Kategorija: Politika

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika pozdravio je napore domaćih političkih aktera da nakon njegovog poziva usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona, kako bi se osigurao integritet izbora u oktobru ove godine.

“Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravično natjecanje na izborima”, navedeno je iz OHR-a.

U suštini, Šmit smatra da tehničke izmjene Izbornog zakona ne treba vezati za ustavne promjene, odnosno implementaciju presude Sejdić-Finci. Takođe, ukoliko se nema vremena za dogovor oko izmjena Izbornog zakona, da treba uvesti nove tehnologije u izborni proces, pa onda raditi na ostalom.

Iz OHR-a navode da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces, te da usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene ka širenju uticaja političkih partija već bi trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje.

“Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utječe na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih Naroda”, naveli su iz OHR-a.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a uoči sastanka o ustavnim promjenama koji se danas održava u Sarajevu rekao je da je namjera “trojke” da se o principima otvorenog dijaloga vodi razgovor o najtežim političkim pitanjima koja opterećuju političke prilike u BiH.

“Nažalost, jedan dio opozicionih subjekata je odbio da učestvuje u raspravi o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine i tako na konstruktivan način doprinese ovom procesu. Naravno da je njihovo pravo da ne učestvuju. Uostalom to smo i mi kao opozicija radili kad smo smatrali da nije problem ustavnih promjena samo u Federaciji pa na te sastanke nisu pozivane stranke iz Republike Srpske. Ovaj put su pozvani svi, ali je očito da neki nemaju hrabrosti, a možda ni vizije, a pogotovo želje da prihvate jedan državotvoran, integrirajući pristup. Njihovo “ne” je “ne” ideji da državotvornost i dugoročno građenje povjerenja budu vodilja političkih procesa u kojim se svi izdižemo iznad sujeta i jednokratnog politikantstva”, rekao je Nikšić.

On je rekao da je uvjeren sam da problem za njih predstavlja i činjenica što bi ovom prilikom i lično posvjedočili i uvidjeli da su lažne priče o izdaji države i navodnim štetnim ustupcima koje smo kao uradili, u stvari upravo to – samo laž.

“Mogao bih sada nabrajati šta su oni sve obećavali, pa,čak i potpisivali, ali mislim da se njima i o tome šta su radili ne trebamo baviti. Svako od nas neka nosi svoj teret odgovornosti za ono što je radio, što radimo ili ćemo raditi. Jedini sudac će biti vrijeme i krajnji rezultat. Naša je želja da organizujemo sastanak da razgovaramo i da se dogovaramo. Moramo biti spremni čuti i one s kojima se ne slažemo”, rekao je Nikšić.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica poručio je da se Srpska sve više pozicionira u međunarodnoj politici zahvaljujući intenzivnim kontaktima rukovodstva Srpske sa predstavnicima ostalih zemalja.
Mazalica je ocijenio da to, između ostalog, pokazuje i posjeta ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta Banjaluci, ali i najavljeni susreti predsjednika Srpske Milorada Dodika sa predsjednicima Rusije Vladimirom Putinom, Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, kao i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

“Takvi sastanci su važni uz sva ova osporavanja Republike Srpske u smislu državotvornog entiteta u okviru BiH”, rekao je Mazalica Srni.

On je konstatovao da je Mađarska članica EU i da njen glas može pomoći ekonomskim i političkim interesima Republike Srpske, a posebno protivljenje Mađarske eventualnim sankcijama Srpskoj.

“Mađarska je uticajna zemlja i njen uticaj se širi. Sve je više takvih suverenističkih ideja i pokreta u različitim zemljama EU. U Slovačkoj je opet pobijedio /premijer/ Robert Fico, koji je veliki prijatelj Srba i nije priznao Kosovo i opire se globalističkoj ideologiji i politikama EU koje slijede tendencije koje derogiraju posebnosti naroda”, istakao je Mazalica.

On je dodao da je upravo otpor globalizmu nešto što povezuje Republiku Srpsku i ostale zemlje.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da odluka Suda BiH da odbije zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ukazuje na kontinuitet ponašanja instruisanog suda sa jednom isključivom namjerom da se vodi politički proces.
“Koliko god mi gledali da to bude pravni proces, on to ne može biti jer nije zasnovan na pravu i optužnici zasnovanoj na zakonu usvojenom u parlamentarnoj proceduri”, rekao je Kojić.

On je istakao da je to u potpunosti vidljivo u ovom procesu.

“Nije očekivano da će instruisani sud postupati po pravnim normama, odnosno po Zakonu o krivičnom postupku, jer i sam zakon ne tretira to krivično djelo /nepoštovanja odluka Kristijana Šmita za koje Tužilaštvo BiH tereti predsjednika Srpske/”, rekao je Kojić.

On je podsjetio da to krivično djelo nametnuo neko ko nije imao pravo to da čini, kao i da Tužilaštvo i Sud BiH nemaju imaju mogućnost i pravo da vode ovaj proces.

“Nas ne iznenađuje ni u jednom trenutku takvo ponašanje Suda jer to nije pravni sud, što je i pokazao na mnogim procesima koji je vodio, kao što su krivična djela ratnog zločina. Ali to pokazuje i kroz ovaj politički montirani proces protiv predsjednika Dodika”, rekao je Kojić.

Sud BiH odbio je zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ovo suda, rekao je Srni branilac predsjednika Goran Bubić.

Odbrana je 17. januara na ročištu u predmetu protiv predsjednika Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića, zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita, zatražila izuzeće postupajućeg sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH.

Zatraženo je izuzeće sudija koji su učestvovali u odbacivanju zahtjeva za odlučivanje o tome da li je Sud BiH nadležan za ovaj slučaj, a to su sudije Zoran Božić, Šaban Maksumić, Vesna Jasenković, te sudija koji su odbili žalbu odbrane Darka Samardžića, Hilme Vučinića i Redžiba Begića.

Zatraženo je i izuzeće sudije Minke Kreho zbog, kako je tada rekao Bubić, pristrasnog stava da protivljenje Dodika kao člana Predsjedništva BiH nije bilo od uticaja za kandidaturu sudije Jasmine Ćosić u Hagu.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić poručio je da je nedopustivo da se stranci upliću u domaću politiku i pokušavaju da oduzmu imovinu Republici Srpskoj, ističući da institucije Srpske to neće dopustiti.
“Ministarstvo je nadležno za šume, vode, poljoprivredno zemljište i to smo uknjižili na Republiku Srpsku”, rekao je Minić.

On je naglasio da je nedopustivo i da nelegalni visoki predstavnik donosi akt kojim se derogira najozbiljnije pravo, a to je pravo vlasništva.

“Ne znam zašto nas tjeraju stalno do te zadnje linije gdje ćemo morati radikalno da odreagujemo i gdje ćemo morati ući u neke političke procese da zaštitimo Republiku Srpsku”, izjavio je Minić za ATV.

On je dodao da bez imovine nema ni Republike Srpske i da to republičke institucije neće dozvoliti.

Minić je ukazao na to da bi ambasadori u jednoj zemlji trebali biti od pomoći i koristi, rado viđeni, ali da se pojedini ambasadori u BiH direktno bave politikom i da se njihov mandat svodi na stvaranje političke krize.

On je ocijenio nedopustivim i da britanski ambasador u BiH DŽulijan Rajli piše uredniku ATV-a i komentariše trivijalnu stvar, ali da to govori o njemu koliko vrijedi i čime se bavi.

Govoreći o smjenama u šumskim gazdinstvima, Minić je naveo da je to jedna od mjera da bi preduzeće “Šume Republike Srpske” pozitivno poslovalo.

Resorni ministar je istakao da je važna cjelovita primjena informacionog sistema, veća kontrola, transparentnost ugovora i konkurentna cijena drvno-šumskih sortimenata.

“Ne možemo imati drvno-šumski sortiment koji košta 120 ili 130 KM po kubiku sa javnim preduzećem, a na slobodnom tržištu je 260 ili 270 KM, i onda neko kaže, zbog ove najniže cijene rada – ja ću otići u Federaciju BiH. Izvolite, ali ovdje imate nešto duplo jeftinije”, rekao je Minić.

On je dodao da će nastaviti da traži odgovornost za svaki loš rezultat.

Stranke sarajevske “trojke” uz pomoć međunardonih mentora, ne odustaju od pokušaja da umjesto izmjena Izbornog zakona, na sto stave izmjene Ustava BiH. Na sastanak koji su sazvali za ponedjeljak, prema najavama, neće stranački lideri.

Kada je riječ o strankama iz Republike Srpske, SNSD, DEMOS i Ujedinjena Srpska odredili su predstavnike, dok se SDS i PDP neće odazvati na poziv.

Inicijativa “trojke” da umjesto dogovora u Laktašima o izmjenama Izbornog zakona, ponovo pokrenu pitanje promjene Ustava BiH, nije dobila zeleno svjetlo SDA, Demokratskog fronta Željka Komšića i NES-a.

Odbili su dolazak na razgovore predstavnika parlamentarnih partija u Sarajevu.

Sve je duži spisak onih koji se neće odazvati pozivu trojke na sastanak o izmjenama ustava. Ipak, lider NIP-a je opštimističan da će za istim stolom okupiti predstavnike parlamentarnih stranaka na nivou BiH. Postoji, kaže, teoretska i formalna šansa da se razgovara o izbornom zakonodavstvu onako kako su to, kako kaže, predlagale stranke koje su pozitivno i negativno odgovorile na njegov poziv.

• Јednostavna je priča, mi hoćemo da pokažemo da postoji dobra volja s naše strane da se riješi osovno pitanje kada je riječ o izbornom zakonodavstvu. To je uklanjanje tih famoznih prepreka i diskriminacija, uklanjanje etničkog prefiksa, ultimativnog, i na neki drugi način organizovanje izbora – rekao je Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda.

Lidera SNSD-a Milorada Dodika začudio je poziv na sastanak, prije svega zato što o tome u Laktašima nije bilo ni riječi. Zbog ranije preuzetih obaveza neće se lično odazvati, ali će, iz poštovanja prema partnerstvu, SNSD biti prisutan u određenom formatu. O ustavnoj reformi govori se već pune dvije decenije, pa je Dodik uvjeren da se u ponedjeljak neće iznjedriti ništa važno.

• To je veoma teško složeno pitanje i veoma je naivno razmišljati o tome da postoje u ovom trenutku kapacitet za promjenu ustavu pogotovo koje se želE od strane političkog Sarajeva i u tom pogledu, mislim da će to biti nepotrebno sijelo i gubitak vremena. Pogotovo što je format za takav sastanak podrazumijevao i druge partije koje nisu dio vlasti na nivou BiH i da one masovno otkazuju učešće – naveo je Dodik.

I DEMOS će poslati svog predstavnika. Za predsjednika stranke Nedeljka Čubrilovića nema zabranjenih tema, ali put do razgovora o tim temama, kaže, nije dobar.

• Јa neću ići na sastanak, ići će predstavnik u ime stranke, da prisutvuje sastanku da vidimo koji pravac se pokušava zauzeti. Naravno da, razgovarati o ustavnim promjenama na način, ajte da pričamo je neozbiljno a pogotovo što u funkciji takvih sastanaka mora bude ozbiljnija priprema – istakao je Čubrilović.

Stav političkih lidera u vezi s izmjenama ustava je poznat od ranije – to mogu usaglasiti samo narodi entiteta, nikako strani ambasadori, podsjeća lider Ujedinjene Srpske koji je odredio ko će na sastanku u Sarajevu iznijeti stavove stranke.

• To bi moglo da bude neka vrsta alibija da se izbjegne dogovor koji smo postigli u Laktašima. Što se tiče Republike Srpske mi svi i do sada smo vodili usaglašenu nacionalnu politiku, tako da ćemo se dogovoriti kakav će biti naš zajednički odgovor neće biti pojedinačnih odgovora, niti će uspjeti da nas fragmentiraju – istakao je Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

I na adresu SDS-a stigao je poziv. Nemaju dilemu, neće se odazvati. Razlog – jer njihovi predstavnici o ovim pitanjima nisu bili sagovornici na prethodnim sastancima, uključujući i onaj na kojem je postugnut dogovor u Laktašima.

• Ozbiljne su teme u pitanju ali mislim da iza svega stoji još jedna nova manipulacija navodim promjenama ustava samo da bi se dobilo na vremenu i spriječilo donošenje kvalitetnog novog zakona koji bi omogućio transparentne izbore. SDS u tome ne želi da učestvuje na taj način – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS.

Neće ni PDP-a na sastanak. Nema, kaže Branislav Borenović, potrebe da idu na sastanke koji su sazvani da na njih niko i ne dođe.

• Јa pozivam da nam stranke vladajuće koalicije SNSD-a, HDZ-a i trojke nam dostave dostave konretne zakonske materijale šta su to dogovorili, o čemu su razgovarali, šta je konkretno sadržaj tih njihovih dogovora sa sijela koja su održavali u prethodnim danima da bismo znali o čemu se tu konkretno radi – naveo je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Promjena Ustava jedan je od pristupa koji je i ranije zagovarala trojka. Na to je ukazao i lider HDZ-a Dragan Čović, ali ponavlja, prijedlog izbornog zakona može biti utvrđen i bez izmjena ustava.

• Nemamo ništa protiv toga, SDP je zagovornik takve ideje da testira razmišljanjbojim se da nije realno da se tu nešto promijeni.”

A za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska podrška poslanika u PS BiH, što znači da nisu dovoljni samo glasovi aktuene koalicije na nivou BiH, već im je potrebna podrška i opozicije.

Budžet Savjeta ministara BiH povećan je za 241 milion maraka, od čega je 90 miliona maraka od tog povećanja pripalo Oružanim snagama BiH.

Rekao je ovo ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez ističući da su prvi put od osnivanja Oružanih snaga nabavljene kvalitetne uniforme. Pohvalio se i radovima u kasarnama tvrdeći da rade infrastrukturu, te sajber zaštitu.

Govoreći o strankama koje čine vlast na nivou BiH, Helez se požalio na ministre iz Srpske targetujući ih kao glavni problem za funkcionisanje “vladajuće koalicije na nivou BiH”.

– Oni inpute dobijaju od Milorada Dodika. To jako teško funkcioniše. Umjesto da idemo na Savjet ministara sa nekim elanom da usvojimo puno kvalitetnih zakona, ja kao da idem u rov. To je puno stresa. Pripremimo dobre zakone, oni samo kažu “skidamo” – tvrdi Helez.

Dodaje da su, ipak, “u ovom političkom kuršlusu”, donijeli preko 1.000 akata i zakona za ovu godinu dana.

Helez ističe da je Savjet ministara BiH donio i nekoliko zakona iz ključnih 14 prioriteta.

Na pitanje zašto ga više nema na sastancima stranaka koje čine vlast na nivou BiH, Helez je istakao da nije mnogo zainteresovan za njih jer “ima puno posla”.

– Da li ima sad nekih tu političkih stvari i poteza da Dodik ne želi da ja tamo budem – to ne znam – istakao je Helez.

Dodao je kako se divi liderima SDP, NiP i Naše stranke, Nerminu Nikšiću, Elmedinu Konakoviću i Edinu Forti jer imaju, kako ističe, “snage i strpljenja u razgovorima s Dodikom”.

– Stalno ponavljati priču oko BiH, nije nimalo lako – rekao je on.

Helez se osvrnuo i na nedavni sastanak predstavnika SNSD, HDZ BiH i “Trojke” u Laktašima, navodeći kako je o tome čitao u medijima.

Ističe da neke stvari koje su dogovorene na tom sastanku ne može podržati, a tiču se izmjena Izbornog zakona BiH.

– Neke stvari ne mogu podržati, da se zatvore liste, to je unazad 100 godina. Ja ću biti životom protiv toga. Neću nikad dozvoliti da se asimetrično biraju članovi Predsjedništva. Jesam za indirektni izbor, da parlament to bira, to je trošak da ide direktno na biranje, ali ne može se iz toga izvući Republika Srpska – navodi Helez.

On ističe da je uočio dva propusta u tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje su dogovorene na tom sastanku.

Ostavljeno je, tvrdi Helez, “da se i dalje mogu vršiti malverzacije”.

Bojim se da je to bio Dodikov manevar da pozove da pričaju o ozbiljnim stvarima, da izbjegne nametanje visokog predstavnika. Ako je to bilo, onda je prevario predstavnike “Trojke” – naveo je Helez.

Govoreći o krivičnoj prijavi koju je podnio protiv Dodika, svog zamjenika Aleksandra Goganovića i pukovnika Oružanih snaga BiH Milana Damjanića zbog proslave Dana Republike, Helez je rekao kako će “pratiti taj slučaj”.

Helez je najavio da neće stati i da će podnijeti još jednu krivičnu prijavu, ali ovaj put protiv ministara iz Srpske u Savjetu ministara BiH, ukoliko budu blokirali neku tačku dnevnog reda koja se odnosi na Oružane snage BiH.

– Sve što se radi u Oružanim snagama BiH zaustavljaju tri ministra iz Republike Srpske. Ima član zakona koji to reguliše. Naredna tačka dnevnog reda koju obore, ide krivična prijava. I neka odgovaraju za ono što rade protiv ove države – poručio je Helez.

On se osvrnuo i na imenovanje generala u Oružanim snagama BiH ističući da je to završena priča bez obzira što nisu imenovani u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Šest godina su bili isti generali na pozicijama, a mogu četiri. Prekršeni su zakonski okviri. Komšić je iskoristio to što jedan od članova kojeg smo mi predložili ne ispunjava, i stavio drugog koji ispunjava uslove – to je završena priča. Oni su imenovani, parlament to ne mora potvrditi. Kada prođe 45 dana to je gotovo. Mi smo već to promijenili u Butmiru, Živinicama, i Banjaluci – rekao je Helez gostujući na “Dnevniku D” na Federalnoj televiziji..

Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.

Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.

Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.

“Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.

“Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.

“Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.

“Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.

Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.

“Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.

Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.

Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.

Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.

“Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.