Kategorija: Politika

Iako priča o trećem entitetu, odnosno entitetu u kojem bi većinu činili Hrvati, nikada nije u potpunosti nestala iz političkog života, proteklih nekoliko sedmica ponovo su intenzivirane izjave predstavnika hrvatskog naroda na ovu temu.

Dok neki otvoreno govore o tome da je potreban treći entitet, drugi ga spominju u kontekstu rješavanja pitanja političkog predstavljanja hrvatskog naroda, nekad direktno kao način administrativnog reorganizovanja BiH, a nekad indirektno kroz pitanja izmjene Izbornog zakona BiH.

Iz dokumenata koje je prije dvadesetak godina deklasifikovala američka CIA, a koji se odnose na ratni period u BiH i prve poslijeratne godine, i tada se otvoreno govorilo o tome treba li Hrvatima u BiH dati vlastiti entitet. Prije nekoliko godina nam je jedan od predstavnika Hrvata u Dejtonu u nezvaničnom razgovoru ispričao da su Amerikanci, navodno, 1994. godine Hrvatima obećali da će, ako odustanu od trećeg entiteta, podržati kantonizaciju cijele BiH, a da je FBiH u stvari trebalo da uključi i RS, koja bi takođe bila podijeljena u nekoliko kantona. Prema njegovim riječima, Hrvati su bili šokirani kada su vidjeli prve dejtonske mape u kojima je RS i dalje opstala, a FBiH obuhvatala samo bošnjačko-hrvatsku federaciju.

Amerikanci, kroz deklasifikovane dokumente, cijelu situaciju vide malo drugačije. Prema zapisima sastanaka koje su deklasifikovali, proizlazi da su se Haris Silajdžić, tadašnji ministar spoljnih poslova ratne BiH, i Muhamed Šaćirbej, ambasador u Njujorku, uoči stvaranja Federacije, američkim zvaničnicima požalili da nisu dobili onaj nivo podrške koji im je obećan, a da su Voren Kristofer, američki državni sekretar, i drugi zvaničnici kao “kompenzaciju” ponudili da će pritisnuti Franju Tuđmana, predsjednika Hrvatske, da zaustavi rat HVO-a protiv Armije BiH, dozvoli prolaz oružja za Armiju BiH preko teritorije Hrvatske i pomogne stvaranje hrvatsko-bošnjačkog saveza protiv Vojske RS. Prema depešama iz perioda uoči “Oluje”, iako to nigdje nije bilo eksplicitno pomenuto, u više navrata se moglo naslutiti da je Tuđman bio spreman da pritisne bh. Hrvate da se udruže s Bošnjacima u Federaciju ako bi mogao dobiti zeleno svjetlo za “Oluju”.

Iz ove interpretacije bi proizlazilo da su bh. Hrvati “žrtvovani” kako bi Hrvatska mogla poraziti RSK kroz “Bljesak” i “Oluju”.

Što se tiče realnosti na terenu, niko ne vidi da je u ovom trenutku moguće stvaranje trećeg entiteta, uključujući i Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, koji je rekao da su “želje jedno”, a realnost na terenu drugačija.

S tim stavom se slaže i Milan Sitarski, član Stručnog tima iz Instituta za istraživanje IDPI iz Mostara, ali smatra da je ideja o trećem entitetu sasvim legitimna, kao što kod Bošnjaka postoje ideje o unitarizaciji BiH. On smatra da bi kreiranje trećeg entiteta moglo relaksirati odnose u BiH, jer smatra da sadašnja situacija pokazuje potpunu blokadu na relaciji Banjaluka – Sarajevo.

“Uvođenje trećeg entiteta možda bi dovelo do neke vrste ravnoteže. Naravno, treba biti realan i shvatiti da do bilo kakvog preustroja države ne može doći bez punog konsenzusa sve tri strane, a ne izgleda mi realno da bi bošnjačka strana mogla da pristane na takvu vrstu kompromisa. Međutim, mislim da oni sami rade u korist svoje štete, jer ukoliko zaista jesu privrženi državi Bosni i Hercegovini, onda mislim da takvo jedno rješenje kao što je pojava stabilizirajućeg trećeg entiteta ne bi trebalo da im bude nikakav razlog za strah”, kaže on za “Nezavisne”.

Sead Numanović, urednik portala Politički.ba i dugogodišnji sarajevski novinar, smatra da ideja o trećem entitetu nije realna, ali da više nije toliko siguran kao ranije.

“Da ste me prije godinu dana pitali koliko je realno da Hrvati u Bosni i Hercegovini dobiju treći entitet, rekao bih da je to nemoguća misija. Sada više nisam siguran. A nisam siguran, jer se svijet mijenja nevjerovatnom brzinom. Ono što prije nekoliko godina nije bilo ni zamislivo, sada je već čak i normalnost”, kaže on za “Nezavisne”.

Numanović smatra da bi formiranje hrvatskog entiteta uz srpski, koji već postoji, dovelo do pitanja šta će se desiti s ostatkom BiH, i naglašava da Evropa nikad ne bi pristala da se formira “muslimanski entitet”.

“Treći entitet se često reaktivira kako bi se ojačale pozicije HDZ BiH i Dragana Čovića, ali je on neprovodiv. Isto kao i ‘nezavisna RS'”, smatra Numanović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je tokom sastanka sa njemačkim ministrom inostranih poslova Јohanom Vadefulom da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, naglasivši da zemlja ne može napredovati ka Evropskoj uniji kao strani protektorat.

Tokom razgovora u Sarajevu, Cvijanovićeva je istakla opredijeljenost BiH evropskom putu, ali i potrebu da domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici preuzmu punu odgovornost za procese na svim nivoima vlasti. Ukazala je i na važnost izbalansiranog odnosa međunarodnih aktera prema svim konstitutivnim narodima, uz puno uvažavanje decentralizovane ustavne strukture zemlje.

Prema njenim riječima, teme razgovora odnosile su se na aktuelnu političku situaciju u Republici Srpskoj i BiH, kao i na izazove u procesu evropskih integracija.

Njemački šef diplomatije Јohan Vadeful posjetom Sarajevu započeo je svoju turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Prije sastanka u Predsjedništvu BiH, u zgradi OHR-a susreo se sa Kristijanom Šmitom, a obraćanje je bilo ograničeno na kratak istup pred snimateljima i fotografima, bez prisustva novinara. U unaprijed pripremljenoj izjavi Vadeful je naglasio da zemlje regiona imaju evropsku perspektivu, dok za BiH napredak zavisi od ispunjavanja uslova definisanih u oktobru 2022. godine, prije svega u oblasti vladavine prava i jačanja demokratije.

Cvijanovićeva je danas primila i ambasadora Saudijske Arabije u BiH Osamu bin Dakila al Ahmadija u oproštajnu posjetu. Tom prilikom konstatovano je da je saradnja sa svim nivoima vlasti u BiH bila veoma dobra, uz očekivanje da će ostati jednako uspješna i u budućnosti. Cvijanovićeva je zahvalila Saudijskoj Arabiji na finansiranju projekata u Republici Srpskoj, uključujući izgradnju naučno-tehnološkog parka u Banjaluci i proširenje kapaciteta Studentskog doma u Foči, te ambasadoru poželjela uspjeh u narednom radu.

Odbrana Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovih aneksa predstavlja zaštitu osnova jedne funkcionalne, stabilne i pravno uređene BiH, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
– Dejton je potpisan onda kada su sve strane dobile minimum svojih istorijskih zahtjeva. Niko nije izašao kao pobjednik, ali svako je prihvatio kompromis i upravo zato sporazum traje tri decenije – rekao je profesor Karan za Srnu povodom 30 godina od Dejtonskog sporazuma.

On je ukazao da Republika Srpska tri decenije vodi pravnu, institucionalnu i demokratsku borbu za očuvanje izvornog sporazuma i to je njena ustavnopravna obaveza, jer BiH u kojoj jedni vladaju, a drugi treba samo da klimaju glavom – ne može da opstane.

– Dejton nije problem BiH, problem su oni koji bi da ga ponište i uruše – konstatovao je Karan za Srnu.

Kada se danas, tri decenije nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, otvaraju pozivi za “funkcionalniji Ustav BiH”, profesor Karan kaže da je potrebno postaviti jednostavno pitanje: šta se zapravo krije iza te naizgled bezazlene floskule, imajući u vidu da ustavnopravni jezik umije da sakrije stvarne političke namjere.

– Unitaristički koncept “građanske države”, koji konstantno nameće političko Sarajevo potpomognuto visokim predstavnicima, koji su nametnuli 913 odluka i to sve i jednu protiv Srpske, nije izraz demokratske zrelosti već pokušaj da se ustavnom inžinjerijom preuređuje istorijska stvarnost.

Stvara se utisak da je moguće redizajnirati BiH bez ideja kompromisa, bez uvažavanja složene etničke strukture i bez poštovanja osnovne istine: BiH funkcioniše samo dok niko nema moć da preglasa drugoga – ukazao je Karan.

On je naglasio da dejtonska arhitektura nije nastala slučajno, ona je proizvod istorije, složenih pregovora i međunarodne verifikacije postignutog kompromisa.

– Republika Srpska počiva na četiri stuba koji su se pokazali čvršćim od svih naknadnih političkih potresa. Ta četiri stuba i tri principa nisu politička parola, to je formula koja drži BiH u ravnoteži – pojasnio je Karan.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska nije administrativna jedinica, nego politički izraz naroda koji je, suočen sa istorijskim iskušenjima, organizovao svoju zajednicu i oblikovao institucije.

On je naveo da je Dejtonski sporazum međunarodni ugovor, dio međunarodnog prava i kao takav ne može biti proizvoljno tumačen ili prerađivan. Iz toga proizilazi da ni položaj Republike Srpske nije politička privilegija, nego međunarodnopravno zagarantovana činjenica.

Karan je rekao za Srnu da je ekonomska samostalnost pretpostavka institucionalnog suvereniteta, te da nema snažnih institucija bez sopstvene ekonomske snage.

Upravo zato je, kaže on, razvojna politika najkonkretniji vid očuvanja Dejtonskog poretka.

On je naveo da funkcionalnost BiH kao složene države ne leži u uniformnosti, već u preciznoj ravnoteži i da se tu prvenstveno misli na paritet, konsenzus i podjelu nadležnosti.

– Paritet – ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda u zajedničkim organima nije prepreka, nego garant mira. Bez pariteta, odlučivanje bi postalo sredstvo dominacije. Konsenzus – suočeni sa iskustvom prošlosti, narodi u BiH su prihvatili model u kojem niko ne može biti preglasan u pitanjima koja zadiru u njegovu posebnost. To nije blokada, već mehanizam zaštite, temelj ustavne logike BiH.

Podjela nadležnosti – jasna linija između entitetskog i zajedničkog nivoa otkriva pravu prirodu ustavnog poretka, što znači da je BiH asimetrična federacija sa elementima konfederacije. Pokušaji da se ovaj odnos preokrene nisu pravna potreba, već politička ambicija – pojasnio je Karan.

On je naglasio da je Republika Srpska unutar tog okvira dobila status koji je više od obične autonomije, a malo manje od samostalne države, ali dovoljno jak da štiti njen ustavni integritet.

– Teza da Dejton “koči razvoj BiH” samo je politička maska koja prikriva nastojanja da se jedan narod proglasi dominantnim, a druga dva svedu na dekorativni element u političkom sistemu. To je velika prepreka za opstanak BiH i ako želimo da ona opstane za dobrobit tri konstitutivna naroda BiH može biti samo dejtonska – zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Okončanje rata u BiH je najveći značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali su njegovi aneksi prevaziđeni i vrijeme je da se mijenja Ustav BiH i zatvori OHR, izjavio je poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković.
Petković je istakao da je po tome što je zaključivanjem Dejtonskog sporazuma okončan rat u BiH ovaj sporazum jedan od najznačajnijih u novijoj istorije ne samo Balkana nego Evrope.

– Međutim, njegovi aneksi, posebno Aneks četiri koji je Ustav BiH i Aneks 10 koji reguliše postojanje i rad OHR-a, potpuno su prevaziđeni – konstatuje Petković.

Podsjetio je da je u Ustav BiH već više puta intervenisano, najčešće odlukama visokih predstavnika ili odlukama parlamenata BiH, koje su posljedica pritisaka međunarodnih predstavnika u BiH.

Zbog toga se, naveo je Petković, Ustav mora mijenjati, ali u Parlamentarnoj skupštini i po propisanoj proceduri, sa osnovnim zadatkom definisanja sastava, nadležnosti i načina odlučivanja Ustavnog suda BiH.

– Na drugoj strani, krajnje je vrijeme da se zatvori OHR, jer je 30 godina nakon Dejtona izgubio smisao, a BiH je posljednja evropska kolonija. Da li će se ovo desiti kroz novu međunarodnu konferenciju “Dejton dva” ili u domaćim zakonodavnim tijelima, ostaje da vidimo. Siguran sam da je sada vrijeme za novo uređenje odnosa u BiH – zaključio je Petković.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da ova stranka podržava Sinišu Karana za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, te da je vrijeme da se Kristijanu Šmitu pošalje jasna poruka da ide odavde.

“Ujedinjena Srpska kao koalicioni partner, koji u Banjaluci ima ozbiljnu infrastrukturu, stoji na braniku odbrane vrijednosti koje baštinimo zajedno. Narod je rekao na izborima prije tri godine šta misli”, izjavio je Stevandić novinarima u Banjaluci.

On je istakao da na ovim izborima mora biti poslata jasna poruka.

“Ovaj mandat ne treba da dokrajči Šmit, nego mi treba da dokrajčimo Šmita. Mandat treba da završi onaj ko ga je dobio. Gospodin Dodik je odredio da to bude Siniša Karan i mi ćemo se ponašati u skladu s tim”, poručio je Stevandić.

Stevandić je razgovarao sa članstvom i simpatizerima Ujedinjene Srpske na Trgu Krajine u Banjaluci gdje je postavljen štand sa promotivnim materijalima.

U znak podrške kandidatu SNSD-a Siniši Karanu, Stevandić i rukovodstvo partije potpisali su predizborni plakat.

Zatraženo je preduzimanje hitnih mjera s ciljem dugoročne održivosti elektroenergetskog sektora i optimalnog obezbjeđenja dovoljnih količina struje za potrebe Republike Srpske, rekao je za Јutarnji program RTRS, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

Ono što se odražava na naš energetski sektor, Đokić kaže da je vrlo nestabilno energetsko tržište.

– Cijene energije sa kojima se trguje , dostupnost te energije i obim energije sa kojom se trguje jesu jako problematični. U najvećoj mjeri na to je uticao rat u Ukrajini, gdje je posljedica bila isključivanje ruskog gasa u evropskim ekonomijama i to se odrazilo na cijene električne energije u svim zemljama – izjavio je Đokić.

Đokić navodi da se stanje u oblasti energetike i na prostoru Republike Srpske i BiH kotinuirano se mijenjalo u posljednjih 15 godina.

– Evropska unija donosila je različite direktive kojima je željela potpuno da reformiše ili rekonstituiše energetski sektor Evrope. Definisana je opšta politika, dekarbonizacija. To znači potiskivanje svih proizvođača koji proizvode energiju iz uglja i fosilnih goriva i okretanje ka zelenoj energiji – kaže Đokić.

Taj proces, Đokić navodi da u Evropi traje duže nego kod nas ali je jako uticao na energetsku sliku Evrope.

– Mi smo počeli još davno da se prilagođavamo tom procesu i donijeli smo niz zakona. Dobili smo i priznanje, dok sam ja bio ministar, što smo donijeli toliko zakonskih odredbi. Mi smo na bazi tih reformi izvršili određene organizacione promjene u našem sistemu, posebno smo restrukturisali distributivna preduzeća. Ona su sada u jednom novom statusu u potpuno novoj organizaciji- izjavio je Đokić.

Navodi da ta preduzeća u budućnosti mogu biti znatno efikasnija nego što su bila prije te reorganizacije.

Podsjetimo, juče je u Banjaluci završena tematska sjednica Vlade Republike Srpske o situacuiji u Elektroprivredi Srpske.

Sjednici su prisustvovali svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća.

Minić je ranije za RTRS rekao, da dok je on premijer, električna energija u Srpskoj neće biti skuplja nego u Federaciji BiH.

Istakao je da poskupljenje struje ne može biti jedini model rješavanja problema, jer bi to izazvalo domino efekat na sve segmente društva.

U slučaju da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i imenuje glavnog pregovarača BiH sa EU, a što je malo vjerovatno, tu odluku neće poštovati Savjet ministara BiH.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je da odluka koju je donio Predstavnički dom, a prema kojoj oni (Predstavnički dom) imenuju glavnog pregovarača, nije u skladu sa Ustavom BiH i da nije prošla kroz Dom naroda.

Navela je i da Zakon o Savjetu ministara BiH jasno propisuje da Savjet ministara BiH može provoditi samo odluke koje su u okviru ustavne nadležnosti donijela oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, Predstavnički dom, na prijedlog stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke i opozicije iz Republike Srpske (SDS, PDP i Lista Za pravdu i red), usvojio je zaključak prema kojem Predstavnički dom treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom. Prema tom zaključku, imenovanje bi sproveo samo Predstavnički, ali ne i Dom naroda s obzirom na to da, kako se moglo čuti, u Domu naroda SNSD i HDZ BiH mogu blokirati takvo imenovanje.

Između ostalog i zbog toga, Klub poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražio privremenu mjeru.

“Odluka Predstavničkog doma parlamenta BiH o imenovanju glavnog pregovarača udžbenički je primjer kršenja Ustava BiH, zakona i poslovnika i vrlo perfidna igrarija čiji je cilj da izbace institucije Republike Srpske iz procesa odlučivanja”, rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Iako su još uvijek mišljenja podijeljena ko i kako treba da se imenuje glavni pregovarač, stranke dvije “trojke” dostavile su svoje prijedloge za imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, međutim ni to ne ide onako kako je planirano s obzirom na to da unutar opozicionih partija iz Republike Srpske postoji ozbiljno neslaganje ko bi trebalo da bude taj glavni pregovarač. Ono što niko ne spori jeste da to treba da bude Srbin iz Republike Srpske, ali u ovom trenutku imenovanje glavnog pregovarača još uvijek je na dugom štapu s obzirom na odnose koji vladaju u Bosni i Hercegovini.

Za razliku od prethodnih sjednica, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije bilo govora o glavnom pregovaraču, barem ne zvanično i putem dnevnog reda, a Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da o tom pitanju nema saglasnosti.

On je nakon sjednice Savjeta ministara BiH završene u srijedu rekao da Krišto smatra da odluka Predstavničkog doma o glavnom pregovaraču nije legalna te da je najavila i svoj odgovor na to.

“Zamolio sam predsjedavajuću da ne odgovara u ime Savjeta ministara jer to nije stav svih. Odluka Predstavničkog doma je legalna i zakonita i Evropska komisija će je prihvatiti”, rekao je Konaković.

Ono što je zanimljivo jeste da se političari “prepiru” oko glavnog pregovarača koji jeste uslov za prvu međuvladinu konferenciju i početak pregovora, ali nije jedini. BiH uz imenovanje glavnog pregovarača treba da usvoji zakon o sudovima i novi zakon o VSTS-u, ali u ovom trenutku po tom pitanju se ništa ne radi.

“Priču o glavnom pregovaraču sa EU treba privremeno staviti u drugi plan dok ne budu usvojeni ključni reformski zakoni koje zahtijeva Evropska komisija”, rekao je Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, dodajući da neće biti problema u izboru pregovarača kada se ustanovi ko ga bira.

Prošla su dva mjeseca kako Republika Srpska ima novi sastav Vlade, pod vođstvom Save Minića, čiji Kabinet neki hvale, dok drugi imaju zamjerke.

Stavovi su, dakle, različiti: ima onih koji poručuju da su pomaci vidljivi, ali i onih koji kažu da su najave i obećanja “pljuštali”, ali nisu ispunjeni.

Potrošači: Ništa nije pojeftinilo
U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da u ovih dva mjeseca ništa nije pojeftinilo, već su, naprotiv, zabilježena i poskupljenja.

“Što se tiče cijena mislim da smo u ova dva mjeseca imali i porast”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Dodaje da bi premijeru i ministrima poručila da sjednu, naprave analize i odrede šta se može uraditi po pitanju cijena.

“Treba da se potrude da marže u određenim periodima budu niže. Niko neće biti oštećen, a građanima će to dobro doći”, navela je Šešlija.

Sindikat: Ministri postali aktivniji
Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da, kada je riječ o novoj vladi, postoje određeni pozitivni pomaci i osjeti se nova energija.

“Moram reći da su mnogi ministri postali značajno aktivniji, a, naravno, i sam predsjednik Vlade. Mi smo sa Vladom otvorili niz pitanja koja želimo da rješavamo. Jedan posao smo uspješno završili: prvi put smo uveli kategoriju najniže plate za visoku stručnu spremu. Naravno, mi sad očekujemo i drugi korak, a to je povećanje plata na nivou preduzeća i ustanova, te povećanje plata budžetskim i fondovskim korisnicima”, rekao je Stanković.

Sindikalci traže da se uzme u razmatranje i kontrola rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica.

“Nećemo puno postići ako cijene i dalje budu nekontrolisano rasle jer će povećanje plata jednostavno ‘nestati'”, rekao je Stanković za “Nezavisne novine”.

Čemu se nadaju poslodavci
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da su imali dobru saradnju u ova dva mjeseca – više puta su se sastajali sa premijerom, ali i ministrima.

“Podignute su aktivnosti na viši nivo, ali zasad ne možemo ništa reći po pitanju rezultata jer je ovo suviše kratko vrijeme da bi se procijenili efekti”, rekao je Škrebić.

On je kao pozitivne aktivnosti naveo rad na uvođenju minimalne i prosječne potrošačke korpe, te pomak koji se odnosi na to da se pregovori u vezi sa minimalcem završavaju krajem trećeg kvartala ili bar početkom četvrtog.

“Neki od naših najbitnijih zahtjeva jesu borba protiv sive ekonomije, potom tehnološki razvoj i reforma obrazovnog sistema. Po tom pitanju smo imali dosta sastanaka, a formiran je i Koordinacioni odbor za borbu protiv sive ekonomije. Dakle, zaista je bilo mnogo aktivnosti u protekla dva mjeseca. Nadam se da će od svih tih aktivnosti izaći i zaista pozitivni efekti, ali to ćemo vidjeti u vremenu pred nama”, poručio je Škrebić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Penzioneri: Još je rano
Risto Masleša, predsjednik Gradskog udruženja penzionera Trebinje, ocijenio je da Vlada još ne može da postigne značajne rezultate, ali ovo što je do sada urađeno, kako ocjenjuje, značajno je.

“Nisam toliko kvalifikovan da dam mišljenje o Vladi s obzirom na to da ima puno posla i pritisaka sa strane. U suštini, zadovoljni smo. Ko normalno razmišlja – bolje je da što duže penziju uživamo, nego to kolika je. Koliko smo zaradili, manje-više i primamo”, rekao je Masleša, te podsjetio da je rast penzija najavljen i za početak naredne godine.

Govoreći o cijenama on kaže da one divljaju ne samo kod nas, nego u svim državama.

“Uklapamo se: koliko je ćebe – toliko se pokrijete. Treba da shvatimo u kakvom društvu živimo, bitno je razumijevanje”, naveo je Masleša za “Nezavisne novine”.

Ekonomista: Mjere nisu realizovane
Ekonomista Milenko Stanić kaže da nije primijetio ništa novo, pa čak i ono malo ekonomskih mjera koje su promovisane na početku nisu realizovane.

“Kada je u pitanju sređivanje stanja u javnim preduzećima nema opipljivih dokaza da se išta poboljšalo. Jednostavno, Vlada trči za naslijeđenim problemima. Generalno, nema ozbiljnijih pomaka ni u jednom području. Nijedna mjera nije vidljiva u smislu utvrđivanja odgovornosti kada su u pitanju javna preduzeća”, naveo je Stanić.

Dodaje da ne vidi da je apsolutno išta urađeno u protekla dva mjeseca.

“Najveći broj problema je naslijeđen, ali je i najveći dio aktuelne vlade učestvovao i u prethodnim vladama, tako da imaju veliki stepen odgovornosti za naslijeđeno stanje”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Novi sastav Vlade
Narodna skupština Republike Srpske izabrala je 2. septembra u Banjaluci Vladu Republike Srpske koju od tada predvodi Savo Minić, koji je premijersku poziciju naslijedio od Radovana Viškovića.

U odnosu na raniji sastav postoji nekoliko izmjena: Zoran Stevanović imenovan je za ministra saobraćaja i veza, a Borivoj Golubović za ministra prosvjete i kulture. Anđelka Kuzmić imenovana je za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a Goran Selak za ministra pravde.