VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Američka Ambasada: Entiteti nemaju pravo da se otcijepe

    Američka Ambasada: Entiteti nemaju pravo da se otcijepe

    Prema Ustavu BiH, entiteti nemaju pravo da se otcijepe, saopštila je Ambasada SAD u BiH.

    Separatistička retorika Milorada Dodika i prijetnje otcjepljenjem od BiH su antidejtonske i opasne, ne samo po stabilnost i bezbednost BiH, već i po stabilnost i bezbjednost čitavog regiona Zapadnog Balkana. Ovakve izjave, kao i njegove antidejtonske akcije i pokušaji podrivanja BuH su upravo razlog zašto je gDodik pod američkim sankcijama – istakli su.

    Kažu da su SAD uvijek podržavale i da će podržavati teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH.Zablude gospodina Dodika opasno su odvraćanje od mirne, demokratske i prosperitetne budućnosti koju građani BiH, uključujući i one koji žive u Republici Srpskoj, žele i zaslužuju – zaključili su u saopštenju.

  • Dodik: Otcjepljenje nije naš plan, ali imamo podršku 10 do 15 zemalja

    Dodik: Otcjepljenje nije naš plan, ali imamo podršku 10 do 15 zemalja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da otcjepljenje Srpske nije plan njenog rukovodstva, ali je istakao da sada ima 10 do 15 zemalja koje su iskazale spremnost da podrže Republiku.

    Dodik je rekao da su među tim zemljama i članice EU, ali i druge zemlje svijeta.

    • Nama ne treba više – rekao je Dodik u intervjuu za hrvatski nedjeljnik “Nacional”.

    Odgovarajući na pitanje da li je među tim zemljama i Rusija, Dodik je rekao da je Ruska Federacija sada zauzeta nekim svojim problemima i pitanjima, ali da će je pitati.

    • Rusija poštuje teritorijalni integritet BiH i to je zvanična politika s kojom se mi sauočavamo. A kako će se Rusija ponašati u trenutku novog činjeničnog stanja, to tek treba da vidimo – rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da će Srpska proglasiti nezavisnost ako Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, jer bi to bilo potpuno rušenje Republike Srpske.

    • Istog trenutka ćemo zakazati sjednicu Narodne skupštine i proglasiti nezavisnost Republike Srpske. Šta drugo da radimo? Samo potvrđujem opredjeljenje političkog i državnog rukovodstva i naroda Republike Srpske da ako se dirne u imovinu, onda je Republika besmislena, nema njenog postojanja. Mi je moramo braniti i donijećemo takvu odluku – rekao je Dodik.

    On je naveo da se teritorija Republike Srpske prostire na 49 odsto BiH, što piše u ženevskim papirima kao osnova za Dejtonski sporazum, te da je na tom području suverena vlast Srpske.

    Predsjednik Srpske je istakao da on lično nije ugrožen, već Republika Srpska.

    • Ugroženi smo kada nametnu Tužilaštvo i Sud BiH bez ustavne osnove, kada pošalju stranca koji mijenja zakonodavstvo, a nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN. Ugrožavanje Republike Srpske je kada taj stranac skupi neku grupu eksperata da prenose vlasništvo nad imovinom, školama, rijekama, šumama, poljoprivrednim zemljištem na nivo BiH – rekao je Dodik.

    On je naveo da je ugrožavanje i kada Šmit nametne zakon, a nema na to pravo, pa se onda sudi predsjedniku Republike Srpske zato što je potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je donijela Narodna skupština Srpske.

    • Optužilo me Tužilaštvo BiH koje ne postoji u Ustavu BiH i sudi mi se u sudu koji, takođe, ne postoji u Ustavu BiH. Nisam se odao alkoholu, udario nekoga i nanio mu fizičke povrede da idem na sud, samo sam u skladu sa Ustavom potpisao ukaz – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ukazao da je Republika Srpska ugrožena i time što su joj oteli vojsku i napravili zajedničku, a što nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

    • Uništili su obavještajnu službu u Republici Srpskoj, organizovali je na nivou BiH i služi isključivo muslimanskom interesu. Oteli su nam indirektne poreze i čak 83 različite nadležnosti, nametnuli navodno jedinstvenu RTV korporaciju koja bi trebala upravljati našim kamerama u Banjaluci. Možete li mi pokazati zemlju u kojoj to postoji? I onda nam EU govori o vladavini prava – rekao je Dodik.

    OČUVATI MIR I STABILNOST

    Predsjednik Republike Srpske rekao je da je politika Srpske očuvanje mira i saradnja na bazi konsenzusa, ali da je BiH neuspješna i ne može dugo preživjeti jer je i dalje pod dominacijom američke Demokratske partije i njenog establišmenta.

    Dodik je ukazao da je svijet destabilizovan i vri, te da u ovom vremenu treba mnogo snage, pameti i kohezije među ljudima da se očuvaju, prije svega, mir i stabilnost kao najvrednije što imaju i da se politički, konstitutivni i drugi problemi rješavaju u tim okvirima.

    Predsjednik Republike Srpske istakao je da svaki pokušaj nasilja na ovim prostorima apsolutno nikome ne treba.

    • Što se tiče odnosa, neke su stvari završene, hrvatski narod formirao je svoju državu, srpski narod jednako tako, a što se tiče Republike Srpske u BiH, BiH je ispregovarana država i kao takva, naravno, živi sudbinu ispregovarane, a ne željene države – rekao je Dodik.

    On je naveo da je očigledno da svi u BiH nisu željeli BiH, da je ona nametnuta snagom volje nekadašnje velike sile i da svih proteklih 30 godina nije dala za pravo tom konceptu.

    • Trebalo je ići na drugi koncept, koji je bio prisutan u vrhu Sjedinjenih Američkih Država kroz ono što je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger predlagao, a to je da se u BiH formiraju tri nezavisne države koje će imati dominantno srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku komponentu koje bi lakše bile razvijene i apsorbovane u međunarodni okvir – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su narodi u ovakvoj BiH ostali zarobljeni i da zato niko nije zadovoljan.

    • Ne samo Srbi, jednako su nezadovoljni i muslimani-Bošnjaci koji smatraju da Bosna treba biti njihova, odnosno centralizovana u najznačajnijem dijelu i zato posežu za pričom da uskrate prava Hrvatima i Srbima – rekao je Dodik.

    On je naveo da se Hrvatima žele uskratiti prava zato što se glasovima muslimana bira član Predsjedništva BiH i većina mandata u najvišim zakonodavnim institucijama, čime se stvaraju problemi u odnosima tri konstitutivna naroda.

    • Zato i kažem da je BiH zemlja eksperimenta u kojem se još iživljavaju razne američke i druge kancelarije koje pokušavaju okriviti svakoga ko nije na njihovoj poziciji lažnog multikulturalizma, što je zapravo zalaganje za dominaciju muslimanske većine u BiH – kategoričan je Dodik.

    S tim u vezi, navodi on, Republika Srpska se bori, ali da to ne znači da treba posegnuti za bilo kakvim oblicima nasilja.

    Dodik je ponovio da se Republika Srpska zalaže za dejtonsku BiH gdje bi se mogli zadovoljiti okviri u kojima bi se našli srpski narod i Republika.

    • To je samo ta Bosna. Svaka druga, i ova koja danas živi, za nas nije prihvatljiva i mora nestati u političkom smislu – rekao je Dodik.

    On je ponovio da plana o otcjepljenju Republike Srpske nema, ali da je to opcija koju ne treba isključiti.

    • Dakle, ni Srbi, ni Hrvati, ni muslimani-Bošnjaci, ni međunarodna zajednica nije zadovoljna BiH. Zato treba dati neko rješenje, a mi predlažemo da se vratimo izvornom Dejtonu ali ta se opcija ne razmatra – zaključio je Dodik.
  • Četiri zastave BiH u sali Predstavničkog doma – provokacija ili obilježje!?

    Četiri zastave BiH u sali Predstavničkog doma – provokacija ili obilježje!?

    Šef Kluba poslanika i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić i Milorad Kojić uputili su zahtjev Sekretarijatu Parlamentarne skupštine za poštovanje Poslovnika o radu ovog doma u kojem insistiraju da u konferencijskoj sali stoji jedna zastava BiH, a ne četiri.

    Vulićeva i Kojić pozvali su se na član 194 Poslovnika o radu Predstavničkog doma u kojem se jasno navodi da se “grb i zastava BiH ističu u konferencijskim salama Doma”.

    • Јasno piše riječ zastava, u jednini. Nigdje ne piše zastave. Vi ste veliku salu Predstavničkog doma ‘ukrasili’ sa čak četiri zastave BiH. Insistiramo da u sali stoji jedna zastava BiH kako je Poslovnik i definisao, a ne da razmišljamo da li se odnosi na obilježje BiH ili je riječ o provokaciji? – ističe se u zahtjevu.
  • Karan: Izjava Rame Isaka glupost i još jedan pokušaj hajke na predsjednika Srpske

    Karan: Izjava Rame Isaka glupost i još jedan pokušaj hajke na predsjednika Srpske

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je izjava federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik “biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od federalne policije” glupost i samo još jedan pokušaj da se priključi hajci u kvazisudskoj, kvazitužilačkoj i kvazikrivičnoj farsi u kojoj neustavno smatra da sve što je ustavno postaje krivično djelo.

    Ovo je takav paradoks da je njega teško objasniti sa bilo kojeg aspekta. Dakle, ustavna nadležnost predsjednika Republike je krivično djelo. Šmit je “ulica”. Dakle, “ulica” donosi neki papir koji je zakon, a onda institucije koje su neki raniji “šmitovi” nametnuli – Sud i Tužilaštvo – rade po tom papiru i ustavno sude – rekao je Karan.

    On je naveo da za Isakovu izjavu nije dovoljno samo reći da je glupost, jer kao ministar unutrašnjih poslova djeluje destabilizirajuće sa aspekta bezbjednosne situacije.

    • Dvadesetosam godina se razbija ustavna pozicija Republike Srpske. Ovo je najeklatantniji i po njima, možda, posljednji udar na razbijanje posebnog oblika ustavnog uređenja i stvaranju bošnjačke BiH. BiH nije bošnjačka, ona je zajednička, složena, federalna država srpskoh, hrvatskog i bošnjačkog konstitutivnog naroda – istakao je Karan.

    On je dodao da Ustav BiH prepoznaje samo zaštitu tog elementa, srpskog, hrvatskog i bošnjačkog identiteta i u tom smislu predstavljanja konstitutivnog naroda i dva entiteta.

    Karan je ponovio da se 28 godina pokušava to razbiti i napraviti unitarnu BiH, većinsku bošnjačku, u kojoj bi srpski i hrvatski narod bili multietničke kreature i ukras.

  • Da li je BiH protektorat?

    Da li je BiH protektorat?

    Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

    U tom obliku jača država pokroviteljica ima određeni uticaj na politiku ovisne države. Protektorat je i naziv za ovako ovisnu državu ili za neko sporno područje.

    Međunarodni protektorat je pokroviteljstvo neke međunarodne organizacije ili grupe zemalja nad nekim spornim područjem da bi se ono zaštitilo od stradanja u sukobima.

    Ovo su definicije protektorata i u njima se definitivno može da prepozna stanje u kojem se nalazi državna zajednica pod nazivom BiH. Pogotovo ovaj dio o međunarodnom protektoratu, jer šta je ovdje sigurnije od činjenice da grupa zemalja vrši neprekidno pravno nasilje nad stanovnicima jedne zemlje. Naročito nad jednim dijelom stanovnika.

    “Dokle god imamo OHR – to je protektorat. U prošlosti se ponašao kao vicekralj, ne možemo govoriti o pravnoj državi. Očekujem da ćemo uz pomoć EU postaviti takve kapacite koji će omogućiti da funkcionišemo bez OHR-a”. Ovo je izjavio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora HNS-a, postavivši stvari tačno tamo gdje im je mjesto. Republika Srpska već godinama govori o tome.

    “Očigledno je enormno miješanje stranih zemalja u unutrašnja pitanja BiH, to je samo dokaz da je BiH zemlja protektorata” , rekao je predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik prije godinu i po u Mostaru.

    Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna. I takvu je vodaju pojedinci iz EU I SAD. Ne znajući kuda. Evo sjajne analize Marija Karamtića:

    “Mi imamo dva doma Parlamentarne skupštine, tri člana Predsedništva koja predstavljaju tri naroda, Savet ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i iz reda ostalih. Dakle, svi mi kada donosimo neku odluku, upregnemo sve svoje kapacitete, ali onda dođe neko za koga kažu da je visoki predstavnik, a obično je to neki trećerazredni birokrata iz EU i kaže “Ne, to više nije tako” i njegova riječ bude završna. Ne znam o kakvom suverenitetu tu možemo govoriti “. Šta je tačnije od ovoga?

    “Dio političkih elita u BiH doživljava OHR kao starijeg brata koji će uvijek stati na njihovu stranu i istući ove ostale. Postoje stranke koje se više bave hodanjem po ambasadama, nego sazivanjem svojim stranačkih tela” – naglasio je Karamatić. I upravo u ovim riječima stoji sva suština BiH. Bošnjacima odgovara stanje protektorata , dok god neki tamo ljudi donose odluke koje apsolutno uvijek idu u korist samo jednog naroda i apsolutno uvijek na štetu, isto tako, jednog naroda. Da li neko zna bar jednu nametnutu odluku koja je išla u korist srpskog naroda?

    Nebom BiH vladaju međunarodne snage, oružane snage su smiješne i, u osnovi, samo potrošač dobrog dijela budžetskog kolača, odluke i zakoni koji se donose u federalnom parlamentu prvo idu u OHR, kako bi oni dali saglasnost (tako je bilo i u Republici Srpskoj, do dolaska Milorada Dodika na vlast 2006.), spoljna politika ne postoji … Možemo ovako još dva dana da nabrajamo, ali BiH kao zemlja postoji samo na papiru. Ona je protektorat nekoliko zapadnih zemalja koje žele da stave šapu i na njene resurse-šume, vode, rude. Na taj bi način postala i kolonija kakva je i bila za vrijeme Austrougarske, a ranije i Osmanskog carstva. I što je najgore u svemu čitav jedan narod se raduje i priželjkuje to. Samo da se u Sarajevu naizgled pitaju za nešto. Tamo niko ne vidi dalje od svog nosa i jedina se politika svela na to kako da se ukloni Milorad Dodik. I oni, ali i oni koji vrše protektorat, saglasni su da je Dodik smetnja. Treba ga osuditi, ukloniti iz politike. A protektorat? On je manje bitan.

  • Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Predsjedik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio da bi ministru unutrašnjih poslova FBiH Rami Isaku bilo bolje da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija.

    Povodom Isakove izjave da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik “biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od federalne policije”, Stevandić je istakao da bi Isak morao znati da bi i on mogao biti uhapšen ako neki sud u Republici Srpskoj to zatraži.

    Prema njegovim riječima, svako na svojoj teritoriji ima svoju nadležnost i Isak ne treba da zaboravi da nema nadležnost na teritoriji Republike Srpske.

    • Kao neko ko treba da sarađuje sa drugim ministrima i agencijama, Isaku nije pametno da se bavi davanjem političkih izjava i pokušajem da dalje zakomplikuje političku situaciju u BiH i da proširi mržnju – naglasio je Stevandić, u izjavi za Srnu.
  • Koga Lagumdžija predstavlja?

    Koga Lagumdžija predstavlja?

    Ruska Rezolucija o borbi protiv nacizma i neonacizma, koja je nedavno usvojena u Generalnoj skupštini UN, nije dobila podršku predstavnika BiH u tom tijelu iako vlasti Republike Srpske, zvanično, održavaju najtjesnije prijateljske odnose s Moskvom.

    Ono što je posebno zanimljivo jeste to da je podršku rezoluciji, kojom se osuđuju pokušaji relativizacije nacizma, među 112 zemalja dala Srbija, dok je svoje mjesto među 50 država koje su glasale protiv našla BiH.

    Time je ponovo otvoreno pitanje o načinu vođenja spoljne politike zemlje, budući da se na čelu Stalne misije BiH pri UN nalazi Zlatko Lagumdžija koji, kao i brojni njegovi prethodnici na toj funkciji, u Njujorku promoviše isključivo bošnjačku politiku, bez bilo kakvih konsultacija s vlastima iz Republike Srpske.

    Raštimovani orkestar
    – Kompletna spoljna politika BiH djeluje potpuno raštimovano, gdje svako vuče na svoju stranu. Ne bi me iznenadilo da o načinu glasanja u UN niko iz diplomatske misije BiH pri toj organizaciji nije obavio bilo kakve konsultacije s predstavnicima Republike Srpske – kaže za Srpskainfo politički analitičar Velizar Antić.

    Da spoljna politika BiH na Ist Riveru zaista djeluje kao raštimovani orkestar potvrđuju brojni primjeri iz prošlosti, a samovoljne odluke bošnjačkih diplomata, koji su predstavljali BiH u UN, već dugo su pravilo, a ne izuzetak.

    Uprkos snažnim protivljenjima iz Republike Srpske, bivši šef Misije BiH pri UN, Sven Alkalaj, redovno je prilikom svojih obraćanja u toj organizaciji iznosio stavove koji su bili potpuno u suprotnosti sa stavovima Republike Srpske.

    Takvu praksu primjenjivala je i Alkalajeva prethodnica u istoj fotelji, Nermina Kapetanović, a sada je, manje-više, očekivano, nastavljena u mandatu Zlatka Lagumdžije.

    Popuštanje
    Vrijedi podsjetiti na to da je lider SNSD Milorad Dodik, nakon završetka prošlih opštih izbora i u toku tadašnjih pregovora s pobjedničkim strankama iz FBiH, više puta javno tvrdio da će srpska strana insistirati na dobijanju Ministarstva spoljnih poslova, upravo zbog navedenih stvari i “prisvajanja” spoljne politike BiH od strane Bošnjaka. Kako bilo, Dodik je od navedenog stava odustao, a fotelja ministra spoljnih poslova pripala je lideru NiP, Elmedinu Konakoviću.

    Žestoku verbalnu paljbu po aktuelnim vlastima u Srpskoj zbog načina glasanja predstavnika BiH u UN o ruskoj rezoluciji osuo je lider Liste “Za pravdu i red”, Nebojša Vukanović.

    On je na svom blogu postavio pitanje “zašto su SNSD i Milorad Dodik, koji se predstavlja kao veliki rusofil, dozvolili da se glasa protiv ruske rezolucije o osudi nacizma”, te, kako je naveo, bili na strani Amerike, Velike Britanije, Njemačke, ali i Ukrajine, Hrvatske, Austrije, Estonije, koje su tokom Drugog svjetskog rata “bili Hitlerovi saveznici”.

    – Da li je Dodik ponovo pokazao svoje pravo lice i čiji je igrač, zabio nož u leđa Rusiji i Srbiji, i da li će se ponovo pravdati da ne snosi odgovornost za vanjsku politiku BiH, koju kreira Željka Cvijanović kao član Predsjedništva BiH, te Ministarstvo spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH i drug Dino Konaković, koga su na ovu funkciju ustoličili upravo Dodik i poslanici SNSD – objavio je Vukanović.

  • Lukić tvrdi da je suđenje njemu i Dodiku nastavak političkog progona

    Lukić tvrdi da je suđenje njemu i Dodiku nastavak političkog progona

    Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, rekao je da je proces protiv njega i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom BiH jedan djelić u mozaiku koji se tiče nepravde i još jedan dokaz da živimo u protektoratu koji je BiH.

    Kaže da je izjašnjavanje o krivici izgledalo pomalo mučno i smiješno, jer se vidi da je svima jasno da iza toga ne stoji nikakvo pravo i nikakve procedure.

    -I u samoj optužnici stoji da je predsjednik Dodik radio po zakonu i da je Službeni glasnik radio po zakonu, a baš zbog toga što se radili u skladu sa zakonom, neko vas dovodi pred Sud. Osim toga tu je bilo i materijalnih grešaka. Izričito smo rekli da nam se Sud i Tužilaštvo obraća na srpskom jeziku, ćirilicom. Dobili smo jednu smiješnu optužnicu, jedan pamflet koji je na latinici. Na 11 strana ima 492 gramatičke i pravopisne greške – izjavio je Lukić za ATV.

    Na pitanje šta očekuje od glavnog pretresa, koji je zakazan za 22. novembar, Lukić je rekao da ne očekuje ništa.

    ADVERTISING

    -Biće to nastavak ovog političkog progona, još jedan slikovit prikaz paradoksa u kojem živimo koji se zove BiH. Ne treba tu imati velika očekivanja. Mi već znamo o čemu će se tu raditi, u kom pravcu će to ići, ali naše je da na svakom mjestu pokažemo da će Republika Srpska odgovoriti na napade – istakao je Lukić.

  • Borenović o izgradnji spomenika Bošnjacima: Tu žrtve nisu ni živjele, ovo je provokacija

    Borenović o izgradnji spomenika Bošnjacima: Tu žrtve nisu ni živjele, ovo je provokacija

    Izgradnja spomenika bošnjačkim žrtvama u srpskom selu Tomina kraj Sanskog Mosta, mjestu gdje su oduvijek živjeli samo Srbi, predstavlja ništa drugo nego provokaciju usmjerenu ka malobrojnom srpskom stanovništvu na tom području, kazao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

    “Bilo bi potpuno neprimjereno osporavati bilo kome da gradi spomenike žrtvama svog naroda, ali ne vidim logičan razlog da se gradi u mjestu u kojem žrtve nisu ni živjele, niti su na tom mjestu stradale, osim želje za provokacijom srpskih povratnika”, kazao je Borenović.

    Istakao je da su na području Sanskog Mosta u posljednje vrijeme učestali napadi na srpska i pravoslavna obilježja, poput skrnavljenja spomenika žrtvama iz Drugog svjetskog rata, koji je nedavno obnovljen.

    “Znam da preostali Srbi u okolini Sanskog Mosta žele da žive u miru i toleranciji sa svojim komšijama i na svojim ognjištima, a svaka vrsta provokacije nikako ne doprinosi dugoročnom pomirenju i stabilnosti. Apelujem da nadležni, od opštinskog i do svih ostalih nivoa vlasti, promptno reaguju, da se ne grade spomenici na mjestima gdje ne pripadaju i da svaka vrsta izazivanja nacionalnih i vjerskih netrpeljivosti odmah prestane”, poručio je Borenović.

  • Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije

    Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije, poručuju oni koji su je prijavili u institucijama u kojim su radili, a onda prošli kroz višegodišnju golgotu i na svojoj koži osjetili kako izgleda borba protiv vjetrenjača.

    Ujedno, to je i njihov komentar na najavljene izmjene Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, nakon što je nedavno saopšteno da su se stekli uslovi da se otpočne proces izmjene ovog zakonskog rješenja.

    Zviždač Emir Mešić, koji je krajem 2018. godine dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a čiji postupak traje još uvijek, kaže da se svaki zakon, pa i ovaj, može unaprijediti, ali…

    “Moje mišljenje je da se prvo treba unaprijediti odnos službenika i direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) prema postojećem zakonu. Jer, tumačenja koja su oni proglašavali bila su skandalozna”, rekao je Mešić, koji dodaje da je lično doživio da je primjena takva da se ide na štetu prijavitelja, a u korist onih koji su prijavljeni.

    On dodaje da, kada bi došlo do primjene zakona, ohrabrilo bi se više prijavitelja i bilo bi više prijava, a to bi uticalo na veći rad tužilaštva i bilo bi manje korupcije. A, kvalitetne borbe protiv korupcije, kako Mešić ocjenjuje, nema bez kvalitetne zaštite zviždača.

    “Kada bi došlo do odgovarajuće primjene zakona, prijave bi se omasovile, a ovako se svodi na nivo entuzijazma, volonterizma, ličnih uvjerenja i stavova. Onaj ko nije ohrabren teško se odlučuje da prijavi, osim ako nema svoja lična uvjerenja”, kaže Mešić za “Nezavisne novine”.

    Sličnih je stavova i Sanjin Sinanović, koji ističe da je korupciju u Centralnoj banci BiH prijavio 2018. godine, te da je i dalje u sudskim postupcima, a on nije vraćen na posao uprkos pravosnažnoj presudi.

    On, zanimljivo je, nikada nije uspio dobiti status zaštitenog prijavitelja, a poručuje da je postupanje APIK-a neefikasno, jer, ocjenjuje, nikakvu zaštitu ta agencija nije pružila ni onima koji su taj status dobili.

    “Ako se ne promijeni njihov odnos prema zviždačima, bojim se da će iz godine u godinu biti sve manje prijavitelja korupcije, a daleko više korupcije. Pružite podršku zviždačima i samo na taj način možete očekivati da ta borba bude efikasnija, a da spomenuta agencija opravda svoje postojanje”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

    APIK je, podsjetimo, 27. oktobra organizovao okrugli sto na temu – Izmjene i dopune Zakona o zaštiti zviždača na nivou BiH.

    Direktor te agencije Elvis Kondžić istakao je da prijavitelji korupcije moraju biti ohrabreni da prijave korupciju te da je u tom smislu potrebno kvalitativno urediti zakon koji reguliše ovu oblast.

    “Kroz jako zakonsko rješenje na nivou BiH moramo ohrabriti prijavitelje korupcije da nam se obrate, prijave korupciju i zatraže zaštitu, a mi kao Agencija moramo imati mehanizme da im u tome pomognemo”, naglasio je Kondžić.

    Na brojne nedostatke postojećeg Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na nivou BiH i potrebi njegove izmjene ukazali su i iz Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, ali i drugih institucija na niovu BiH koje se bave ovom problematikom.

    Kako je saopšteno, ukazana je i potreba povećanja broja prijavitelja korupcije na način da Agencija, kroz izmjene zakona, dobije mogućnost zaprimanja kvalitetnih prijava na osnovu kojih će moći dodjeljivati statuse. Zaključeno je i da su se stekli uslovi da se otpočne sa procesom izmjene zakona te da je u tom smislu potrebno ispoštovati EU direktive.