Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Beču s generalnim sekretarom Slobodarske partije i poslanikom u Parlamentu Republike Austrije Kristijanom Hafenekerom. Hafeneker je i predsjednik Austrijsko-mađarske parlamentarne grupe prijateljstva.

Mi već duže vremena imamo dobru saradnju sa Slobodarskom partijom Austrije i ovo je obnavljanje tih kontakata. Slobodarska partija je trenutno u razgovorima da postane dio vlasti. Mi smo danas razgovarali o mogućoj saradnji parlamentarnih grupa. Oni imaju snažnu poslaničku grupu u Evropskom parlamentu. Mi ćemo naše odnose graditi i dalje. Ova stranka imala je 35 odsto podrške na posljednjim izborima u Austriji, i to je nesumnjivo veliki potencijal. Ona je vodeća politička partija po podršci u Austriji. To je nešto što svakako nama odgovara – istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da se razgovaralo i o saradnji Republike Srpske i Austrije, kao i o saradnji sa pokrajinama, gdje oni već imaju formiranu vlast.

– Razgovarali smo i o saradnji naših poslaničkih grupa i njihovih u austrijskom i Evropskom parlamentu, kao i o perspektivi EU i oni smatraju da Evropska unija treba da doživi transformaciju što i mi smatramo da određene države članice treba da imaju odlučujuću ulogu, a ne da se one gube kroz evropske integracije – dodao je Dodik.

Predsjednik Srpske je podsjetio da je Slobodarska partija Austrije potpisala sporazum sa Orbanovom strankom u Mađarskoj.

– A mi opet imamo dobre odnose i sa njima. I ovo se može razumijeti da mi na dobar način gradimo mrežu prijatelja širom Evrope i svijeta. Treba reći da je značajan broj Srba koji žive u Austriji podržao ovu stranku – zaključio je Dodik.

Istakao je da je pozvao predstavnike Slobodarske partije da posjete Republiku Srpsku.

– Imali smo odličan razgovor – rekao je Dodik.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka izrazio je uvjerenje da će Evropska komisija, ako se ispune uslovi, bez odgađanja preduzeti korake u pravcu formalnog otvaranja pregovora sa BiH.

Soreka je danas na sjednici Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH predstavio izvještaj Evropske komisije za BiH za 2024. godinu i naglasio da sve zavisi od političke volje da se u narednom periodu iskoristi pozitivan momentum i radi na potrebnim reformama.

Šef Delegacije EU je ocijenio da izvještaj jasno precizira koji su to uslovi koje BiH treba da ispuni kako bi formalno otvorila pristupne pregovore sa EU, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

On je pozdravio novi zamah koji je u BiH vidljiv u proteklih nekoliko sedmica i izrazio nadu da će se takav trend nastaviti.

Soreka je govorio i o Planu rasta EU za zemlje zapadnog Balkana, te o reformskoj agendi koju BiH treba da usvoji kako bi joj do kraja godine bila dostupna sredstva iz prve tranše Plana rasta.

Ističući da Plan rasta predstavlja dokaz o namjeri EU da građanima i privredi zemalja u statusu kandidata već u ranoj fazi pregovaračkog procesa obezbijedi benefite koje imaju zemlje članice EU, Soreka je apelovao da politički lideri prepoznaju značaj ovog trenutka i iskoriste priliku da prije 5. decembra usvoje reformsku agendu.

Soreka je podržao rad Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, ocijenivši da predstavlja značajnu ulaznu tačku za sve rasprave u daljem procesu evropskih integracija BiH, navodi se u saopštenju.

Prema njegovim riječima, Zajednička komisija i Parlamentarna skupština BiH predstavljaće ključne partnere EU u narednom periodu, posebno nakon što BiH formalno otvori pristupne pregovore o članstvu.

U saopštenju se ističe da su članovi Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH postavili niz korisnih i konkretnih pitanja u vezi sa reformskom agendom, Planom rasta, kao i pitanja u vezi sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Na sjednici je podržana poslanička inicijativa Denisa Zvizdića, kojom Predstavnički dom BiH inicira da Savjet ministara pristupi izradi okvirne strategije integrisanog upravljanja vodama na nivou BiH, uključujući i akcioni plan za primjenu propisa EU koji se odnose na vodu za piće, komunalne otpadne vode i upravljanje rizikom od poplava.

Ovo je jedna od obaveza iz Poglavlja 27 Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2023. godinu.

Zajednička komisija inicirala je ponovno pokretanje rada Parlamentarnog foruma za evropske integracije, tijela kojeg čine predstavnici parlamentarnih komisija/odbora za evropske integracije sa svih nivoa vlasti u BiH.

S dnevnog reda sjednice, radi odsustva predlagača, skinut je izvještaj o radu Savjeta ministara za 2023. godinu.

S tim u vezi, Zajednička komisija usvojila je zaključak koji će biti upućen domovima parlamenta BiH, a u kome se navodi da su predstavnici institucija, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru BiH, dužni da prisustvuju sjednicama komisija i domova PS BiH.

Ministarstvo finansija Republike Srpske nastavilo je praksu izbjegavanja odgovora na ključna pitanja o zaduživanju i finansijskom stanju. Uprkos upitima medija i interesu javnosti, transparentnost i dostupnost informacija ostaju upitni. Javnost, kako podsjećaju stručnjaci i organizacije za transparentnost, ima pravo da zna kako se upravlja javnim novcem – naročito u vremenu intenzivnog zaduživanja.

Kontradikcije i nedosljednosti
Ambasador SAD u BiH, Majkl Marfi, u intervjuu za Srpskainfo izjavio je da se Republika Srpska od početka 2023. godine zadužila 1,1 milijardu KM putem Banjalučke berze. Iz Ministarstva finansija je stigao oštar demanti – naveli su da se Srpska ove godine zadužila za 447 miliona KM, odbacujući ambasadorove tvrdnje. Međutim, izjava Ministarstva obuhvata samo određeni dio godine, dok se Marfijeva odnosi na cijeli period od januara.

Ovakva kontradiktorna saopštenja otvaraju pitanje: da li je ambasador u pravu, a Ministarstvo finansija greškom demantovalo vlastite podatke? Ili su, kako se čini, u pitanju selektivno interpretirani podaci?

Misteriozni kreditori
Pitanja o najnovijim zaduženjima dodatno su produbila sumnju. Odluka Vlade Republike Srpske o novom kreditu od 100 miliona evra, objavljena u Službenom glasniku, ne daje odgovor na ključno pitanje – ko je kreditor? Nagađanja o potencijalnim povjeriocima kreću se od Kine, preko Rusije, do Mađarske, ali konkretni detalji izostaju. Prema zvaničnim informacijama, sredstva će biti iskorištena za budžetski deficit i refinansiranje duga, no ključna pitanja – pod kojim uslovima i za koje projekte – ostaju neodgovorena.

Stručnjaci o zaduživanju
Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da bi javna rasprava o svrsi zaduživanja trebala postati norma.

– Potrebno je uvesti pravila koja bi ograničila zaduživanje samo na vraćanje starog duga i kapitalne projekte. To bi olakšalo praćenje namjene sredstava i pridržavanje budžetskih pravila, ističe Mlinarević.

Njegov kolega, Zoran Pavlović, upozorava na nedostatak jasne slike o stvarnom stanju duga.

– Podaci sa Banjalučke berze su precizni, ali način na koji se novac koristi ostaje nedostupan javnosti. Da li se zadužujemo za pokrivanje deficita ili stvaramo problem budućim generacijama? pita Pavlović.

Netransparentnost kao pravilo
Damjan Ožegović iz Transparensi Internšnela u BiH naglašava da su informacije o zaduženju javnog interesa i da bi trebale biti dostupne u najvećoj mogućoj mjeri.

– Zaduženja su često netransparentna – ne zna se od koga, pod kojim uslovima i kako se koristi novac. To nije u skladu sa zakonom, jer svi građani imaju pravo na pristup informacijama od javnog značaja, upozorava Ožegović.

Zaključak
Kako se godina bliži kraju, izostanak transparentnih informacija o dugu i finansijskom stanju Republike Srpske ostavlja prostor za nagađanja i sumnje. Javnost, koja snosi teret ovih zaduženja, zaslužuje odgovore – precizne, pravovremene i dostupne svima. Do tada, ostaje da se pitamo: krije li se iza tišine Ministarstva finansija još jedna neugodna istina?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da neće da bude saučesnik u kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koje čini neovlašteni pojedinac – stranac, te poručio da je trenutak da konačno i svi partneri jasno kažu ko je vlast na nivou BiH.

“Nikada nisam prekršio Ustav i jedini sam čovjek u istoriji kome se sudi zato što je poštovao i postupao po Ustavu”, istakao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.

On je rekao da je vrijeme da bošnjački političari izađu iz mentalnog sklopa slušanja drugih i služenja drugima, a ne svom narodu.

“Na sastancima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokazali smo da smo u stanju da postignemo dogovor o mnogim pitanjima kada sami mislimo i odlučujemo, poštujemo Ustav i nadležnosti i uvažavamo interese sva tri naroda. Poslije svakog našeg dogovora pojavi se Šmit i razvali sve. I opet muk i tišina od partnera iz Federacije. Ako ćemo ćutati na kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma od neovlaštenog pojedinca – stranca, onda postajemo saučesnici u tome. Ja to neću”, naveo je Dodik na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna.

On je napomenuo da je sve što se radi van institucija protivno interesu naroda.

“To što najviši organ vlasti na nivou BiH – Predsjedništvo, sjedi u zgradi koju je napravio okupator, što je jedinstven slučaj u svijetu, ne znači da smo i sada pod okupacijom”, rekao je Dodik.

Zato je, naglasio je Dodik, došao trenutak da konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast u BiH.

“Jesmo li to mi ili je Šmit? Ako smo mi, kao legitimno izabrani predstavnici naroda, onda svi moraju jasno i nedvosmisleno odbaciti nametanja svake vrste. Niko više nema luksuz da ćuti. Ako je to Šmit, onda čemu mi služimo i čemu naši sastanci, čemu dogovori? Neka onda Šmit donosi sve zakone, sve odluke, neka pregovara sa EU. I nije ovo nikakav hir Republike Srpske, ovo je odbrana elementarnog dostojanstva”, poručio je Dodik.

„Sankcije koje su nametnute građanima Republike Srpske ozbiljno krše ljudska prava i međunarodno pravo“, rekao je prof.dr. Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, na pres konferenciji nakon učešća na Međunarodnoj konferenciji u Ženevi, koja je bila posvećena negativnom uticaju jednostranih prinudnih mjera na ljudska prava. Dakić je u svom izlaganju istakao kako je situacija u Bosni i Hercegovini posebno teška jer, kako je rekao, „nema zvanične reakcije ni aktivnosti od strane centralnih vlasti u Bosni i Hercegovini da zaštite građane iz Republike Srpske koji su pogođeni sankcijama“, poručio je Dakić.

„Ono što mi pokušavamo da preduzmemo iz Republike Srpske je sistematski pristup kako bismo mobilisali mehanizme za zaštitu ljudskih prava građana Republike Srpske, koji su suočeni s posljedicama sankcija SAD-a. Takve sankcije predstavljaju kršenje međunarodnog prava, a najproblematičnije je to što direktno narušavaju ljudska prava“, rekao je Dakić.

On je objasnio da je jedan od najvećih problema koje je identifikovala međunarodna zajednica ponašanje bankarskog sektora, koji, prema njegovim riječima, često provodi sankcije mnogo strožije nego što su one propisane.

„Banke su postale glavni izvršioci sankcija, što je dovelo do toga da ljudi u Republici Srpskoj ne mogu da koriste svoja prava u unutrašnjem platnom prometu. Osobe koje su direktno sankcionisane, kao i oni koji nisu na crnoj listi, ali rade za sankcionisana pravna lica, suočavaju se s ozbiljnim problemima u svakodnevnim transakcijama“, rekao je Dakić.

On je tokom konferencije posebno ukazao na jedinstvenost situacije u Bosni i Hercegovini u odnosu na druge države koje se suočavaju sa sličnim sankcijama.

„Ono što je specifično za Bosnu i Hercegovinu je inertnost centralnih vlasti, koje nisu preduzele nijednu mjeru da pokrenu diplomatske, sudske ili bilo koje druge dostupne postupke. Bilo je gotovo neverovatno ostalim učesnicima konferencije kada su saznali da u Bosni i Hercegovini, dan nakon godišnjice Dejtona, postoje ljudi koji su izloženi sankcijama, a da država ništa nije učinila da zaštiti svoja prava“, poručio je Dakić.

U svom izlaganju, Dakić je posebno naglasio da je bankarski sektor u Bosni i Hercegovini postao ključni faktor u primjeni sankcija.

„Ono što je najproblematičnije jeste da ljudi koji nisu sankcionisani, ali rade u firmama koje su pogođene sankcijama, ne mogu da koriste svoje bankovne račune za unutrašnji platni promet. To je problem koji do sada nije zabilježen u izvještajima specijalnog izvještača UN“, rekao je Dakić.

On je govorio i o međunarodnim naporima da se rješavaju takve situacije, ističući važnost uključivanja specijalnog izvještača Ujedinjenih nacija, koji bi mogao da sačini izvještaj o konkretnim slučajevima u Bosni i Hercegovini.

„Bosna i Hercegovina je 2010. godine otvorila stalni poziv za bilo kog specijalnog izvještača da dođe u zemlju i sačini izvještaj na bilo koju temu. Međutim, ključna stvar je da poziv za dolazak specijalnog izvještača mora da dođe od strane zvaničnih vlasti“, poručio je Dakić.

On je objasnio da, dok druge zemlje aktivno koriste mehanizme zaštite svojih građana od sankcija, Bosna i Hercegovina nije preduzela nikakve zvanične korake u tom pravcu.

„Mi smo u poslednjih godinu dana analizirali pravne mehanizme i objavili naučne radove koji se bave ovom tematikom. Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države nisu samo nelegalne, one predstavljaju kršenje ljudskih prava, a jedini razlog zbog kojeg se nisu efikasno rešavale je nedostatak političke volje u Bosni i Hercegovini“, smatra Dakić.

Dakić je takođe naglasio da bi Bosna i Hercegovina mogla da iskoristi mehanizme kao što je „bloking statut“, koji je u Evropskoj uniji razvijen kako bi se sprečilo da banke u Evropi primenjuju ekstrateritorijalne sankcije koje nameću strane sile.

„Republika Srpska bi mogla da razvije slične zakone koji bi obavezali banke da se ne povinuju jednostranim sankcijama koje nisu legalne“, rekao je Dakić.

Na kraju, Dakić je još jednom pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da preduzmu konkretne korake za zaštitu građana iz Republike Srpske i da aktiviraju mehanizme zaštite ljudskih prava, koji su na raspolaganju na međunarodnoj i domaćoj pravnoj sceni.

„Ono najgore što možemo da uradimo jeste da ne koristimo dostupne mehanizme, jer ćutanjem legalizujemo ovu vrstu sankcija“, zaključio je Dakić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da ništa neće biti promijenjeno u vezi sa organizacijom proslave Dana Republike, naglasivši da će 9. januar predstojećim odlukama republičkog parlamenta biti zakonski zacementiran, te i u budućnosti obilježavan kako dolikuje.
“Biće i dalje svečani defile i prijemi, dodjela odlikovanja…”, naveo je Stevandić.

On je podsjetio da su ranije usvajanjem Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda na Svesrpskom saboru doneseni zaključci kojima Narodna skupština potvrđuje da je 9. januar Dan Republike.

“A sada, u saradnji sa Vladom i predsjednikom Srpske to sve cementiramo i obezbjeđujemo do kraja”, rekao je Stevandić novinarima osvrćući se na predstojeće skupštinsko razmatranje tačke koja se odnosi na imenovanje članova Odbora za proslavu Dana Republike.

On je dodao da će se po formiranju ovog odbora oformiti radna grupa za pripremu i realizaciju programa proslave Dana Republike, urediti način praznovanja i obezbijediti potrebna sredstva.

Stevandić je dodao da će 9. januar biti proslavljen u skladu sa pravovremenom i odgovarajućom odlukom Vlade, koja nikada do sada nije stavljena van snage.

On je podsjetio da je 9. januar potvrđen kao Dan Republike i na ranije održanom referendumu u Srpskoj.

Sjednica Narodne skupštine sa više od 20 tačaka dnevnog reda biće održana sutra u Banjaluci, sa početkom u 10.00 časova kada će, između ostalog, po hitnom postupku biti razmatran Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da će od nadležnih organa u BiH tražiti da u Sarajevo pozovu specijalnog izvjestioca UN kako bi sačinio izvještaj o negativnom uticaju sankcija SAD, koje predstavljaju najgrublje kršenje ljudskih prava.

Stevandić je naglasio da će uputiti dopis svim ministrima i predsjedavajućem u Savjetu ministara i upozoriti ih na neobavljanje funkcije jer su odgovorni za to što je izostala reakcija BiH prema Komitetu za ljudska prava UN.

Govoreći o Međunarodnoj konferenciji koju je u Ženevi 21. i 22. novembra organizovao specijalni izvjestilac UN za negativan uticaj jednostranih prinudnih mjera na ljudska prava, Stevandić je istakao da su brojne države dostavile izvještaje pisanim i usmenim putem izuzev BiH.

“BiH nije reagovala iako su ovdje sankcije uvedene ljudima koji su ispunjavali svoja ustavna prava i obaveze. Na ovoj konferenciji je o sankcijama i kršenju ljudskih prava u Republici Srpskoj imao priliku da govori profesor međunarodnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine Dragan Dakić”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je naglasio da je Dakić ukazao na nedostatke principa i mehanizama kojim bi Republika Srpska i slični entiteti mogli da zaštite svoje građane.

“Potreba za tim je nastala zbog nedjelovanja organa BiH, da pokrenu postupke za zaštitu lica iz Republike Srpske i Federacije BiH”, dodao je Stevandić.

On je ukazao na činjenicu da su opšti zaključci konferencije ti da su bilo koje sankcije koje nije izrekao Savjet bezbjednosti UN kršenje međunarodnog prava.

“Posebno nam je drago da je specijalni izvjestilac utvrdio da su sankcije nad nama kršenje ljudskih prava, iako je to prošlo nezapaženo u BiH”, rekao je Stevandić.

Dakić je istakao da je jedan od problema na koji je ukazano na konferenciji ponašanje bankarskog sektora koji je spreman da sankcije sprovodi mnogo strože nego što je predviđeno.

“Nema situacije da je osoba u unutrašnjm platnom sistemu lišena svog bankovog računa i svih drugih prava koji iz toga proizilaze”, naveo je Dakić.

On je dodao da je ukazano i na inertnost vlasti na nivou BiH da pokrenu dostupne postupke od diplomatskih, sudskih, pa i specijalnih mehanizama za rješevanje ovih pitanja.

U junu 2019. ratna zastava sa ljiljanima našla se na peharu UEFA Lige Evrope uoči finala ovog takmičenja. Uslijedilo je moje protestno pismo predsjedniku UEFA, u funkciji ministra inostranih poslova BiH, nakon kojeg je stiglo izvinjenje i uklanjanje zastave. Tako se to radi.

Napisao je ovo na društvenim mrežama Igor Crnadak, potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika ove stranke u NSRS, komentarišući da su reakcije zvaničnika Srpske na donošenje ratne zastave Armije BiH u Banjaluku, povodom tzv. Dana državnosti BiH, licemjerne.

-A ovo današnje SNSD kukanje zbog ratne zastave ABiH u Banjaluci je bezobrazno i licemjerno, jer su zastavu donijeli njihovi koalicioni partneri. Stop lažnom patriotizmu!!! Živjela Srpska!!! – poručio je Crnadak.

Podsjećamo, nakon što se u medijima pojavila fotografiju trofeja koji se dodjeljuje pobjedniku UEFA Lige Evrope, a na kojoj se nalazila ratna zastava BiH, Crnadak je tada kao ministar inostranih poslova odmah reagovao, tražeći od predsjednika UEFA da se ukloni sporna zastava.

To je zastava koja simbolizuje samo jedan narod, a vrijeđa druge narode koji žive u BiH – poručio je tada Crnadak u pismu predsjedniku UEFA, koji se zahvalio Crnatku za reakciju i izvinio ljudima u BiH koje je pogrešna zastava na peharu uvrijedila, a koja je zatim zamijenjena zvaničnom zastavom BiH na peharu pobjednika Lige Evrope.

Aktuelna vlast na nivou BiH je na početku svog mandata radila u “petoj brzini” i ulivala nadu da će na temeljima dogovora napokon obezbijediti napredak u BiH, te ubrzati njen evropski put, dok danas gledamo blijedu sjenku onoga što nam je ranije ulivalo nadu.

Tako bi se, ukratko, mogao sažeti stav analitičara, a da su u pravu pokazuje i situacija kojoj skoro svakodnevno svjedočimo: sjednice oba doma parlamenta BiH se često otkazuju, Savjet ministara BiH ima tanak učinak, a sastanci lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH se najčešće svode na to da su se “dogovarali o tome da se nastave dogovarati”.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da se na početku mandata očekivalo da će vlast koja je djelimično promijenjena nakon izbora 2022. godine raditi na ubrzanju puta ka EU.

“Nažalost, optimizam je brzo splasnuo jer smo vidjeli da su problemi u vladajućoj koaliciji koji nisu u vezi s evropskim putem BiH uticali na dinamiku ispunjenja obaveza”, ističe Lozo za “Nezavisne novine”.

Dodatni problem je, dodaje ona, kriza i u EU o kojoj sami zvaničnici EU govore otvoreno i često nemamo usaglašen stav među državama članicama o pitanju proširenja.

“Donošenje svakog ‘evropskog zakona’ propraćeno je velikom euforijom, iako bi to trebalo da bude čisto tehnička stvar. Na kraju mogu zaključiti da rad Savjeta ministara po pitanju evropskih integracija ocjenjujem kao loš, iako je BiH učinila određene korake i dobila status kandidata”, kaže Lozo.

Politikolog Milica Marić ističe da su političari izabrani voljom naroda, te smo svi, dodaje, “vjerovali u napredne rezultate, a, štaviše, i bilo ih je”.

“Ipak, očigledno je da postoji neki dublji problem. Djeluje mi kao da se neko vodi latinskom izrekom Julija Cezara ‘Zavadi pa vladaj’. To nije put kojim se treba ići, ne mogu se donositi zakoni koji će ići na štetu drugog entiteta”, poručuje Marićeva.

Ona smatra da se sad ne postižu tako lako dogovori jer “jedna strana brani interese svoga naroda, dok druga strana uporno nameće”.

“Udružene strane odbijaju prihvatanje zakona da bi se svelo na to da su pogrešni izabrani na izborima. Dakle, politička manipulacija. Postoje prijedlozi jako dobrih zakona, ali iz tih razloga se ne usvajaju. Nažalost, te posljedice snose svi narodi Bosne i Hercegovine”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da prilikom uspostavljanja svake garniture vlasti u BiH postoji određena doza optimizma, u manjoj ili većoj mjeri, u zavisnosti od očekivanja, s jedne, i objektivne percepcije, s druge strane.

“Međutim, prema dosadašnjem iskustvu, očekivanja veoma brzo splasnu, a realnost oličena u opstrukcijama, međusobnim optuživanjima i održavanju stanja neizvjesnosti izbije u prvi plan. Tako je bilo i ovaj put”, rekao je Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Sve što se, kako dodaje, dešava u vezi sa vladajućom garniturom na bh. nivou je, nažalost, opšte mjesto naše društveno-političke realnosti. I to godinama.

“Nerazumijevanje koje proizvodi nepovjerenje, koje vodi strahu, i na kraju latentnoj netrpeljivosti i mržnji, nije samo oličenje bh. politike, nego cjelokupnog društva. Kada tome dodamo lične aspiracije i interese političkih elita, dobijemo situaciju u kakvoj se sada nalazimo: zanemarivanje opštih interesa i tendencija da se zadovolje partikularni interesi političkih stranaka i pojedinaca. Teško da će se nešto značajnije promijeniti u narednom periodu”, prognozira Bubonjić.

Kako danas funkcioniše vlast na nivou BiH najbolje ilustruju izjave stranačkih lidera nakon jednog od proteklih neuspjelih sastanaka. Sastanku u Sarajevu, održanom početkom mjeseca, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onoga što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega nekoliko rečenica, dao je Čović.

“Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate: mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

“Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.