Kategorija: Politika

  • Krišto za hitnost zakona o Sudu BiH koji nije usaglašen

    Krišto za hitnost zakona o Sudu BiH koji nije usaglašen

    Na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH, koja se održava danas, nema zakona o Sudu BiH, i pored toga što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, u pismu Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za proširenje, navela da će taj zakon, kao jedan od preostalih uslova za otvaranje pregovora, biti razmatran.

    Taj zakon još nije usaglašen. I puno je još nedoumica koje treba riješiti i sigurno je da neće dobiti podršku, osim ako se danas ne postigne dogovor. U zakonu nije sporno samo sjedište budućeg apelacionog odjeljenja ili apelacionog suda BiH ili višeg suda, već i nadležnosti. Još nije u potpunosti ni definisano ime te institucije, a kamoli složenija pitanja o nadležnosti. Stavovi su potpuno različiti, još u potpunosti ni ime tog zakona nije definisano i ne zna se je li to zakon o Sudu BiH ili zakon o sudovima BiH – ispričao je izvor blizak Savjetu ministara BiH.

    Da razmatranje, a posebno usvajanje zakona o Sudu BiH neće biti lako, moglo se naslutiti odmah nakon što je objavljeno pismo koje je Krišto uputila Varheljiju, jer je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD, naveo da je Krišto “sklona da unosi hitnoću tamo gdje za time nema potrebe”.

    On je rekao da će zakon o Sudu BiH biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, navodeći da Krišto ne bi trebalo da rizikuje odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i to učini unilateralnim.

    Dodik je podsjetio da su na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi.

    – I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti – rekao je Dodik.

    Takođe, istakao je i da zakon o Sudu BiH nije usaglašen i biće usvojen tek kada se u njemu nađu rješenja s kojima je saglasna srpska strane, te da neko pokušava da iskoristi evropsku priču i da na mala vrata uvede neke nove nadležnosti apelacionog suda.

    To se neće desiti – rekao je Dodik, dodajući da će Sud BiH primjenjivati samo one zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    Inače, upravo to koje će zakone primjenjivati Sud BiH možda je i najveća tačka razdora među koalicionim partnerima na nivou BiH kada je riječ o ovom zakonu. Bošnjaci insistiraju na tome da Sud BiH “proširi svoje nadležnosti”, a na šta Republika Srpske ne pristaje.

    ADVERTISING

    Prvi nacrt ovog zakona o kojem je bilo govora prošle godine predviđao je da Sud BiH može suditi po krivičnim zakonima entiteta onda kada nastupi šteta većih razmjera za državu BiH.

    Trenutno u Zakonu o Sudu BiH navedeno je da je Sud BiH nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine i za krivična djela koja mogu imati “ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta”, pišu Nezavisne novine.

    U prethodnih nekoliko godina upravo ove nadležnosti bile su tačka sporenja, i Republika Srpska trenutno insistira na tome da Sud BiH može suditi samo po Krivičnom zakonu BiH.

  • Dodik: Priča o novoj rezoluciji o Srebrenici pokušaj Bošnjaka da ponovo ponižavaju sve žrtve

    Dodik: Priča o novoj rezoluciji o Srebrenici pokušaj Bošnjaka da ponovo ponižavaju sve žrtve

    Priča o novoj rezoluciji o Srebrenici je pokušaj Bošnjaka da se dodvore svom glasačkom tijelu pred izbore i tako ponovo ponižavaju sve žrtve. U svemu pokušavaju da budu kao predsjednik SDA Bakir Izetbegoviić. Јasno je da nisu u stanju da istrpe prigovore SDA i zato rade ovo što rade, iako znaju da im ne može proći, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Dodik navodi da samostalno istupanje pokazuje da koriste svaku priliku da naštete Srpskoj i svako mjesto da govore protiv Srba i da ne žele da grade zajedničku budućnost.

    • Republiku Srpsku boli svaki dan, a posebno danas, kada se obilježava Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva, da počinioce nikada nije stigla pravda. Neko je ubio 121 dijete i to nikada ne smije biti zaboravljeno – poručio je Dodik na svom nalogu Iks.

    Predsjednik Srpske ističe da danas i svaki dan moramo govoriti o njihovom stradanju i o svim izgubljenim nevinim životima.

    • Pucali su na našu djecu, ubijali su našu djecu i na ovaj dan i na mnoge druge dane, a sada neko želi da ispiše novu istoriju kao da se to nikada nije ni dogodilo i da su samo oni žrtve. Za svjetsku javnost i pojedine zvaničnike Zapada srpske žrtve ne postoje i niko ne govori o njima. Nameću nam lažne narative kako bi Srbi bili predstavljeni kao zločinci koje treba kažnjavati i uništiti – navodi Dodik.

    Naša bolna istorija, puna žrtava i puna bola koji nikada neće nestati, naučila nas je da moramo da se borimo i čuvamo svoje, kako se nikada ovakve stvari ne bi desile.

    • Nikada neću moći da shvatim kako neko može pucati na nevino dijete i kako se neko može praviti da se to nije desilo – samo zato što je to srpsko dijete. Tu realnost i danas živimo – poručio je predsjednik Srpske.

    Dodik ističe da su mnoge porodice napustile su svoja ognjišta u Sarajevu jer tamo nije bilo života za njih.

    • Samo građani Srpskog Sarajeva koji su tu našli svoj dom znaju šta su tamo sve preživjeli. Poštujem te ljude, njihovu snagu, njihovu odlučnost da nastave da žive i grade svoj život ispočetka. Ta srpska snaga stvorila je i Republiku Srpsku i naša okupljenost čini nas još jačim i snažnijim koliko god nas ko napadao i radio protiv nas – rekao je Dodik.

    Dodao je da se nikada neće zaboraviti nijedna žrtva, nijedan zločin koji se dogodio.

    • Naša obaveza je da govorimo i da upoznamo nove generacije sa bolnom istorijom i stradanjima našeg naroda – zaključio je Dodik.
  • Ambasada Rusije: NATO nije garant očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u BiH

    Ambasada Rusije: NATO nije garant očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u BiH

    Garant očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u BiH nije NATO, već dogovori postignuti u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i zasnovani na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta, saopšteno je iz Ambasade Ruske Federacije u BiH.

    Iz Ambasade su poručili da uključivanje novih država u NATO ne jača njihovu bezbjednost, već stvara dodatne rizike za eskalaciju, uvlači najnovije pristalice u rivalstvo sa Rusijom, koje vještački podstiču predstavnici Zapada, te da je reakcija niza visokih funkcionera u BiH na prijem Švedske u NATO u najmanju ruku žalosna.

    • Željeli bismo da podsjetimo naše partnere iz BiH da se Sjeveroatlantski savez, od momenta raspada SSSR-a i završetka Hladnog rata, umjesto doprinošenja procesu jačanja mira i uzajamnog povjerenja između nekadašnjih suparničkih strana, sistematski proširuje na Istok. I to čini ne samo u slučaju država – bivših članica Varšavskog ugovora, već i bivših sovjetskih republika – naveli su iz ruske Ambasade.

    Iz Ambasade su istakli da se Alijansa već približila samim granicama Rusije, čime je stepen tenzija u odnosima između saveza i te zemlje podignut do maksimalnog nivoa.

  • Dodik: Ko mene optužuje – Borenović koji je sa Izetbegovićem i Komšićem preglasavao Srbe

    Dodik: Ko mene optužuje – Borenović koji je sa Izetbegovićem i Komšićem preglasavao Srbe

    Ne znam šta bi me više pogodilo, da me za ugrožavanje srpskih nacionalnih interesa optuži Bakir Izetbegović ili Branislav Borenović, napisao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    Svašta sam doživio u svojoj političkoj karijeri, ali da me za preglasavanje Srba optužuje onaj koji je s Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem direktno preglasavao Srbe kako bi u CIK nelegalno postavio predsjednika Statutarne komisije PDP-a, nisam mogao ni zamisliti – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik pita da li je moguće da baš sada Borenović ne čuje svoje partnere Izetbegovića i Komšića, koji jasno, kako navodi, kažu da je usvajanjem ovakvog zakona trijumfovala samo Republika Srpska.

    • Da je ovo tačno, najbolje govori činjenica da se ovaj zakon ne primjenjuje nad Republikom Srpskom. Ovaj zakon je isključivo moralne prirode i vezan je za ponašanje i duple funkcije, a ne nacionalne prirode, pa im neće proći da to izjednače – poručio je Dodik.
  • „2/3 od 7 je 5, Komisija za sukob interesa može da odlučuje i bez srpskog naroda“

    „2/3 od 7 je 5, Komisija za sukob interesa može da odlučuje i bez srpskog naroda“

    Milorad Dodik je prvi Srbin u istoriji Republike Srpske koji je zakonom omogućio da Srbi budu preglasani u institucijama BiH. Sramno i podlo, poručio je predsjednik PDP Branislav Borenović.

    Dodika je optužio da nas „svojom lošom matematikom ubjeđuje da 2/3 članova Komisije za sukob interesa uključuje članove iz reda srpskog naroda, što je brutalna laž“.

    -Sedam članova Komisije čine po dva predstavnika sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih, što znači 2/3 je 5 članova Komisije koji mogu da rade i odlučuju bez 2 člana iz srpskog naroda. Aferim Milorade, ni jedan srbomrzac ne bi bolje uradio – napisao je Borenović na društvenim mrežama, uz faksimil novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti na nivou BiH.

    Podsjećamo, govoreći o ovom zakonu, Dodik je rekao da neki „trabanti iz opozicije kažu da je riječ o prenosu nadležnosti, a nisu ni pročitali šta piše“.

    -Vidim da galame, izmišljaju laži, pokušavaju da prave neku priču. Kako smo prenijeli nadležnosti? Kakvo preglasavanje kad tamo piše da je jednaka zastupljenost Srba, Hrvata, Bošnjaka. Tamo piše da ima prosta većina za neka pitanja tehničke prirode, a kada se odlučuje o pitanjima za šta se formira komisija onda mora biti dvotrećinska većina – rekao je Dodik.

    Parafrazirano, Dodik tvrdi da dvotrećinska većina znači da nema preglasavanja Srba.

  • Dodik: Borenović kad se zapetlja u svoje laži i prevare, odgovornost prebacuje na vlast i mene

    Dodik: Borenović kad se zapetlja u svoje laži i prevare, odgovornost prebacuje na vlast i mene

    Kad god se zapetlja u svoje laži i prevare, Branislav Borenović odgovornost pokušava da prebaci na vlast i mene, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na Iksu.

    Podsjećamo, Branislav Borenović komentirao je izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da su kritike opozicije zbog prenosa nadležnosti na nivo BiH plod mržnje prema njemu.

    Između ostalog, Borenović je rekao kako Dodikovo ponašanje i potezi štete interesima Srpske, te da će kako kaže, zbog toga uvijek dobijati kritike.

  • Stanivuković: Prije 2 dana u PS BiH svjedočili smo gaženju jednog od mehanizama zaštite Srpske

    Stanivuković: Prije 2 dana u PS BiH svjedočili smo gaženju jednog od mehanizama zaštite Srpske

    Svaki predstavnik Republike Srpske izabran ili imenovan u institucije Bosne i Hercegovine treba da ima na umu da ima dva zadatka: jedan je da u okviru svojih nadležnosti rade u korist građana, a drugi da brane mehanizme zaštite vitalnog entitetskog interesa. Nažalost, često ni jedno, niti drugo nije slučaj.

    Rekao je ovo potpredsjednik PDP Draško Stanivuković, poručujući da smo prije dva dana u Parlamentu BiH svjedočili gaženju jednog od mehanizama zaštite Republike Srpske.

    – Nažalost, vidjeli smo da je prvi put u institucijama BiH izglasan zakon koji predviđa mogućnost preglasavanja predstavnika Republike Srpske. U ovom slučaju u novoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa. Istorija nas je naučila da preglasavanje može dovesti do pogubnih posljedica, ali i da su svaki put kada se i za pedalj popustilo u čuvanju mehanizama zaštite interesa Republike Srpske različiti faktori pokušavali da to iskoriste, a da jedan izuzetak primjenjuju i na druge slučajeve – rekao je Stanivuković, dodajući da to predstavlja potpuno odsustvo odgovornosti poslanika i delegata SNSD koji su glasali za takav zakon.

    On podsjeća da se Republika Srpska nalazi pred brojinim izazovima, na putu sa puno podmetnutih klipva od strane onih koji joj ne žele dobro, te da je ovo potez koji nam taj put nimalo neće olakšati.

    – Za one koji istinski brinu za interese Republike Srpske, ovaj potez je nedopustiv. Čuli su upozorenja iz opozicije, pa čak i od svog stranačkog kolege, ali bez obzira na sve oni su izabrali da ukinu jednu od nadležnosti na koju su do sada predstavnici Republike Srpske imali pravo. Za razliku onih koji sebe nazivaju patriotama, a istovremeno oduzimaju Srpskoj nadležnosti, mi u PDP se nismo isprazno busali u prsa, već svojim aktima jasno utvrdili crvene linije preko kojih se nikada ne prelazi. To su, između ostalog, nadležnosti Republike Srpske i ustavni mehanizmi njene zaštite. Nažalost, patriotizam pojedinaca traje dok ne zauzmu pozicije u Sarajevu, a onda sa jednih riječi prelaze na potpuno druga djela. Taj lažni patriotizam ovaj put nas je, nažalost, koštao ukidanja još jedne nadležnosti – istakao je Stanivuković.

  • Dodik: Krišto unosi hitnoću tamo gdje nema potrebe

    Dodik: Krišto unosi hitnoću tamo gdje nema potrebe

    Nakon što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za proširenje navela da će na predsojećoj sjednici Savjeta ministara BiH biti i zakon o Sudu BiH, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da je Krištova sklona da unosi hitnouću tamo gdje za time nema potrebe.

    On je rekao da će zakon o Sudu BiH biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, navodeći da Krišto ne bi trebala da rizijuke odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i to učini unilateralnim.

    Dodik je podsjetio da su na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi.

    “I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti”, rekao je Dodik.

  • Zakon o Sudu BiH posljednja “evropska” prepreka za vlast

    Zakon o Sudu BiH posljednja “evropska” prepreka za vlast

    Za vladajuću koaliciju na nivou BiH ostalo je da usvoje još jedan od “evropskih zakona” kako bi bili sigurni u dobru volja Brisela u vidu odluke o započinjanju pristupnih pregovora, krajem marta.

    Upitanju je zakon o Sudu BiH, ili zakon o sudovima BiH, kako ga političari nazivaju u javnosti.

    Nakon usvajanja novog Zakona o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto se pismom evropskom komesaru Oliveru Varheljiju pohvalila velikim uspjehom BiH. I još mu je obećala da će se zakon o Sudu BiH u utorak naći na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara.

    Međutim, moguće je da se Krišto preračunala. Njen zamjenik, ministar Staša Košarac, odmah je pojasnio da radna grupa za pravosuđe još nije usaglasila tekst zakona o sudu BiH i da bi bilo pretenciozno da se neka neusaglašena verzija nađe na dnevnom redu prve naredne sjednice Savjeta ministara.

    – Naš stav je da je neophodno obezbijediti nezavisnost u radu Apelacionog odjeljenja, odnosno spriječiti uticaj stranaca i njihova uslovljavanja. Zbog toga insistiramo da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Srpskoj. Jedino mjesto za usvajanje ovog zakona je PS BiH. Kada su u pitanju nadležnosti, Apelaciono odjeljenje će se baviti isključivo propisima koje usvoji PS BiH – napisao je Košarac na Instagramu.

    Šta znači to da će se apelaciono odjeljenje baviti samo propisima koje usvoji PS BiH?

    – Ako Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o sudovima BiH u verziji koju najavljuje Staša Košarac, to jest u verziji da će se Apelaciono odjeljenje Suda BiH, ili Viši sud BiH (još se ne zna hoće li biti odjeljenje ili Viši sud), baviti, a to znači primjenjivati samo zakone koje usvoji Parlament BiH, to će pravno značiti da se nijedan akt Kristijana Šmita neće moći primjenjivati u bilo kom postupku pred Sudom BiH. Jer nijedan od Šmitovih akata nije usvojila Parlamentarna skupština BiH – kaže za Srpskainfo profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    Upravo zato takve odredbe, a i zakon u cjelini, smatra Blagojević, sigurno neće biti prihvaćen od bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, što u konačnom znači da taj zakon sigurno neće biti usvojen.

    Ocjenjuje vrlo zanimljivom zbrku oko toga da li je apelaciono odjeljenje Suda BiH ili je viši sud BiH, mada je gotovo siguran da će biti viši sud BiH.

    – I još nešto je veoma važno. Nadležnosti Suda BiH, a naročito da li će taj sud po ovom zakonu imati nadležnost da sudi “u imovinskim sporovima između BiH i entiteta” ili će, kao do sada, biti nadležan samo za “sporove između entiteta i institucija BiH u vršenju njihovih javnih ovlašćenja” – kaže Blagojević.

    Prema njegovim riječima, prva mogućnost nikako ne bi bila dobra za Srpsku.

    – Prva mogućnost će značiti pravo koje sada ne postoji, po sadašnjem Zakonu o Sudu BiH, a to će biti pravo da BiH putem Pravobranilaštva BiH kao svog zakonskog zastupnika tuži u građanskoj parnici RS pred Sudom BiH, i to tužbom kojom će tražiti od Suda BiH da on presudom utvrdi i dosudi da je BiH, a ne RS, vlasnik nepokretnosti na teritoriji RS, recimo šuma, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, građevinskog zemljišta i drugih nepokretnosti. Takva nadležnost Suda BiH ne postoji prema važećem Zakonu o Sudu BiH, a ne treba sumnjati da bi u slučaju donošenja takvog novog zakona Sud BiH presuđivao u korist BiH, a ne Republike Srpske – upozorava Blagojević.

  • Komisija odluke može donositi bez Srba, SNSD tvrdi da nema prenosa nadležnosti

    Komisija odluke može donositi bez Srba, SNSD tvrdi da nema prenosa nadležnosti

    Nakon što je u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojen Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH ne stišava se bura u Republici Srpskoj, gdje opozicija smatra da je usvajanjem tog zakona prenesena nadležnost na nivo BiH.

    Naime, novim zakonom koji je usvojen, osniva se Komisija za odlučivanje o sukobu interesa koja broji sedam članova, i suština problema je u tome što za odluke te komisije neće biti potreban glas člana iz Republike Srpske.

    Komisija se sastoji od po dva člana iz svakog konstitutivnog naroda i jednog ostalog.

    “Komisija odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije”, navodi se u članu 22. usvojenog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH.

    Ipak, istim članom propisano je i da odluku o inicijativi razrješenja sa dužnosti i pozivu za podnošenje ostavke Komisija donosi konsenzusom, a ako ne postigne koncenzus, Komisija donosi odluku dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Komisije. U praksi, to znači da će Komisija moći donijeti bilo koju odluku bez dva člana koja dolaze iz Republike Srpske.

    Na ovo su odmah upozorile opozicione partije koje dolaze iz Republike Srpske, a zanimljivo je i da ih je praktično podržao i Nebojša Radmanović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je bio uzdržan prilikom gasanja. Ipak, Radmanovićeve stranačke kolege, za razliku od njega, tvrdile su da je sve u redu i da nema govora o prenosu nadležnosti.

    “Dio ovoga zakona remeti ravnopravnost koja nam je obezbijeđena Ustavom i o tome je govorio jedan broj narodnih poslanika. Mi smo se, podsjećam, izborili i sa Evropskim parlamentom da se ravnopravnost pri odlučivanju, u skladu sa našim normama i našim Ustavom, obezbjeđuje i u zajedničkoj saradnji sa Evropskim parlamentom. Sada smo dobili prijedlog u kome nema ravnopravnosti i nema konstitutivnosti naroda, ima prosta većina”, rekao je Radmanović, dodajući da je BiH sva vezana za ravnopravnost, zbog koje su u prethodnim vijekovima bili u raznim bitkama.

    On je neposredno pred glasanje zatražio pauzu i sjednicu Kluba poslanika SNSDa, međutim na kraju je ipak odlučeno da zakon bude usvojen, što je i urađeno, ali bez njegovog glasa.

    Inače, u prošlom zakonu, za odluku Komisije za odlučivanje o sukobu interesa bila su neophodna dva glasa članova koji dolaze iz Republike Srpske.

    Očekivano, nakon Radmanovićevog stava, opozicija je dobila vjetar u leđa, ističući da je SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom još jednom “kapitulirao”.

    “Dodikov SNSD u parlamentu BiH izglasao je zakon kojim se zakonski uvodi opasan mehanizam preglasavanja u institucijama BiH. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa na BiH nivou će odluke moći donositi većinski, bez glasa iz Republike Srpske ili Federacije BiH, svih konstitutivnih naroda, što je ključni mehanizam funkcionisanja BiH. Klasičan prenos nadležnosti i urušavanja ustavne pozicije Republike Srpske”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDPa i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    S druge strane, poslanici i delegati SNSDa pokušali su opravdati usvajanje zakona ističući da je Republika Srpska zaštićena, a i sam Dodik, obraćajući se opoziciji, upitao je: “Kako i gdje ovi nesrećenici vide prenos nadležnosti?” Ipak, i Dodik nije objasnio zbog čega nema prenosa nadležnosti napadajući opoziciju da mrzi i njega, ali da je dobra okolnost kad ima takvu opoziciju kakvu ima.