Kategorija: Politika

Milorad Dodik poručio je da su prijevremeni izbori pokazali kako su Bošnjaci podrškom kandidatu opozicije Branku Blanuši željeli da pokažu da nisu lojalni Republici Srpskoj. Naveo je da je na brojnim biračkim mjestima gdje žive Bošnjaci kandidat SNSD-a Siniša Karan ostao bez glasova, što je ocijenio kao organizovan pristup preko Islamske zajednice.

Dodik je rekao da je opozicija ostala na oko 180.000 glasova, uključujući, kako navodi, 20.000 glasova Bošnjaka, te da se ta podrška jasno vidi analizom biračkih mjesta u Prijedoru i Tesliću. Istakao je da je za SNSD ova etapa završena i da su, kako tvrdi, poraženi oni koji su htjeli da naštete Republici Srpskoj. Dodao je da su izbori završeni, potvrđeni od CIK-a i da je SNSD bio u pravu kada je ranije iznosio brojke.

Prema njegovim riječima, protiv SNSD-a se već dvije godine vodi haranga, ali su, kako ističe, izbore dobili ranije i ponovo ostvarili isti rezultat. Naveo je da je opozicija uspjela da dostigne raniju procjenu od oko 200.000 glasova, što uključuje i, kako tvrdi, oko 20.000 glasova Bošnjaka na jasno identifikovanim biračkim mjestima, čime je rezultatska neizvjesnost povećana.

Dodik je podsjetio da se na izborima birao samo predsjednik Republike, Srbin, te da Bošnjaci i Hrvati nisu imali svoje potpredsjedničke kandidate. Ocijenio je da su Bošnjaci zato imali “komfornu situaciju” da glasaju za koga žele i da su, prema njegovim riječima, glasali za Blanušu da bi “usložili situaciju”.

Optužio je “bošnjački i muslimanski element” da je pokušao da degradira Republiku Srpsku putem visokog predstavnika Christiana Schmidta, dodajući da su na SNSD usmjereni napadi i teške kvalifikacije, dok oni, kako tvrdi, nisu iznosili uvrede prema opoziciji i njihovom kandidatu. Poručio je da je cilj bio destabilizacija Republike Srpske, ali da u tome nisu uspjeli.

Dodik je rekao da je “narod odnio pobjedu nad Šmitom, lošim namjerama Sarajeva i izdajničkom namjerom opozicije”. Naglasio je da je oko 20.000 Bošnjaka glasalo za Blanušu, što je, prema njegovom tumačenju, pokazatelj lojalnosti prema SDS-u, a ne prema Republici Srpskoj.

Istakao je zadovoljstvo radom ljudi na terenu, navodeći da će SNSD analizirati izazove, unaprijediti organizaciju i pokrenuti terenske aktivnosti. Najavio je posjete svim mjesnim odborima, kojih je oko 2.400, te okupljanje njihovih predsjednika u martu radi priprema za naredne izbore. Dodao je da SNSD nema razloga za nezadovoljstvo i da su ostvareni rezultati “gotovo nevjerovatni”.

Branko Blanuša, kandidat SDS na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, poručio je da ti izbori još uvijek nisu završeni dok se ne ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje, kako je naveo, nije izražena stvarna volja naroda.

On se putem Facebook-a zahvalio svima koji su na izborima dali podršku viziji jedne drugačije Republike Srpske.

“Takođe, moja zahvalnost ide i svim političkim subjektima koji su iskreno podržali moju kandidaturu, kao i njihovim liderima – Jeleni, Drašku i Vukanu.  Zahvaljujem se i svom timu koji je bio sa mnom sve ovo vrijeme.  Ovi izbori još uvijek nisu završeni – biće završeni kada se izborni proces ponovi u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje zahvaljujući izbornim manipulacijama, rezultati ne odražavaju volju naroda. Ukoliko bismo sada odustali, bili bismo isti kao oni – prevarili bi i izdali narod”, napisao je Blanuša, te dodao: “Biće Srpska ponovo ponosna”.

gor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

“Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

“Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

DOBOJ:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

ZVORNIK:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

LAKTAŠI:

2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

“U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

Građani Republike Srpske juče, 23. novembra, birali su predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (BiH) objavila je najnovije podatke koji pokazuju ko je pobijedio u kom gradu.

Banjaluka
Građani Banjaluke su u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, Branku Blanuši, kandidatu SDS-a, dali 43.708 glasova, što je 59,02 odsto u odnosu na ukupan broj.

Kandidat SNSD-a Siniša Karan je u gradu na Vrbasu osvojio 29.375 glasova, što je 39,67 odsto. Opširnije u posebnom tekstu.

Laktaši
Građani Laktaša su u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, većinom glasali za SNSD, odnosno njihovog kandidata Sinišu Karana.

Karan je osvojio 10.419 glasova, odnosno 65,02 odsto u odnosu na ukupan broj.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je u Laktašima 5.423 glasa, odnosno 33,84 odsto.

Trećeplasirani je bio kandidat Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske, sa 58 odsto glasova (0,36 odsto), a četvrti je bio nezavisni kandidat Igor Gašević sa 47 glasova, što je 0,29 odsto.

Petu poziciju osvojio je Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) sa 41 glasom, odnosno 0,26 odsto, a šesti je nezavisni kandidat Slavko Dragičević sa 36 glasova, odnosno 0,22 odsto.

Prijedor
Prema najnovijim podacima CIK-a BiH, u Prijedoru je najviše glasova dobio Branko Blanuša, kandidat SDS-a, i to 10.722 ili 49,32 odsto, dok je Siniša Karan, kandidat SNSD-a, dobio 10.625 ili 48,87 odsto.

Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku dobio je 116 glasova, Nikola Lazarević 111, Igor Gašević 93, a Slavko Dragičević 74 glasa.

Gradiška
Siniša Karan u Gradišci je osvojio 8.229 glasova, odnosno 52,35 odsto, dok je Branko Blanuša dobio podršku 7.267 građana što je 46,23 odsto.

Đokanović je u Gradišci dobio 70 glasova, Gašević 58, Lazarević 50, a Dragičević 45.

Prnjavor
Pobjedu u Prnjavoru je odnio Branko Blanuša, kandidat SDS-a, sa 5.355 glasova što je 55,39 odsto.

Karan je dobio 4.220 glasova što je 43,65 odsto.

Savez za novu politiku i Dragan Đokanović dobili su 36 glasova, Nikola Lazarević 21, Slavko Dragičević 20, a Igor Gašević 16.

Bijeljina
Kada su u pitanju izbori u Bijeljini najviše glasova imao je Branko Blanuša (SDS) koji je dobio 20.922 glasa ili 53,12 odsto, dok je Siniša Karan (SNSD) imao 17.988 ili 45,67 odsto glasova.

Osim toga Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Bijeljini je imao 143 glasa ili 0,36 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 126 glasova ili 0,32 odsto.

Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 115 glasova ili 0,29 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 96 glasova ili 0,24 odsto.

Doboj
U Doboju je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 16.488 glasova ili 68,17 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 7.369 glasova ili 30,47 odsto.

Osim toga Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Doboju je imao 90 glasova ili 0,37 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 76 glasova ili 0,31 odsto.

Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 69 glasova ili 0,29 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 96 glasova ili 0,40 odsto.

Derventa
U Derventi je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 3.614 glasova ili 52,07 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 3.233 glasova ili 46,58 odsto.

Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Derventi je imao 24 glasa ili 0,35 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 25 glasova ili 0,36 odsto.

Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 24 glasa ili 0,35 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 21 glas ili 0,30 odsto.

Trebinje
U Trebinju je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 7.103 ili 51,25 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 6.579 ili 47,47 odsto.

Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 56 glasova ili0,40 odsto, dok je

Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) je imao 51 glasova ili 0,37 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 39 glasova ili 0,28 odsto Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 32 glasova ili 0,23 odsto

Zvornik
I u Zvorniku je najviše građana glasalo za Sinišu Kаrаna (SNSD) koji je osvojio 12.879 glasova ili 65, 54 odsto dok je iz Branko Blanuša (SDS) 6.583 ili 33, 50 odsto.

Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 63 glasova ili 0,32 odsto, dok je

Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Zvorniku je imao 47 glasova ili 0,24 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 41 glasova ili 0,21 odsto Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 39 glasova ili 0,20 odsto

Istočno Sarajevo
U Istočnom Novom Sarajevu Siniša Karan, kandidat SNSD-a, dobio je 2.911 glasova, dok je Branko Blanuša dobio 1.909.

U ovom mjestu 178 glasova je dobio Dragan Đokanović, 23 Nikola Lazarević, 14 Igor Gašević, a 13 Slavko Dragičević.

Pobjedu u Istočnoj Ilidži odnio je Blanuša sa 4.095 glasova, dok je Karan dobio 2.778.

Đokanović je osvojio 135 glasova, Lazarević 20, Gašević 12, a Dragičević 11.

Sa malom razlikom među glasovima pobjedu je odnio u Palama Blanuša koji je dobio 4.023 glasa, a Karan je dobio podršku 4.017 birača.

Lazarević je u Palama dobio 126 glasova, Đokanović 103, Gašević 15 i Dragičević osam.

U Istočnom Starom Gradu, kao jednoj od opština u sastavu Istočnog Sarajeva, pobijedio je Branko Blanuša sa 351 glasom, a Siniša Karan je osvojio 141 glas.

Nikola Lazarević je u ovom mjestu dobio četiri glasa, dok su pojedan glas dobili Dragan Đokanović, Igor Gašević i Slavko Dragičević.

U Trnovu je 505 glasova dobio Karan, dok je Blanuša dobio 140 glasova.

Đokanović je u Trnovu dobio 18 glasova, Dragičević dva, Gašević jedan, dok Lazarević nije imao glasova.

Kada je riječ o Sokocu, u ovoj opštini više glasova je dobio Karan i to 2.438, dok je Blanuša dobio 2.304.

Dragan Đokanović je dobio 20 glasova, Igor Gašević 15, Nikola Lazarević 11, a Slavko Dragičević devet.

Smatram da treba blokirati sve institucije jer je očigledno da kriminalna hobotnica neće demokratskim putem predati vlast.

Ovo je na X nalogu objavio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodiroga.

“Ljudi koji su napravili sistem gdje je glavna preporuka za bilo koji posao da ste vjerni sluga režima su prije svega duhovno siromašni ljudi, gramzivi i svojim lažnim patriotizmom hrane te iste sluge režima”, kazao je Bodiroga i dodao:

“To su ujedno opasni i na sve spremni ljudi jer kada gube tlo pod nogama onda bi prodali i zemlju i narod samo da sačuvaju svoje kule i gradove. To su i plašljivi ljudi jer znaju da sve što su stekli mogu lako da izgube”.

On je naglasio da je profesor Branko Blanuša je čovjek koji je ujedinio sve ljude koji vole ovu zemlju, ujedinio je opoziciju i dao ljudima nadu da Republika Srpska može biti mjesto za ljepši i slobodniji život.

“A što se tiče Doboja i Zvornika, uđite na CIК i videćete rezultate kao što su: 372:8, 382:80, 310:19, 235:41, 136:27, 451:39, 217:16…bruka i sramota! Nije moguće i nije normalno pobijediti u tri najveća grada (Banjaluka, Bijeljina i Prijedor), a izgubiti u Doboju preko 8 000 glasova razlike, i nije normalno da prije stignu rezultati za Banjaluku nego za Doboj!”,navodi Bodiroga.

On je poručio i ovo:

-Bitka za slobodu se nastavlja, smrknute i plašljive face režima na sinoćnoj konferenciji za novinare znače samo jedno, a to je da oni znaju da ih narod više neće! Moralna dužnost svih slobodnih ljudi i nas političara je da zbrišemo ovaj diktatorski režim, oslobodimo institucije, procesuiramo one koji su se obogatili na račun naroda i koji su spremni da prodaju Republiku Srpsku. Svi zajedno to moramo učiniti jer je u pitanju opstanak Republike Srpske! Do slobode!

Iako je proces glasanja u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, bio jednostavniji nego ikad, zabilježene su hiljade nevažećih listića.

Samo u Banjaluci je bilo 177 praznih listića, te 997 nevažećih po drugom osnovu.

U Bijeljini je bilo 79 praznih listića, te 535 nevažećih po drugim kriterijumima.

Ukupno 59 praznih listića zabilježeno je u Prijedoru, te još 360 nevažećih po drugim kriterijumima.

U Doboju je bilo 16 praznih, te 773 nevažeća po drugom osnovu.  Trebinjci su ostavili 29 praznih listića, a još 252 su nevažeća po drugim kriterijumima.

Rezultat Branka Blanuše na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske djeluje kao jedno od najvećih iznenađenja aktuelne političke scene. Uprkos pobjedi kandidata SNSD-a Siniše Karana, Blanušin učinak ruši ranije postavljene pretpostavke o slabosti opozicije i pokazuje da se biračko tijelo u Republici Srpskoj nalazi u specifičnoj fazi političkog umora, traženja alternative i svojevrsnog tihog otpora, navodi Srpska Info

Da je njegov rezultat bio iznad svih očekivanja, naglašava politička analitičarka Tanja Topić, koja podsjeća da je Blanuša krenuo iz gotovo potpune političke anonimnosti i bez podrške stranačkog rukovodstva, jer SDS mjesecima funkcioniše bez predsjednika. Upravo u toj kombinaciji skromnosti, profesionalnog kredibiliteta i odsustva klasične stranačke mašinerije, Topićeva vidi razlog zbog kojeg je Blanuša izgradio drugačiji odnos prema biračima.

Istovremeno, niska izlaznost od 35,78 odsto otvorila je nova pitanja. Ako je dosad važilo da slab odziv ide u korist vladajućoj strukturi, ovaj put se dogodilo suprotno: značajan dio glasača SNSD-a i njegovih partnera jednostavno je ostao kod kuće. Topićeva podsjeća na glasačke listiće sa dopisanim imenom Vlade Đajića, što naznačuje unutrašnji bunt u banjalučkom odboru, vjerovatno proizveden ranijom aferom u kojoj se Đajić nalazi. Koliko god SNSD pokušavao sakriti ove pukotine, one su se na ovim izborima vidjele više nego ikad.

Posebno indikatorni su slučajevi Doboja i Zvornika, mjesta u kojima opozicija nije uspjela da obezbijedi jak nadzor. Topićeva tu jasno upire prstom u opoziciju: nakon sudski dokazanih izbornih malverzacija u Doboju, nedopustivo je da ponovo uđe u izbore bez snažne kontrole.

Ali istovremeno, mapa rezultata nije bila lišena iznenađenja. Prijedor, tradicionalno uporište SNSD-a i njegovih partnera, dao je pobjedu Blanuši. Trebinje je bilo neizvjesno. To otvara pitanje koalicionih partnera SNSD-a, koji su ovog puta ostali potpuno nevidljivi — da li iz protesta, bojkota ili kalkulacije, ostaje da se vidi.

Interesantan je i politički sloj koji se tiče odnosa unutar opozicije. Prema Topićevoj, Draško Stanivuković uopšte nije nastupao kao podrška opozicionom kandidatu, već kao akter koji gradi vlastitu poziciju za 2026. godinu. U praksi, to znači da je Blanuša neočekivano postao centralna figura ne samo kao kandidat protiv vlasti, već i kao korektiv opozicione neorganizovanosti.

Topićeva smatra da su birači na ovim izborima poslali jasnu poruku SNSD-u. Od međunarodnih političkih dogovora, preko načina funkcionisanja Narodne skupštine, do brojnih afera — od zgrade za UIO do „Vijadukta“ i stanja u javnim preduzećima — niz poteza vlasti stvorio je ambijent u kojem dio biračkog tijela više nije spreman da bezrezervno amortizuje političke devijacije.

U tom kontekstu, ovi izbori nisu bili tek borba Blanuše i Karana, već test sistema moći u kojem su se uočile pukotine i u vlasti i u opoziciji. Posebno, ulazak novih tehnologija na narednim izborima mogao bi dodatno smanjiti prostor za manipulacije, čime će politički teren postati još oštriji.

Za opoziciju, poruka je nedvosmislena: SDS mora hitno završiti unutrašnju konsolidaciju, imenovati rukovodstvo i prestati ulaziti u izbore polovično organizovan. Za vlast, poruka je možda još neugodnija — pobjeda je formalna, ali upozorenje je stvarno.

Blanušin iznenađujući rezultat, u tom smislu, otvara novu političku geografiju Republike Srpske — onu u kojoj više ništa nije sigurno, a najmanje status quo.

Siniša Karan, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, osvojio je 217.324 glasova ili 50,30 odsto, dok je njegov glavni protivkandidat Brаnkо Blаnušа iz SDS-a dobio 208.955 glasova ili 48,37 odsto.

Pokazuju to današnji najnoviji prelimiralni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) za prijevremne izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su održani juče 23. novembra.

Prema tim podacima Drаgаn Đоkаnоvić iz Savez za novu politiku dobio je 1.877 glasova ili 0,43 odsto, dok je Nikоlа Lаzаrеvić, kandidat Ekološke partije RS osvojio je 1.583 glasa ili 0,37 odsto.

” Za Igora Gaševića, nezavisnog kandidata glasalo je 1.284 birača ili 0,30 odsto. Nezavisni kandidat Slavko Dragičević dobio je povjerenje 1.012 glasača ili 0,23 odsto”, navodi se u najnovijim podacima CIK-a BiH.