Kategorija: Politika

  • Dodik: Njemačka nije dobronamjerna prema narodima koji žive u BiH

    Dodik: Njemačka nije dobronamjerna prema narodima koji žive u BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Njemačka svojom jednostranom politikom i uplitanjem u sve što postoji u BiH pokazuje da nije dobronamjerna prema narodima koji ovdje žive, što je posljedica promašene politike aktuelnih vlasti u toj zemlji, čiji se rezultati mogu vidjeti na ulicama najvećih njemačkih gradova.

    – Izjava njemačkog ambasadora da je Denis Bećirović jedan od najvažnijih sagovornika Savezne Republike Njemačke pokazuje koliko o samoj strukturi BiH nema pojma. Možda je njima Bećirović važan, ali u cijelom sistemu BiH njegov kapacitet je takav da bez druga dva predstavnika u Predsjedništvu ne može ništa”, napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je istakao da je činjenica da im je Bećirović jedini sagovornik jer su svojim neprijateljskim stavovima učinili nemogućim bilo kakav dijalog sa predstavnicima Srpske.

    – A ako ambasador ne zna, evo prilike da sad sazna – bez Republike Srpske i njenih predstavnika u BiH se ne može ništa, i bilo bi dobro da pokažu poštovanje prema toj nezaobilaznoj činjenici – naveo je Dodik.

  • Cenzus od 5 odsto visi nad glavom partnera SNSD u vlasti

    Cenzus od 5 odsto visi nad glavom partnera SNSD u vlasti

    Demokratski narodni savez (DNS) Nenada Nešića, Narodna partija Srpske (NPS) Darka Banjca, Socijalistička partija Srpske (SPS) Gorana Selaka i Lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, danas ne bi imali svoje poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je cenzus za ulazak u parlament iznosio pet odsto.

    UPredstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH danas, takođe, DEMOS Nedeljka Čubrilovića ne bi imao nijednog poslanika, kao ni Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića da je dogovor o podizanju cenzusa između SNSD, HDZ i „Trojke“ postignut prije održavanja prošlih opštih izbora, umjesto prije nekoliko dana.

    Isto tako, „milimetar“ iznad cenzusa u NS RS našla bi se Ujedinjena Srpska (5,11 odsto), DEMOS (5,46), kao i Socijalistička partija Petra Đokića (5,92 odsto).

    Naime, na nedavnom sastanku lidera vladajuće koalicije na nivou BiH, koji je održan na imanju aktuelnog predsjednika Srpske u Bakincima kod Laktaša, jedan od najintrigantnijih detalja dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH bio je onaj o podizanju cenzusa sa dosadašnjih tri na pet odsto, kad su u pitanju opšti izbori, odnosno na četiri odsto, kad je riječ o lokalnim izborima.

    Varljivi cenzus

    Prema zvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) BiH sa opštih izbora održanih 2022. godine, od stranaka iz vladajuće koalicije DNS je osvojio 4,46 odsto, NPS 3,27, a SPS 3,11 odsto podrške birača. Takođe, Lista „Za pravdu i red“ na prošlim opštim izborima osvojila je 4,93 odsto glasova, čime je, takođe, „za dlaku“ ostala ispod cenzusa koji je kao jedno od rješenja dogovoren na nedavnom sastanku Milorada Dodika, Dragana Čovića, Nermina Nikšića, Elmedina Konakovića i Edina Forte o predstojećim izmjenama Izbornog zakona BiH.

    – Očigledno je da bi Dodik ostao bez koalicionih partnera ako bi cenzus bio pet odsto i ako bi bili fer izbori. Znamo da su Goran Selak, Nenad Nešić i razjedinitelji Nenada Stevandića bili na tom varljivom cenzusu i da su dobili mandate u nekim ranim jutarnjim časovima. Jasno je da kada bi bilo fer izbora, najmanje 50 odsto stranaka koje su sada parlamentarne ne bi ušle u Narodnu skupštinu Republike Srpske – kaže za Srpskainfo lider Liste „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović.

    Ističe da je Lista „Za pravdu i red“, uprkos svim „krađama i zloupotrebama koje su se dešavale na prošlim opštim izborima“, dobila podršku pet odsto birača.

    – Mi smo u stalnom rastu i nemamo strah da ne bi prešli cenzus. Nama bi to odgovaralo, ali mislim da prije toga treba riješiti brojna druga pitanja poput političke trgovine i korupcije, zloupotrebe javnih resursa, funkcionerske kampanje, skenera, brojanja glasova, predstavljanja na javnom RTV servisu… Ključno je pitanje da se utvrdi kakva je stvarna volja građana, da se onemogući dopisivanje glasova i prekrajanje izborne volje. Takođe, potrebno je obezbijediti fer uslove i da se prestane sa zloupotrebom javnih resursa i partijskim zapošljavanjem bez konkursa. Kad bi se zaustavile sve ove zloupotrebe, pitanje je da li bi Milorad Dodik i njegova partija prešli cenzus, jer znamo kako funkcioniše ovaj sistem i da većina glasova koje uzme vladajuća koalicija jesu korupcionaški glasovi, koji se kupuju sistemom kapilarne korupcije i sigurnih glasova preko zapošljavanja – kaže Vukanović.

    Cenzus od pet odsto bi, prema njegovim riječima, bio dobar i zbog toga što bi „ukrupnio“ političku scenu.

    – Moguće je i da bi donekle smanjio političku korupciju, ali šta će nam i takav cenzus ako imamo ovakvu vrstu sistema u kome se ljudi kupuju kao na pijaci i ako je u prošlom sazivu Narodne skupštine više od trećine poslanika promijenilo dres? Nezamislivo je da sam prije dobio poziv da gostujem na televiziji Teheran nego na televiziji Republike Srpske, kao lider parlamentarne stranke u Narodnoj skupštini. Ako imate javni RTV servis koji vodi najprljaviju moguću kampanju protiv političkih protivnika režima, kako se može govoriti o bilo kakvim fer izborima – pita Vukanović.

    Pročišćavanje scene
    Lider SPS, Goran Selak, čija bi partija takođe ostala ispod cenzusa da je umjesto tri iznosio pet odsto, isto tako tvrdi da nema ništa protiv „pročišćavanja političke scene“ u Republici Srpskoj i BiH.

    Goran Selak SPSFOTO: SPS
    – Možda je zaista previše političkih partija, a kod nas ih u parlamentu ima 11. Prema informacijama s kojima raspolažemo, a tiču se nedavnog sastanka lidera vladajuće koalicije na nivou BiH, dobro je da su dogovorene zatvorene liste, dobro je da su partije vlasnici mandata, dobro je da se razmišlja o podizanju cenzusa na lokalnom, republičkom i zajedničkom nivou vlasti – kaže Selak za Srpskainfo.

    Međutim, on ističe da su to stvari o kojima „treba razgovarati sa svima na političkoj sceni, kako u Republici Srpskoj, tako i u BiH“.

    – Vidimo da je Srbija bila na pet odsto cenzusa, a sada ga je spustila na tri odsto. Crna Gora je takođe zadržala tri odsto. Važno je da li se cenzus odnosi samo na lokalnu zajednicu ili na izbornu jedinicu, kao što je postavljen cenzus u izbornim jedinicima u Hrvatskoj. To je sve stvar dogovora i samog zakona. Što se tiče unapređenja izbornog procesa u pogledu skeniranja, to ćemo svakako podržati – poručuje Selak.

    Politički analitičar Tanja Topić smatra da je ideja o podizanju cenzusa sa tri na pet odsto, prije svega, došla od lidera vladajuće političke partije u Republici Srpskoj

    – Mislim da je to prijedlog koji dolazi iz Banjaluke, odnosno Laktaša i da je on vrlo zanimljiv. Ne bih rekla da je osnovna ideja tog prijedloga bila da se smanji haos na političkoj sceni, postojanje bezbroj političkih subjekata i partija koje se samo na izborima pojave kao bljesak munje kako bi ostvarili određene dilove, kalkulacije, prodaju mjesta u biračkim odborima i tome slično. Ono što se, zapravo, vrlo jasno vidi jeste to da bi podizanje cenzusa značilo čišćenje metlom dojučerašnjih i sadašnjih koalicionih partnera SNSD, jer znamo da mnogi od njih ne bi prešli novi izborni prag. To bi, takođe, išlo u prilog velikim i jakim etnonacionalnim partijama koje bi onda potpuno zagospodarile političkom scenom, a bio bi izuzet ucjenjivački kapacitet malih političkih partija koje su do sada vrlo vješto učestvovale u raspodjeli političkog kolača – ocjenjuje Topićeva.

  • Dodik: Lagumdžija nije imao odobrenje Predsjedništva

    Dodik: Lagumdžija nije imao odobrenje Predsjedništva

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ambasador BiH pri Stalnoj misiji UN Zlatko Lagumdžija nije imao odobrenje Predsjedništva BiH da se svrstava ni na jednu stranu prilikom današnje rasprave o dešavanjima u Ukrajini.

    • Republika Srpska, bez čijeg pristanka se ne mogu donositi nikakve odluke u ime BiH, sve vrijeme apeluje da dođe do uspostavljanja mira. Podrška za nastavak oružanog sukoba neće donijeti ništa dobro ukrajinskom narodu – istakao je Dodik reagujući na to što je Lagumdžija u ime BiH potpisao saopštenje kojim “pozivaju Rusije da prekine agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine”.

    Dodik je podsjetio da se Srpska od početka sukoba zalaže za neutralan stav.

    • Od početka sukoba Srpska je protiv svrstavanja na bilo čiju stranu i smatramo da je to jedini ispravan stav, tako da BiH niti bilo ko u njeno ime može da potpisuje neka saopštenja mimo sasglasnosti sva tri člana Predjedništva u čijoj je nadležnosti spoljna politika – poručio je Dodik.
  • Cvijanović: Lagumdžija u lično ime potpisao nečije saopštenje, iza toga ne stoji BiH

    Cvijanović: Lagumdžija u lično ime potpisao nečije saopštenje, iza toga ne stoji BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da to što je ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija u lično ime potpisao nečije saopštenje, ne znači da iza toga stoji BiH, niti njena vlada koje inače nema.

    Na pitanje Srne da prokomentariše to što je BiH među 47 zemalja svijeta čije su vlade potpisale zajedničko saopštenje kojim “pozivaju Rusije da prekine agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine”, Cvijanovićeva je naglasila da je, da bi nešto bilo stav BiH, potrebno da bude usaglašeno u Predsjedništvu koje je jedino nadležno za kreiranje spoljne politike.

    • U ovom slučaju nije traženo mišljenje Predsjedništva, što znači da je ambasador pri UN, sam ili u dogovoru sa ministrom spoljnih poslova, opet zaobišao proceduru i posegao za samovoljom koja izlazi izvan okvira ustavnog i institucionalnog djelovanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da to znači da ovdje vjerovatno ima posla i za tužilaštvo, jer ambasador nije mogao nešto potpisati u “ime Vlade BiH”, prvo jer BiH nema vladu, a kao drugo zato što je za spoljnu politiku zaduženo Predsjedništvo BiH, a ne ambasadori koji su dužni da je provode.

  • SAD podržava napore političkih lidera

    SAD podržava napore političkih lidera

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država se oglasila danas povodom aktuelnog pitanja izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, samo nekoliko sati nakon što je predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović, kao učesnik nedavnih pregovora o ovom pitanju, predstavio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

    Iz ambasade ističu kako je je pitanje provođenja odluka Europskog suda za ljudska prava ključno, te da se najistaknutija od tih odluka tiče izbora Predsjedništva BiH, što ne moze biti regulisano samo izmjenama Izbornog zakona.

    Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko odluka u kojima se domaćim političkim liderima nalaže da izmijene Dejtonski sporazuma, a EU je naglasila da Bosna i Hercegovina ne može ući u EU bez toga, podsjeća se u saopštenju ambasade.

    –Najistaknutije od ovih odluka odnose se na tročlano predsjedništvo zemlje. Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju napore političkih lidera zemlje da postignu kompromise potrebne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način da ga usklade s presudama Europskog suda za ljudska prava – poručuje se iz ambasade SAD-a.

    Ističu kako to “nije moguće učiniti izmjenama Izbornog zakona BiH,” te da su potrebni i ustavni amandmani.

    –Međunarodni pravni stručnjaci, uključujući Venecijansku komisiju, bili su nedvosmisleni po tom pitanju tokom razgovora o izbornoj reformi s političkim strankama 2021. i 2022. u kojima su posredovale EU i SAD. Ova temeljna pravna činjenica nije se promijenila – podvlači se u saopštenju.

    Podsjećamo, predstavljajući prijedlog izmjena Izbornog zakona, Čović je kazao da su lideri procijenili kako je trenutno “teško stvoriti ambijent da je dvotrećinski to moguće u Parlamentu BiH” te dodao:

    –Ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti jedan odnos koji ,svi danas kada pričamo da jedan narod drugom bira člana Predsjedništva u konkretnom mom slučaju-, prenosi N1.

  • Dodik: Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore

    Dodik: Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore

    Republika Srpska ostaje konstruktivan partner u svim procesima na putu BiH ka Evropskoj uniji. I ovaj put idemo s povjerenjem da će predstavnici “trojke” ostati posvećeni zajedničkom cilju u vezi s kojim postoji konsenzus svih strana, a to je evropski put, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Naveo je da je to jedini put kojim BiH može ići naprijed.

    • Јasno je da optužbe koje dolaze od strane SDA prave problem “trojki”, ali interes svih stranaka trebalo bi da bude na reformama koje će je učiniti funkcionalnijom i stabilnijom – istakao je Dodik.

    Naveo je da su dijalog i dogovor osnova za tu stabilnost i funkcionalnost, a to je ono što je SDA godinama pokušavala da zaobiđe.

    • Nismo naivni da mislimo da i predstavnici “trojke” ne bi pokušali nešto slično, ali jasno je da nemaju kapacitet za tako nešto, te da su u tom kontekstu svjesniji da ne mogu više proći priče o dominaciji Bošnjaka nad druga dva konstitutivna naroda i to se vidi u njihovoj spremnosti na razgovor – izjavio je Dodik.

    Dodik je rekao da je svoje prave namjere SDA pokazala najavljenim blokadama.

    • Ali to nas neće spriječiti da i dalje aktivno radimo i učinimo sve da se potrebne reforme sprovedu. Izjave Bakira Izetbegovića pokazuju njegov očaj, jer je dotakao dno. Nazivati kriminalca Mehmedagića patriotom može samo ili zabludnjeli čovjek, ili onaj koji je u velikom strahu od toga šta bi se sve moglo otkriti u narednom periodu. Taj patriota, kako ga naziva Izetbegović, radio je po njegovom nalogu – naveo je predsjednik Srpske.

    Kaže da su od zajedničkih institucija napravili SDA institucije i svojim opasnim djelovanjem rasturali su BiH, a za sve to imali su podršku stranaca.

    • Sada su ovdje neki novi ljudi, koji su bili dio tih struktura, i kod njih primjećujemo izjave koje su na tragu vremena kada se SDA za sve pitala, ali oni nemaju taj kapacitet niti mogu ići toliko daleko ni uz podršku stranaca, jer SNSD je pobjedom na prošlim izborima obezbijedio da glas Srpske bude nezaobilazan. Želimo da se dogovaramo i uradićemo to, ali na ovom prostoru Bošnjaci nikada neće dominirati i sporvoditi svoj plan. Tu im neće pomoći ni Amerika, ni Britanija, ni Njemačka, kao ni pravi, a ni lažni predstavnici stranog faktora. I ne zato što to kažem ja, nego zato što tako piše u Ustavu i u svim dokumentima na kojima se BiH održava i na kojima počiva pravo – naveo je Dodik.

    Dodik podsjeća da se februar približava, te dodaje da je posljednji sastanak dao dovoljno prostora za optimizam.

    • Republika Srpska će ostati pri svojim stavovima, a nadamo se da “trojku” neće obeshrabriti optužbe iz SDA. BiH je bila predugo zarobljena i zaglavljena zbog njihovog opasnog djelovanja i predstavnici Bošnjaka mogli su da nauče nešto iz toga – rekao je Dodik.

    Poručo je da je lažna građanština potrošen projekat i iluzija u BiH.

    • Republika Srpska želi da Federacija jednako uspješno funkcioniše, da dobiju budžet, da se stvari pokrenu, da se rade projekti i u jednom i u drugom dijelu, da sarađujemo i da se poštujemo. Želim da vjerujem da je uspješna saradnja zasnovana na uzajamnom poštovanju moguća i da će napor koji pokazuju svi predstavnici stranaka na vlasti prepoznati i EU. Učinjeno je dosta toga i Evropa će ovaj put svojim odlukama pokazati da li je ozbiljna prema BiH. Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore i učini proces kredibilnim. Sve drugo bi ojačalo nepovjerenje – zaključio je Dodik.
  • Čović predložio kako bi se birali članovi Predsjedništva BiH

    Čović predložio kako bi se birali članovi Predsjedništva BiH

    Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) kazao je da je danas partnerima iz vlasti, SNSD i strankama “trojke”, poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH, i da je njime, prema koalicionom dogovoru, unesena izmjena koja se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    Čović je, pojašnjavajući detalje dokumenta, rekao da se ne radi o prijedlogu HDZ-a BiH, već svih stranaka iz koalicije, a koji je dogovoren na sastanku u Laktašima, i da prema njemu ne postoje izmjene u načinu biranja srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali se za izbor hrvatskog člana dodaje nova uslovna kategorija.

    “S obzirom da nije moguće postići dogovor o izmjeni Ustava, ponuđeno je rješenje koje će onemogućiti da jedan narod bira predstavnika nekog drugog naroda kada je u pitanju tročlano predsjedništvo. Dakle, onaj ko pobijedi na listi Hrvata moraće zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane. Ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 odsto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva”, pojasnio je Čović.

    Predsjednik HNS dodao je da osim izbora članova Predsjedništva, izmjene Izbornog zakona BiH imaju još dva elementa: dio koji se odnosi na Centralnu izbornu komisiju i dio koji se odnosi na tehnička pitanja ili transparentnost integriteta izbornog procesa.

    Čović je ponovio kako se nada da će izmjene Izbornog zakona biti usvojene do kraja februara u Parlamentarnoj skupštini BiH, a sa njima i set evropskih zakona, a sve kako bi BiH u martu dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

  • Dodik odgovorio OHR-u: Šmit ne zastupa nikoga i ništa

    Dodik odgovorio OHR-u: Šmit ne zastupa nikoga i ništa

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da OHR nema ništa s evropskim putem BiH niti s evropskim vrijednostima i nego je potpuna negacija svih evropskih demokratskih standarda.

    Dodik je istakao da lažni visoki predstavnik pokušava da održi lažnu priču o tome da zastupa evropske vrijednosti.

    “On ne zastupa nikoga i ništa”, poručio je Dodik na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna.

    Lideri političkih stranaka koje učestvuju u vlasti na nivou BiH na sastanku u Laktašima 18. januara postigli su značajan napredak o pitanju Izbornog zakona BiH koji će se finalizirati tokom februara, a postignut je i važan iskorak o ključnim pitanjima vezanim za evropski put BiH, saopšteno je iz SNSD-a nakon sastanka.

    Iz OHR-a su danas za N1 naveli da vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama u demokratskim izborima, te da je “svaki lažni glas prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokratije”.

    Dodik je u autorskom tekstu za portal “dodik.net” rekao da evropski put je jedini put kojim BiH može ići naprijed, ističući da Republika Srpska ostaje konstruktivan partner u svim procesima na putu BiH ka EU.

    Dodik je naglasio da Srpska ovaj put ide s povjerenjem da će predstavnici “trojke” ostati posvećeni zajedničkom cilju u vezi s kojim postoji konsenzus svih strana, a to je evropski put.

    “Jasno je da optužbe koje dolaze od SDA prave problem ‘trojki’, ali interes svih stranaka trebalo bi da bude na reformama koje će je učiniti funkcionalnijom i stabilnijom. Dijalog i dogovor su osnova za tu stabilnost i funkcionalnost, a to je ono što je SDA godinama pokušavala da zaobiđe. Nismo naivni da mislimo da i predstavnici ‘trojke’ ne bi pokušali nešto slično, ali jasno je da nemaju kapacitet za tako nešto, te da su u tom kontekstu svjesniji da ne mogu više proći priče o dominaciji Bošnjaka nad druga dva konstitutivna naroda i to se vidi u njihovoj spremnosti na razgovor”, naglasio je Dodik.

  • Stevandić: Srpska se ne plaši stranih ambasada i OHR-a; Ostaje da vidimo plaši li se trojka

    Stevandić: Srpska se ne plaši stranih ambasada i OHR-a; Ostaje da vidimo plaši li se trojka

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kaže da je zadovoljan dogovorom stranaka koje čine koaliciju na nivou BiH. On je poručio da je srpska strana pokazala da se ne plaši stranih ambasada i OHR-a, a da je sada red da to pokaže i “trojka”.

    Sastanak je bio bolji nego što sam lično očekivao, jer prošli sastanci nisu davali utisak da zajedno nađemo rješenja.Budući da smo sve o svemu dogovorili, o izborima, cenzusu, listama, o vlasništvu partije nad mandatom, operativnim stvarima i na kraju i o izbornom zakonu i modernim tehnologijama koje će biti uključene u njegovu implementaciju. Dogovarali smo se i o Ustavnom sudu, odnosno da domaći dogovor ima prednost nad stranim dogovorima. Držim se i dalje toga što je dogovoreno, ali vidim da postoje pokušaji da to bude na neki način opozvano ili da se promijeni ili da se učesnici dogovora odreknu dogovorenog – kaže Stevandić.

    Stevandić poručuje da se može uzeti čitav jedan blok od DF-a, SDA i nekih malih ekstremističkih stranaka koje traže kanal uticaja preko stranih ambasada da bi zadržali krizno vrijeme u kome se SDA najbolje snalazi.

    • Mi iz Srpske smo učinili najbolje što smo mogli. Ne plašimo se ni stranih ambasada, ni OHR-a, ni opozicije. Ostaje da vidimo koliko se “trojka” plaši stranih ambasada i OHR-a. Ukoliko se ni oni ne plaše, izaći ćemo iz krize, imaćemo privredni razvoj, povratak stanovništva i mir u BiH. Ako oni pokleknu i uđe se u varijantu da se odriču dogovora sa nama iz Srpske, onda nijedan dogovor neće da važi. To Srpskoj daje odriješene ruke, ali sa druge strane neće mimoići veliku krizu u BiH – rekao je Stevandić.

    Stevandić kaže da je srpska strana bila korektna. Da se dogovori šta se može, a da tamo gdje postoji problem ta pitanja ostaju otvorena. Govoreći o mogućim blokadama od strane DF-a, Stevandić poručuje:

    • To je djelimično moguće, ali oni se tako definišu kao ljudi koji žele haos. Ne znam koliko dugo to mogu da izdrže jer su se politički delegitimisali. To je možda način da se vrate u političku orbitu jer se oni u haosu snalaze bolje od “trojke”. Trojka još nema ta iskustva – poručio je Stevandić.
  • OHR reagovao na dogovor iz Laktaša

    OHR reagovao na dogovor iz Laktaša

    U javnosti je objavljen dokument za koji SNSD tvrdi da je dogovor koji je postignut na sastanku delegacija stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou – SNSD, HDZ i Trojke, a koji je održan nedavno u Laktašima.

    Predstavnici Trojke tvrde da se radi o radnoj verziji, te da neće odustati od predloženih korekcija. Na sve su reagovali i iz Kabineta Kristijana Šmita u BiH (OHR).

    Od OHR je zatražen komentar na dio dogovora koji se odnosi na Izborni zakon, te na rok koji su zvaničnici sami sebi dodijelili, rekavši da će ovo pitanje finalizovati u februaru, iako je Kristijan Šmit još u decembru saopštio da će sam nametnuti izmjene koje se odnose na integritet izbora, ukoliko lideri to ne učine u narednih nekoliko sedmica.

    Očekivanja Kristijana Šmita iskazana u njegovoj izjavi iz decembra 2023. godine ostaju ista. Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koji se primjenjuju u demokratskim izborima i stoga je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru. Svaki lažni glas je prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokracije. Građani BiH moraju imati povjerenje u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja – saopšteno je iz OHR, piše N1.

    Podsjetimo, na sastanku održanom u Laktašima 18. januara, iz vladajuće državne koalicije je poručeno kako su načinili značajne pomake u pregovorima vezanim za izmjene Izbornog zakona, te da će to pitanje finalizovati u februaru.