Kategorija: Politika

U Banjaluci se navodno sprema sjednica Skupštine Grada, najavljena za ovaj mjesec. Planirana je jedna tačka dnevnog reda — tender za izgradnju sistema javne rasvjete u vrijednosti od 35 miliona KM. Međutim, zvaničnih potvrda o održavanju sjednice još nema, a mnogi odbornici kažu da nisu dobili nikakve informacije o tome.

Potpredsjednik Skupštine Grada, Đuro Čubrilović, izjavio je za Capital da bi sjednica trebala biti održana do sredine mjeseca. On je naveo da predsjednik skupštinskog parlamenta, Ljubo Ninković, usklađuje tačan datum i format sjednice sa odbornicima. Ipak, Ninković nije odgovorio na pitanje da li će se sjednica održati tokom avgusta.

Prema nezvaničnim informacijama iz izvora bliskih vladajućoj koaliciji, sjednica vjerovatno neće biti održana. Razlog je aktuelna politička situacija nakon presude Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije o oduzimanju njegovog mandata.

„Ne žele dodatno komplikovati političku situaciju, jer im je trenutno potrebna podrška Draška Stanivukovića“, rekao je izvor za Srpskainfo.

Odbornici s kojima smo razgovarali ističu da je održavanje sjednice zakonska obaveza jer skupština mora zasjedati najmanje jednom u dva mjeseca. Kako je posljednja sjednica održana u junu, naredna bi trebala biti u avgustu. Međutim, oni nisu sigurni hoće li sjednica biti redovna ili vanredna, niti kada tačno.

„Još uvijek nismo dobili zvaničnu informaciju. Nezvanično se planira vanredna sjednica sa samo jednom tačkom dnevnog reda – izmjena sistema javne rasvjete, koju sam predložio još u junu. Međutim, zbog aktuelnih političkih dešavanja na nivou Republike Srpske i BiH nisam optimista da će sjednica biti održana. Vidjećemo“, kaže odbornik Branislav Čerek. On dodaje da je zakonski rok za održavanje sjednice krajem avgusta.

Odbornici nisu dobili ni poziv za kolegijum, koji se obično održava prije sjednica, niti bilo kakve informacije o sjednici.

Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, naglašava da su ponovo podnijeli inicijative za sazivanje redovne i vanredne sjednice Skupštine. On ostaje pri odluci o javnoj rasvjeti koja je izazvala brojne polemike u javnosti.

„Ova odluka je primjer odgovornosti, ekonomske logike i interesa grada. Uštedjećemo deset miliona maraka, dobićemo savremeni sistem rasvjete, a za 15 godina sva oprema će ostati u vlasništvu Grada“, rekao je Stanivuković.

Za redovnu sjednicu pripremili su i druge tačke poput uvođenja neradne nedjelje, dodatnih taksi za kladionice, dodjele građevinskih parcela mladim bračnim parovima, te izgradnju mosta u naselju Dolac.

„Skupština grada mora se vratiti svom osnovnom zadatku. Građani ne mogu živjeti od političkih blokada, već od konkretnih odluka. Vrijeme je da se počnu donositi odluke u interesu građana, a ne samo u interesu političkih stranaka“, poručio je gradonačelnik.

Nakon što je postalo izvjesno da bi mogao ostati bez mandata, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik okrenuo se građanima i najavio referendum. Poručio je da će narod odlučiti da li treba da ostane na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Odluka o najavi referenduma uslijedila je nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju njegovog mandata. Dodik je poručio da „ne ide nigdje“, jer ga je, kako navodi, izabrao narod, pa ga samo taj isti narod može i opozvati.

Narodna skupština Republike Srpske reagovala je sazivanjem telefonske sjednice Kolegijuma, ali termin posebne sjednice još nije utvrđen. O eventualnom referendumu, osim najave, nema konkretnih odluka.

Vlast u Srpskoj se poziva na Ustav Republike Srpske, prema kojem predsjedniku mandat prestaje prije isteka roka u slučaju ostavke ili opoziva, tvrdeći da CIK u tome nema nadležnost. Ipak, iz CIK-a poručuju da će, po pravosnažnosti odluke o oduzimanju mandata, donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe da rezultati referenduma, kakav Dodik predlaže, ne bi imali pravnu obavezu, već savjetodavni karakter. Dodaje da bi, nakon pravosnažne presude Suda BiH, takva odluka bila ustavno-pravno sporna i vjerovatno proglašena neustavnom pred Ustavnim sudom BiH. Prema njegovim riječima, referendum ne bi mogao poništiti presudu, a eventualno održavanje referenduma nakon zabrane suda dovelo bi do krivičnih postupaka protiv organizatora.

Blagojević podsjeća da su parlamentarni predstavnici iz Republike Srpske glasali za Izborni i Krivični zakon BiH, koji propisuju prestanak mandata izabranom zvaničniku po sili zakona nakon pravosnažne presude na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže. Ovi zakoni, kako naglašava, imaju jaču pravnu snagu od entitetskog ustava.

U međuvremenu, Sud BiH primio je zahtjev Dodikovog advokata Gorana Bubića za otkup zatvorske kazne od godinu dana, u iznosu od 36.500 KM, izrečene u nedavnoj presudi. Dodik je na konferenciji za medije najavio da referendum planira raspisati o „drugom dijelu“ presude – zabrani obavljanja funkcije predsjednika na šest godina.

Blagojević pojašnjava da podnošenje zahtjeva za zamjenu kazne ne znači da je sud obavezan da ga prihvati, već da može odlučiti u skladu s okolnostima slučaja. Istovremeno kritikuje Dodika zbog, kako kaže, kontradiktornog odnosa prema Sudu BiH – negiranja njegovih odluka, a zatim podnošenja zahtjeva toj istoj instituciji.

Sociolog i univerzitetski profesor Drago Vuković ocjenjuje da je situacija u BiH nakon presude predsjedniku Srpske „prilično konfuzna“, jer se u zemlji prepliću pravo, politika i uticaj međunarodne zajednice. Prema njegovom mišljenju, suština je da građani treba da se izjasne da li se predsjednik Republike može smijeniti odlukom suda. On podržava ideju da se o tome održi referendum, ocjenjujući to osnovnim demokratskim pravom.

Vuković smatra da su odluke CIK-a tehničke prirode i postavlja pitanje da li je visoki predstavnik Kristijan Šmit imao pravo da nametne zakon na osnovu kojeg Sud i Tužilaštvo BiH mogu smijeniti izabranog predsjednika. Zaključuje da je sada politička odluka u rukama institucija u Srpskoj, koje mogu odbiti da prihvate presudu i eventualno bojkotovati prijevremene izbore.

Predsjedništvo PDP jednoglasno je odlučilo da ne učestvuje na eventualnim prijevremenim predsjedničkim izborima, rekao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.

On je rekao da ne treba ići na izbore koji su rezultat ovakvog sudskog procesa, čak i ako bi kandidat PDP pobijedio na takvim izborima.

Rekao je da PDP neće prihvatiti poziv da uđe u vladu nacionalnog jedinstva jer, kako je naglasio, SNSD nije stranka koja može pozivati na okupljanje.

Rekao je da je potrebno da sve stranke sjednu i postignu dogovor o kandidatu koji bi imao kredibilitet i ko bi se obavezao da bude kompromisno rješenje za smirivanje situacije do opštih izbora, ako se odluči da se na takve izbore izađe.

U suprotnom, kako je rekao, došlo bi do svađa i podjela i da bi to trebali izbjeći.

“Samo ako bi izbori bili s takvim svima prihvatljivim kandidatom smo spremni da na takvim izborima i učestvujemo”, rekao je i dodao da je najprihvatljivije rješenje da se na takve prijevremene izbore ne ide.

Kada je riječ o slučaju “Viaduct”, rekao je da je Predsjedništvo zaključilo da se cijeli slučaj ispita na sudu.

Kada je riječ o referendumu, Stanivuković je rekao da o toj temi ne treba žuriti, i da se Predsjedništvo o njoj nije ni izjasnilo.

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se razmatrati situacija u vezi sa oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske biće održani, ali još uvijek nije poznat termin

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske reako je da će se termin znati nakon što se kompletiraju materijali.

Na telefonskoj sjednici Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske klubovi poslanika stranaka većine glasali su za održavanje sjednice dok su suzdržani bili klubovi poslanika SDS, PDP i Liste za pravdu i red.

Podsjećanja radi, sjednicu je praktično najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske koji je rekao da će slušati glas naroda i da će biti održan referendum.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske rekao je da se odlukom Centralne izborne komisije BiH pokušava poništiti demokratska volja naroda Republike Srpske.

“Ova odluka je nastavak antisrpske politike u BiH, koju je započeo nelegalan visoki predstavnik posredstvom Suda BiH, a ulogu konačnog izvršitelja ovog obračuna dobila je Centralna izborna komisija”, napisao je Višković.

On je u saopštenju naveo da je to još jedna potvrda da je BiH zemlja čuda i da pravo i pravda u njoj ne postoje, kao i da je nasceni, prije svega, udar na ustavni poredak Republike Srpske.

“Situacija koju su kreirali nelegalni visoki predstavnik, Sud BiH u kojem Srbi popunjavaju optuženičke klupe, kao i političko Sarajevo koje je očišćeno od Srba, dovela je do toga da po njihovom pravu i pravdi volja naroda  Republike Srpske ništa ne vrijedi”, naveo je Višković.

Dalje navodi da takvim postupcima na silu se pokušava urušiti institucija predsjednika i nametnuti kolonijalna uprava.

“Svjesni smo činjenice da je funkcija predsjednika FBiH srozana do te mjere da skoro i ne postoji, sve zbog stvaranja unitarne BiH, koja bi trebala biti zasnovana na principu jedan čovjek jedan glas.Sramnom presudom i realizacijom iste od CIK-a ugrožena je ravnopravnost srpskog naroda u cijeloj BiH, čime su direktno poništeni osnovni principi Dejtonskog sporazuma. Protiv nezapamćenog nasilja i udara na Republiku Srpsku, mi se moramo braniti institucionalnim mehanizmima koji moraju obezbijediti poštovanje ustavnih principa Republike Srpske na njenoj teritoriji”, naveo je Višković.

Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Na ovu odluku CIK-a koja je donesena jednoglasno postoji mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Ukoliko Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdi odluku CIK-a, prema Izbornom zakonu BiH izbori za predsjednika Republike Srpske trebaju se održati u roku od 90 dana.

Zvaničnici Republike Srpske, u prvom redu Dodik, rekli su da izbora u Republici Srpskoj neće biti.

Uoči same sjednice CIK-a, Dodik je na društvenoj mreži “X” napisao: “A šta ako odbijem”.