Kategorija: Politika

Predsjednik Milorad Dodik rekao je da su Bošnjaci zloupotrebljavali svaki institucionalni kapacitet BiH i da je u pravu predsjednik Republikanske partije u Izraelu Mark Zel, koji je poručio da je vrijeme da se hrišćani u BiH zaštite od bošnjačkog ugnjetavanja i prekoračenja ovlašćenja, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

Zel je naveo da Bošnjaci u BiH djeluju kao posrednici Irana.

„Zel je čovjek koji razumije situaciju u BiH malo više nego neki drugi. On je čovjek koji je bez oklijevanja nazivao stvari pravim imenom, tako i ovaj put“, rekao je Dodik.

Najsvježiji primjer vidi u tome što je Denis Bećirović otišao u UN i, kako kaže, lagao na Srbe, Republiku Srpsku i Srbiju, a na to po Ustavu nije imao pravo jer se u ime BiH javno mogu iznositi samo usaglašeni stavovi.

„Zato je Zel u pravu kad govori o tim uzurpacijama“, rekao je Dodik i dodao da to radi i Elmedin Konaković.

Milorad Dodik rekao je da je nova zabrana krnjeg Ustavnog suda BiH i sarajevska ujdurma pokazala da je mrak u BiH, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

Krnji Ustavni sud, kako navodi u saopštenju, zabranio je isplate iz budžeta Republike Srpske po ugovoru zaključenom 6. septembra 2025. godine, kao i budžetsko finansiranje lobističkih aktivnosti Srpske.

„Čuj, oni će još određivati za šta ćemo mi trošiti novac, je li tako? To im je intencija. Ako je tako, to je čista sarajevska ujudrma“, rekao je Dodik u Banjaluci.

Kaže da u Sarajevu mjesecima prave harangu kako Srpska radi ovo ili ono i da, pošto je promijenjena pozicioniranost Republike, pokušavaju da izmisliti priču da je to uvijek loše i kriminalno.

„Ali to sve dovodi do toga da je ovo besmisleno sve“, rekao je Dodik.

Krnji Ustavni sud BiH ocijenio je da „nisu u skladu sa Ustavom BiH“ ugovor o konsultantskim uslugama s kompanijom „Dikens end Medison Kanada“, kao i budžetsko finansiranje lobističkih aktivnosti u ime i za račun Republike Srpske preko lobističkih agencija.

Novi pristup američke administracije prema BiH počiva na dogovoru domaćih aktera, rekla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović za RTRS.

„Najveća blagodat ovog novog pristupa jeste činjenica da se stalno potencira da moraju biti domaća rješenja – ‘nemojte očekivati nametanja, nemojte očekivati da vam mi kreiramo budućnost, pokušajte na unutrašnjem planu da dogovarate stvari’. Neki moraju da se naviknu na to, nama je to sasvim u redu, ali vjerujem da se politički subjekti iz političkog Sarajeva moraju navikavati na tu situaciju, jer su oni ranije samo ispostavljali svoje želje, bili jedinstveno usmjereni protiv nas, nastojali da se zemlja centralizuje, da se smanji kapacitet Republike Srpske i uopšte konstitutivnih naroda i da sve to postane nekakva mješavina ‘svi ste vi jedno’. Sad je to jedna sasvim drugačija priča“, istakla je u Dnevniku plus.

U Bijeloj kući sastala se sa šeficom kabineta Donalda Trampa Suzi Vajls, koju opisuje kao ženu s ogromnim znanjem, iskustvom i polugama u jednoj od najsnažnijih administracija.

„Zaista cijenim priliku da razgovaramo, pogotovo što je tome bila posvećena pažnja. To nisu bili mali protokolarni susreti, koji se usput dešavaju na marginama nekog događaja. To je bio ulazak u Bijelu kuću, to je bio sastanak u Bijeloj kući i to je bio sastanak koji je trajao skoro duplo duže nego što ti sastanci inače traju“, rekla je.

Poslije toga govorila je na samitu Konkordija u Njujorku i sastala se s ambasadorom SAD pri UN Majkom Volcom. Bila je i na prijemu kod Trampa kao predsjedavajuća Predsjedništva; poziv je, kaže, stigao direktno iz Bijele kuće.

U UN govori s aspekta onoga koga predstavlja, iako u Sarajevu kažu da je to „bh. delegacija“.

„Nije bh. delegacija, da bi to bila moraju biti uključeni predstavnici tri naroda, da imate ljude po funkciji koji bi trebalo da budu tu. Ti trikovi više ne piju vodu, svijet se mijenja“, naglasila je.

Susrete vidi kao dobru vijest za Srpsku i znak da se mijenja odnos prema Srbima i Srbiji. Odnosi sa SAD relaksirani su od Trampovog dolaska. Politika Vašingtona prema BiH, kaže, jasna je: mir i stabilnost, bez bezbjednosnih izazova.

Pristup više nije centralistički, podređen Sarajevu i jednom narodu.

„Sad je to drugačije. Taj pristup je izbalansiran.“

Drugačiji je i odnos prema međunarodnoj superviziji.

„Otišao je Kristijan Šmit, imamo neku situaciju koja se vezuje za OHR gdje je jedan čovjek izabran da vrši neku poziciju prvog čovjeka u OHR-u, odnosno visokog predstavnika, iako je sve to prilično nejasno sa aspekta onog što je propisivao Dejton. To više nije sastavni dio političkog miljea. OHR je ovdje godinama bio gotovo kao politička partija, ali jedna nadpolitička partija koja je diktirala svim drugima šta treba da rade. Toga više nema“, jasna je Cvijanović.

Zaključuje da SAD i Srpska dijele suverenistički pristup i da sve treba da bude dogovor domaćih aktera, bez nametanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp daje nadu da se prave vrijednosti mogu vratiti i zato smo ga podržali, rekao je Milorad Dodik u podkastu Vejna Elina Ruta, prenosi RTRS.

Povratkom Trampa u Bijelu kuću, kaže, stvorile su se okolnosti da se čuje i glas Republike Srpske. Ističe odličan odnos s Vladimirom Putinom i da u Evropi nema ozbiljnih lidera.

Tramp, po njemu, nije za globalizam i cijeni nacionalne identitete, za razliku od demokratskih administracija, posebno u mandatu Džozefa Bajdena. Demokrate su, kaže, promovisanje globalizma i lažnim narativom sličnim ratnom periodu obračunavale sa Srpskom.

„Tramp je nada čovječanstva i on je razbio nešto što je svijet vuklo u totalni haos i propast. I mi smo vidjeli jedna otvorena vrata, jednu mogućnost da nas neko čuje. Ne mora da nas posluša ali čuje jednostavno i o našim patnjama i onome svemu što je bilo i za nas teško u istorijskom pogledu“, rekao je Dodik.

Godinama je Srpska ukazivala na pokušaje političkog Sarajeva da napravi unitarnu, centralizovanu BiH bez nacija. Iako aktuelna američka administracija zagovara dejtonski koncept, Dodik ga smatra neodrživim.

„Da su uveli Sud koji ne postoji u Ustavu, da su uveli Tužilaštvo koje ne postoji u Ustavu. Da su nam doveli stranca da nam nameće zakone koji ni ne postoje u Dejtonskom sporazumu. I sve to smo živjeli ovih 30 godina. Zato je za nas Tramp veliko oslobođenje i velika nada, prozor u neku slobodu“, kazao je.

Osvrnuo se i na odnose s Izraelom, koje vidi kao unaprijeđene. Srbe i Jevreje, kaže, veže stradalnička istorija. Poslije napada Hamasa 7. oktobra 2023. Izrael nije smio da ćuti.

„Јa sam podržao Izrael. Smatram da je sve što je učinio tada od 7. 10. učinio opravdano. Izrael ne smije da trpi takve udarce i da mora da uzvrati… Nema mjere koja ne dozvoljava da se to pitanje uzvrati, oni koji su ubijali djecu jevrejsku morali su da računaju s tim“, istakao je Dodik.

Kaže da Srpska ima dobre odnose i s SAD i s Rusijom, a da je EU izgubila vrijednosti na kojima je osnovana.

„To su neke okolnosti u kojima sam ja pokušao da održim odnose i sa Rusijom i sa Amerikom. Sa Briselom to je gotovo nemoguće. Tamo su prevladali migranti koji su sada srušili društveno tkivo Evrope. Evropoa nema perspektivu, ona je gubitnička“, uvjerava Dodik.

Evropa, dodaje, nema lidere ni sirovine, a politiku bazira na neosnovanom strahu od Putina i Rusije.

Predsjednik SDS-a i kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša večeras je potvrdio autentičnost snimka i prvi put javno priznao da je 7. jula održao sastanak s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, piše BL Portal.

Javnost do danas o tom sastanku nije bila obaviještena. Poslije objave snimka otvorilo se pitanje zašto je Blanuša išao kod Dodika i zašto to ranije nije objašnjeno.

Blanuša tvrdi da nije bilo tajne političke pozadine, već problema SDS-a s američkim sankcijama, blokadom stranačkog računa i nemogućnošću finansiranja iz budžeta.

„U pitanju je sastanak mene kao predsjednika SDS-a sa predsjednikom SNSD-a, Miloradom Dodikom, koji se dogodio početkom jula. I to ništa nije tajno, skriveno, konspirativno“, rekao je Blanuša.

„Mi smo sve učinili što je bilo u našoj moći da dobijemo novac koji nam po zakonu sljeduje, ali su institucije ignorisale odluku suda. Zato je ovaj sastanak bio održan. To je cijela priča“, naveo je.

Priznanje je stiglo poslije burnog dana u kojem su se oglasili Ljubiša Petrović i Nebojša Vukanović.

Gradonačelnik Bijeljine i član Predsjedništva SDS-a Petrović objavio je snimak na Fejsbuku i zatražio javno objašnjenje, navodeći da o susretu nisu znali ni većinsko članstvo ni javnost. Posebno mu smeta što se sastanak desio dok SDS u kampanji govori o promjenama i kritikuje vlast SNSD-a.

„Narod zahtijeva hitan odgovor, objašnjenje od Branka Blanuše“, poručio je Petrović i pitao zašto je 7. jula otišao u zgradu povezanu s porodicom Dodik.

Vukanović tvrdi da je snimak dobio prije nego što je izašao u javnost, da je zvao Blanušu, da je ovaj potvrdio autentičnost i da mu je rekao da bi objava bila politički pogubna te da on snimak neće objaviti da ne nanese štetu kandidatu opozicije.

Vukanović iznosi i teže optužbe: da je susret bio tajni i zašto je Blanuša razgovarao s Miloradom i Igorom Dodikom. Na snimku se vidi susret Blanuše i Igora Dodika kod lifta po izlasku iz prostorije, bez čujnog sadržaja razgovora. Povezao je slučaj i s navodnim susretom Draška Stanivukovića i Igora Dodika i pozvao Blanušu da izađe pred javnost.

SNSD prema Ujedinjenoj Srpskoj nije bio korektan partner na nivou BiH. Ako US ponovo ima poslanika, tu saradnju treba preispitati, rekao je u intervjuu za Srpska Info nosilac liste te stranke za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković.

„Ako ja budem poslanik ili ako Ujedinjena Srpska bude imala nekog drugog poslanika, naravno da će to trebati sve preispitati“, rekao je.

Kaže da su od formiranja Savjeta ministara bili vjeran partner, ali da se nisu slagali što su ministarstva dobile stranke bez poslanika u Predstavničkom domu, a US s mandatom nije. Koalicioni sporazum na nivou BiH nikad nije potpisan, iako je usmeno usaglašavan. Kadrovska pitanja, posebno s istoka Srpske, nisu naišla na razumijevanje. Ministri često nisu dolazili na sjednice Doma, ili su slali pomoćnike.

„Zato smatram da SNSD nije prema Ujedinjenoj Srpskoj bio korektan partner na nivou Bosne i Hercegovine.“

Na nivou Republike Srpske, dodaje, sporazum je bio na zdravim temeljima i „99 odsto je bilo ispunjeno sve ono što je dogovoreno“.

Prioritet mu je odbrana nadležnosti RS i institucija pravne države. Kao zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma predložio je zaključak da visoki predstavnik ne može da donosi zakone. Stav je, kaže, otišao Ustavnom sudu BiH kao izjašnjenje Doma, prvi put od osnivanja BiH. Bio je i protiv sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH u Sarajevu.

Izjave ministra odbrane Zukana Heleza da međunarodna zajednica povuče potpis sa stvaranja RS ocjenjuje populizmom i nerealnim. Potpisnici Dejtona, podsjeća, bili su SRJ, Hrvatska i RBiH, a Srbija je potpisivala u ime Srpske. Jednostrani raskid sporazuma nije moguć.

Optimističan je oko mosta Srbac–Davor. Savjet ministara zadužio je Ministarstvo komunikacija i transporta da razmotri inicijativu. U sedam godina na Savi su podignuta tri mosta — Gradiška, Svilaj i Rača. Srbac je, kaže, jedina pogranična opština na Savi bez mosta.

Na izborima US očekuje veći broj glasova i poslanika.

„Možemo očekivati preko 40.000 glasova kao Ujedinjena Srpska i veći broj poslanika.“

Kandidate vidi kao najbolje, a lokomotivu liste u IJ 3 Nenada Stevandića. Slogan stranke veže za „dobru, pravu i zdravu“ Republiku Srpsku.

Deset godina od referenduma na kojem je ogroman broj glasača potvrdio 9. januar kao Dan Republike Srpske nije samo sjećanje na jedan dan glasanja, već i obaveza da Srpska čuva ustavne nadležnosti, jača institucije i ima povjerenje u narod, poručio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan u kolumni za Medijski sistem RS, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

Pitanje 25. septembra 2016. glasilo je: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“ Potvrdno je odgovorilo 99,81 odsto onih koji su izašli na glasanje, odnosno 677.771 glasač, prema rezultatima koje je konstatovala Narodna skupština.

„Dejtonski ustavni položaj Srpske neće se očuvati prigodnim izjavama. Čuva se znanjem, upornošću, odgovornim odlukama i spremnošću da se o najvažnijim pitanjima razgovara i dogovara direktno sa narodom“, istakao je Karan.

Imao je čast da predsjedava Republičkom komisijom za sprovođenje referenduma i zato, kaže, ne govori samo kao profesor ustavnog prava. Tada je Srpska pokazala da o pitanju od najvećeg javnog značaja može da pita narod, a narod da brani identitet.

Podsjeća da je Ustav BiH Aneks 4 Dejtona i da član I/3 izričito kaže da se BiH sastoji od dva entiteta. Član III/3.a) predviđa da funkcije koje nisu izričito date institucijama BiH pripadaju entitetima. Republika Srpska, njeno ime, institucije i nadležnosti dio su dejtonskog poretka.

Deveti januar 1992. datum je nastanka Republike Srpske. Karan piše da je Srpska nastala prije ratnih sukoba i formirana da se ne bi ponovio genocid nad srpskim narodom. Član 77. Ustava RS daje Narodnoj skupštini ovlašćenje da raspiše referendum.

Otvoreno navodi i spor: Ustavni sud BiH 2015. utvrdio je da odredba Zakona o praznicima kojom je 9. januar bio Dan Republike nije u saglasnosti s Ustavom BiH. U septembru 2016. privremenom mjerom obustavio je primjenu odluke o raspisivanju referenduma, a poslije glasanja poništio rezultate.

Karan se s tim pristupom ne slaže, ali ne prećutkuje odluke Suda. Srpska je polazila od ovlašćenja da pita građane o pitanju iz nadležnosti Skupštine; Sud je smatrao da se ponovo odlučivalo o onome o čemu je već presudio.

„Međutim, ono što nijedna naknadna odluka ne može promijeniti jeste činjenica da je izjašnjavanje održano i da su građani na postavljeno pitanje dali svoj kristalno jasan odgovor. Referendum je održan, a narodna volja je iznad svake institucije, pa bio to i Ustavni sud BiH.“

Referendum, zaključuje, nije stvorio novu nadležnost, već institucionalno iskustvo da Srpska može da iznese izjašnjavanje i pod pritiskom. To je nasljeđe 25. septembra 2016.

Ujedinjena Srpska pokrenula je nagradnu igru na društvenim mrežama, a za učesnike koji tačno odgovore na tri pitanja pripremljeni su različiti pokloni – majice, dresovi, duksevi i šuškavci sa obilježjima stranke.

Kako je navedeno u objavi, učesnike očekuju tri pitanja koja se odnose na predsjednika Ujedinjene Srpske dr Nenada Stevandića, istorijat stranke i njen identitet.

Prvo pitanje odnosi se na godinu rođenja dr Nenada Stevandića, drugo na godinu osnivanja Ujedinjene Srpske, dok se od učesnika u trećem pitanju traži da odgovore koja stranka u Republici Srpskoj, prema kriterijumu navedenom u objavi, ima „najbolji vizuelni i nacionalni identitet“.

Za one koji odgovore tačno na sva tri pitanja predviđeni su različiti komadi promotivne garderobe Ujedinjene Srpske – od majica i dresova do dukseva i šuškavaca.

Što je bliži izborni dan, Centralna izborna komisija BiH češće priznaje probleme. Fali kadrova u lokalnoj izbornoj administraciji, kasne obuke, isporuka softvera, pravovremena konfiguracija uređaja i testiranje funkcionalnosti, prenosi RTRS.

Umjesto da rješava nagomilane propuste, Komisija se i dalje primarno i retroaktivno bavi analizom društvenih mreža i objava političkih subjekata, što je, požalili su se na sjednici, dodatno opterećuje.

Na testnim izborima su pali, pa je za javnost odgovornost pokušana da se prebaci na dobavljača. Političkim subjektima koji su iskazali sumnju u najavljenu „izbornu revoluciju“ za 4. oktobar izricane su novčane kazne od hiljada do desetina hiljada maraka, pod plaštom zaštite izbornog integriteta.

U završnici priprema opravdanje za neriešene probleme traži se u mnoštvu prijava protiv političkih subjekata i kandidata zbog navodnog kršenja Izbornog zakona. Već su izrečene kazne veće od 800.000 maraka. Na rješavanje čeka 698.000 prijava pojedinaca, političkih oponenata ili nevladinog sektora.

Izražavam zadovoljstvo što je Doboj najbrže rastući brend u Republici Srpskoj od svih gradova i radujemo se mandatima iz Doboja – poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić na tribini u ovom gradu.

On je naglasio da je Ujedinjena Srpska pokazala čvrsto vođenje nacionalne politike i odličan ekonomski koncept usmjeren na razvoj, zapošljavanje i bolje poslovanje svih državnih preduzeća, čiji će se novac kasnije upotrijebiti za razvoj, a ne za pokrivanje gubitaka sredstvima Vlade.

„Takođe, želim da kažem da smo danas počeli da u kampanju unosimo i one projekte koji su uspješni. Danas počinje realizacija inicijative za prevenciju maloljetničke narkomanije. To smo prije godinu dana osmislili i usvojili u Narodnoj skupštini. To je program testiranja škola, površina, klupa, zbornica, otpadnih voda da bi se našlo prisustvo čestica koje imaju veze sa opojnim drogama, da bi se napravila velika studija, da znamo sve u Srpskoj, da se uključi Ministarstvo unutrašnjih poslova i da na kraju, uz saglasnost roditelja, testiramo i svu djecu, da nađemo vrijeme kada ih možemo izvući iz kandži droge. To je možda najbolji projekat u istoriji Republike Srpske“, izjavio je Stevandić.

Dakle, dodao je on, pored nacionalne politike i dobre ekonomske politike, US pokazuje i brigu o najvažnijoj kategoriji, a to su djeca u Republici Srpskoj.

„Ponosan sam što je Ujedinjena Srpska vlasnik, autor i promoter svih tih dobrih stvari“, zaključio je Stevandić.

Rade Tešić, nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz Izborne jedinice 5, podsjetio je da je Ujedinjena Srpska u ovom dijelu Republike snažno konsolidovala redove u posljednjih godinu dana.

„Prisutni smo na svim brdima oko Doboja i u samom gradu Doboju. Prisustvo ljudi večeras pokazuje kolika je podrška Ujedinjenoj Srpskoj. I iz Doboja, odnosno iz ove izborne jedinice, očekujemo direktan mandat u Narodnoj skupštini. Moramo početi da razmišljamo lokalno, a da djelujemo globalno i baš zato ovaj put moramo istrajati na tome da imamo svog poslanika koji će biti glas ovog dijela Republike Srpske“, izjavio je Tešić.

Mirjana Blagojević, kandidat za poslanika u Predstavničkom domu PS BiH, kaže da joj je cilj da djeluje na poboljšanju obrazovanja, budući da je po struci učiteljica.

„Da krenemo sa lokalnog nivoa, stignemo do Sarajeva i pošaljemo poruku da nam je obrazovanje bitno i da korijenite reforme obrazovanja moraju krenuti, pa neka to bude iz Doboja i iz jedne Velike Bukovice. Naravno, tu je i zaštita interesa Republike Srpske u Sarajevu“, najavila je Blagojevićeva.