Kategorija: Politika

  • Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Očekivanja uoči Drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, koji će se danas održati u Briselu, nisu velika, posebno nakon što je iz Holandije stigla informacija da su oni protiv otvaranja pregovora sa BiH.
    “U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama. Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH. Teško je biti optimista, naročito ako vidimo koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH. Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da ‘podrivaju’ i nepostojeće institucije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da je Republika Srpska ozbiljan i konstruktivan partner koji doprinosi ubrzanju evropskog puta.

    On je kazao da put BiH ka EU mogu srušiti samo “takozvane bosanske patriote”, te da će Republika Srpska ostati na svojim pozicijama, a to je da BiH može ući u EU samo bez stranog faktora.

    Kako je najavljeno, na sastanku u Briselu biće govora o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, zatim otvaranju pregovora, te o reformama povezanim s novim planom rasta za zapadni Balkan, za koji je izdvojeno oko šest milijardi evra. U Briselu će danas boraviti Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, zatim njeni zamjenici u Savjetu ministara, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova, rekao je da se nada da učesnici foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore i da, ako bude tako, ne sumnja da će se napraviti dodatni pomaci koji će prevagnuti u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu. Međutim, ako odlaze da se ne dogovore, Konaković ističe da se onda može očekivati neka nova politička šarada koja ništa dobro nikome ne donosi.

    “Mi idemo spremni na konkretna rješenja i nadam se da ćemo biti na tragu takvih rješenja. Opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka Evropskoj uniji. Kritikovali su sve što smo uradili, osudili sve zakone i akte koje smo donijeli i, naravno, Evropska komisija im je jasno stavila do znanja da nisu bili u pravu i verifikovali su sve zakone koje smo usvojili kao napredak”, rekao je Konaković, dodajući da očekuje i da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila.

    Ono što je činjenica, jeste da gotovo svi učesnici sastanka ističu da BiH ne treba da zaostaje na evropskom putu i da nikome nije u interesu usporavanje BiH, te da je stav Nizozemske, koja još nije za otvaranje pregovora sa BiH, greška.

    “Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Čedomir Stojanović, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kazao je da status Republike Srpske ne smije biti doveden u pitanje, te da se nada da će na današnjem sastanku biti razumijevanja za takav stav.

    “Sa naše strane je dat jedan pozitivan impuls jer smo, uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, u ovoj godini uspjeli usvojiti pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta koje je EU postavila”, rekao je Stojanović.

    On kaže da je EU već više od godinu dana zamrzla oko 600 miliona evra zbog suspenzije dodjele sredstava za infrastrukturne projekte, te da ta politika nije dala rezultate i da štetu na kraju trpe građani, prenose Nezavisne.

    “Osim ukidanja suspenzije, ubrzavanjem reformi mogli bismo povući značajna sredstva”, istakao je Stojanović.

  • SDA se nastavlja osipati

    SDA se nastavlja osipati

    “Došlo je vrijeme za formiranje novog političkog bloka”, kazao je Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu BiH, najavljujući time da napušta stranku, u kojoj se politički afirmisao.
    Ako nešto detaljnije uđemo u Mehmedovićev postupak, vidjećemo da je on na neki način logičan slijed događaja, posebno nakon što mu je propala ideja da bude protivkandidat predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću na nedavno održanom stranačkom Kongresu. Podsjetimo, on, prema tvrdnjama iz stranke, tada nije imao dovoljno podrške da bi mogao da se suprotstavi Izetbegoviću, ali je činjenica da je imao određenu podršku, što mu daje za pravo da se nada da bi novi politički put mogao da bude alternativa i SDA i drugima u FBiH.

    Govoreći o ideji novog bloka, Mehmedović je istakao da u priči nije bitan on, već BiH, a da potpuno novi pristup u političkom organizovanju BiH iziskuje nove ljude, politike i strategije. Priznao je da se na ovom radi već neko vrijeme.

    “Proteklih nekoliko nedjelja intenzivno radi jedan politički tim koji pravi programska dokumenta nove političke opcije, da tako kažem, zapravo to je na bazi političke platforme koju sam ja najavio već ranije, to je nova bosanska politika koja će ponuditi potpuno drugačiji pristup u organiziranju političke zbilje u BiH generalno i, naravno, demokratizaciju političkih stranaka u BiH, što je nužno potrebno da bi se govorilo o bilo kakvom ozbiljnom političkom zaokretu i BiH”, kazao je Mehmedović, ne želeći da otkrije potencijalno članstvo nove stranke.

    Oni koji prate politička dešavanja u BiH prvo ističu da im nije najjasnije kog oblika bi trebalo da bude novi Mehmedovićev angažman, ali i svih ostalih koji se više ne vide u politici SDA.

    “Ukoliko se oni odlučuju da idu u neki vid nadstranačke organizacije, poput recimo HNS-a, pri čemu bi tu trebalo da postoji ne samo grupa ljudi koji su prije bili u SDA, već bi to trebalo da bude širi front, onda bi se moglo govoriti o tome da se na taj način pokušava uticati na ono što se unutarstranački ne može. A sa druge strane, osnivanje samo jedne stranke, sa kadrovima koji su već poznati javnosti, ne čini mi se kao realna varijanta”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva.

    On dodaje da se, osim Mehmedovića, zasad nisu glasno mogle čuti najave o odlascima iz SDA, bez obzira na sva dešavanja u i oko Kongresa stranke.

    “Onog momenta kada budemo imali formu organizacije, tek onda ćemo moći da postavimo u kontekst i eventualno promisliti kako i da li može uticati na SDA. Ono što je sigurno jasno, jeste da se SDA nastavlja osipati i problem je što se razlog toga ne adresira, a ta adresa je kriza u rukovodstvu stranke, jer niko nije spreman da se upusti u neku vrstu takvog preispitivanja. Sve ono što se dešava u suštini ima problem sa čovjekom koji je na čelu stranke i njegovim načinom vođenja stranke, pa i politike uopšte”, zaključio je Huskić.

  • Dodik za HRT: Suđenje pred sudom BiH je politički proces u zemlji apsurda

    Dodik za HRT: Suđenje pred sudom BiH je politički proces u zemlji apsurda

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da proces koji se protiv njega vodi u Sarajevu nema nikakve osnove u zakonu i političke je prirode, a ne pravne, što govori o BiH – zemlji apsurda.

    To je primarno politički proces. Nema nikakve osnove u zakonu. Činjenica je da stranac koji nije izabran odlukom mijenja zakon štiteći svoja nedjela, tvrdeći da svako ko ne postupa kako on kaže, zato što je on neko izmišljeno božanstvo, ide u zatvor na šest mjeseci do pet godina – rekao je Dodik za HRT.

    On je ukazao da to govori više o BiH, zemlji koje nema, za koju kaže da je zemlja apsurda, što je i ovaj slučaj potvrdio.

    – Da jedan stranac može odlukom mijenjati zakonodavstvo – to ne može proći ni kod molera na pravnom fakultetu, a kamo li kod studenata – ocijenio je Dodik.

    Dodik je, citirajući nobelovca Ivu Andrića, rekao da kada se uđe u BiH – logika prestaje.

    – Ovdje nikakve logike nema. Imate sud i tužilaštvo na nivou BiH koji nemaju ustavnu osnovu jer Ustav BiH nije dao pravo BiH na pravosuđe. To je nametnuto odlukama koje nisu u skladu ni sa Ustavom ni sa Dejtonom – pojasnio je Dodik.

    Predsjednik Srpske se osvrnuo i na tvrdnje ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza da se na teritoriji Republike Srpske nalaze kampovi za obuku paravojnih grupa, ocjenjujući da je to zgodna laž koja se plasira već duže vrijeme.

    – Nikakvih kampova nema, paravojnih formacija nema. Ako imate Eufor, snage koje su zadužene za bezbjednost u BiH i praćenje razvoja situacije i kada oni kažu da toga nema – što da ja objašnjavam više? – upitao je Dodik.

    On je ukazao da, ipak, postoje ozbiljne informacije o prisutnosti bivših boraca “Islamske države” u BiH.

    – Sa druge strane, postoje ozbiljne ingormacije o džematima i paradžematima, stranim ratnicima, onima koji su bili u Islamskoj državi, pa se vratili i njihovim porodicama. To je jedna geneza koja postoji, vuče se i nije nestala – naglasio je Dodik.

    Na pitanje o tome vodi li Republiku Srpsku na put otcjepljenja, Dodik se našalio da će se prije ostatak BiH otcijepiti od Srpske.

    Govoreći o odnosu sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, Dodik je rekao da je to konzistenatan političar koji dobro razumije stvari, te da dijele iste vrijednosti.

    – To je čovjek koji štiti interese svoje države, koja je potpisnik Dejtonskog sporazuma i time i njegov garant. Nepravedno je izbačena, kao i Srbija, iz procesa odlučivanja preko Savjeta za sprovođenje mira u BiH – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je to rezultat toga što su Amerikanci dugo od Bošnjaka pravili favorite.

    ADVERTISING

    – Oni uvijek znaju da će iza njih stati Amerikanci na štetu Hrvata i Srba. Oni uvijek imaju lagodnu poziciju pa mogu i lagati – smatra Dodik.

    Govoreći o saradnji sa političarima u BiH, Dodik je rekao da bolje sarađuje sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem, nego sa predsjednikom SDA-a Bakirom Izetbegovićem.

    – Složeni su odnosi u BiH. Kada god pokušate govoriti apstraktno, onda riskirate da ste u problemu. Sa Čovićem razgovaram dugo godina. Nikada nismo došli u poziciju da budemo posvađani, da se nešto što je dogovoreno – ne ispoštuje. Nema prizemnih podvala kao što to bude sa Izetbegovićem. To će vam potvrditi Čović, ja i svi drugi – rekao je Dodik.

  • Već 20 godina nema većine unutar Kluba Srba u Parlamentu FBiH

    Već 20 godina nema većine unutar Kluba Srba u Parlamentu FBiH

    Prema posljednjim procjenama, Srba u Federaciji BiH nema više od dva odsto, ali problema ima napretek.

    Malobrojni Srbi ne mogu da ostvare ni osnovna prava od nemogućnosti autentičnog predstavljanja u institucijama, do ekonomskih, odnosno egzistencijalnih izazova – naveli su sagovornici u emisiji Drugi ugao RTRS.

    Saglasni su da je položaj malobrojne srpske zajednice u Federaciji, moguće popraviti ukoliko se počne poštovati slovo Ustava.

    – Vlada Federacije BiH, a radi se o kategorijama povratnika – ukida i elementarne uslove, koji ti ljudi imaju na svojim ognjištima u FBiH. Premija za mlijeko je najvažniji segment poljoprivredne proizvodnje. Kada im ukinete premiju – vi im ukidate primanja – rekao je Nemanja Davidović iz Centra za podršku povratnicima Unsko-sanskog kantona.

    Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević je rekao da je uskraćena i ćirilica.

    – Mimo Ustava i zakona. Naime, na zadnjem zasjedanju gradskog Vijeća Grada Mostara donesena je odluka da se svi natpisi ispisuju isključivo na latinici – podsjetio je Milivojević.

    Delegat Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH Goran Broćeta smatrada bi se mnoge stvari promijenile kada bi se u srpskom korpusu postiglo legitimno predstavljanje.

    – Nažalost, mi imamo danas situaciju, odnosno u posljednjih 20 godina – da nismo imali većinu unutar Kluba Srba, koja bi mogla pokrenuti nacionalni vitalni interes – dodao je Broćeta.

  • Gradonačelnik Bijeljine sve „neposlušniji“

    Gradonačelnik Bijeljine sve „neposlušniji“

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović pokazuje sve veće nezadovoljstvo u partiji. Prema jednima je na izlaznim vratima, a prema drugima postavio je „uslove“ predsjedniku stranke Milanu Miličeviću.

    Petrović je odmah po izboru za gradonačelnika Bijeljine, prije dvije godine, počeo da pokazuje da ga baš mnogo ne zanima stranka, naročito rukovodstvo.

    Međutim, posljednjih mjeseci, gradonačelnik se gotovo „odrodio“ od SDS: Nisu provedeni izbori u gradskoj organizaciji, poznavaoci tvrde da se „nikom ne javlja na telefon“, a nakon što nije izabran za potpredsjednika stranke, nije dozvolio ženama iz Bijeljine da se pojave na Saboru žena SDS u nedjelju u Doboju. Na svoju ruku, došla je Mirjana Oražanin, poslanik u Narodnoj skupštini.

    Petrović: Ide u NF
    Ulje na vatru dolio je predsjednik Gradskog odbora SNSD, Miroslav Milovanović, koji tvrdi da je Petrović na izlaznim vratima SDS.

    –Ljubiša priželjkuje da ga isključe iz SDS kako bi ispao žrtva i prešao u Narodni front. Ponikao je u SDS, zatim prešao kod dr Zlatka, a onda se ponovo vratio u SDS. U međuvremenu tajno i odvojeno pregovara sa SNSD, US i DEMOS. Sljedeća stanica je NF – prokomentarisao je Milovanović na društvenim mrežama.

    Ljubiša Petrović, po pravilu, ni sada nije odgovarao na naše telefonske pozive. Međutim, izvori Srpskainfo kažu da, bez obzira što se ponaša kao da nije dio SDS, Petrović, bar za sada, ne planira napuštanje partije.

    -Radi se o pojedinačnim nezadovoljstvima. Petrović zna da ponovo ne može da prođe kao preletač. Ima povjerenje prema predsjedniku SDS Milanu Miličeviću od koga je tražio da „iščisti“ SDS od onih za koje smatra da „sarađuju sa režimom“. Podsjećam da je sličan zahtjev u PDP svojevremeno imala Jelena Trivić, prije nego je napustila stranku. Petrović, prije svih, misli na načelnik Sokoca Milovana Bjelicu, ali i na načelnika Lopara Radu Savića – kaže naš izvor.

    „Nismo razgovarali“

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže za Srpskainfo da sa Ljubišom Petrovićem nije razgovarala na temu prelaska u NF.

    -S Ljubišom imam više nego dobar odnos baziran na međusobnom povjerenju i ubjeđenju da se i jedno i drugo beskompromisno borimo protiv režima. Ali o njegovoj poziciji u SDS i planovima za dalje nismo razgovarali. Svakako, Narodni front u Bijeljini će podržati Ljubišu za novi mandat na čelu grada – kaže Trivićeva.

    S druge strane, predsjednik SDS Milan Miličević podsjeća da je Petrović bio kandidat SDS, a kada je bio referendum o njegovom opozivu, SDS je stala iza svog gradonačelnika i pomogla da opstane.

    -Poslije toga, mojim imenovanjem za v.d. a kasnije i predsjednika SDS, Ljubiša je rješenjem koje sam ja potpisao, povjerenik za provođenje unutarstranačkih izbora u SDS u Bijeljini. Prije nekih sedam dana imali smo sastanak u Bijeljini, gdje je bilo 40-ak aktivista i Ljubiša, gdje je dao prijedlog sa rokovima za završetak izbora. Ne znam tačne datume, mi smo prihvatili njegove rokove – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Milan Miličević ne ide na skupštinu NFFOTO: SDS
    „Kriva je afrička kuga“
    Na pitanje zašto Petrović ranije nije uspio da provede izbore u Bijeljini, Miličević kaže da je dobio odgovor da je poznati problem s afričkom kugom svinja u Semberiji pomjerio sve planirane rokove.

    -U ovom momentu ja mogu reći samo da je Ljubiša povjerenik za Bijeljinu. Sve drugo što i ja čujem i pročitam su za mene u ovom trenutku samo glasine i na njih ne obraćam pažnju. Naravno da SDS zaista ima cilj da, ne samo Petrović, nego i ostali naši istaknuti funkcioneri funkcionišu i daju doprinos već na idućim lokalnim izborima. To da imamo različita razmišljanja o pojedinim temama, to je dobro. To ne bi smjelo biti prepreka u zajedničkom radu – kaže Miličević.

    Pitali smo i za nedolazak delegatkinja iz Bijeljine na jučerašnji Sabor žena SDS u Doboju.

    -Šta ja znam, obrazloženje može biti to da nisu završeni izbori, iako smo dali mogućnost da se pošalju delegati – kaže Miličević.

  • Šta za nadležne u Srpskoj donosi novi zakon o imunitetu

    Šta za nadležne u Srpskoj donosi novi zakon o imunitetu

    Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet.

    Ovo, u najkraćem, predviđa Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, a koji bi pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trebalo da se nađe već naredne sedmice.

    Podsjetimo, prema aktuelnom Zakonu o imunitetu RS, članovi izvršne vlasti, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bili su zaštićeni samo od građanske parnice, ali ne i krivične. Treba reći i da su ovim nacrtom zadržane stare odredbe zakona, koje predviđaju da pravo na imunitet po gorenavedenom osnovu imaju poslanici u NS RS i delegati u Vijeću naroda RS.

    Takođe, zakonom je predviđena i retroaktivna primjena, koja podrazumijeva da sva navedena lica, te drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, mogu da se pozovu na imunitet i ukoliko je protiv njih pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika ili kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (ovo drugo je alternativna verzija člana 8 predloženog zakona).

    Zanimljivo je da je Kristijan Šmit u BiH stigao 2. avgusta 2021. godine.

    Što se tiče zakona u daljem, svi gorepomenuti funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme, za postupke koje su vršili u sklopu dužnosti na imenovanim funkcijama, ali se pozivanje na imunitet, kako to predviđa nacrt, ne može smatrati opštom preprekom za njihovo krivično ili parnično gonjenje.

    Nadalje, ukoliko bi se našli u situaciji da budu u krivičnom ili parničnom postupku, a izjave da su sve radili u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta će se rješavati odlukom suda pred kojim se vodi krivični ili parnični postupak, a protiv te sudske odluke moći će da podnesu žalbu Ustavnom sudu Republike Srpske.

    U obrazloženju nacrta predlagač navodi da aktuelni zakon ostavlja mogućnost da se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika, te da je zato neophodna zaštita najviših nosilaca izvršne vlasti.

    “Nacrt zakona štiti akte Narodne skupštine RS da bi mogli biti sprovođeni, a ne pojedinca ili ličnosti. Mi koji ih izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih sprovode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, pokušao je da objasni Nenad Stevandić, predsjednik NS RS i jedan od predlagača zakona, na šta je dobio odgovor iz opozicije.

    “Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen kao rimski papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripa”, kazao je Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, rekao je da je zakon – potpuni nonsens.

    Usvajanje zakona za novinara Slobodana Popadića ima opravdanje u smislu da oni koji provode akte NS ubuduće ne mogu biti kažnjeni od strane OHR-ovog Krivičnog zakonika BiH. Tim prije, kaže, što je Krivični zakonik BiH nametnut, a ne usvojen.

    “Međutim, u ovu priču je upleteno previše loših namjera, nepoznanica i nelogičnosti da bismo povjerovali u znanje i čestitost onog ko ovakav zakon predlaže. Prije svega, članovi izvršne vlasti, u ovako korumpiranoj zemlji, ne mogu da imaju opšti imunitet od krivičnog gonjenja. Ako se misli na ‘nepoštovanje odluka visokog predstavnika’, onda to mora biti jasno navedeno, a ne da se ostavi da tumači kako ko hoće”, ističe Popadić.

    Za njega je sporna i odredba zakona koja kaže da o pitanju imuniteta odlučuje sud pred kojim se proces vodi, a da nezadovoljna strana može da podnese apelaciju Ustavnom sudu RS.

    “Šta ako je proces pred Sudom BiH, kao sada Dodikov? Da li se na odluku Suda BiH može podnijeti apelacija Ustavnom sudu RS?”, zapitao se on, te dodao:

    “Na kraju, postoji mogućnost da opet uđemo u vrzino kolo, da NS RS usvoji ovaj zakon, a da Ustavni sud BiH ili Kristijan Šmit donesu odluku o njegovom stavljanju van snage. Naravno, Srpska to ne bi poštovala, ali kakva vajda od imuniteta ako se neki proces pokrene pred Sudom BiH koji obožava i Šmita i Ustavni sud BiH? To znači da se funkcioneri RS zapravo štite pred sudovima u Srpskoj”, naveo je Popadić.

    Podsjetimo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. On je tada nametnuo i tri odluke o imunitetu u BiH, prema kojima su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.

  • Petković: Proces protiv Dodika i Lukića kontaminiran od samog sprovođenja istrage

    Petković: Proces protiv Dodika i Lukića kontaminiran od samog sprovođenja istrage

    Advokat Milan Petković rekao je za ATV da je sudski postupak protiv predsjednika Republike Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića kontaminiran te da sumnja u profesionalnost Suda BiH.

    “Apsolutno, u konkretnom slučaju, ne može se raditi o bilo kakvom objektivnom procesu niti o objektivnom optužnici jer cijeli ovaj proces je čudan, kontaminiran politikom i od samog sprovođenja istrage, koja je bila veoma brza i koja je završena u rekordnom roku, do podizanja optužnice pa i kasnije do potvrđivanja optužnice tako da apsolutno sumnjam na nepristranost i profesionalnost u ovom Sudu”, rekao je Petković.


    On je istakao da trebamo da vjerujemo da je BiH pravna država, koja tako treba da funkcioniše, kao i da će odluka Suda biti zakonita.

    “Ali kada znamo da je prvostepenost i drugostepenost Suda BiH pod jednim krovom, odnosno da je Apelaciono odjeljenje Suda BiH pod nadležnošću istoga predsjednika i istoga Suda, ne možemo vjerovati u pravdu u ovom slučaju i da će biti nepristrasnost u suđenju”, rekao je Petković.

    On je istakao da se, prilikom donošenja Zakona o Sudu BiH, mora insistirati na osnivanju Apelacionog odjeljenja, posebno odjeljenja Suda BiH, čije bi sjedište bilo u Banjaluci.

  • Koja ministarstva „krešu“ budžet, a koga očekuju povećanja

    Koja ministarstva „krešu“ budžet, a koga očekuju povećanja

    Narodna skupština Republike Srpske bi iduće sedmice trabalo da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za narednu godinu i to po hitnom postupku, koji je za 212 miliona KM veći od okvira Rebalansa Budžeta Srpske za 2023. godinu. Međutim, nisu svi dobili veće budžete, ima i onih kojima su budžeti drastično skresani.

    Idok budžet predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika ostaje nepromjenjen, pa će i naredne godine iznositi 56,5 miliona KM, što je ove godine izazvalo brojne negativne reakcije, u Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske nemaju razloga za slavlje.

    Naime, budžet ovog Ministarstva, na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP RS), manji je za čak 15 miliona maraka u odnosu na rebalans ove godine.

    Prema Prijedlogu budžeta RS, koji je Vlada Srpske uputila u Narodnu skupštinu RS, Ministarstvo porodice, omladine i sporta bi naredne godine trebalo da raspolaže sa 73,2 miliona KM dok je ove godine na raspolaganju imalo 88,4 miliona KM.


    Najviše „kresanja“ bilo je na stavki grantovi koja je smanjena sa 24,3 miliona KM na 6,2 miliona KM.

    Primjera radi, tekući grant za vrhunski sport ove godine je iznosio 22,8 miliona KM, a za sljedeću godinu će iznositi tek 3 miliona KM.

    „Kresanje“ budžeta doživjelo je i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske za čak osam miliona maraka.

    Budžet ovog Ministarstva, na čijem čelu se nalazi Alen Šeranić (SNSD), smanjen je sa 499 miliona maraka na 491 milion maraka.

    Manji budžet predviđen je i za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske na čijem čelu se nalazi Savo Minić (SNSD).

    Budžet je smanje za četiri miliona maraka, pa će umjesto ovogodišnjih 28,2 miliona maraka, Ministarstvo sljedeće godine raspolagati sa 24,9 miliona maraka.

    Ovo smanjenje najviše će osjetiti Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih poljoprivrednih projekata za koju, projekcijom budžeta, sljedeće godine nije predviđena ni marka u budžetu, dok je ove godine dobila 3,4 miliona maraka.

    Za dva miliona budžeti su „skresani“ i Ministarstvu trgovine i turizma RS i Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

    Tako će budžet Ministarstvu trgovine i turizma RS, na čijem čelu se nalazi Denis Šulić (SNSD) umjesto ovogodišnjih devet, iznositi 6,5 miliona maraka.

    Ministarstvo energetike i rudarstva RS, na čelu sa ministrom Petrom Đokićem (SP RS), raspolagaće sa budžetom od 9,4 miliona maraka, dok je ove godine on iznosio 11,1 milion maraka.

    Najmanje smanjenje očekuje Ministarstvo privrede i preduzetništva RS, na čelu sa Vojinom Mitrovićem (SNSD) i iznosiće 33,8 milion maraka, umjesto 34,5 milion maraka.

    Slično je prošlo i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, na čijem čelu je Bojan Vipotnik (US).

    Budžet ovog Ministarstva trebao bi da iznosi 5,5 miliona maraka, umjesto ovogodišnjih 6,5 miliona maraka.

    Ništa od podsticaja za djecu poginulih
    Za razliku od ovih ministarstava, budžet Ministarstva pravde RS, na čelu sa Milošom Bukejlovićem (SNSD), neće pretrpjeti nikakve izmjene.

    Ministarstvo će tako i naredne godine raspolagati sa istim budžetom koji se kreće oko dva miliona maraka.

    Ima i onih čiji budžeti su drastično povećani.

    Pa će tako Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS, na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD), imati budžet od 480 miliona maraka što je za 122 miliona maraka više u odnosu na ovogodišnji budžet (358 miliona KM).

    Ovo uvećanje se odnosi uglavnom na povećanje izdvajanja za borački dodatak, porodične i lične invalidnine.

    Zanimljivo je da je Prijedlogom budžeta nije planirano nikakvo izdvajanje za Zavod za zapošljavanje za podsticaj zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca, RVI i demobilisanih boraca RS.

    Rebalansom ovogodišnjeg budžeta Zavod je za ove namjene dobio 10 miliona KM, dok za sljedeću godinu nije planirana ni marka.

    Takođe, tekuće doznake za nezaposlene demobilisane borce mlađe od 60 godina ove godine su iznosile 8,6 miliona maraka, dok za sljedeću godinu ona iznose 0 KM.

    Veći budžet za čak 13 miliona maraka imaće i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, na čelu sa Sinišom Karanom (SNSD).

    Budžet se tako povećava sa 277 miliona maraka na 290,4 miliona maraka. Najviše novca planirano je da se izdvoji za nabavke postrojenja i opreme.

    Ove godine je za tu stavku na raspolaganju bilo 11,1 milion maraka, dok će sljedeće godine MUP RS za te namjene na raspolaganju imati 21,2 milion maraka.

    Takođe, izdaci za otplatu dugova veći su za milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Tako će umjesto 1,9 miliona maraka za te namjene iduće godine na raspolaganju imati 2,8 milion maraka.

    Željeznicama RS 10 miliona KM
    I budžet Ministarstva saobraćaja i veza RS, na čijem čelu se nalazi Nedeljko Čubrilović (DEMOS), veći je za čak 12 miliona maraka.

    Čubrilović će na raspolaganju imati 25,2 miliona maraka, umjesto ovogodišnjih 13,9 miliona maraka. Najviše je povećana stavka subvencije (sa 11,7 na 23 miliona KM).

    Planirano je tako da se subvencije preduzeću „Željeznice RS“, čiji je direktor iz Čubrilovićevog DEMOS-a, povećaju sa 10 miliona maraka na 20 miliona maraka.

    Povećane su i subvencije dva preduzeća u kojima su direktori iz Ujedinjene Srpske.

    Tako su subvencije za preduzeće “Aerodromi Republike Srpske” povećane sa 1,1 milion na dva miliona maraka, dok će JP “Pošte Srpske” umjesto 510.000 KM dobiti milion KM.

    I budžet Ministarsva finansija RS, na čelu sa Zorom Vidović (SNSD), imaće veći budžet za dva miliona maraka.

    Vidovićeva će na raspolaganju imati 20,6 miliona maraka, a povećanje se uglavnom odnosi na stavku ličnih primanja, te za rashode za stručne usluge (povećani za 800.000 KM).

    Isto povećanje očekuje i Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS, na čijem čelu se nalazi Željko Budimir (SNSD). Budžet će iznositi 18 miliona maraka.

    Zanimljivo je da su rashodi ovog Ministarstva za lična primanja smanjeni, ali su grantovi povećani sa 190.000 KM na 1,2 miliona KM.

    Za dva miliona maraka povećan je i budžet Ministarstva prosvjete i kulture RS, na čijem čelu se nalazi Željka Stojičić (SNSD).

    Ona će tako iduće godine raspolagati sa 18,9 miliona KM, a povećanje se uglavnom odnosi na grantove.

    Tako su tekući grantovi kulture povećani sa 150.000 KM na 500.000 KM, dok novac za Narodnu i univerzitetsku biblioteku RS smanjen sa 150.000 na 100.000 KM.

    Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, na čelu sa Zlatanom Klokićem (SNSD) raspolagaće sa 12 miliona maraka, umjesto 11 miliona KM, dok će Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, na čijem je čelu Senka Jujić (NPS), dobiti 11,9 miliona maraka, što je oko 200.000 KM više u odnosu na ovogodišnji.

  • Dodik: U Briselu ćemo vidjeti koliko je Evropa ozbiljna prema nama

    Dodik: U Briselu ćemo vidjeti koliko je Evropa ozbiljna prema nama

    Republika Srpska je ozbiljan i konstruktivan partner koji aktivno doprinosi ubrzanju evropskog puta BiH i to se vidi u svemu što je do sada urađeno na tom putu. U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da je teško biti optimista, naročito ako vidise vidi koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH.

    • Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da “podrivaju” i nepostojeće institucije – jasno je poručio Dodik.

    Dodik ističe da će Srpska i dalje ostati na svojim prvobitnim pozicijama.

    • BiH može ući u EU samo bez stranog faktora. To znači da nema ni visokog predstavnika, ni pravog ni lažnog, a ni stranih sudija. Ako opet odstupe od toga, onda ne mogu govoriti da je Srpska ta koja koči procese. To rade stranci i to je već jasno – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima put BiH u EU mogu srušiti samo takozvane bosanske patriote, koje su srušile i institucije BiH, pretvorile ih u stranačke prostorije i muslimanske ispostave.

    • Niko ne reaguje na cirkus koji danima gledamo u Federaciji i pokušaje da se situacija u BiH dovede do usijanja. Јedina reakcija koja dolazi iz EU i Amerike tiče se uvijek Republike Srpske i takav jednostran pristup moraće se mijenjati – istakao je Dodik.
  • Bukejlović: Zakon o imunitetu ići će u redovnu zakonsku proceduru

    Bukejlović: Zakon o imunitetu ići će u redovnu zakonsku proceduru

    Očekujem da će novi zakon o imunitetu proći sve faze i biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske u redovnoj proceduri, rekao je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.

    Bukejlović je naglasio da ovaj zakon na specifičan način širi dijapazon lica koja su njime obuhvaćena iz izvršne i zakonodavne vlasti za ono što su učinili u vršenju svojih dužnosti.

    • Zakon o imunitetu trenutno je u fazi nacrta i prolaziće redovnu zakonsku proceduru, ne ide po hitnoj proceduri, nego očekujemo da zakon prođe sve faze i da bude usvojen – rekao je Bukejlović.

    On je podsjetio da su zakon predložili narodni poslanici, a Kolegijum Narodne skupštine razmatrao ga je u petak, 1. decembra.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je nedavno izjavio da je priprema zakona o imunitetu završena, te da bi se uskoro mogao naći pred poslanicima.

    Ovu inicijativu podržale su pojedine stranke iz Republike Srpske, dok su se iz Federacije BiH čule kritike.

    Prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. Ešdaun je u oktobru iste godine nametnuo tri odluke o imunitetu u BiH, odnosno po jednu za entitetske, te zajednički nivo vlasti.

    Prema ovim odlukama, od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni su poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara.