Kategorija: Politika

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu podržali inicijativu Kluba SDA za smjenu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića koja je upućena na usaglašavanje Kolegijumu ovog doma, jer nije dobila entitetsku većinu.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić rekao je tokom rasprave da je inicijativa za smjenu Nešića politikanstvo i pokušaj bošnjačkih političara da temu staru više od 20 godina neistinama pokušavaju učiniti aktuelnom, ali da da to ne može proći.

Kojić je naglasio da Bošnjaci uporno pokušavaju da nametnu narativ koji Srbi ne mogu i neće prihvatiti, navodeći da to neće doprinijeti stabilizaciji odnosa već samo produbiti krizu među narodima.

Prema njegovim riječima, kada se govori o Nešićevoj odgovornosti, postoje jasni stavovi Evropske komisije koja je rekla da je ministarstvo na čijem je čelu preduzelo najviše koraka na evropskom putu BiH.

On je dodao da bošnjačkim poslanicima odgovornost ne snosi ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković koji je privatizovao ovo ministarstvo.

Kojić je istakao da su u inicijativi za smjenu Nešića iznesene neistine, navodeći da Bošnjaci nisu spremni da uvažavaju 3.264 srpske žrtve u srebreničkoj regiji.

Poslanik NIP-a Mia Karamehić-Abazović rekla je da će glasati za usvajanje inicijative, jer smatra da su neke stvari pogrešne. Nakon glasanja o inicijativi za Nešićevu smjenu uslijedila je rasprava o Prijedlogu amandmana dva na Ustav BiH, čiji su predlagači poslanici iz Kluba DF-a Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.

Obrazlažući inicijativu, Dunović je rekao da se izmjena odnosi na proces i metodologiju izbora sudija Ustavnog suda BiH, odnosno omogućavanje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu da vrši selekciju, kao što je slučaj kod entitetskih ustavnih sudija.

On je izrazio nezadovoljstvo što je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma dala negativno mišljenje za ovaj zakonski prijedlog.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Evropa odustala od vrijednosti za koje se načelno zalaže i da je najvidiljivije to na primjeru BiH gdje se krše svi postulati vladavine prava.

Biranje i imenovanje visokog predstavnika jasno je definisano Dejtonskim sporazumom. Međutim, velike sile su sve to podredile svojoj moći i pogazile ono što u Dejtonu piše. Samo je američka ambasada, podržana birtanskom i njemačkom ovdje uvela jednog stranca Šmita, i rekla da je on visoki predstavnik. On danas mijenja odlukama zakone, on uvodi dopune zakona, on ugrožava funkcionisanje ukupnog pravnog i ustavnog sistema i sve ono što možemo da vidimo kao dekadenciju od ranije rečene vrijednosti Evropske unije – rekao je Dodik obrativši se učesnicima Simpozijuma “Bratislava – prestonica mira”.

Na sve to, poručuje Dodik, Evropska unija i zapadne zemlje šute.

– Učesnike simpozijuma “Bratislava – prestonica mira” je upoznao sa paradoksom da se zbog odluke Šmita protiv njega vodi sudski postupak. Strani intervencionizam jasno se ogleda i kroz djelovanje Ustavnog suda BiH – poručio je Dodik.

Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira je neformalno tijelo, koje nema verifikaciju, registraciju, kancelariju, niti lice ovlašteno za zastupanje, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Stevandić je istakao da neformalna tijela imaju samo neformalnu silu preko moćnih zemalja i računajući na tu silu, misle da Republici Srpskoj postavljaju uslove.

Komentarišući poziv Upravnog odbora PIK-a Narodnoj skupštini Srpske da brzo izvrši imenovanje dvoje sudija kako bi se uspostavio puni sastav Ustavnog suda BiH, Stevandić je naglasio da PIK može da traži da NASA pošalje Kristijana Šmita na Mjesec.

– Ono što mi radimo radimo u interesu svog naroda, a ne u interesu PIK-a. Radimo ono što je odobreno u našim institucijama – rekao je Stevandić u Banjaluci.

Poručio je da su zahtjevi PIK-a znak potpune dezorganizacije i dezorijentacije politike koja je u BiH nije dovela do napretka, koja je u BiH blokirala dogovore naroda, blokirala dogovorte entiteta i stalno izaziva tenzije.

Svečana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se obratiti predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić biće održana 2. jula, odlučio je danas skupštinski kolegijum.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je da će svečana sjednica početi u 11.00 časova, a da je odmah po njenom završetku, za 12.00 časova zakazana redovna sjednica parlamenta na kojoj će biti razmatrana Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena na Svesrpskom saboru u Beogradu.

“Svečanoj sjednici će prethoditi konstitutivna sjednica parlamentarnog foruma Srbije i Republike Srpske, koja će početi u 10.00 časova i prisustvovaće joj po 11 poslanika oba parlamenta”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci po završetku Kolegijuma.

Stevandić je naglasio da je prva tačka predloženog dnevnog reda “Aktuelni čas” – pitanja ministrima u Vladi Republike Srpske, a druga tačka Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojena na Svesrpskom saboru u Beogradu.

Kolegijum je utvrdio predloženi dnevni red redovne sjednice sa 17 tačaka, na kojem je između ostalih Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o otpisu potraživanja po hitnom postupku, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o veterinarstvu po hitnom postupku.

Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, Prijedlog zakona o lovstvu, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima – prijedlog predsjednika Narodne skupštine.

Između ostalog, na predloženom dnevnom redu je i Nacrt zakona o učeničkom standardu, kao i Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog predsjednika Narodne skupštine, te Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

“Pronašli smo način kako da himnu `Bože pravde` i grb Nemanjića vratimo u upotrebu u institucije Republike Srpske i izražavam zadovoljstvo što je ova tačka dobila mjesto u dnevnom redu redovne sjednice”, naglasio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Srpska afirmisala politiku odbrane i postala snažna, te da je sa druge strane sve ostalo iživljavanje putem američkih sankcija.

“I to je jedino što je preostalo u borbi da se mi na taj način pokušamo privoliti da pognemo glavu. Te sankcije su postale instrument ostvarivanja političkih interesa”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci komentarišući posljednje sankcije SAD pojedincima i kompanijama u Srpskoj.

Stevandić je istakao da se geopolitička moć u proteklih 15 godina promijenila, te da više nema visokog predstavnika, koji nikada više neće biti imenovan u Savjetu bezbjednosti jer nikada neće dobiti podršku Rusije i Kine.

“Prošlo je to vrijeme kada su mogli sve da nas posmjenjuju kao kada su smjenjivali 59 članova iz SDS-a i da im ukinu žiro-račune, otmu lične karte”, poručio je Stevandić.

Stevandić je dodao da je Srpska dobila međunarodnu verifikaciju i komunicira sa mnogim svjetskim i evropskim parlamentima.

Prema njegovim riječima, mnogi ljudi su dodati na listu sankcija samo da bi se proširio front protiv njih i da bi se stvorio utisak da treba promijeniti vlast i dovesti neke druge ljudi.

On je naveo da je riječ o završnom obračunu sa mogućnošću da Srpska izgubi svoju nadležnost i imovinu.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su zaključci samozvanog tijela /Savjeta za implementaciju mira u BiH – PIK/ uobičajene floskule, forma bez ozbiljnog sadržaja i bilo kakvog smisla.

Komentarišući zaključke PIK-a u kojima su se obrušili na Republiku Srpsku i njeno političko rukovodstvo, Cvijanović je istakla da djeluje kao da su zaključke pisali bošnjački predstavnici ili neko ko želi da im se dodvori.

– Optužuju Republiku Srpsku za rušenje Dejtonskog sporazuma, a zatim je pozivaju da prihvati /Kristijana/ Šmita čije nelegalno imenovanje je plod bezočnog kršenja aneksa 10 tog sporazuma – ukazala je Cvijanović.

Takođe, dodala je ona, ukazuju na važnost poštovanja odluka Ustavnog suda BiH, a isti taj sud je rekao da visoki predstavnici moraju biti imenovani rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, što se u slučaju Kristijana Šmita nije desilo.

– Pozivaju tobože na poštovanje suvereniteta, demokratskih procedura i vladavine prava u BiH, a upravo su oni ti koji su sve to srušili i obesmislili – konstatovala je srpski član Predsjedništva BiH.

Cvijanović je zaključila da svako zasijedanje takozvanog PIK-a i svako miješanje osiljene ambasadokratije u unutrašnja pitanja predstavlja korak nazad za BiH, njen evropski put i prijeko potrebni dijalog predstavnika svih naroda.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da američke sankcije nemaju osnov i da su uvedene s namjerom da se uništi Srpska.

Sankcije su bez ikakvih osnova i veoma tendenciozne i nekorektne. Sve ovo se radi da bi se uništila Republika Srpska – rekla je Vidovićeva na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Vidovićeva je navela da se sankcijama dovodi u pitanje egzistencija radnika i njihovih porodica.

– Ambasade vrše pritisak na banke, a banke bi trebalo da razmisle kako će se ponašati. U pitanju su radnici i njihove porodice. Kada je riječ o zakonu, prema istom, onaj ko se nađe u sankcijama, njemu se ne može otvoriti novi račun u bankama, ali se ne smije zatvoriti ni postojeći – dodaje Vidović.

Vidovićeva je rekla da je nabitnije obaviti razgovor sa bankama i pronaći rješenje.

Mitar Lazić iz Šekovića smijenjen je s mjesta v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske, saznaje Srpskainfo.

Lazić je nedavno, zajedno s bratom Miladinom, koji je načelnik Šekovića, napustio Ujedinjenu Srpsku.

Lazić je u novembru 2023. imenovan na čelo Agencije koja upravlja poljoprivrednim budžetom od oko 180 miliona KM, a status v.d. trajao mu je još oko dva mjeseca.

Vlada RS je na današnjoj sjednici, na mjesto Mitra Lazića, imenovala Dušana Markovića, koji je predsjednik Ujedinjene Srpske u Tesliću.

-Ovo znači da Laziću nije pomoglo to što se, nakon napuštanja US, priklonio SNSD. Sljedeća naka se pripremi direktorica Aerodroma Republike Srpske, Natalija Trivić. Jer, to su pozicije koje su prema koalicionom dogovoru pripale US. Nenad Stevandić je uspio da izgura svoje – tvrdi naš izvor.

Podjećamo, Srpskainfo je nedavno objavila da će Stevandić tražiti smjenu Trivićeve jer je napustila US.

Iz Vlade Srpske ništa zvanično nije saopšteno o promjeni na čelu Agencije za agrarna plaćanja.

Kristijan šmit, kojeg instiutucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, potvrdio da je dobio nikada jaču podršku PIK i međunarodne zajednice.

On je nakon dvodnevne sjednice Savjeta za provođenje mira u BiH (PIK) poručio kako je dogovorena jača saradanj s ciljem pomoći BiH.

“Sistem štapa i mrkve”, rekao je Šmit, se nastavlja, a bonska ovlaštenja će se nastaviti koristiti, piše N1.

Uputio je i jasnu poruku šta će učiniti ako vlasti Srpske pošalju “prijedlog o mirnoj disoluciji”.

– Složili smo se da svi instrumenti koji postoje prema Dejtonu i dalje ostaju i da ćemo svi zajedno nastaviti pružati pomoć BiH na njenom evroatlantskm putu. Vidimo da je saradanja visokog predstavnika, zemalja članica PIK i EU apsolutno neophodna i potrebna je uzajamna podrška više nego ikada. Razgovarali smo o razvoju situacije u BiH. Ne želimo potcijeniti vrijednost odluke Evropskog savjeta da BiH postane članica EU. Vidjeli smo da na tom putu imamo puno izazova i da imamo pristup koji nisu samo konstruktivni ovdje u BiH i vidjeli smo da postoji potreba za političkom stabilnošću i uvjeravanja od međunarodne zajednice da se održava – rekao je Šmit.

Intenzivinija saradnja
Zahvalio se međunarodnoj zajednici što mu je pružila jednoglasnu podršku i što mu je ukazala da njegov mandat nastavlja da se provodi onakav kakav jeste.

– Mislim da to još jednom podcrtava kakav je stav međunarodne zajednice jer započinjemo jednu intenzivniju saradnju u pogledu buduće situacije u BiH, a to uključuje sastanke koje smo imali na poziv francuske vlade nedavno, a u narednim sedmicama ćemo imati druge sastanke gdje pokušavamo razgovarati o izazovima s kojima se BiH suočava. Takođe, možete to posmatrati i kao način razgovora o tome koji instrument odgovara izazovu i ko ima mogućnost da odluči koji će se upotrijebiti i onda je na toj osobi da djeluje. Mi svi zajednički djelujemo kako bi BiH krenula putem evropskih integracija i bezbjednosti – rekao je Šmit.

Izrazio je zahvalnost što su se sve političke stranke registrovale za predstojeće izbore 6. oktobra te upozorio da “niko ne može prihvatiti izborne prevare i da će to imati ozblijne posljedice kao se ne budu pravila poštivala”.

Kazao je kako zadatak visokog predstavnika i OHR da pomogne BiH na putu ka EU. Naglasio je kako ne smijemo zaboraviti tzv. obične građane koji nisu političari i svoj novac zarađuju izvan političkih struktura.

Prijedlog o “mirnoj disoluciji”
Naglasio je kako na sastanku PIK nije razgovarano o smanjenju njegovih ovlaštenja i da je naznačeno da sva njegova ovlaštenja i OHR ostaju onako kako je to Sporazmom predviđeno.

– Ponašanje organa Republike Srpske koje ide protiv Dejtona neće biti tolerisana – rekao je Šmit.

On je citirao dijelove zaključaka PIK u kojem mu se pruža podrška i ističe da se organi Srpske moraju sarađivati s njim.

– Ne radi se o tome da li nešto danas želite, a sutra ne želite već se radi o obavezi u sporazumu i vodićemo više računa kako će se to poštovati. Dogovorili smo da se kutija u kojoj se nalazi instrumenti sastoji se od štapa i mrkve pa je potrebno nekada da se koristi jedno, a nekada drugo, ali koristit će se kao i ranije – dodao je.

Na pitanje šta će OHR preduzeti ukoliko vlasti Srpske pošalju prijedlog o “mirnoj disoluciji” kako je Milorad Dodik najavio, odgovorio je da ti potezi ne bi ostali bez posljedica.

Moram jasno reći ako bi se desila situacija da imate komisiju koja bi bila imenovana za razdruživanje, ako biste razmislili o mom prethodniku pokojnom Pediju Ešdaunu on bio bi jasan šta treba uraditi. U tom smislu i ja imam jasan stav. Rekao bih napišite taj dokument, ali ako tu išta stoji što je vezano za razdruživanje ove zemlje, što bi uticalo na suverenitet i teritorijalni integritet BiH, onda bi se time morali baviti na drugačiji način nego prije 20 godina. Svi koji razmišljaju o takvoj priči moraju prvo odgovarati svojim građanima u BiH i objasniti im kakvu štetu bi im nanijeli. Ostavite po strani ovaj nacionalistički pristup i pokušajte vidjeti kako žive ljudi u BiH svakodnevno bez obzira jesu li iz vašeg ili drugog naroda i osigurajte dobre usluge života i rada za te ljude. Ovakvi potezi ne bi prošli bez posljedica. Svi moraju biti svjesni da je ovo opasna igra. Vidio sam da su predlagači ovih ideja izašli s puno ideja, ali nisu ništa konkretno uradili. Pratimo situaciju – naveo je Šmit.

Govorio je i o napadima na povratnike kazavši kako je broj povećan u cijeloj BiH, posebno u Srpskoj i da je to nedopustivo.

Istakao je kako su s ove sjednice PIK izašli jači i najavio da će intezivirati rad na pomaganju BiH u njenim integeracijama u EU, ali i akcijama prema onima koji taj put koče.

– Razgovarat će se o funkcionalnosti institucija ne samo u Srpskoj nego i na držvnom i entitetskom nivou, imamo određena pitanja koja nas brinu, pogotovo kada je u pitanju Ustavni sud. Oni koji krive Ustavni sud za neke odluke s kojima se ne slaže, očekujem da se odluke poštuji i da ne poduzimaju aktivnosti koje urušavaju ustavni sud – rekao je Šmit.

Podsjetimo, Upravni odbor PIK zasjedao je protekla dva dana i poručio da “entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, pravno postoje samo u Ustavu BiH“.