Kategorija: Politika

  • Nešić: Vjerski službenici zveckaju oružjem umjesto da šire poruke mira

    Nešić: Vjerski službenici zveckaju oružjem umjesto da šire poruke mira

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da vjerski službenici Nezim Halilović i Harun Hodžić šire mržnju porukama u kojima zveckaju oružjem, te ocijenio da je u BiH jedino odgovorno pozvati na njenu demilitarizaciju.

    Strašno je da vjerski službenici Nezim Halilović i Harun Hodžić šire poruke mržnje, pozivaju da se djeca obučavaju streljaštvu i pripremaju za neke ratove. Od vjerskih službenika se prije svega očekuje da promovišu mir, toleranciju, poštovanje, ljubav, suživot, a ne da zveckaju oružjem – rekao je Nešić.

    Nešić je istakao da djecu treba podsticati da se takmiče u matematici, književnosti, nauci, fudbalu, a ne da se obučavaju za ratove koji nisu stali u nekim ludim glavama.

    Prema njegovim riječima, to je zabrinjavajuće i užasavajuće, da je u BiH prošlost istovremeno i sadašnjost.

    Nešić je dodao da je dobio informaciju da je Halilović član Glavnog odbora SDA, a da je ovoj partiji blizak i Hodžić.

    • Zato pozivam SDA da pokaže odgovornost i ogradi se od ovakvih stavova, da kažu da budućnost nije u oružju, nego u školama i naučno-tehnološkom razvoju. Dosta je u prošlom vijeku u ovoj zemlji bilo krvi, za sto narednih vijekova – istakao je Nešić.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara rekao je da se budućnost mora posvetiti obrazovanju djece, razvoju nauke i naučno-tehnološkom napretku.

    U ovoj zemlji kojom vijekovima vladaju mržnja i stradanja, lako su se palili fitilji, kaže Nešić i dodaje da je jedino odgovorno pozivati na zabranu svake vrste oružja i naoružanja, na njenu demilitarizaciju.

    • Strašno je čuti ovakve poruke od ljudi vjere. Takve poruke i takvo ponašanje prije svega treba da osude i odbace Bošnjaci i Islamska zajednica. Želim da vjerujem da oni ne dijele ove stavove i da i bošnjački narod želi da bude civilizovan evropski narod koji je spreman da gradi neku bolju budućnost – rekao je Nešić.

    On je ukazao da se treba takmičiti ko ima više radnih mjesta, bolje plate i penzije, ko je napravio više puteva i auto-puteva, otvorio preduzeća, podigao standard, uradio nešto dobro, umjesto što se širi mržnja.

    • Mržnja je uvijek znak slabosti onog ko mrzi i vrati mu se kao bumerang – rekao je Nešić za Srnu.

    Imam Harun Hodžić, bivši pripadnik zloglasne 7. muslimanske brigade, rekao je na vjerskom predavanju u Nemili kod Zenice da svako dijete treba naučiti da koristi oružje, a od svake lovačke sekcije napraviti formaciju koja se spremna da se brani.

    On je naveo i kako u lovačka udruženja treba dovesti penzionisane, demobilisane pripadnike Armije BiH.

    Na tribini je govorio i Nezim Halilović Muderis, koji je rekao da “agresija na BiH traje”.

    Hodžić je na ovom predanju rekao da je u Zenici bio pripadnik 7. muslimanskom brigadom tzv. Armije BiH. Riječ je o zloglasnoj brigadi u kojoj su bili mudžahedini koji su počinili stravične zločine nad srpskim narodom i ratnim zarobljenicima u Vozući i na Ozrenu.

    Prema pisanju portala “Dnevnik.ba”, Halilović je neformalni vođa vehabija, imam fahdove džamije u Sarajevu i ratni komandant 4. Muslimanske brigade takozvane Armije BiH u Konjicu.
    Inače je visokorangirana osoba u Upravi Islamske zajednice BiH

  • Bukejlović: Srpska štiti i obezbjeđuje prava pojedinca

    Bukejlović: Srpska štiti i obezbjeđuje prava pojedinca

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović poručio je da Republika Srpska štiti i obezbjeđuje ljudska prava pojedinaca, koja su uslov mira, tolerancije i pravde.

    Bukejlović je istakao da u Srpskoj svi moraju biti jednaki, bez obzira na razlike u pogledu rase, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog, društvenog porijekla ili bilo kojeg oblika različitosti.

    On je rekao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. decembra, da je jedan od osnovnih prioriteta Ministarstva pravde Srpske podizanje svijesti o poštovanju ljudskih prava i sloboda u svim segmentima.

    To je, dodao je, neophodno za ravnopravno i prosperitetno društvo, posebno za eliminisanje svih oblika diskriminacije prema najosetljivijim društvenim grupama.

    • Da bi se omogućilo uravnoteženo poštovanje ljudskih prava i sloboda, neophodno je da jednaka prava vrijede za sve građane, bilo da se radi o pojedincima ili grupama – rekao je

    Prema njegovim riječima, svaka država koja želi pristupiti EU treba da poštuje ljudska prava, te je stoga unapređenje, promocija i poštovanje ljudskih prava i sloboda obaveza BiH na njenom putu ka evropskim integracijama.

    Napominjući da su ljudska prava su podeljena u nekoliko grupa koje potvrđuju pravo svakog pojedinca na život, rad, obrazovanje, jednakost pred zakonom, privatnost i mnoga druga, on je naglasio da sva ljudska prava i slobode, bilo da pripadaju pojedincima ili grupama, ne treba shvatiti kao bezuslovna i neograničena, nego se mogu i ograničiti, ali samo u posebnim okolnostima i u skladu sa zakonom.

    Bukejlović je podsjetio da su u Republici Srpskoj ljudska prava zagarantovana njenim Ustavom kao najvišim pravnim aktom u Poglavlju dva, koje je posvećeno odredbama o ljudskim pravima i slobodama, u kojima se navode običajna prava, slobode i dužnosti čovjeka i građanina.

    Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je 1948. godine Generalna skupština UN usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, prvi pravni dokument kojim su utvrđena osnovna ljudska prava koja bi trebalo da budu univerzalno zaštićena.

    Shodno tome, sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka i kao takva imaju svoja prava koja pripadaju svima podjednako, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, a koja nas globalno povezuju kao zajednicu sa istim vrijednostima.

  • Dodik: Svim političkim sredstvima sačuvati suverenitet Srpske

    Dodik: Svim političkim sredstvima sačuvati suverenitet Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Srbi nemaju ambiciju za bilo kakvim sukobima, ali da će posegnuti za svim političkim sredstvima da sačuvaju suverenitet Srpske.

    • Pojedini ambasadori, kao i nelegalni Kristijan Šmit, nastoje da nam otmu naše šume, vode, da razvlaste Republiku Srpsku. Mi smo rekli da pitanje imovine nikada neće biti na stolu – naveo je Dodik na Instagramu u retrospektivi protekle sedmice.

    Dodik je podsjetio da je juče prisustvovao međunarodnoj konferenciji “Republika Srpska: Poštovanje suvereniteta i Dejtonskog sporazuma”, na kojoj je ponovio stav da Srpska ne prihvata unitarnu i centralizovanu BiH i ne želi da ispunjava zapadne želje.

    Tokom protekle sedmice Dodik je prisustvovao sastanku lidera političkih stranaka iz BiH s evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem i tom prilikom naglasio da evropski put BiH nije sporan za Republiku Srpsku, ali da na tom putu ima mnogo izazova i da se mora poštovati Ustav.

  • Amber Alert pred Parlamentarnom skupštinom BiH

    Amber Alert pred Parlamentarnom skupštinom BiH

    Bosna i Hercegovina još uvijek nema Amber alert sistem koji koriste brojne zemlje svijeta, pa i Srbija i Hrvatska, a koji omogućava brže i efikasnije alarmiranje građana o nestanku nekog djeteta čime automatski postoje i veće mogućnosti za njegovim pronalaskom.

    Uz pomoć Amber Alert sistema objave putem različitih medija televizijskih i radio emisija, Interneta, SMS poruka, ekrana na bankomatima, autoputevima i slično mogu da dopru do građana koji će zapamtiti lice djeteta i potencijalno ga uočiti ili imati validne informacije koje policiji mogu da pomognu u potrazi.

    Uključivanjem medija, javnosti i zajednica, ovaj sistem bi omogućio brzo širenje obavijesti u slučajevima nestanka, što bi značajno povećalo šanse za pronalaženje nestalih osoba.

    Upravo ova tema naći će se i na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na sjednici 21. decembra ove godine, kroz poslaničku inicijativu Predraga Kojovića, Sabine Ćudić i Aide Baručije.

    Ovo troje poslanika je u svojoj inicijativi zatražilo da Savjet ministara BiH, u roku od 60 dana od njenog eventualnog usvajanja, omogući uvođenje u upotrebu javnog sistema obavještenja o nestanku djece „Amber Alert“ na teritoriju BiH.


    U inicijativi se navodi da je Amber Alert sistem obavještenja i alarmiranja javnosti u slučaju nestanka djece.

    – Ovaj sistem nastao je u SAD 1996. godine, a koristi se u većini država EU (Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Španija). U Hrvatskoj je „Amber Alert“ aktivan od novembra 2022. godine, a od 1. novembra ove godine implementacija ovog sistema započela je i u Srbiji – navodi se u inicijativi.

    Dodaje se da istraživanja pokazuju da svake godine oko 250.000 djece nestane na području evropskog kontinenta, što je sam po sebi indikator važnosti implementacije sistema javnog obavještenja i alarmiranja javnosti u slučaju nestanka djece.

    Albert Alert funkcioniše tako što se, kako stoji u inicijativi, u slučaju nestanka djeteta, informacije o nestanku u roku od sat vremnena od prijave šire putem interneta, televizije, radija, i ostalih medijskih kanala komunikacije, kako bi se u što kraćem roku obavijestio što veći broj građana o nestanku djeteta.

    – Uzimajući u obzir činjenicu da u BiH ovakav sistem obavještenja još uvijek nije implementiran, kao i to da bi uvođenje Amber Alerta doprinijelo bržoj reakciji i pronalasku nestale djece, podnosimo navedenu poslaničku incijativu – naveli su Kojović, Ćudićeva i Baručija.

    Poslanica PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić ističe da su Amber Alert sistem i države u okruženju uvele u svoj sistem.

    Ona kaže da je potraga za izgubljenom djecom jedan od ključnih prioriteta društva u cjelini.

    Međutim, objavljivanje informacija o nestalom djetetu u BiH treba da bude usaglašeno na svim policijskim nivoima s obzirom na to da imamo i entitetska ministarstva unutrašnjih poslova, ali i kantonalna, te da imamo i Ministarstvo bezbjednosti BiH – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Ona dodaje da je svaka inicijativa u tom smjeru dobrodošla ali da treba voditi računa o usaglašenom djelovanju svih bezbjednosnih agencija.

    Ne može se, kako kaže Pekićeva, jednom inicijativom u BiH riješiti ovaj problem.

    – Potrebno je usaglašeno djelovanje, prevenstveno policija Srpske i Federacije BiH, te Ministarstava bezbjednosti BiH, jer moraju postojati kriteriji ko daje podatke, ko objavljuje te podatke, da li se o svakom nestalom djetetu objavljuju podaci na društvenim mrežama i u javnosti, da li se te informacije dijele, da li se slike nestale djece dijele i slično – pojašnjava Pekićeva.

    Ona ističe da je ključno da se zna odakle dolaze informacije i ko sa njima koordiniše. Pekićeva kaže kako se plaši da u slučaju kada bi to bilo neusklađeno i nekoordinisano ne bi imali uopšte dobar sistem, a on je ključan u prvim satima nestanka djeteta.

  • Amidžić bi da smanji troškove, Helez ne odustaje od povećanja

    Amidžić bi da smanji troškove, Helez ne odustaje od povećanja

    Ministarstvo trezora i finansija priprema budžet institucija BiH za 2024. koji će i do 10 odsto biti manji u odnosu na sadašnji. Ukoliko ne bude prihvaćen od naredne godine zajedničke institucije ponovo će biti na privremenom finansiranju.

    Istovremeno, ministar odbrane Zukan Helez ponovo je zatražio povećanje budžeta za Oružane snage BiH, a da se pri tome uopšte nije konsultovao sa zamjenikom Aleksandrom Goganovićem koji zadužen za resurse i finansije.

    Raniji Helezov zahtjev za milijardu i 770 miliona KM za odbranu odbačen je kao neracionalan i neozbiljan.

    Dok MMF, druge međunarodne finansijske institucije, pa i sama javnost pozivaju na uštede, čak i na smanjenje plata u javnom sektoru, iz Ministarstva odbrane BiH ponovo zahtjev za povećanjem budžeta u narednoj godini.

    Ovaj put od 18 miliona KM jer sadašnjih 392 miliona, što je najveća stavka u budžetu BiH, za Heleza nije dovoljno.


    – Ispod ove cifre koju sada imamo za budžet za Oružane snage BiH sigurno neće ići, ja to neću dozvoliti, može biti samo povećan, umanjen neće biti – kaže Helez.

    Ministar finansija i trezora, Srđan Amidžić s druge strane poručuje da budžet Ministarstva odbrane BiH za 2024. neće biti uvećan, naprotiv mogao bi biti smanjen.

    On ističe da “stezanje kaiša” i do 10 odsto neće ugroziti funkcionisanje nijedne od 75 organizacionih jedinica koje se finansiraju iz zajedničke kase.

    – Naš prijedlog budžeta će podrazumjevati smanjenje u odnosu na ono što je bilo 2023. Ako smo mi mogli unutar ministarstva finansija i trezora smanjiti troškove i do 10 odsto i da se ništa ne osjeti, mislim da nije bezobrazno da od drugih budžetskih korisnika tražimo da urade korekcije i da nastavimo normalno da funkcionišu – poručio je Amidžić.

    Ukoliko, pak, smanjeni budžet institucija BiH za 2024. ne bude prihvaćen na Savjetu ministara od strane ministara iz “Trojke” uključujući i samog Heleza, BiH se ponovo vraća na režim privremenog finansiranja.

    Kako piše RTRS, ne samo da ignoriše upozorenja da se troškovi moraju kresati i da je novca sve manje, Zukan Helez u planiranju potreba Oružanih snaga BiH i Ministarstva odbrane za 2024. potpuno je isključio Goganovića.

    – Nisam uključen u taj proces, iako sam zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima i direktno zadužen za upravljanje finansijama. Ministar odbrane mene je isključio iz tog procesa i tako da će se to rješavati na nivou Savjeta ministara i ja vjerujem da ministar finansija neće odstupiti od svojih zahtjeva – istakao je Goganović.

  • Dodik upoznao njemačke poslanike o montiranom procesu protiv njega

    Dodik upoznao njemačke poslanike o montiranom procesu protiv njega

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je u Banjaluci informisao poslanike u pokrajinskim parlamentima Hamburga i Bavarske o montiranom i instruisanom procesu koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH i predstavlja političko i pravno nasilje dijela međunarodne zajednice.


    Dodik je istakao da je krajnji cilj procesa rušenje ustavnog kapaciteta i pozicije Republike Srpske, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srpske.

    Dodik je na sastanku sa predstavncima Alternative za Njemačku, Olgom Petersen poslanikom u pokrajinskom parlamentu Hamburga, Ulrihom Singerom poslanikom u pokrajinskom parlamentu Bavarske, te Jurijem Kristofer Kofnerom upoznao sagovornike o političkim prilikama u Srpskoj i BiH.

    On je naglasio da Srpska nikada neće i ne može prihvatiti samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji nema nikakva ovlaštenja za vršenje bilo kakvih aktivnosti u BiH.

    Predsjednik Republike istakao je punu opredjeljenost institucija Srpske ka unutrašnjem dijalogu, očuvanju mira i stabilnosti, uz dosljedno poštovanja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH od čega zavise brojni reformski procesi.

    Na sastanku je bilo riječi i o ostalim aktuelnim temama u Republici Srpskoj, BiH, regionu i svijetu.

  • Crnadak poručuje da opozicija treba zbiti redove za lokalne izbore

    Crnadak poručuje da opozicija treba zbiti redove za lokalne izbore

    Ako iko razumije potrebu da se prekinu izborne malverzacije, onda su to građani Doboja, koji se sa pravom smatra glavnim gradom izbornih prevara u cijeloj BiH.

    Rekao je ovo potpredsjednik PDP Igor Crnadak nakon radnog sastanka sa Predsjedništvom Gradskog odbora PDP Doboj, na kojem je upoznao lokalno rukovodstvo stranke da se nastavlja politička borba za obezbjeđivanje uslova za fer i poštene izbore, odnosno za uvođenje tzv. paketa integriteta, sa skeniranjem listića, otiskom prsta glasača, video nadzorom i brojnim drugim tehnološkim izmjenama, kako bi se zaustavila krađa narodne izborne volje već na izborima 2024. godine.

    Crnadak je naglasio da PDP nikad nikome neće popustiti oko pitanja kao što su teritorija Republike Srpske, institucije, imovina, nadležnosti, ustavni zaštitni mehanizmi i drugo, ali da su u ovom trenutku korupcija i stranačka okupacija svih institucija Republike Srpske najveća opasnost za njen razvoj i budućnost.

    – Ne smijemo dozvoliti da se Republika Srpska uvuče u totalnu izolaciju i da bude u sukobu sa čitavim svijetom, samo zbog interesa pojedinaca iz vrha SNSD režima. Nažalost, skup milionera, stranačkih funkcionera i raznih plaćenika, koji se održao prije neki dan pred Sudom BiH pokazuje da vlast ide tim putem – rekao je Crnadak.

    On je, takođe, istakao da je opredjeljenje PDP da se u što većem broju gradova napravi referendumski ambijent, sa jednim kandidatom opozicije, koji će se boriti protiv kandidata režima.

    – U narednom periodu će biti intenzivirane aktivnosti unutar opozicije u cilju čvršćeg povezivanja i bolje koordinacije, a PDP će prve sastanke u tom smjeru imati već naredne sedmice – poručio je Crnadak.

    Razgovarajući o nadolazećim lokalnim izborima predsjednik GrO PDP Doboj, Olivera Nedić, istakla je jednoglasno opredjeljenje odbora da sve opozicione partije i pojedinci treba da stanu iza jednog, zajedničkog kandidata za gradonačelnika Doboja.

    Na sastanku konstatovano da je sramota da nijedan medij u Doboju ne prenosi zasjedanja Skupštine grada Doboja, te da građani Doboja imaju pravo znati ko se i kako bori za njihova prava u gradskom parlamentu.

  • Bećirović u posjeti Berlinu, razgovarao sa Šolcom

    Bećirović u posjeti Berlinu, razgovarao sa Šolcom

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović razgovarao je u Berlinu s kancelarom Savezne Republike Njemačke Olafom Šolcom.

    Tokom sadržajnog razgovora Bećirović je istakao da su odnosi između Bosne i Hercegovine i Njemačke vrlo dobri i prijateljski, te da se Njemačka, od 1990-ih godina do danas, dokazala kao snažan partner i prijatelj države Bosne i Hercegovine.

    On je naglasio da je veoma važno da najviši zvaničnici Njemačke upućuju jasne poruke da nedvosmisleno podržavaju Bosnu i Hercegovinu, kao i da ističu da neće biti ni brzog, ni sporog razbijanja države Bosne i Hercegovine.

    Posebnu zahvalnost Bećirović je iskazao za podršku koju bilateralno Vlada Njemačke pruža Bosni i Hercegovini kroz razvojnu pomoć u provedbi reformi i izgradnji kapaciteta u procesu evropskih integracija.

    Njemačka je jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Njemačke je u stalnom porastu, a za prošlu godinu iznosila je rekordnih 5,6 milijardi KM. Interes Bosne i Hercegovine je dodatno jačanje ekonomske saradnje s najjačom ekonomskom silom u Evropskoj uniji, a posebno privlačenje direktnih inozemnih investicija.

    Bećirović je informisao kancelara Šolca o važnosti što skorijeg otvaranja pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Na taj način, poručio je Bećirović, otvoriće se prostor za suštinske reforme u Bosni i Hercegovini, koje će imati pozitivne efekte na bosanskohercegovačku ekonomiju i društvo u cjelini.

    Posebno je izrazio zahvalnost angažmanom Njemačke u okviru Berlinskog procesa, nastavkom posvećenosti i podrške Njemačke s ciljem ubrzanja evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.

    Kancelar Šolc je naglasio da je Njemačka jedan od glavnih zagovornika evropskog puta Bosne i Hercegovine, te da ostaje snažan partner Bosni i Hercegovini u provođenju reformi, koje će osigurati unapređenje vladavine prava, demokratije i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Istakao je kako je interes Njemačke postizanje trajne stabilnosti u regionu kroz osiguranje evropske perspektive za sve zemlje Zapadnog Balkana, prenosi Klix.

  • Dodik: Ne prihvatamo unitarnu i centralizovanu BiH i ne želimo da ispunjavamo zapadne želje

    Dodik: Ne prihvatamo unitarnu i centralizovanu BiH i ne želimo da ispunjavamo zapadne želje

    Ne prihvatamo unitarnu i centralizovanu BiH i ne želimo da ispunjavamo zapadne želje, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Banjaluci na Međunarodnoj konferenciji “Republika Srpska: Poštovanje suvereniteta i Dejtonskog sporazuma”.

    Ako je moguće vratite nas na slovo Dejtona, ako nije moguće mi nećemo da živimo u ovoj zemlji. Mi imamo pravo na samoopredjeljenje. Јedini način da očuvamo dejtonsku poziciju Republike Srpske je samostalna Republika Srpska – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se u Srpskoj sada pod sankcijama SAD-a nalazi najviše rukovodstvo i istakao da se vidi da Amerika želi silom da promijeni ponašanje

    • Unitarizacija BiH dovodi do raseljavanja Srba sa ovih prostora. A znamo da su Hrvati u BiH nacionalna manjina. Znači, razvaljuje se Dejton – jasan je Dodik.

    Dodik ističe da je svijet pun neralnih rješenja.

    • Međunarodna zajednica nije samo ono što se nama pojavljuje kao nasilan pristup. Republika Srpska najbolje pokazuje na koji način se rigidna politika koja ne poštuje prava primjenjuje ovdje. Brojni su pokušaji da nam se sloboda ukine. To se desilo i u vezi sa Dejtonskim sporazumom – izjavio je Dodik.

    Istakao je da dio Zapada koji je prisutan BiH kaže da je Dejtonski sporazum prelazni sporazum i da nije trebalo da bude trajan.

    • Postavlja se pitanje čemu onda prelazni sporazum? Šta je cilj? Nameće nam se da promijenimo svoj identitet, a da prihvatimo ono sto nam se nameće, od promjene jezika koji neće biti srpski. S druge strane su naši protivnici koji se zovu bosanski muslimani – rekao je Dodik.

    Ističe da priča o unitarnoj BiH ima pozadinu u administraciji SAD-a, Velike Britanije i briselske strukture.

    • S njihove strane Srbi su satanizovani, a Srbi se zalažu za poštovanje Dejtonskog sporazuma koji uređuje pravni sistem BiH. Evropa je u krizi, nema lidere, resurse, naftu, plin i izgubila je konkurentnost – naveo je predsjednik Srpske.

    Naglasio je da Republika Srpska ne može prihvatiti podanički pristup Evrope u odnosu na Ameriku.

    • Šalju nam neizabranog stranca koji nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. On nije visoki predstavnik BiH – jasan je Dodik.

    Upitao je da li Srpska može da prihvati Dejtonski sporazum kao prelazni sporazum koji će dovesti do unitarizacije BiH?

    • Da, 2013. godnije god je održan popis u BiH i prijavljeno je 200.000 više muslimana nego ranije. I sada pričaju o tome da u BiH ima 50 posto više muslimana. Ta ideologija Alije Izetbegovića nama je poznata, ali niko sa Zapada to ne vidi da se radi na marginalizaciji Srba – kaže Dodik.

    Poručio je da Srbi nemaju ambiciju za bilo kakvim sukobima.

    • Ali ćemo posegnuti za svim političkim sredstvima da sačuvamo suverenitet Republike Srpske. Dejtonski sporazum još samo mi branimo, vrijeme je da odustanemo od toga. U BiH svi su nezadovoljni. Već dvije godine vladajuća struktura u Srpskoj ne razgovara sa američkim ambasadorom. Odjednom se pojavio Šmit koji nastoji da nam otme naše šume, vode, da razvlaste Republiku Srpsku. Mi smo rekli da pitanje imovine nikada neće biti na stolu. Oni su iskoristili činjenicu da Ustavni sud BiH ima dva muslimana i tri stranca koji identično glasaju protiv Republike Srpske – rekao je Dodik.

    Istakao je da je cilj da se očuva stabilnost Srpske.

    • Svaki pokušaj da se pokaže da je Srpska uspješna, guši se. Evropska unija nas uslovljava finansijama da promijenimo svoju retoriku – izjavio je Dodik.

    Podsjetio je da Srpska nije dozvolila da BiH uvede sankcije Rusiji.

    • Zašto misle da ćemo uvesti sankcije Rusiji i izgubiti istorijskog prijatelja, a mi ćemo oslabiti? Zato nismo uveli sankcije i zato se nadam da će evropski izbori koji dolaze dati snagu strankama alternative. Evropska unija se mora redefinisati. Nećemo ući u EU sa promijenjenim načinom odlučivanja – poručio je Dodik.

    Poručio je da sa ovog skupa šalju poruke mira, ali i očuvanja prava.

  • Pred Parlamentarnu skupštinu BiH stigao izvještaj CIK, evo šta u njemu piše

    Pred Parlamentarnu skupštinu BiH stigao izvještaj CIK, evo šta u njemu piše

    Famozno kontrolno brojanje glasova za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, zbog kojeg su se prošle godine lomila politička koplja između vlasti i opozicije, ponovo će se naći na dnevnom redu, ali ovaj put Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2022. godine, kao i izvještaj o provođenju Opštih izbora 2022. nalaze se na dnevnom redu sjednice, koja je zakazana za 21. decembar, i u njima se navode detaljne informacije o provedenim Opštim izborima u BiH, izmjenama Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a pominju se i finansijski izvještaji stranaka.

    Između ostalog, pominje se i famozno kontrolno brojanje na 2.239 redovnih biračkih mjesta za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

    – U Glavnom centru za brojanje pronađeno je 35 falsifikovanih glasačkih listića na dva biračka mjesta u opštini Bratunac i jednom biračkom mjestu u opštini Šekovići. Na jednom biračkom mjestu u opštini Srebrenica na svim glasačkim listićima za jednog kandidata utvrđeno je nepostojanje potpisa člana biračkog odbora zaduženog za izdavanje glasačkih listića, zbog čega su ovi glasački listići proglašeni nevažećim – ističe se u izvještaju.

    Prijave Tužilaštvu BiH

    Dodaje se da je Centralna izborna komisija BiH dostavila prijavu Tužilaštvu BiH protiv nepoznatih osoba zbog sumnje da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces na biračkim mjestima u navedenim opštinama.

    U izvještaju se navodi da je u Glavnom centru za brojanje obavljeno ponovno brojanje glasačkih listića za 2.608 biračkih mjesta po različitim nivoima vlasti.

    – Do utvrđivanja rezultata izbora, a na osnovu sedam naredbi CIK BiH, obavljeno je kontrolno brojanje i pravilno utvrđivanje rezultata izbora na 2.458 biračkih mjesta. Nakon utvrđivanja rezultata izbora, na osnovu šest naredbi Centralne izborne komisije BiH obavljeno je ponovno brojanje na 150 biračkih mjesta – navodi se, između ostalog, u izvještaju koji će se naći pred poslanicima.

    Ističe se da je nakon Opštih izbora obrađeno ukupno 6,9 miliona glasačkih listića, od čega je važećih bilo 93 odsto.

    Gdje je najviše nevažećih
    Prema nivoima vlasti najveći ukupni procenat nevažećih glasačkih listića evidentiran je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (8,38 odsto), zatim slijede Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (7,58 odsto); Predsjedništvo BiH (6,65 odsto), skupštine kantona (6,59 odsto); Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske (5,75 odsto), a najmanji procenat je evidentiran za izbornu utrku za Narodnu skupštinu Republike Srpske (5,52 odsto).

    U izvještaju se podsjeća da je na izbore u BiH izašlo 1,7 miliona građana, a ukupni troškovi izbora su iznosili 11 miliona maraka.

    Trivić pa Dodik
    Podsjećamo, PDP je tokom izborne noći, proglasila pobjedu Jelene Trivić na izborima za predsjednika Srpske, a nekoliko sati kasnije isto je učinio i SNSD za svog lidera Milorada Dodika.

    Nakon izbora, opozicione stranke u Republici Srpskoj izrazile su sumnju u regularnost izbornog procesa, vjerujući u pobjedu Trivićeve.

    Uslijedili su protesti opozicije u Banjaluci, nakon kojih su uputili zahtjev CIK BiH za ponovno brojanje glasova.

    CIK BiH je u međuvremenu potvrdila pobjedu Dodika na izborima, a opozicija ovo nikada nije prihvatila tvrdeći da ti rezultati nisu tačni.