Kategorija: Politika

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIC) pozvao je vlasti u Republici Srpskoj da hitno napuste politiku nepriznavanja i nesaradnje sa Kristijanom Šmitom.

Podsjećamo, Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, a iz PIC-a navode da očekuju od vlasti Srpske da s njim konstruktivno sarađuju dodajući da napadi na visokog predstavnika i podrivanje njegovih aktivnosti ozbiljno utiču na provođenje civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

Naglasili su da provođenje Opšteg okvirnoga sporazuma za mir i dalje predstavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu, kao i to da su oni neupitno opredjeljeni za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

“Upravni odbor ponavlja da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH. Podsjećamo vlasti u BiH da je Ustav BiH sastavni dio Opšteg okvirnog sporazuma za mir i da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i moraju da se sprovode. Upravni odbor još jednom potvrđuje svoju punu podršku visokom predstavniku u obezbjeđenju punog poštivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i provođenju njegovog mandata u skladu sa Aneksom 10 i odgovarajućim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a, što ostaje nepromijenjeno”, navode iz UO PIC.

Kako su dodali, međunarodna zajednica i dalje zadržava potrebne instrumente za osiguranje provođenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

“Upravni odbor Savjeta za provođenje mira naglašava potrebu za punom implementacijom programa 5+2, što je i dalje uslov za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika”, naveli su oni.

Iz PIC-a su istakli da očekuju od organa vlasti BiH da bez daljnjeg odlaganja usvoje budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Podsjetili su da su se strane u Sporazumu obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine i da će u potpunosti poštovati i promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih aneksima Opšteg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i njen Ustav.

Upravni odbor PIC-a dotakao se i Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koji je povučen iz procedure, te su izrazili žaljenje zbog negativnog efekta i štete koju je ovaj nacrt zakona već proizveo kada su u pitanju prostor za građansko djelovanje, sloboda udruživanja i sloboda izražavanja.

“UO PIC-a dalje poziva vlasti RS da povuku odluku o kriminalizaciji klevete, kao i da obustave sve aktivnosti koje ugrožavaju politički pluralizam, slobodu medija, slobodu govora i prostor za civilno društvo, te stigmatizuju manjine. Ovakvom postupanju nije mjesto u demokratskom društvu i u suprotnosti je sa višestruko istaknutim opredjeljenjem rukovodstva RS da radi na napretku cijele zemlje ka evropskim integracijama”, navodi se u saopštenju.

Takođe, PIC je pozvao i vlasti u FBiH da brzo izvrše preostala imenovanja u Ustavni sud FBiH i u regulatorna tijela te da usvoje i provedu zakone koji osiguravaju veću transparentnost i integritet javnih funkcija, suzbijaju korupciju i podržavaju ekonomski rast. Ovi koraci su neophodni za dalje unapređenje funkcionalnosti entiteta.

“UO PIC-a pozdravlja imenovanje jednog sudije u Ustavni sud BiH od strane Predstavničkog doma FBiH i poziva Narodnu skupštinu RS da brzo izvrši imenovanje dvoje sudija kako bi se uspostavio puni sastav Ustavnog suda BiH u cilju osiguranja njegovog efikasnog funkcionisanja”, naveli su oni.

Oni su pozvali i da sve javne zvaničnike u BiH da okončaju praksu negiranja genocida i da rade zajedno na izgradnji povjerenja i razumijevanja u interesu stabilnosti, mira i prosperiteta BiH.

“UO PIC-a poziva sve strane da promovišu okruženje koje će pogodovati pomirenju, a koje se može graditi samo na istini, miru i pravdi. Svi politički lideri u BiH imaju odgovornost da vode ovaj proces, zasnovan na dijalogu i međusobnom poštovanju. To zahtijeva prihvatanje i priznavanje činjenica, podučavanje budućih generacija istini, odavanje počasti i sjećanje na sve žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost, rad na lociranju, pronalasku i identifikaciji nestalih, te istragu i krivično gonjenje osumnjičenih koji su i dalje na slobodi. Dijalog i povjerenje su preduslovi za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, kao i za održiv ekonomski razvoj”, istakli su iz PIC-a.

Takođe, pozdravili su odluku Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa BiH.

Vijeće naroda Republike Srpske na današnjoj sjednici nije postiglo saglasnost o mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji je zbog imenovanja Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS-a ispred reda Bošnjaka, pokrenuo Klub bošnjačkog naroda.

Ali, ono što je u ovoj priči zanimljivo, jeste da saglasnost nije postignuta isključivo zato što su delegati Kluba reda ostalih naroda u Vijeću naroda RS, glasali za Čavkino imenovanje u Upravni odbor javnog servisa, dok su protiv bili Klubovi srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Ovakav epilog, Alija Tabaković iz Kluba Bošnjaka, naziva presedanom.

“Desio se presedan da odluku o imenovanju nisu podržali klubovi tri konstitutivna naroda, odnosno Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a da je samo za bio Klub ostalih. Nažalost zbog toga se to nije moglo zaustaviti i sad ide na dalju proceduru, odnosno na Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. A nakon toga vjerovatno i na Ustavni sud RS”, pojasnio je Tabaković za “Nezavisne novine”.

Zahvalio je kolegama iz Kluba Srba i Hrvata koji su podržali inicijativu bošnjačkog Kluba da se ispita na koji način je Dragana Čavka postala Bošnjakinja, kada se nedavno izjašnjavala kao Srpkinja.

“Ja čestitam kolegama, posebno razumnim kolegama iz Kluba Srba, koji su razumjeli o čemu se ovdje radi. Niko ovdje nema ništa lično protiv Dragane Čavke, ali imamo protiv zloupotrebe nacionalnosti na način kako to radi gospođa Čavka”, poručio je Tabaković.

Podsjećamo, Dragana Čavka je ranije danas za “Nezavisne novine” kazala da u imenovanju u UO RTRS-a ne vidi ništa sporno i da se izjasnila kao Bošnjakinja u skladu sa Ustavom i Zakonom, te da je to njeno neotuđivo i zagarantovano pravo i osjećanje.

Iako je priča o eventualnoj reformi OHR-a tek počela, Bošnjaci u prvim izjavama grčevito brane njihovu poziciju, dok s druge strane u Republici Srpskoj tvrde da je OHR remetilački faktor i da bi svima bilo bolje da ode iz Bosne i Hercegovine.

Naime, u Sarajevu je juče počelo dvodnevno zasjedanje Savjeta za provođenje mira (PIC), a spekuliše se da bi na dnevnom redu moglo biti i pitanje budućnosti OHR-a. Zvanično, najavljeno je da će na sjednici PIC-a biti riječi o “trenutnoj situaciji u BiH”, ipak, već danima, u javnosti se navodi da su evropske zemlje već počele da razgovaraju na temu reforme OHR-a.

Navodno, na stolu su tri opcije, i to zatvaranje, izmještanje ili smanjenje ovlaštenja, a sa konačnim prijedlogom trebalo bi da izađe Francuska, s tim da se osim Bošnjaka i Amerika protivi bilo kakvom redefinisanju Kancelarije OHR-a.

Očekivano, Bošnjaci u svemu ovome vide i uticaj Rusije, pokušavajući da na taj način “preplaše” Evropu, koja je, kako se ranije moglo čuti, shvatila da sa OHR-om BiH ne može ići naprijed.

U prilog tome govore i nezvanične informacije da Delegacija EU u BiH i nije u najboljim odnosima sa Kancelarijom OHR-a.

“Obavio sam veliki broj razgovora sa ministrima vanjskih poslova Evropske unije prije svega i upozorio da se niko ne igra tim procesom, jer smanjenje ovlasti OHR-a je nešto što, siguran sam, svoju kreaciju ima u nekim moskovskim kancelarijama. Svim silama treba zaštititi OHR, visokog predstavnika i bonske ovlasti, koje se koriste da se procesi deblokiraju i smetaju onima koji imaju secesionističke ili neke druge planove”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Konakoviću je podrška stigla i od Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a i premijera FBiH, koji je takođe rekao da slabljenje OHR-a zagovara Rusija te da je to “dovoljno jak alarm i dokaz da se u takvu avanturu ne treba upuštati”.

“Nažalost, pojedine članice EU, uključujući neke od oslonaca ove organizacije, pokazuju neodlučnost. Pojedine, navodno, pokazuju i spremnost da same iniciraju određeno ograničenje Dejtonom zagarantovanih i Bonskom konferencijom PIC-a potvrđenih ovlaštenja. Jedan takav sastanak je, prema mojim informacijama, održan u Briselu, ali u startu nije polučio željeni rezultat”, rekao je Nikšić.

Upravo na tom sastanku u Briselu navodno je tema bila OHR i bonska ovlaštenja, koja sve više predstavljaju prepreku dogovoru u Bosni i Hercegovini. Posljednje korištenje bonskih ovlaštenja i nametanje izmjena Izbornog zakona od strane OHR-a u BiH je prouzrokovalo političku krizu čiji se kraj ne nazire.

Za razliku od Bošnjaka koji brane poziciju OHR-a, u Republici Srpskoj kažu da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, i da ga zbog toga treba ukinuti.

“OHR je narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme, da bi mogao da opstane”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da su intervencije OHR-a u Izborni zakon BiH bacile deceniju unazad.

I Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da je realno očekivati smanjenje ovlaštenja OHR-a u BiH te da velika zasluga za to pripada institucijama Republike Srpske.

“Republika Srpska je o tome upoznala kompletnu svjetsku i političku javnost, bez obzira na to što nisu pokazivali simpatije prema nama, jer postoji stereotip okrivljivanja Srba za sve. Do svijesti svih njih je doprla argumentacija iz Republike Srpske”, rekao je Stevandić, a prenijela agencija Srna.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, uspio je napokon dogovoriti sastanak koalicije na nivou BiH, koju čine stranka kojom on rukovodi, te SNSD i trojka, a oni će se sastati 2. jula u Mostaru.

Pred ovom koalicijom je niz zadataka, pa tako je potrebno, između ostalog, usvojiti zakon o Sudu BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH itd.

Čović je ranije pozvao partnere u vlasti na nivou BiH da se usmjere ka budućnosti i pokušaju “prekinuti priču o prošlosti koja se ne može promijeniti”, te najavio da će pokušati organizovati sastanak svih stranaka koje učestvuju u vlasti.

Smjena ministara u Savjetu ministara BiH rjeđa je pojava od snijega u maju. Tako će, gotovo sigurno, završiti i današnja inicijativa SDA za smjenu ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

Poslanici SDA, koja je sada opozicija, smatraju da je Nešić u televizijskim nastupima „grubo uvrijedio žrtve genocida u Srebrenici“, te da je potencijalno počinio krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH.

Čak i da se desi da na današnjoj sjednici Predstaničkog doma BiH bude dostignuta prosta i entitetska većina za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH, to suštinski ništa ne znači. Jer smjenu ministra treba da izglasa i Dom naroda BiH, što je u sadašnjem odnosu snaga nemoguće, jer tamo koalicioni partner DNS i Nešića – SNSD ima većinu u Klubu Srba. A, pitanje je i kako bi se postavili i u Klubu Hrvata.

Takođe, na ruku Nešića ide i ostorija (pokušaj) smjena ministara na nivou BiH. Čak i kada su postojali čvrsti razlozi i dokazi za smjenu, one su bile nemoguća misija.

Košarac i Helez
Primjera radi, pred kraj prošle godine zvanično su u PS BiH zatražene smjene dvojice ministara – ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca i ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

Košarčevu „glavu“ tražilo je 11 poslanika, oni su se pozvali na saslušanje bivše supruge ministra Košarca, Sanje Stanković, koja je govorila o nasilju koje je, kako je navela, trpila od bivšeg supruga.

Međutim, na sjednici Predstavničkog doma 12. decembra nije bilo većine za smjenu.

Na istoj toj sjednici trebalo je da se glasa i o smjeni Heleza zbog zapaljivih izjava o navodnim paravojnim, ruskim kampovima u Republici Srpskoj. Međutim, poslanici SNSD, DEMOS i US povukli su zahtjev za smjenu. Kako se šuškalo, dogovor je bio da ministri ostanu ministru „u paketu“.

Slučaj Lučić
U skorije vrijeme, najbliže smjeni bio je tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Nakon što je DNS napustio vlast, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegelrtija smijenio je Lučića u martu 2021. Predstavnički dom BiH je sa 21 glasova “za” i 13 “suzdržanih” smijenio Lučića. A, onda je sve stalo u Domu naroda BiH, iako je postojala većina za njegovu smjenu.

SDA je tada izašla s ucjenom prema SNSD – zaprijetili su da neće glasati da Igor Radojičić naslijedi Lučića, nakon čega je SNSD ipak odustao od smjene Lučića, po principu bolje i Lučić nego prazna fotelja.

Miloš Lučić

Na istoj sjednici Doma naroda BiH 8. aprila 2021. nije prihvaćen ni zahtjev delegata Kluba Srba Mladena Bosića da se glasa o odluci o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilinih poslova BiH Siniše Ilića, koju je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine donio 11. januara. Ilićev grijeh je bio to što je vlasnik privrednih subjekata kod kojih su inspektori Republičke uprave za igre na sreću otkrili ilegalno priređivanje igara na sreću. Ali, za poslanike vlasti to nije bio razlog za smjenu.

Siniša Ilić
Vratimo se Lučiću. Njegov ostanak na funkciji samo je produžio agoniju, jer je uslijedila istraga i hapšenje zbog zloupotrebe službenog položaja. Na kraju je u decembru 2022. sam podnio ostavku Tegeltiji, iako se DNS vratio u vlast mjesec dana ranije, prema dogovoru Nenada Nešića i Milorada Dodika. Lučiću se još sudi pred Sudom BiH.

Sifet Podžić
Tegeltija je u oktobru 2021. pokrenuo i smjenu ministra odbrane Sifeta Podžića nakon što je Podžić prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja jer je samovoljno „odgodio“ vojnu vježbu OS BiH i Vojske Srbije.

Međutim, za smjenu nije bilo većine ni u Predstavničkom domu BiH.

Grubeša i istražna komisija
Dalje, Predstavnički dom BiH u februaru 2021. odbio je inicijativu parlamenatarac za smjenu minisa pravde BiH Josipa Grubeše.

Josip Grubeša
Njegov odlazak tražila je Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH jer je Grubeša bio jedini pozvani koji nije dopao da svjedoči pred komisijom.

Smjena Šarovića i ostalih
Jedan od rijetkih uspješnih pokušaja smjene desio se 2013. godine. Tada su bez funkcija ostali kadrovi SDS – ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Radmila Mitrović. Razlog – Milorad Dodik je odlučio da raskine koaliciju sa SDS i da izbaci njihove kadrove iz vlasti na nivou BiH. A, ostatak koalicije mu nije pravio probleme.

Kadrovi SDS tvrdili su da je njihova smjena bila nezakonita, podnijeli su apelaciju i Ustavnom sudu BiH, koju je on u decembru iste godine odbacio kao nedopuštenu.

Smjena Savjeta ministara
Osim pojedinačnih, bilo je u istoriji i zahtjeva za smjenu kompletnog Savjeta ministara. Jedna od njih bila je 11. januara 2021. na zahtjev poslanika Naše stranke, Socijaldemokratske partije i Nezavisnog bloka, ali nije bilo većine u Predstavničkom domu.

Zanimljivo, tada je SDA žestoko kritikovala rad predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, ali ipak nisu glasali za smjenu, što je posebno zasmetalo DNS, koji je tada bio opozicija.

– Podrška SDA Savjetu ministara koje vodi Zoran Tegeltija, uz istovremenu ocjenu da je to najgori Savjet ministara od Dejtona, govori da SDA brižnije čuva SNSD od propasti – saopšteno je u to vrijeme iz DNS.

I SNSD je svojevremeno inicirao mjenu Savjeta ministara, i to u aprilu 2017. kada su mu bili opozicija, odnosno kada su SDS i PDP činile vlast na nivou BiH. Ideja nije prošla, iako se tada i SDS složio da je Savjet ministara BiH povukao neprihvatljiv potez – na telefonskoj „tajnoj“ sjednici utvrdili su nekoliko zakona spornih za RS.

Srbija i Srpska su jedna porodica, poruka je koja se čuje i nakon održanog Svesrpskog sabora, rekla je ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenovski gostujući u Teleringu.

Јedna od tačaka potpisane deklaracije je i borba za osnivanje zajedničke fondacije Srpske i Srbije “Djeca nam se rađala”.

Srbija će uvijek stajati uz Republiku Srpsku i braniti je od svih koji žele da je sklone sa mape svijeta, rekla je Đurđević Stamenovski.

– Mi smo morali da pružimo odgovor i to svi moraju da znaju, zato što smo predugo ćutali i trpjeli .Onda kada prođe vrijeme neko kaže sad ste se sjetili, to vam je kao sa Kosmetom. Mi ne želimo poučeni iskustvom sa Kosmetom da nam se to desi sa Srpskom .Tamo gdje nema insitucija Srbi se teško brane – rekla je Đurđević Stamenovski.

Zvanični Brisel nastaviće sa pritiscima sve dok BiH u potpunosti ne uskladi viznu politiku sa EU i uvede vize za preostalih pet zemalja kojima to do sada nije uradila, izjavio je u Sarajevu ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, nakon što je potpisao sporazum sa predstavnicima Švedske o jačanju viznog kapaciteta BiH.

Ambasador Švedske Helene Lagerlof rekla je da je potpisani sporazum tek jedan korak do harmonizacije vizne politike BiH i EU.

Јedan od ključnih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je harmonizacija vizne politike sa EU. Potpuno usklađivanje nije moguće jer BiH odbija uvesti vizni režim za državljane Rusije, Turske, Kine, Katara i Kuvajta zbog negativnih efeketa po privredu.

– Pritisak će se nastaviti da se uvede vizna harmonizacija. Na primjeru Sjeverne Makedonije vidite da nije sve idealno kada ispunite sve njihove zahtjeve. Oni imaju viznu harmonizaciju, a nalaze se gdje se nalaze, a prethodna vlast u Sjevernoj Makedoniji doživjela je fijasko na izborima ispunjavajući sve zahtjeve EU – rekao je Nešić.

– Imamo često inspekcije iz EU koji provjeravaju usklađivanje vizne politike i imamo ogromne pritiske da uskladimo ovih pet zemalja, a što s druge strane utiče na ekonomiju u BiH – naveo je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

Kao susjedna teritorija granicama EU i Šengenskog prostora, BiH prepoznata je kao ključna na Zapadnom Balkanu.

Potpisani sporazum doprinijeće boljem upravljanju migracijama i granicama, ali izvjesno je da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU još daleko.

Zbog toga, ali i konstatnih promjena pravila prijema, kod građana u BiH narasta evroskepticizam.

– Današnje potpisavanje sporazuma je jedan korak u tom procesu usklađivanja i sada treba provesti projekat korak po korak, a na kraju odluka je na ovoj zemlji, a švedska agencija za migracije će naravno pomoći tom usklađivanju, ali i to korak po korak – poručila je ambasador Švedske u BiH Helene Lagerlof.

– Svi smo opredjeljeni za evropski put, ali da se završi punopravnim članstvom do 2030. godine, nakon toga ja zaista ne znam šta da pričam našim građanima što se tiče evropskog puta BiH – poručio je Nešić.

Potpisani Sporazum omogućiće bolju kontrolu, kvalitetniju biometrijsku provjeru i sprečavanje zloupotrebe viza prilikom prelaska granica.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da iza američkih sankcija stoji namjera satanizacije i ukidanja Republike Srpske.

Višković je istakao da su smiješna i žalosna obrazloženja sankcija, uvedenih bez dokaza i činjenica i po principu “moćniji i jači rade kako žele”.

Premijer je naglasio da je ovo otvoreni napad na Republiku Srpski i srpski narod.

On je rekao da su priče o korupciji neutemeljene, da je u pitanju projekat, a to je oduzimanje imovine, odnosno resursa Republike Srpske.

Višković je naglasio da je cilj sankcija i pritisaka da se Republika Srpska ekonomski oslabi i iscrpi i da se “pokuša dovesti rukovodstvo koje bi pristalo na ono što američki moćnici žele, a to je savijanje kičme”.

– Očigledno je još od Dejtona nekome dato drugo obećanje, odnosno kreatori Dejtonskog sporazuma vjerovatno su imali namjeru da to bude prolazna faza i da u nekom momentu BiH postane unitarna – rekao je Višković.

Premijer Republike Srpske je poručio da sadašnje rukovodstvo Srpske neće podleći pritiscima.

Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a na listu sankcija dodala je sedam kompanija i dva privrednika iz Republike Srpske.

Na Ustavnopravnoj komisiji parlamenta BiH sutra bi trebalo da se raspravlja o amandmanu poslanika iz Demokratske fronte o izmjeni Ustava BiH i to po pitanju izbora sudija u Ustavnom sudu BiH, dok poslanici iz Republike Srpske poručuju da od toga nema ništa.

Poslanici DF u parlamentu BiH Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš predložili su amandman na Ustava BiH i traže da se u članu VI „Ustavni sud“ u stavu 1) „Sastav“ u tački a) na početku teksta dodaju riječi „Na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (VSTS)“.

Naime, članom VI Ustava BiH propisano je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, od četiri iz PD FBiH, a dva iz Narodne skupštine RS. Preostala tri bira Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH. Kada je riječ o kriterijumima u Ustavu je istaknuto da će „sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda“, kao i da nisu pripadnici nijedne političke partije.

Usvajanjem amandmana omogućilo bi se da prevashodno stuka VSTS BiH predlaže imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, odnosno da daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda.

– Kako je dosadašnja praksa potvrdila jedan broj do sada istaknutih kandidata obavljali su stranačke ili političke funkcije – naveli su poslanici DF u prijedlogu izmjene Ustava BiH.

Smatraju da bi se time zaustavila praksa da sudije biraju članovi parlamentarne komisije čiji su članovi pripadnici pojedinih političkih partija, a koji po svojim kvalifikacijama i obrazovanju često nisu u mogućnosti adekvatno i stručno procijeniti kvalifikacije kandidata kao istaknutih pravnika.

– To bi garantovalo stručnost kandidata, što je u dosadašnjoj praksi bio problem – naveo je Milan Dunović na “Iks”, predlagač amandmana.

Ovaj prijedlog poslanika DF naišao je na oštre reakcije poslanika iz Republike Srpske u parlamentu BiH, koji poručuju da izmjena Ustava BiH, odnosno da taj amandman neće proći na glasanju u ovoj instituciji.

– Apsolutno je neprihvatljiv prijedlog amandmana na Ustav BiH koji se odnosi na način izbora sudija Ustavnog suda, gdje bi VSTS BiH dao svoje mišljenje u izboru sudija. Potrebno je da se provede ustavna norma koja je rekla da će se drugačije urediti način izbora sudija i to u smislu našeg prijedloga da stranci ne budu više u sastavu Ustavnog suda BiH – kaže Milorad Kojić, poslanik SNSD u PS BiH.

S druge strane, objašnjava on, VSTS BiH ne bi smio da ima mogućnost na bilo kakav izbor sudija ustavnih sudova, to znači u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Ustavnom sudu BiH.

– Oni ne spadaju u redovne sudove, oni su posebni, i te sudije trebalo bi da bira Narodna skupština RS, u Federaciji parlament FBiH bez miješanja VSTS. Kada bi on birao onda bi se time narušio princip izbora sudija u ustavnim sudovima, jer on bira sudije u redovnim sudovima – kaže Kojić.

Poslanik PDP u PS BiH Mira Pekić ističe za Srpskainfo da prijedlog amandmana na Ustav BiH, koji predlaže DF, neće podržati.

– Mi se borimo da iz Ustavnog suda odu strane sudije, a ne da se mijenja postojeće rješenje izbora domaćih sudija. Jedini način izbora sudija Ustavnog suda koji možemo prihvatiti jeste da sudije iz RS bira NS RS, a sudije iz FBiH parlament FBiH. Naravno, naša očekivanja su da to ne budu ljudi koji dolaze iz političkih stranaka i sa političkih pozicija, nego profesionalci koji će raditi isključivo u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti – poručuje Pekićeva.

Izbaciti strance iz Ustavnog suda BiH
Republika Srpska insistira da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije i način donošenja odluka, posebno kada je u pitanju Srpska.

Podsjećamo, SNSD predlaže da se izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, radi tako što Predstavnički dom BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda. U njihovom prijedlogu zakona stoji da se kandidati biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma PS BiH. Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje NS RS, četiri imenuje Dom naroda PFBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.