje da, kada bi došlo do primjene zakona, ohrabrilo bi se više prijavitelja i bilo bi više prijava, a to bi uticalo na veći rad tužilaštva i bilo bi manje korupcije. A, kvalitetne borbe protiv korupcije, kako Mešić ocjenjuje, nema bez kvalitetne zaštite zviždača.

    “Kada bi došlo do odgovarajuće primjene zakona, prijave bi se omasovile, a ovako se svodi na nivo entuzijazma, volonterizma, ličnih uvjerenja i stavova. Onaj ko nije ohrabren teško se odlučuje da prijavi, osim ako nema svoja lična uvjerenja”, kaže Mešić za “Nezavisne novine”.

    Sličnih je stavova i Sanjin Sinanović, koji ističe da je korupciju u Centralnoj banci BiH prijavio 2018. godine, te da je i dalje u sudskim postupcima, a on nije vraćen na posao uprkos pravosnažnoj presudi.

    On, zanimljivo je, nikada nije uspio dobiti status zaštitenog prijavitelja, a poručuje da je postupanje APIK-a neefikasno, jer, ocjenjuje, nikakvu zaštitu ta agencija nije pružila ni onima koji su taj status dobili.

    “Ako se ne promijeni njihov odnos prema zviždačima, bojim se da će iz godine u godinu biti sve manje prijavitelja korupcije, a daleko više korupcije. Pružite podršku zviždačima i samo na taj način možete očekivati da ta borba bude efikasnija, a da spomenuta agencija opravda svoje postojanje”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

    APIK je, podsjetimo, 27. oktobra organizovao okrugli sto na temu – Izmjene i dopune Zakona o zaštiti zviždača na nivou BiH.

    Direktor te agencije Elvis Kondžić istakao je da prijavitelji korupcije moraju biti ohrabreni da prijave korupciju te da je u tom smislu potrebno kvalitativno urediti zakon koji reguliše ovu oblast.

    “Kroz jako zakonsko rješenje na nivou BiH moramo ohrabriti prijavitelje korupcije da nam se obrate, prijave korupciju i zatraže zaštitu, a mi kao Agencija moramo imati mehanizme da im u tome pomognemo”, naglasio je Kondžić.

    Na brojne nedostatke postojećeg Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na nivou BiH i potrebi njegove izmjene ukazali su i iz Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, ali i drugih institucija na niovu BiH koje se bave ovom problematikom.

    Kako je saopšteno, ukazana je i potreba povećanja broja prijavitelja korupcije na način da Agencija, kroz izmjene zakona, dobije mogućnost zaprimanja kvalitetnih prijava na osnovu kojih će moći dodjeljivati statuse. Zaključeno je i da su se stekli uslovi da se otpočne sa procesom izmjene zakona te da je u tom smislu potrebno ispoštovati EU direktive.

  • Nešić odgovorio Isaku: Niko neće hapsiti predsjednika Srpske

    Nešić odgovorio Isaku: Niko neće hapsiti predsjednika Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik će biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od nas, rekao je federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak. Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić je poručio da niko neće hapsiti Milorada Dodika, te da FUP nema šta tražiti na teritoriji Srpske.
    – To možemo riješiti u par sati. To je moj stav i stav mojih ljudi – zaprijetio je Isak u TV duelu na Hajatu.

    Isak je poručio kako se Dodik mora odazvati na svaki poziv Suda BiH.

    Nešić je odgovorio da su Tužilaštvo i Sud BiH pokrenuli jednu vrstu državnog udara procesom protiv Dodika.

    – Dodik se odazvao Sudu da bi uvidio da li je sudstvo nezavisno – rekao je Nešić u TV duelu.

    Poručio je kako će Dodik biti još dugo na vlasti.

    Nešić je istakao kako FUP neće biti ni u prilici, a kamoli da uhapsi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Ako krene neko oružano na našeg predsjednika, mi smo ga spremni braniti. To je kraj BiH kakvu je mi znamo. Svaki pokušaj lišavanja slobode Dodika je kraj BiH. To bi dovelo do tektonskih poremećaja u BiH. U ovom trenutku BiH, njen Ustav i Dejton štite srpski političari. Mi se zalažemo da nema nikakvih stranaca, ni visokog predstavnika, niti stranih sudija. Kristijan Šmit nije imenovan u Savjetu bezbjednosti. On nije legitiman. On je običan migrant ovdje – jasan je Nešić.

    Kaže da Šmit radi na razgradnji BiH kakvu poznajemo.

    – Njegova bezbjednost nije ugrožena, ali on nije visoki predstavnik, nema legitimitet. Sutra ću tražiti od direktora Službe za poslove sa strancima odgovor da li je Šmit za njega visoki predstavnik ili je migrant – rekao je Nešić.

  • Stevandić: Sve što je trenutno na sceni u BiH nije prema Dejtonskom sporazumu i to znaju oni koji ga krše

    Stevandić: Sve što je trenutno na sceni u BiH nije prema Dejtonskom sporazumu i to znaju oni koji ga krše

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras da se Srpska bori za svoju imovinu od koje neće odustati, a da je Kristijan Šmit ovdje na zadatku za koji je “debelo plaćen”.

    “Mi se borimo za imovinu, ne za sebe i zbog toga je problem”, rekao je Stevandić i dodao da se i pred Sudom BiH vodi proces protiv predsjednika Republike Milorada Dodika zato što je potpisao ukaz.

    On je naglasio da sve to što je sada na sceni u BiH nije prema Dejtonskom sporazumu i da to znaju i oni koji ga krše.

    “Ako se zna da to nije prema Dejtonu, morate naći problematičnog čovjeka koji će da radi ovo što sada radi Kristijan Šmit”, rekao je Stevandić za ATV.

    On je napomenuo da je Šmitova plata 24.000 evra, te podsjetio i na akivnosti Pedija Ešdauna koji je takođe radio protiv Republike Srpske i njenih zvaničnika.

    “Mi svoju kuću ne damo, sankcije ćemo podnijeti, ali ne možemo podnijeti da Republika Srpska nema imovinu. Napišite da je imovina Republike Srpske neprikosnovena i mi ćemo podnijeti ostavke”, rekao je Stevandić.

    Govoreći o nastupu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšić u Savjetu bezbjednosti UN, Stevandić je istakao da je to činio u svoje ime.

    Prema njegovim riječima, Komšić je poznat kao neko ko zastupa građena, a kada treba da ga biraju, onda se izjašnjava kao Hrvat.

    Za Stevandića je ključna stvar da je u Savjetu bezbjednosti UN obezbijeđena podrška da se produži misija Altea.

    On je pomenuo da je juče bio na sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da se Evropi puno toga promijenilo u posljednjih godinu dana, te da je Srpska na strani svijeta koji se zalaže za mir svuda.

    “Mi imamo krvava iskustva i dovoljno smo pametni da mislimo na sebe, poziciju srpskog naroda i Republiku Srpsku”, zaključio je Stevandić.

  • Neka Dodik naredi potrčku Nešiću da uhapsi Šmita

    Neka Dodik naredi potrčku Nešiću da uhapsi Šmita

    „Lažni predsjednik Milorad Dodik je, očigledno, potpuno nestabilan. U dugačkom naklapanju u vezi svog sudskog procesa, koji je sam sebi režirao i za njega napisao i scenario, pa se, potom, veoma uplašio, pokušava sada da nametne mene kao glavni problem svog sudskog problema, što je nonsens očekivan od Dodika“ – napisala je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

    Ona je podsjetila lažnog predsjednika da je prvo prihvatio nametnutu Šmitovu odluku o finansiranju opštih izbora, koje je, potom, pokrao.

    „Zatim je, bez riječi, jer mu je to odgovaralo, prihvatio Šmitovu izjavu o “manjim nepravilnostima” na izborima, iako je riječ o najgrubljim falsifikatima i gaženju volje naroda koju je Dodika porazio“- kaže Trivićeva i dodaje:

    „Potom je naredio da Šmit ne smije da uđe u Republiku Srpsku, a kada je Šmit, i pored Dodikove zabrane, nastavio sa dolascima u Republiku Srpsku, Dodik je “zaboravio” da, tokom Šmitovih boravaka u Republici Srpskoj, naredi Šmitovo hapšenje, kao što je obećao.“

    Ona kaže da sada Dodik Šmita, preko svog, kako kaže, potrčka Nenada Nešića, naziva ilegalnim migrantom, zaboravljajući da naredi tom istom Nešiću, koji je, nažalost, ministar bezbjednosti BiH, da se ilegalni migranti, ako to jesu, moraju tretirati po zakonima i pravilima o ilegalnim migrantima.

    „Dodik treba da se odluči da li je Šmit tu ili nije tu i da prestane sa manipulacijama da je Šmit tu kada Dodiku odgovara, a da nije tu kada mu ne
    odgovara. Očitio mu sada ne odgovara zbog njegovog ličnog problema sa Sudom i Tužilaštvom BiH“ – kaže ona i dodaje:

    „Dodik bi trebalo sam da se nosi sa svojim ličnim problemom, a ne da u njega uvlači cijelu Republiku Srpsku, navaljujući na narod svu pogubnost vlastitih politika. Svojim retrogradnim politikama i politikama izolacije nanio je nemjerljivu štetu Republici i njenom narodu, a ono što je paradoksalno – upravo on, Dodik, nema nikakav legitimitet da to radi – iako kao papagaj ponavlja da je predsjednik, on to nije, jer mu narod nije dao mandat.“

    Ona kaže da se tako Dodik i sveti narodu i pokušava da ga gurne zauvijek u ponor, te ističe da je Dodik pored toga što je lažni predsjednik, on je isto tako i lažni patriota i lažni zaštitnik Srba.

    „I na kraju da podsjetim zaboravnog Dodika: NJegov SNSD je izglasao i Zakon o Sudu BiH i Zakon o Tužilaštvu BiH u parlamentu BiH“- ističe Jelena Trivić.

    Ona dodaje da mu nije smetalo da taj isti Sud 20 godina presuđuje brojne Srbe, problem je samo kada treba da sude njemu, a u tu situaciju sam se doveo, te poziva Dodika da „bude muško i prihvati posljedice vlastitih poteza“, i neka ne uvlači narod u svoje sulude političke igre.

    „Što se mene tiče, odlično znam gdje je i ko je Dodik, kao što odlično znam i gdje su svi ostali akteri na političkoj sceni BiH i Republike Srpske, Dodikove naricaljke nad sopstvenom političkom sudbinom neće me ni u čemu pokolebati“ – zaključila je Jelena Trivić.

  • Dodik: Šmit ignoriše realnost, on ima problema sa legitimitetom i legalnošću

    Dodik: Šmit ignoriše realnost, on ima problema sa legitimitetom i legalnošću

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku razgovarano o produženju misije Altea i da su zapadni članovi shvatili da ukoliko Kristijan Šmit dođe, to bi moglo da ugrozi dogovor sa svim članicama, Rusijom, Kinom…

    Istakao je da je to ključno pitanje o kojem se ne govori u javnosti.

    • I očigledno to je priznanje da je on štetan i zato Šmit nije ni pozvan na tu sjednicu, nije ni dobio poziv, što govori o prihvatanju i shvatanju njega kao nekog ozbiljnog tipa. Dakle, umjesto da se skloni, da ne izaziva, on je pokušao da nešto što je njegov gubitak predstavi kao “opet je neko drugi kriv”. Najčešće na tim jesenjim zasjedanjima nisu ni išli visoki predstavnici, ali ovaj put je specifično i ovo je potvrda da on nema legitimitet i da bez obzira što je on tamo nanio nekih neistina u svom izvještaju, apsolutno je to bilo nekorisno i nije moglo da ima izbiljan uticaj na članove Savjeta bezbjednosti – istakao je Dodik za Radio Republike Srpske.

    Dodao je da je Željko Komšić pokušavao da izigrava nekoga ko ima autoritet.

    • Komšić je iznosio svoje lične stavove, da to nisu stavovi koji su usaglašeni na Predsjedništvu, kako je to ranije bilo, očigledno je da je propala spoljna politika BiH, da sada samo članovi, odnosno predsjedavajući, odlaze na međunarodne sastanke i iznose svoje stavove, to svakako ne vodi ničemu i nema tu reprezenatativnosti u pogledu organa nego ima onoga što je samo njegov stav, a to je samo jedna od tri istine u Bosni i Hercegovini koju je iznosio Komšić – naglasio je Dodik i dodao da je i Komšić imao veoma oštar pristup i o samom Šmitu.

    Šmitovi pokušaji, kaže Dodik, da u nekim medijima priča priču ignorišući realnost, apsolutno govori o tome da on ima problema sa legitimitetom i legalnošću.

    • Šmit sve svodi na to da je Dodik krivac što neće da razgovara sa njim. Za razliku od nekih drugih, kao što je Јelena Trivić koja kaže “Šmit nije imenovan u Savjetu bezbjednosti, ali on je tu”. To još više govori o nedosljednosti i potpune propasti jedne politike koja ide za tim da ko god se nametne sa strane, da su spremni da se prihvate takve politike, da se prihvate ti strani ugnjetači. Mi se ponašamo veoma logično, ako neko nije imenovan za visokog predstavnika, zašto bi mi razgovarali s njim kao visokim predstavnikom, to je ključno pitanje – naglasio je Dodik.

    Nije bio problem razgovarati sa Šmitom, kaže Dodik, a da nije visoki predstavnik, ali to se ne može odvojiti u ovom vremenu.

    • Svi oni koji su pokušali da razgovaraju s njim, da se nametnu, kao što su Trivićeva i neki iz PDP-a, govori o tome koliko je do nedosljedno, jadno, nema veze sa politikom, a pogotovo sa majerom da vodite jedno društvo. Dakle, to bi značilo da bilo ko ko bi bio nametnut sa strane, bio bi prihvaćen i da se njim nešto razgovara, samo zato što iza toga stoji nekoliko ambasadora u Sarajevu, a uz to, Šmit pokazuje sve ono što je negativno prema Republici Srpskoj. Od toga da je organizovao jednu grupu “stručnjaka” da pričaju o imovini, čije je pitanje riješeno – napomenuo je predsjednik Srpske.

    On je naglasio da nikada do sada, do Šmitovog lažnog pojavljivanja, nije bilo da je imovina predmet spora u BiH.

    • To je bilo dijelom samo priča o vojnoj imovini. Ali novopečeni političari misle da su Bogom dani i da imaju rješenje kao čarobnim štapićem. Pitanje imovine nije tema o kojoj će se razgovarati i ne može da bude na dnevnom redu. I mi ćemo na taj način odrediti dnevni red i pokazati moć. BiH ovim potvrđuje da je zemlja podjela, da je ispregovarana zemlja koja je u Dejtonu ispregovarana, koja nije uspjela da se dogovori u ovih 30 godina, ostaje u većoj krizi ikada nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. U BiH postoje politike koje kažu da Sarajevo treba da bude glavno, a da bi Republika Srpska trebalo da se svede na neku protokolarnu stvar. O tome smo mi govorili prije 10-15 godina kada smo govorili o praznoj ljušturi koju žele da namjene Srpskoj, koja bi bila izgubljena sama od sebe i to Šmit, predstavljajući se lažno, želi da završi – poručio je Dodik.

    Dodao je da ljudi u Srpskoj moraju da znaju da je to njihova gubitnička politika.

    • Mi smo samo motivisani da odbranimo ono što imamo. Vjerovatno, kad ostane sam Šmit mora da razmišlja o tome da se “upleo ko pile u kučini” i da ne zna kako da izađe. Taj isti Šmit nema šanse da uspije, šta god da radio Republika Srpska je odbila da prihvati, šta god da učini to će biti odbijeno – poručio je Dodik.
  • Špirić: BiH nije suverena zemlja, međunarodni je poligon

    Špirić: BiH nije suverena zemlja, međunarodni je poligon

    U susret novom izvještaju o napretku BiH na evropskom putu, neizvjesno je da će se pregovori sa EU otvoriti do kraja godine.

    • Ne treba robovati izvještajma koje dolaze iz Brisela, oni su uvijek bili manifestacionog karaktera. Uvijek su nas udaljavali od pregovaračkog stola, tražili krivce. Volio bih da bude pozitivan izvještaj – rekao je Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Istakao je da je političko Sarajevo obojeno mržnjom prema Srbima.

    • Mi smo spremni za dijalog, da stavimo svih 14 prioriteta na sto. Važno je da se riješimo stranaca u institicijama BiH da bi one bile kredibilne. BiH nije suverena zemlja, međunarodni je poligon – poručio je Špirić gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Naveo je da će rukovodstvo Srpske dokazati da je Srpska u pravu i njeni stavovi.

    • Bosna i Hercegovina je još uvijek međunarodni poligon i nije suverena zemlja i kada tu suverenost pokaže presjednik Srpske Milorad Dodik, on se smatra smetnjom za napredak – izjavio je Špirić i dodao da je “ponekad lijek koji se najteže pije treba popiti” i napominje da se BiH mora riješiti “ortopedskih pomagala” oličenih u nekim ambasadorima i međunarodnoj zajednici.

    Kaže da u BiH ne postoji zrela politička situacija za iskorak koji se očekuje na putu BiH ka Evropskoj uniji.

    • Teret koji nosi rukovodstvo Srpske mnogi ne razumiju, potrebno nam je jedinstvo i ostati na nogama – poručio je Špirić i dodao da niko nema pravo da odustane od borbe za Republiku Srpsku.

    On je napomenuo da opozicija treba da traži rješenja za određene probleme u kojima se nalazi Republika Srpska, ali da bi to uradili treba da sjednu i razgovaraju sa predsjednikom Republike i srpskim članom Predsjedništva BiH, te rukovodstvom Narodne skupštine, bez obzira koliko to bile teške rasprave.

    Špirić je rekao da sankcije ne vode rješenju problema, te da su izvan pravde, logike i razuma.

    • Cilj takvih sankcija je da naprave dublje ekonomske potrese, s tim što cijenu neće plaćati samo Republika Srpska, nego i cijela BiH, kao i zemlje koje sa njom sarađuju – upozorio je Špirić.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, on je rekao da se zbog kriza u svijetu očekuju složena vremena, u kojima treba brzo i efikasno djelovati.

    • Dok se globalni izazovi ne riješe, treba postići minimum političkog jedinstva da preživimo. Plate i penzije nisu ugrožene i to je dovoljno da držimo stabilan sistem – poručio je Špirić.
  • Dodik: Srpska stabilna uprkos opstrukcijama zlih ljudi

    Dodik: Srpska stabilna uprkos opstrukcijama zlih ljudi

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da svi ekonomski rezultati i pokazatelji koje ima aktuelna vlast u Srpskoj govore o finansijskoj i političkoj stabilnosti, uprkos stalnim opstrukcijama zlih i nedorečenih ljudi poput američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija i ostalih, koji nastoje direktno da utiču na ograničenje finansiranja u Republici.

    Pored brojnih i objektivnih globalnih problema, vlast koju vodim učinila je mnogo u svim aspektima i naše politike su godinama podržane od našeg naroda – dodao je Dodik.

    Dodik je na svom Instagram profilu u retrospektivi protekle sedmice naveo da je prisustvovao svečanosti uručivanja inkubatora i opreme za zbrinjavanje novorođenčadi, koji su nabavljeni sredstvima prikupljenim na donatorskoj večeri “S ljubavlju hrabrim srcima”.

    • Ovom akcijom pokazujemo da je Republika Srpska humano društvo i njome smo uspjeli okupiti pojedince i institucije kako bismo iskazali ljudsko dostojanstvo i pomogli kad je najpotrebnije – istakao je Dodik.
  • Šmit odlazi, jednog dana…

    Šmit odlazi, jednog dana…

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, “otkrio” je da će biti posljednji visoki predstavnik.

    Gostujući u programu Fejs televizije, Šmit je, između ostalog, poručio da, bez obzira što će biti posljednji visoki predstavnik, namjerava ostati u BiH “sve dok je potrebno”, odnosno sve dok, kako je rekao, ne budu realizovane 5+2 reforme.

    Takođe je poručio da mu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svojim “negodovanjem i nepriznavanjem visokog predstavnika, samo produžava mandat u BiH”.

    Incko rekorder
    Šmitovo obećanje da će biti posljednji visoki predstavnik mnogi su, inače, primili s velikom dozom skepse, budući da Šmit nije pojasnio koliko bi njegov (ne)legitimni mandat mogao da traje.


    Iako je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN u avgustu 2021. preuzeo dužnost od dotadašnjeg visokog predstavnika, Valentina Incka, činjenica je da ne postoji ograničenje u dužini mandata koji šef OHR ima u BiH.

    Prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, švedski diplomata Karl Bilt, na čelu OHR nalazio se samo godinu i po dana.

    Njegov nasljednik, Španac Karlos Vestendorp, funkciju visokog predstavnika obavljao je dvije godine, Austrijanac Volfgang Petrič u toj fotelji proveo je tri godine, britanski diplomata Pedi Ešdaun četiri, Nijemac Kristijan Švarc Šiling jedva nešto više od godinu dana, slovački karijerni diplomata Miroslav Lajčak na čelu OHR takođe je bio oko godinu i po, da bi, nakon njega, za visokog predstavnika bio izabran Austrijanac Valentin Incko, koji je na poziciji visokog predstavnika ostao rekordnih 12 godina.

    Referendum?!
    Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da bi, s obzirom na nepriznavanje Šmitovog legitimiteta od strane vlasti u Republici Srpskoj, ali i kritika koje na njegov račun neprestano stižu od brojnih političkih lidera iz FBiH, možda najbolje rješenje bilo da sudbina njemačkog diplomate u BiH bude odlučena na referendumu.

    Možda je najbolje rješenje da se raspiše referendum o ostanku Kristijana Šmita u BiH, budući da njegove odluke ne važe u Republici Srpskoj, a Srpska funcioniše sasvim normalno i bez njegovih odluka koje se primjenjuju samo u FBiH, iako i tu protiv sebe ima Željka Komšića koji ga je žestoko isprozivao u UN. Zbog toga je možda najbolje raspisati referendum o njegovom odlasku iz BiH i na taj način, demokratskim putem, riješiti taj problem – predlaže Aćimović.

    Dodaje da ako ne postoji mogućnost da šef OHR djeluje na teritoriji cijele BiH, odnosno ako se u Republici Srpskoj ne prihvataju njegove odluke, nema smisla ni samo postojanje OHR.

    “Zatvoriti sve političare do konačnog dogovora”
    Na naše pitanje da li može prognozirati datum zvaničnog zatvaranja OHR u BiH, Aćimović odgovara da bi domaći politički lideri cijeli taj proces mogli značajno da ubrzaju.


    – Prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije moraju da se ispune na nekoj konferenciji za BiH, da je ne nazivamo nekim Dejtonom 2. Mislim da je potrebna neka nova konferencija za BiH, gdje bi politički lideri bili zatvoreni i pregovarali dok se svi ne dogovore, od pozicije do opozicije. Tu bi se usvojilo 14 zaključaka iz Mišljenja evropske komisije, automatski bi se otvorili pregovori s EU i dogovorili o brzom putu integracija. To bi bilo moderno zapadno rješenje tog problema. Možemo izabrati da li da idemo ovim putem blokada ili ćemo zatvoriti sve političare na jedno mjesto dok ne dogovore realizaciju svih 14 prioriteta, te dobiju garancije da će se po ubrzanom procesu otvoriti pregovori za pristupanje EU. Ova druga opcija, po mom mišljenju, puno je bolja – kaže Aćimović.

  • MMF i EU traže novi zakon – Vlast i dalje tapka u mjestu

    MMF i EU traže novi zakon – Vlast i dalje tapka u mjestu

    Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je sada na snazi, Bosna i Hercegovina ima od 2015. godine. Ali je očigledno neprimjenjiv.

    Usvajanje novog zakona, već godinama traže MMF i Evropska unija, a da će se u Parlamentu BiH naći do kraja ovog mjeseca, najavio je nedavno predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik.

    Kako to obično biva sa obećanjima Milorada Dodika, Zakon nije usvojen, a BiH rizikuje vraćanje na sivu listu MANIVOLA. U prevodu, otežane transakcije pa i finansijske blokade za sve građane koji na bilo koji način nešto plaćaju u regionu i svijetu.

    „Ostaće da se to usaglasi oko pranja novca, to je evropski Zakon, i to ne bi trebalo da bude samo dio agende ispunjavnja 14 prioriteta, nego da BiH ne bi dospjela na crnu listu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a prije 20-tak dana.

    Ni evropski zahtjevi ni mogući finansijski blokovi izgleda da nisu natjerali vladajuću koaliciju na nivou BiH da konačno donesu novi Zakon o sprječavanju pranja novca. Krajnji rok je bio do kraja oktobra, a umjesto Zakona stižu samo nova obećanja. Ovaj put od predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    „Kada su u pitanju svi najavljeni, pa i taj Zakon o sprječavanju pranja novca, to je maltene završeno. Nama su bile potrebne još jedna ili dvije sjednice“, poručila je prije nekoliko dana i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto.

    MMF i Evropska unija već godinama zahtijevaju od BiH usvajanje ovog Zakona. U suprotnom, BiH rizikuje uvrštavanje na sivu listu Manivola. A to znači finansijske, političke i ekonomske posljedice za sve građane BiH.

    „To u praksi znači, osim što će BiH biti prepoznata kao nepovoljno tržište za strane investitore i onemogućava poslovanje sa privrednim subjektima, transkacije čini otežanim, jer su sva plaćanja upitna. To nanosi štetu i pojedincima, jer sve države i kompanije mogu da posumnjaju u porijeklo novca koji dolazi iz i u BiH, mogu blokirati, otežati ili poskupjeti transkacije“, rekao je Igor Gavran, ekonomista.

    Osam godina nakon što je BiH skinuta sa sive liste, vraćanje na nju postaje sve izvjesnije.

    „Očekujem da u što skorije vrijeme dođe do usvajanja ovog Zakona, jer su to koalicioni partneri usaglasili. Što se tiče samog zakonskog rješenja, a ukoliko dođe do njegovog usvajanja, vjerujem da će biti nedoumica i praznina, vjerujem da će u narednim mjesecima doći već do Izmjena i dopuna“, kaže Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u PD PS BIH.

    „Bilo je uvjeravanja da će se to desiti u septembru, pa do kraja oktobra, evo već je kraj godine a tog Zakona nema na vidiku. I imam osjećaj da tu postoji strah od jednog dijela vladajuće koalicije, da će se usvajanjem tačno vidjeti tok novca u ovoj zemlji“, poručuje Branislav Borenović, član Komisije za borbu protiv korupcije u PD PS BIH.

    Iako se zbog manjkavosti postojećih zakonskih propisa ne može utvrditi koliki je obim problema pranja novca u BiH, iz SIPE su u svom izvještaju za prošlu godinu naveli da je samo u istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da je kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačeno više od 35 miliona maraka nelegalno stečenog novca.

  • Komšić: Govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a izazvao je pažnju ambasadora, odudarao je od uobičajenog

    Komšić: Govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a izazvao je pažnju ambasadora, odudarao je od uobičajenog

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je danas u izjavi za Fenu da je njegov govor u Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem je kritizirao visokog predstavnika Christiana Schmidta, izazvao pažnju ambasadora zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

    “Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da je govor izazvao pažnju ambasadora zemalja članica Vijeća sigurnosti. Bar sam primijetio da sa zanimanjem slušaju jer je govor odudarao od uobičajenog izlaganja ambasadora u toj instituciji. Šta ko o tome misli sigurno je vezano za zvanične političke pozicije zemalja koje predstavljaju”, rekao je Komšić.
    Također, dodao je, da ne treba misliti da je, u ovakvoj situaciji u svijetu, baš Bosna i Hercegovina top tema Vijeća sigurnosti UN-a.

    “U svakom slučaju, nastup je primjećen i vlade zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a će biti obavještene o njemu”, kaže Komšić.

    Tokom boravka u New Yorku sastao se i sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterasom.

    Jedna od tema bilo je i to Imaju li UN rješenje za ratne sukobe u Palestini i Ukrajini, razgovara li se o mirovnim planovima ili postoji mogućnost da sve preraste u globalni sukob.

    “Sa generalnim sekretarom UN-a sam naravno razgovarao i o tim pitanjima. Prenio sam mu svoju podršku, jer u tim slučajevima mogu govoriti samo u svoje ime, njegovim stavovima vezano za ta pitanja. Na žalost, stvarna moć da se zaustavi ova strahota u Gazi je u drugim ‘centrima moći’ u svijetu. Ali, stavovi koje zastupa generalni sekretar UN zaista imaju veliku podršku zemalja članica UN-a. Kada se pogleda cjelokupna situacija u svijetu ta podrška je čak neuobičajeno velika i jaka”, rekao je Komšić.