Kategorija: Politika

Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, donesene nakon izmjena Pravila tog suda, neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.

Tako piše u veoma kratkom Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koga je Narodna skupština Srpske usvojila u junu mjesecu 2023.

A onda šok. Sudija Okružnog suda Banjaluka Siniša Marković danas je eksplicitno rekao da su odluke Ustavnog suda BiH “obavezne i konačne”.

Na koju konkretno odluku Marković misli?

Radi se o odluci Ustavnog suda BiH od 18. januara kojom je proglašen neustavnim člana 280a. Krivičnog zakonika RS koji se odnosi na povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda. U konkretnom slučaju sudilo se Muharemu Štulanoviću, profesoru na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je Republiku Srpsku javno nazvao genocidnom tvorevinom. A njeno proglašenje 9. januara nazvao je “okoćenjem”.

Nakon što je Ustavni sud BiH poništio pomenuti član KZ RS, tvrdi sudija banjalučkog suda, nema više osnova da se sudi Štulanoviću, te je oslobođen.

-Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je 7. februara dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano – rekao je Siniša Marković, piše Mondo.

Tako su pale u vodu ocjene brojnih pravnih “stručnjaka” i savjetnika političara u Srpskoj koji su nas ubjeđivali da nas se ne tiču odluke Ustavnog suda BiH, naročito u krnjem sastavu, jer u njemu trenutno nema ni jednog sudija koga imenuje Narodna skupština Srpske.

“Priznali su i Šmita za visokog predstavnika”
-Presuda Okružnog suda u Banjaluci od 29.2. ove godine kojom je oslobodio optuženog Muharema Štulanovića od optužbe za krivično djelo povrede ugleda Republike Srpske, uz obrazloženje postupajućeg sudije da je to djelo dekriminalizovano nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH, dokaz je da sudovi u Republici Srpskoj primjenjuju odluke tog suda, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je u junu prošle godine donijela Narodna skupština Republike Srpske – ocjenjuje za Srpskainfo profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Štaviše, dodaje Blagojević, današnja presuda Okružnog suda u Banjaluci je dokaz da sudovi u Srpskoj poštuju i primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH i kada ih je taj sud donio u “krnjem” sastavu od šest sudija, kako vole reći neki mediji u Republici Srpskoj.

-Najzad, najnovija presuda Okružnog suda u Banjaluci je dokaz da i sudovi u Republici Srpskoj, nažalost, priznaju Kristijana Šmita kao visokog predstavnika i njegove nametnute odluke bez obzira što su protivpravne, jer ne treba zaboraviti da je Šmit početkom jula prošle godine poništio Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH ubrzo nakon što je usvojen u Narodnoj skupštini RS, tako da zbog toga ni Okružni sud u Banjaluci nije u današnjoj presudi postupio po tom zakonu nego po odluci Kristijana Šmita. Time je priznao Šmita za visokog predstavnika, ali je, nažalost, kršeći Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i Povelju UN, Okružni sud u Banjaluci priznao i da Šmit ima pravo da nam svoju volju nameće kao zakon – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, nakon današnje presude ne treba uopšte imati dilemu da će tako postupati i odlučivati i svi ostali sudovi u Republici Srpskoj.

–Svi oni su to činili i prije toga – naglašava Blagojević.

Zaštita i sankcije
Pomenuti Zakon o neprimjenivanju odluka Ustavnog suda BiH previđa zaštitu “od strane institucija RS” onih koji odbiju da poštuju odluke Ustavnog suda BiH i nađu se na udaru krivičnog zakonodavstva na niviou BiH. Međutim, zakon nije predvidio nikakve sankcije za one koje se ne povinuju zakonu Narodne skupštine RS.

Jedan od njih mogao bi da bude, niko drugi, do predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik. Prema riječima predsjednice Ustavnog suda BiH Valerije Galić, Dodik je preko advokata nedavno podnio apelaciju tom sudu, koja se odnosi na klevetu. Istina, odluka još nije donesena, ali se postavlja logično pitanje zbog čega se Dodik obraća sudu čije odluke navodno ne planira da provodi i poštuje?

Stalni predstavnik BiH pri UN u Ženevi Bojan Vujić ukazao je da Kristijan Šmit kontinuirano krši ljudska prava u BiH.

Vujić je obraćajući se na sjednici Savjeta za ljudska prava, međuvladinog tijela pri UN, rekao je da Šmit nema mandat Savjeta bezbjednosti, a ipak se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

• Optužnice protiv funkcionera Republike Srpske pred neustavnim Tužilaštvom i Sudom BiH, pokrenute na osnovu nepromišljenih i antidemokratskih odluka njemačkog diplomate neprihvatljiv su napad na suverenitet i demokratski poredak u korist vladavine jednog čovjeka – rekao je Vujić, na sesiji kojoj je između ostalih prisustvovao generalni sekretar UN Antonio Guteres i brojni ministri inostranih poslova.

Polako ali sigurno istina o nelegitimnom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, prodire u zapadnu hemisferu, u onaj dio svijeta koji ga je poslao u BiH kao neokolonijalnog upravnika. Na prestižnom forumu UN u Ženevi, koji je okupio 140 državnih zvaničnika iz cijelog svijeta bio je muk, dok je ambasador Bojan Vujić argumentovano govorio o diktatorskom ponašanju Šmita, kome Dejton nije dao mandat da donosi zakone.

• Šmitov pokušaj da kriminalizuje neizvršavanje njegovih nezakonitih odluka označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad Bosnom i Hercegovinom kojom bi se Bosna i Hercegovina, u stvari, pretvorila u policijsku državu kojom upravlja neizabrani njemački despot – rekao je stalni predstavnik BiH pri UU i ostalim međeunarodnim organizacija u Ženevi Bojan Vujić.
• Kristijan Šmit nema legitimitet SB UN, uprkos tome penzionisani njemački političar predstavlja se kao visoki predstavnik. Svojim nepromišljenim potezima ozbiljno ugrožava Ustav i političku stabilnost u BiH a neustavno Tužilaštvo i Sud procesuiraju legalno izabrane funkcionere Republike Srpske kako bi sproveli antidemokratsku i nezakonitu odluku jednog stranca – istako je Vujić.
• Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana politička i vojna sila. Sprovođenje takve neobuzdane, tiranske moći i kontinuirano kršenje ljudskih prava u BiH od strane gospodina Šmita i drugih stranih aktera, mora prestati – dodao je Vujić.

Čitav svijet odnosno zemlje subjekti međunarodnog prava čule su da je glavni problem u BiH Kristijan Šmit, koji ugrožava ljudska prava i ponaša se kao diktator.

Ambasador Bojan Vujić izrekao je istinu koju bi trebalo da podrže svi u BiH a ne samo u Republici Srpskoj, ističe poslanik Srđan Mazalica.

• Velika stvar što je to urađeno na jednom mjestu gdje su bili prisustni istaknuti predstavnici ministarstva vanjskih poslova poput Analene Berbok, Sijarta i drugih zemalja. Dobro je da se na ovakvom jednom mjestu uporno govori da Kristijan Šmit nije legitimni, visoki predstavnik da radi loše stvari za BiH i radi protiv evropskih integracija ove zemlje – rekao je Srđan Mazalica iz Odbora za evropske integracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
• Republika Srpska dosljedno poštuje Dejtonski sporazum odnosno Ustav BiH, međutim godinama je na udaru visokih predstavnika koji nezakonitim prisvajanjem zakonodavnih ovlašćenja centralizuju BiH, Srpska se tome suprostavlja isključivo legalnim i mirnim putem – zaključio je svoje izlaganje u Ženevi Bojan Vujić.

Četiri opozicione partije unutar jednačine sa isto toliko nepoznatih. Do lokalnih izbora ostalo je nešto više od pola godine, a nejedinstvo opozicije svakog mjeseca je sve vidljivije. Prelomna tačka je Banjaluka. Pregovara svako sa svakim ali dogovora za sada nema.

Do lokalnih izbora ostalo je nešto više od pola godine, a nejedinstvo opozicije svakog mjeseca je sve vidljivije.

Prelomna tačka je Banjaluka. Pregovara svako sa svakim ali dogovora za sada nema.

Hoće li opozicija jedinstveno u trku za gradonačelnika Banjaluke, ili će svaka nepoznata iz jednačine nastupati samostalno?

PDP ima aktuelnog gradonačelnika koji kaže da će ponovo biti kandidat opozicije.

Lista za pravdu i red neće sa PDP-om ukoliko Stanivuković bude njihov kandidat. Sa Stanivukovićem neće ni Narodni front čija predsjednica već najavljuje kandidaturu. SDS hoće jedinstveno ali još vijećaju. Ako vam je nejasno, ne brinite, niste jedini.

• Ne želim nijednu stvar da kažem danas koja bi bilo šta ili bilo koga isrpovocirala. Kao što sam odgovorio prethodnih 10, 20 puta mogu još jednom reći, ja mislim da će opozicija imati jednog kandidata i da će opozicija ponovo pobijediti u Banjaluci – kaže potpredsjednik PDP Igor Crnadak.

Prvi dio Crnatkove izjave mogao bi se odnositi na Draška Stanivukovića. Drugi definitivno ne. Stanivuković kao zajednički kandidat opozicije ne uklapa se u izbornu jednačinu. Dvije od četiri opozicione stranke jasno su rekle da neće podržati Stanivukovića.

• Nema nikakve šanse za razgovor ili podršku Drašku Stanivukoviću zato što je on iznevjerio svoje ljude i glasače. Nije imao nijedan sastanak sa opozicijom kako je postao gradonačelnik. To je jedan samovoljac, iskompleksiran, opšta neznalica – rekao je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Mišljenje Vukanovića dijeli i bivši član PDP-a i predsjednik opozicionog Narodnog fronta Јelena Trivić. Izgleda da će Stanivuković biti odlučujući faktor i u odluci SDS. Јoš vijećaju da li će izaći sa svojim kandidatom za gradonačelnika Banjaluke.

• Prema tome, u startu imamo problem. Tako da je to osnovna dilema. /REZ/ U ovom momentu GO SDS Banjaluka za sada ima većinsko mišljenje, nismo glasali, donijeli konačnu odluku, da SDS ide sa svojim kandidatom – istakao je predsjednik SDS Milan Miličević.

Poslije svega izrečenog, legitimno pitanje je na osnovu čega Crnadak vjeruje da će opozicija imati jednog kandidata za gradonačelnika Banjaluke? Da li sva neslaganja unutar opozicije proizlaze iz neslaganja u PDP-u? I da li će ih to koštati, a ne bi bilo prvi put.

• Ne mislim više spasavati PDP. Naravno, nije to samo pitanje Stanivukovića. Meni je žao što gospodin Crnadak tamo nema veću podršku, to govori o raspoloženju u toj stranci. Bojim se iskreno, vidjećemo kakav će biti rasplet situacije, ali budu li stali snažno iza gospodina Stanivukovića, PDP s nama više nema šta da razgovara – dodao je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Ipak, vatru unutar opozicije pokušava da ugasi SDS. Najavili su sastanak lidera opozicije na kojem će pokušati dogovoriti zajedničkog kandidata za gradonačelnika Banjaluke. Prema dosadašnjim stavovima, ne izgleda da se vatra stišava, naprotiv. A godina je izborna!

Јedini koji jučerašnjim razgovorima u Mostaru mogu biti kompletno nezadovoljni su turista Šmit i svjetski putnici koji BiH žele kolonijalni status, a njenim narodima status podanika, rekao je predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik na društvenoj mreži Iks.

Kao učesnik sastanka ohrabren sam činjenicom da smo satima konstruktivno razgovarali i pomjerali stvari u dobrom pravcu. Oko nečega ćemo se dogovoriti brže, oko nekih stvari sporije, ali činjenica da naše radne grupe ulažu trud u rješenja, a mi u njihovu implementaciju govori da postoji volja, da vjerujemo u sopstvenu demokratiju, a ne u tuđu demonstraciju sile i nepoštovanja prema nama – rekao je Dodik.

On ističe da EU ne može biti kompletna bez Republike Srpske i BiH u svom sastavu.

• Od EU očekujem da vrednuje činjenicu da je evropski put naš zajednički cilj u vezi s kojim imamo saglasnost i na kojem zajedno radimo već godinu dana. EU ne može biti kompletna bez Republike Srpske i BiH u svom sastavu jer je ona nastala kao mirovni i demokratski projekat da se zaustave vjekovni konflikti u Evropi. I EU i BiH, procesima u kojima odlučuju njihovi lideri, opredjeljuju se jesu li instrument kratkoročnih geopolitičkih interesa u ovim komplikovanim vremenima ili služe ciljevima i narodima koji u njima žive – naveo je Dodik.

Dodik kaže da nikada neće odustati od služenja interesima naroda koji ga je demokratski birao.

• Јedno je sigurno – neću odustati od služenja interesima naroda koji me je demokratski birao i boriću se za naše pravo na istoriju koju pišemo hiljadu godina. Ukratko, BiH može funkcionisati samo kao mala EU ili ne može nikako. Puna razgovora i kompromisa koji nisu po volji svakome, ali ne smiju biti na štetu nikome – rekao je predsjednik Republike Srpske.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na danas održanoj sjednici nije prihvatila principe i ustavni osnov Prijedlog zakona o vrhovnom sudu BiH.

Ovaj zakon predložio je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenik predsjednika NiP-a.

U obrazloženju ovog zakona, Zvizdić je naveo da u BiH treba uspostaviti vrhovni sud BiH sa jurisdikcijom za cijelu BiH jer je takva praksa u Evropskoj uniji.

Još ranije, poslanici koji dolaze iz Republike Srpske odbacili su ovaj zakon ističući da u BiH već postoji Sud BiH, a i samo formiranje vrhovnog suda BiH predstavljalo bi prenos nadležnosti.

Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković rekao je da se u ovom trenutku vode pregovori o eventualnom donošenju zakona o Sudu BiH kojim bi se formiralo apelaciono odjeljenje Suda BiH, a nipošto vrhovni sud BH.

“Umjesto da idemo za tim da Sud BiH profunkcioniše kako treba, ovdje neko želi da pravi dodatnu sudsku instancu koja bi još više zakomplikovala pravosuđe u ovoj zemlji”, ocijenio je Petković za Srnu.

Petković je rekao da inicijativa zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Zvizdića da se formira vrhovni sud BiH sigurno neće dobiti podršku, jer za tim nema potrebe i zato što postoji Sud BiH sa svim manama.

“Vrhovni sud BiH sigurno neće biti formiran, neće biti donesen zakon o vrhovnom sudu BiH, ni drugi akti koji bi regulisali postojanje toga suda”, poručio je Petković.

On je istakao da vrhovni sud BiH ne postoji ni u Ustavu BiH, niti u zakonima BiH i kao takav ne može biti formiran.

Inicijativa ministra rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Republike Srpske, Danijela Egića, da se bivši borci VRS dobrovoljno odreknu jedne marke iz boračkog dodatka kako bi pomogli svojim saborcima optuženim pred Sudom BiH, i dalje izaziva žestoke polemike u javnosti.

Dok pojedinci tvrde da je ideja ministra Egića motivisana plemenitim razlozima, te da bi svaki bivši borac VRS trebalo da se pridruži akciji prikupljanja pomoći za odbranu bivših saboraca, ogromna većina reakcija na društvenim mrežama ide u smjeru toga da bi institucije Srpske trebalo da se pozabave tim problemom, te da je, kako ističu, u najmanju ruku nepristojno i neprikladno tražiti od socijalno ugroženih boraca da prikupljaju sredstva od “mizerije” koja im je isplaćena na osnovu učešća u stvaranju Republike Srpske.

Nepravedna kategorizacija
Jedan od bivših boraca VRS, koji je bio učesnik rata od 1992. godine, za Srpskainfo ističe da mu je nadležna gradska komisija za utvrđivanje kategorizacije i broja mjeseci učešća u ratu, prema njegovim riječima, oduzela najmanje godinu dana učešća u ratu.

– Period od godinu dana, koje smo kao mladi vojnici proveli u VRS, uopšte nam nije uračunat kao vrijeme učešća u ratu. Kao pripadnik VRS bio sam, uz kraće prekide, učesnik rata od oktobra 1992. do novembra 1995, a kao “priznanje” dobio sam rješenje o 35 KM mjesečnog boračkog dodatka. S druge strane, znam brojne primjere onih koji su cijeli rat proveli na relaciji od Banjaluke do Mahovljana i koji nisu čak ni čuli puščano zrno kako im prolazi iznad glave, a koji su zahvaljujući tome što su se vodili kao pripadnici 1. ili 2. Oklopno-mehanizovane brigade VRS, ili 16. krajiške motorizovane brigade, dobili status borca prve kategorije i maksimalan iznos boračkog dodatka – kaže naš sagovornik.

Nakon što je ministar Egić iznio prijedlog da se bivši borci odreknu jedne marke iz boračkog dodatka kako bi se pomogla odbrana onih koji su optuženi pred pravosuđem BiH, na našem portalu uslijedila je lavina negativnih komentara povodom navedene inicijative.

Komentari
– Sram te bilo, Egiću! Čekate 30 godina od rata, da nas pola pomre, da bi nam dali bijedni dodatak! I sad nam uzimaj, a nisi se sjetio da tražiš tamo gdje se preliva! Koliki budžet predsjednik Srpske ima i na šta ga troši – postavio je pitanje jedan od čitalaca Srpskainfo.

– Ministre, ako ste sat-dva nakon ove ideje postali svjesni šta ste izjavili, izvinite se borcima ili podnesite ostavku. Vi ste tu da se borite za prava boraca, a ne da od njih žicate pare – napisao je drugi čitalac portala Srpskainfo.

– Ministre, dušu nemaš. Tolika se auta kupuju, svuda se razbacujete, na svakom vam ćošku nikle kladionice, a ti tražiš od mučenih boraca. Sram te bilo! Koga ti štitiš? Bagru? Budi onda ministar za zaštitu bogatu bagre, a ne boraca – komentar je jednog od čitalaca našeg portala.

“Predložite velikom vođi…”
Podsjećamo, žestoku kritiku Egićeve ideje javno je objavio i član Predsjedništva Narodnog fronta, Radislav Dončić, koji je postavio pitanje da li ima kraja bezobrazluku, a ministru Egiću i svima koji podržavaju njegov prijedlog poručuje da prestanu ponižavati borce.

– Predložite, ako smijete, velikom vođi da se odrekne bar jednog miliona od 56 koliko je zagrabio iz budžeta Republike Srpske. Predložite mu, ako smijete, da se on, njegova djeca, kumovi, partijski drugovi i ostala svita odreknu vozikanja helikopterima i avionima bar mjesec dana, pa ćete uštedjeti više nego što će se sakupiti od boračke crkavice – naveo je Dončić.

Takođe je predložio da, ako smiju, Egić i njegove kolege ministri ne kupuju automobile od 100-200 hiljada maraka, već da se probaju zadovoljiti skromnijim modelima od 50-60 hiljada.

Radislav Dončić pres Narodni frontFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
– Ako smijete da “velikog vođu” brane advokati po službenoj dužnosti, a da se milioni koje uzimaju regionalne advokatske zvijezde preusmjere na odbranu saboraca, jer u tim procesima se brani Republika Srpska, a ne u sudskoj farsi koju provodite – naveo je Dončić.

Gdje će otići ta marka?
Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, za Srpskainfo ističe da mu zaista nije jasno zbog čega je ministar Egić dao prijedlog za koji je, kako navodi, morao znati da će izazvati negativne reakcije boračke populacije.

– Problem je i u tome što među ljudima koji se nalaze na optuženičkim klupama, realno, ima i onih koji ne zaslužuju da se pomaže njihova odbrana. To su ljudi koji su radili po svojoj volji i činili zlodjela. U ratu sam bio u 16. krajiškoj motorizovanoj brigadi i imali smo stroge naredbe što se tiče zarobljenika – kako vojnih, tako i civilnih. Nijedan vojnik niti komandir 16. brigade nije osuđen ni optužen za navodne ratne zločine. Mi smo za svaki vid pomoći porodicama optuženih, ali da je normalno stanje u društvu i da su borci obezbijeđeni tu ne bi bio nikakav problem. Međutim, ako budžet predsjednika Srpske iznosi 56 miliona KM, to je jednostavno dovoljno da pokrije i te potrebe, bez apela na borce da od svoje crkavice pomažu odbranu. Nisam protiv pomoći, naprotiv, ali sam skeptičan da će naša marka tome pomoći – ističe Klincov.

Komentar o ovome pokušali smo dobiti i od predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske, Radana Ostojića, ali se on nije javljao na naše pozive.