VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kakvi su izgledi da BiH u 2025. napravi značajan iskorak ka EU

    Kakvi su izgledi da BiH u 2025. napravi značajan iskorak ka EU

    ko bi se mogući napredak u BiH na evropskom putu sudio prema prošloj godini, moglo bi se zaključiti da će i 2025. godina biti godina propuštenih prilika.

    Naime, prošle godine u martu Evropski savjet je pokazao spremnost da započne pregovore o članstvu s BiH, uz ispunjavanje nekoliko koraka, među kojima su zakoni o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i imenovanje glavnog pregovarača koji bi trebalo da vodi pregovore. S obzirom na to da su oba zakona već duže vrijeme spremna za usvajanje i da je postignut načelni dogovor o nekoliko imena koja se spominju kao mogući pregovarači, očekivalo se da će posao biti završen do ljeta, što se nije desilo do danas.

    Evropski zvaničnici su u nekoliko navrata, uključujući i kroz nezvanične razgovore s predstavnicima medija, izrazili spremnost da se prva međuvladina konferencija, što bi bio prvi suštinski korak u početku pregovora, održi već ovog marta. Međutim, sudeći prema raspoloženju unutar političkih struktura u BiH, posebno u okviru vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ i stranke “trojke”, teško je očekivati da bi neki konkretan dogovor mogao biti postignut do tada, a možda čak ni do ljeta. Situaciju posebno komplikuje sudski proces protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika, kojeg u RS ne priznaju, jer bi presuda, kakva god da bude, mogla izazvati novu političku krizu.

    BiH ide naruku geopolitički imperativ zapadnih zemalja da zapadni Balkan ne bude region destabilizacije, što je otvorilo prostor ne samo za stvaranje političkog prostora za vraćanje proširenja na evropsku agendu, već i za izdašnu finansijsku pomoć kroz Plan rasta.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da postoji šansa da BiH 2025. ostvari značajan napredak otvaranjem pregovora o članstvu u EU.

    “Iz iskustva zemalja koje su to nedavno uradile kod nas u regiji, na primjer Albanije, jasno je da kada se formalno otvore pregovori o članstvu, onda idu određeni tehnički procesi i procedure koje uključuju upoznavanje institucija BiH sa sadržajem samih pregovora po 35 poglavlja, kao i priprema pregovaračkih pozicija i objašnjavanja šta je to što BiH mora uraditi kako bi otvorila onaj prvi klaster”, rekao je on.

    Ćerimagić nema dileme da je sa BiH ovaj korak realan u 2025. godini, ali i za usvajanje reformi iz Plana rasta.

    “BiH bi konačno tokom godine mogla da usvoji ovu agendu i krene sa provođenjem reformi koje su naznačene u samoj agendi”, istakao je on.

    “BiH se nude i neke druge opcije koje će neke zemlje zapadnog Balkana tokom godine uspjeti da iskoriste, kao što je SEPA, odnosno mogućnost da građani i privreda transakcije iz evrozone ka BiH provode dosta jeftinije, odnosno na isti način kao u samoj evrozoni. Da bi se to desilo, Centralna banka i druge institucije u BiH moraju se pripremiti za taj proces, moraju usvojiti čitav niz EU direktiva, i EU standarda. Činjenica da su zemlje kao što su Crna Gora ili Albanija, i neke druge zemlje koje su u procesu uradile ili umnogome ispunile, pokazuje da je to moguće”, rekao je on.

    Prema njegovom mišljenju, uspjeh BiH na evropskom putu zavisiće ne samo od domaće političke dinamike, već i od reperkusija na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, situacije u Ukrajini, kao i odnosa unutar EU.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da bi za uspjeh BiH u 2025. bilo važno da imenuje glavnog pregovarača i da se konsoliduje mehanizam za koordinaciju, za koji tvrdi da je sada neefikasan, a koji je nužan za monitoring kao potreban korak ka pregovaračkom okviru.

    “Očekuje se i aktivacija Plana rasta za BiH, i unapređenje u kontekstu harmonizacije unutrašnjeg tržišta sa tržištem EU u kontekstu Berlinskog procesa”, rekao nam je on.

  • Stevandić: Srpska je od potpisivanja Dejtona jača, veća i samostalnija

    Stevandić: Srpska je od potpisivanja Dejtona jača, veća i samostalnija

     Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Republika Srpska, 33 godine poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jača, veća i samostalnija, dok je BiH država bez zajedničkih vrijednosti koja bez nametanja sa strane ne bi mogla da funkcioniše ni dana.

    “Ako gledate samo broj formalnih ili nametnutih institucija na nivou BiH, onda možda možete da izvedete zaključak kako je sada više BiH nego u Dejtonu. Međutim, neka država je jaka onoliko koliko može da funkcioniše”, rekao je Stevandić za “Nezavisne novine”.

    On je istakao da nisu stvorene nikakve zajedičke vrijednosti koje vežu narode u BiH.

    Prema njegovim riječima, razlog za to je što Bošnjaci ne znaju šta znači kompromis, jer nisu nikada imali priliku da ga iskuse.

    “Oduvijek imaju pomoć Zapada u ugrožavanju drugih jer to korespondira sa geopolitičkom agendom. Pravo s tim nema nikakve veze”, napomenuo je Stevandić.

    On smatra da je pozicija Republike Srpske posljednjih nekoliko godina otežana zbog sankcija njenom rukovodstvu, ali i finansijskih sankcija institucijama, određenim preduzećima, a time i građanima, ali čak i u takvim uslovima Srpska funkcioniše normalno.

    “Ali, ta vremena sankcija ne mogu da traju predugo. Srpska u ovom trenutku ima podršku moćnih prijatelja koje na samom početku nije imala. Rusija, ali i Kina u Savjetu bezbjednosti UN pokazuju da svijet odavno nije unipolaran. I u samoj EU postoje države koje smatramo svojim prijateljima, a koje, zapravo, samo štite međunarodno pravo”, naglasio je Stevandić.

    Stevandić je istakao da je suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku pred Sudom BiH politički montiran proces, te da se protiv političkog suđenja moguće boriti samo političkim odlukama.

    “I ovaj put smo imali odgovor u slučaju da pokušaju da svrgnu legitimnog i legalnog predsjednika Republike Srpske”, naveo je Stevandić.

    On je ponovio da se u Sarajevu ne sudi Dodiku kao građaninu već predsjedniku koji po Ustavu predstavlja Republiku.

    “Ako popustimo sada, više nijedan predsjednik neće smjeti da potpiše zakon koji usvoji Narodna skupština, a da prije toga ne pita Ambasadu SAD”, naglasio je Stevandić.

  • Stanivuković: Sistem zakazao tokom snježnih padavina, promjene nemoguće bez podrške Skupštine

    Stanivuković: Sistem zakazao tokom snježnih padavina, promjene nemoguće bez podrške Skupštine

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u prazničnom intervjuu za “Glas Srpske” osvrnuo se na izazove s kojima se grad suočava, uključujući posljedice nedavnih snježnih padavina, političku situaciju i planove za unapređenje rada gradske uprave.

    – Ovaj put sam imao povjerenje u sistem, ali sistem je zakazao. Očekivao sam da će već u drugom dijelu prvog dana padavina stvari na terenu izgledati pristojnije, a mi smo drugog dana imali situaciju goru nego prvog – rekao je Stanivuković osvrćući se na kolaps koji su izazvale snježne padavine krajem prošle godine.

    Stanivuković je objasnio da je za vrijeme nevremena bio odsutan, ali da je preduzeo sve potrebne korake kako bi sistem funkcionisao. Naveo je da je na Jahorini bio samo u nedjelju i da je već u ponedjeljak bio nazad u Banjaluci.

    – Imamo ugovore kojima je definisano šta, ko i kako treba da radi. Da li gradonačelnik treba da bude tu da bi neko izvezao kamion i čistio ulice? Ali, moram reći da je sistem apsolutno zakazao. Imali smo situaciju da su izvođači govorili da nemaju dovoljno vozača, a to su monopolisti koji znaju da nemaju zamjenu – istakao je.

    Gradonačelnik je dodao da bi promjene u vezi s čišćenjem grada zahtijevale odobrenje Skupštine grada, što dodatno komplikuje situaciju.

    – Kad je sve tvoje, možeš postrojiti radnike i raditi drugačije. Danas je grad vlasnik samo 30 odsto „Čistoće“, a ostalo je privatizovano. Za promjene nam treba podrška Skupštine, a druga strana to neće podržati iz političkih razloga – kazao je.

    Osvrćući se na organizaciju čišćenja snijega, Stanivuković je objasnio da su javne nabavke podijeljene na dva lota – za selo i grad – te da izvođači snose odgovornost za neizvršenje ugovorenih obaveza.

    – Danas imamo problem s izvođačem koji isti broj kamiona prijavljuje za Banjaluku i za Prijedor, a snijeg padne i u jednom i u drugom gradu. Kazne za neizvršenje ugovora su nedovoljne i sistemski se moraju uvesti promjene – naglasio je.

    Na pitanje o reakciji „Čistoće“, gradonačelnik je rekao da je došlo do smjena u rukovodstvu i koordinaciji, ali i ukazao na to da su vremenske nepogode bile izuzetno intenzivne.

    – Obišao sam Manjaču, gdje su mi ljudi rekli da ovakav snijeg nisu vidjeli od osamdesetih godina. U gradu je moglo biti bolje, ali smo na selima imali ogromne probleme – izjavio je.

    Stanivuković se osvrnuo i na kritike zbog neaktivnosti na društvenim mrežama tokom kriznih dana.

    – Ne želim da se oglašavam za sve i svašta. Grad ima službe koje treba da reaguju. Plan mi je da napravim sistem u kojem sve ne zavisi od jednog čovjeka. Pravim novi tim i želim potpunu disperziju odgovornosti – rekao je.

    Govoreći o političkim izazovima, Stanivuković je izrazio nezadovoljstvo nefunkcionisanjem Skupštine grada, koja još nije konstituisana.

    – Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz. Pozivam na dogovor, jer grad ide putem koji nije dobar. Bez rebalansa budžeta i podrške Skupštine ne možemo riješiti nagomilane probleme – istakao je.

    Stanivuković je zaključio da je zbog političkih sukoba grad doveden u stanje kolapsa.

    – U martu će biti godina dana kako nije održana nijedna redovna sjednica Skupštine grada. Sistem ne može funkcionisati na ovakav način, i zbog toga je ugrožena isplata plata i realizacija brojnih projekata. Politika ne smije biti važnija od života građana – upozorio je.

  • Kako su Ćosićeve riječi brzo pale u zaborav

    Kako su Ćosićeve riječi brzo pale u zaborav

    Prije nešto manje od mjesec dana, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izazvao je buru reakcija svojom uvredljivom izjavom upućenom gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću. “Pet godina ste švercovali u ratu dok smo mi ratovali. Kupusaru jedan”, poručio je tada Ćosić, što je naišlo na osudu ne samo Petrovića, već i mnogih Semberaca koji su dali nemjerljiv doprinos stvaranju i očuvanju Republike Srpske.

    Ova izjava pokrenula je lavinu reakcija. Boračke organizacije, javne ličnosti i dio političara zahtijevali su Ćosićevu ostavku na mjestu predsjednika Saveza opština i gradova Republike Srpske, a neki su tražili i njegov odlazak s funkcije gradonačelnika Istočnog Sarajeva.

    “Takav čovjek, koji ne poštuje borce i koji može tako nešto da izjavi, nije dostojan obavljanja odgovornih funkcija. Ovo se ne odnosi samo na Ćosića, već na svakoga ko nepoštivanjem pominje borce, našu priču i stradanje”, izjavio je tada Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske.

    Slične poruke stizale su i iz Bijeljine, gdje su lokalne boračke organizacije apelovale na Ćosića da se povuče. “Očigledno ne poštuje ni apel Boračke organizacije Republike Srpske, ni Srpske pravoslavne crkve, ni svakog razumnog patriotski nastrojenog Srbina. Narod sada treba procijeniti ko zaista urušava Republiku Srpsku”, istakli su iz Boračke organizacije Bijeljina.

    Međutim, mjesec dana kasnije, incident koji je tada dominirao medijskim naslovima gotovo se više i ne pominje. Opozicija, koja je glasno tražila Ćosićevu odgovornost, sada je fokusirana na druge teme, dok su boračke organizacije, čini se, brzo zaboravile zahtjeve koje su same postavljale.

    Osim kratkog izvinjenja u kojem je naveo da se njegove riječi nisu odnosile na sve Semberce, Ćosić se više nije oglašavao o ovom pitanju.

    Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, nije iznenađen takvim ishodom. “Mi Srbi smo poznati kao narod koji sve brzo zaboravlja. Na kraju će i taj skandal proći kao i mnogi drugi, bez posljedica po odgovorne. Političari to dobro znaju i ponašaju se u skladu s tim. Mogu reći ili uraditi bilo šta, o tome će se pričati par dana, a poslije nikom ništa. Pojeo vuk magarca,” zaključio je Klincov.

    Ovaj slučaj samo je još jedan primjer kako javne reakcije na političke skandale često ne traju dugo, ostavljajući pitanja odgovornosti i posljedica u sjeni kratkog pamćenja.Kako su

  • Dodik: Nismo se povukli uprkos teškim pritiscima

    Dodik: Nismo se povukli uprkos teškim pritiscima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osvrnuo se u razgovoru za “Glas” na proteklu godinu, nazvavši je teškom i izazovnom, ali uspješno završenom. Naglasio je kako su se suočavali s političkim i ekonomskim pritiscima, uključujući sankcije od strane međunarodne zajednice, ali da su uspjeli očuvati stabilnost i nastaviti sa započetim projektima.

    Dodik je posebno istaknuo značajnu podršku prijatelja Republike Srpske, koja je, prema njegovim riječima, omogućila stabilizaciju ekonomske situacije i završetak godine bez dugova. „Imali smo intenzivne kontakte s našim prijateljima. Zahvaljujući njihovoj podršci uspješno smo završili poslovnu, budžetsku, godinu. Isplatili smo sve obaveze, a čak smo decembarsku penziju isplatili prije nove godine. Ekonomija bilježi dobit od 410 miliona KM, što pokazuje da smo radili na pravi način,” rekao je Dodik.

    Govoreći o sankcijama, Dodik je istaknuo da je njihova svrha bila slabljenje Republike Srpske, ali da one nisu polučile željeni rezultat. Posebno je apostrofirao pokušaje otimanja imovine, naglasivši da će aktuelna vlast nastaviti odlučno braniti interese Srpske. „Ova garnitura neće dozvoliti otimanje imovine. Naš politički cilj je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske, i to su svi shvatili,“ dodao je.

    Osim političkih izazova, Dodik je govorio i o važnim ekonomskim projektima. Najavio je inicijativu za osnivanje posebnog fonda za pomoć privredi, koja bi se finansirala sredstvima prikupljenim od međunarodnih partnera. „Evropa zagovara stav da država ne može pomagati privredu, ali u Americi se to radi. Mi ćemo tražiti način da pomognemo našoj privredi kroz dugoročne programe,” naglasio je.

    Budžet predsjednika Republike od 77 miliona KM, prema njegovim riječima, bit će korišten za ključne projekte, među kojima su ulaganja u predškolsko obrazovanje i besplatne vrtiće. „Djeca su prioritet. Planiramo izgradnju vrtića u saradnji s lokalnim zajednicama. Također, iz tog budžeta financiraju se i zdravstvene operacije u inostranstvu,“ rekao je Dodik, odgovarajući na kritike da je budžet previsok.

    Osvrćući se na političke događaje, predsjednik Srpske je podsjetio na lokalne izbore, ističući da je vladajuća koalicija ostvarila pobjedu u više od 70 općina i gradova, iako su izostali gradonačelnici u Bijeljini i Banjoj Luci. „Imamo skupštinsku većinu u Bijeljini, dok u Banjoj Luci vidimo da se stvari mijenjaju. Ako procijenimo da treba da preuzmemo odgovornost za Banju Luku, mi ćemo to učiniti,“ poručio je.

    Jedan od značajnih problema o kojem se govorilo tokom godine je izgradnja centralnog spomen-obilježja. Dodik je kazao da su sredstva prebačena, ali da projekt još uvijek nije završen. „Neprihvatljivo je da na spiskovima za uklesavanje na spomeniku nema poginulih policajaca niti poginulih s prostora Federacije. To su stvari koje moraju biti ispravljene,“ istakao je.

    Na pitanje o siromaštvu i životnom standardu građana, Dodik je priznao da postoje ljudi koji teško žive, ali je naglasio da to nije dominantna priča. „Znam ljude kojima je teško i pomažem mnogima, ali ne možemo ignorisati činjenicu da bilježimo napredak i političku stabilnost,“ rekao je. Također je ukazao na političke potrese u drugim zemljama, napominjući da Republika Srpska ima stabilnost, što je, prema njegovim riječima, rijetkost u današnjem svijetu.

    Govoreći o pritiscima iz međunarodne zajednice, Dodik je istaknuo da sankcije koje su uvedene njemu i njegovoj porodici nisu polučile rezultate. Odbacio je optužbe o korupciji i umiješanosti u sumnjive poslove, ističući da su sve firme pod sankcijama nastavile poslovati i isplaćivati plate. „Sve te firme isplaćuju poreze i doprinose. U ‘Prointeru’ su bile najveće plate u tom sektoru,“ rekao je.

    Dodik je izrazio optimizam u vezi s političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama, očekujući povoljniji odnos nove administracije prema Republici Srpskoj. „Velika su očekivanja od Donalda Trumpa, ali ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati,“ zaključio je.

    Na kraju, predsjednik Republike Srpske osvrnuo se i na svoje zdravstveno stanje, kazavši da se osjeća dobro nakon operativnog zahvata. „Mnogi su požurili da me otpišu, ali moram ih razočarati. Sve je pod kontrolom, nema nikakvih maligniteta,“ rekao je Dodik, dodajući da se uskoro vraća svojim obavezama.

  • Opozicja u Srpskoj razjedinjenija nego ikad

    Opozicja u Srpskoj razjedinjenija nego ikad

    Samo dvije godine prije opštih izbora u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, stanje u opoziciji Republike Srpske djeluje razjedinjenije nego ikad. Iako su i raniji izborni ciklusi donosili nesuglasice i sukobe unutar opozicionih redova, do sada su ključne opozicione partije uspijevale da, makar u posljednjim trenucima, postignu dogovor i nastupe jedinstveno s kandidatima za ključne funkcije.

    Međutim, čini se da će 2026. godine situacija biti znatno drugačija. Nakon što je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, preuzeo rukovodstvo nad PDP-om i najavio mogućnost kandidature za predsjednika Republike Srpske, sve su glasnije tvrdnje da dogovor o zajedničkom opozicionom nastupu neće biti moguć. Dodatnu težinu toj pretpostavci daje činjenica da dvije ključne opozicione grupacije – Narodni front Jelene Trivić i Lista “Za pravdu i red” Nebojše Vukanovića – kategorički odbijaju ideju podrške Stanivukoviću.

    – Smatram da ovom društvu trebaju promjene, a ne samo zamjene. Zato i dalje ostajem pri stavu da saradnja sa Stanivukovićem nije opcija – izjavila je Jelena Trivić za Srpskainfo.

    Nebojša Vukanović dijeli sličan stav, tvrdeći da Stanivukovićev način vođenja politike nije prihvatljiv.
    – Njegov stil upravljanja je identičan Dodikovom: politička korupcija, nagodbe, zloupotreba javnih resursa, nezakonita zapošljavanja… Uz to, smatram da mu nedostaju obrazovanje i iskustvo potrebni za vođenje Republike Srpske – izjavio je Vukanović.

    S druge strane, SDS, najveća opoziciona partija, još nije zauzela jasan stav o podršci Stanivukoviću. Ipak, simbolična je činjenica da je njihov Gradski odbor u Banjaluci, na prethodnim izborima, pružio podršku Jeleni Trivić, a ne Stanivukoviću.

    Analitičari o mogućim scenarijima

    Prema komunikologu Mladenu Bubonjiću, iako su opšti izbori još daleko, trenutna situacija u opoziciji pokazuje duboku podijeljenost.

    – Politički odnosi u Srpskoj zavisiće i od spoljnog uticaja, poput suđenja Miloradu Dodiku, mogućih novih sankcija ili intervencija međunarodne zajednice – objašnjava Bubonjić.

    Ako spoljni faktori ne budu značajnije uticali, Bubonjić očekuje da će se opozicija podijeliti u dvije grupe, dok će vlast predvoditi SNSD sa koalicionim partnerima.
    – PDP sa Stanivukovićem biće jedna opoziciona kolona, dok će Narodni front, Lista “Za pravdu i red” i SDS činiti drugu, suštinski opozicionu grupaciju – predviđa on.

    Takođe, Bubonjić smatra da će Stanivuković, zbog svojih političkih ambicija, sprovesti značajnu reorganizaciju PDP-a.
    – Stanivuković će ojačati PDP, ali će izgubiti dio demokratskog kapaciteta te stranke. Fokusiraće se na Banjaluku i nekoliko drugih sredina, ali će, po strukturi i načinu rada, PDP sve više nalikovati SNSD-u – navodi Bubonjić.

    U takvim okolnostima, kako tvrdi, teško je zamisliti da će suštinske opozicione stranke pružiti podršku Stanivukoviću.
    – Najvjerovatnije je da će PDP isturiti Stanivukovića kao samostalnog kandidata, osim ako ne dođe do političkih dogovora ili prebjega – zaključuje Bubonjić.

    Ostaje da se vidi hoće li opozicija uspjeti prevazići trenutne podjele i postići dogovor do 2026. godine.

  • Dodik: Ne mogu nam zabraniti da govorimo istinu

    Dodik: Ne mogu nam zabraniti da govorimo istinu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je 7. januar 1993. godine bio najtužniji i najkrvaviji Božić za mještane Kravica, ali i za cjelokupni srpski narod koji će zauvijek ostati urezan u našim sjećanjima, dok odgovorni za ovaj zločin i dalje šetaju slobodno, oslobođeni bilo kakve krivice.

    – Nastavljajući etničko čišćenje i uništavanje svega što je srpsko u BiH, muslimanske snage iz Srebrenice, uz pomoć jedinica iz bratunačkog, vlaseničkog i zvorničkog područja, upale su u mjesto Kravica kod Bratunca i to dok je srpski narod dočekivao najradosniji pravoslavni praznik – Božić.

    Horde zla i sijači smrti nisu marili ni za Božić, ni za nevinu djecu, žene i starce. Ništa im nije bilo sveto. Upadali su u kuće, palili i ubijali nasumice sve koje su zatekli za prazničnim stolom. Tog krvavog Božića ubijeno je 49 Srba, 80 srpskih civila i vojnika je ranjeno, a sedam ih je nestalo”, istakao je predsjednik Dodik za Srnu povodom stradanja nedužnog srpskog naroda iz bratunačkog mjesta Kravica kojeg su muslimanski vojnici, predvođeni Naserom Orićem, ubili prije 32 godine na pravoslavni Božić.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da ni za ove srpske žrtve, kao ni za većinu srpskih žrtava u proteklom građanskom ratu u BiH po nepisanom običaju i sarajevskom /ne/pravu i nepravdi, nema krivca niti krivice.

    – Ovi ljudi, djeca, žene, starci bili su ‘krivi’ muslimanskim zlikovcima i krvoloku Oriću samo zato što se zovu Nenad, Anđelko, Ratko, Đorđe, Savka… Šta su im skrivili ovi ljudi?! Njihova jedina krivica bila je što su Srbi, pravoslavci, što se nisu odrekli svog porijekla i svoje vjere, iako su im i preci stradali iz istih razloga i na sličan način na Vidovdan 1944. godine kada su ustaše iz okolnih sela zapalile 38 Srba, među kojima je bila i jednogodišnja djevojčica Јefa – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike je podsjetio da su nakon krvavog pira muslimanske ubice prošle kroz opustošeno srpsko mjesto pjevajući: “Nema popa da sveti vodicu, dođe Naser na Božić u Kravicu”, ističući da ta pjesma ima zvjersku poentu – skoro 50 zaklanih i mučenih Srba.

    Međutim, za strance, političko Sarajevo i takozvano pravosuđe, bolje reći krivosuđe, rekao je Dodik, srpske žrtve su nevažne i manje vrijedne, srpska stratišta nisu vrijedna njihovog dolaska, ni cvijeta, a kamoli suze, dok muslimanski krvoloci slobodno šetaju krvavom BiH.

    – Ni to im nije bilo dovoljno, pa bi nas preživjele Srbe najradije da ućutkaju ili, što bi za njih bilo još poželjnije, da nas protjeraju sa svojih ognjišta i završe što su započeli u 20. vijeku – etničko čišćenje Srba i stvaranje muslimanske BiH. Ali, to neće dočekati. Neka ne misle da će bilo ko od nas zaboraviti ili prećutati istinu. Niti smijemo, niti ćemo dopustiti da dođemo do toga da nema ko da ih suoči sa istinom, sa zločinima, sa genocidom i etničkim čišćenjem nad srpskim narodom u 20. vijeku koji je bio vijek stradanja, ali 21. vijek biće vijek srpskog jedinstva i sabornosti – poručio je predsjednik Dodik.

    On je istakao da mogu jednog po jednog Srbina da utamniče po bjelosvjetskim i muslimanskim kazamatima, ali nikada nas neće ućutkati, jer srpski narod nikada nije ćutao, niti je prodavao vjeru za večeru.

    – Nemaju moralno, niti bilo kakvo drugo pravo da nam drže pridike, da nas uče i prevaspitavaju, da ocjenjuju naše postupke i svaku izgovorenu riječ. Јedino što mogu, ali i to ne zadugo, jeste da nam namještaju političke procese, da nam sude po nekim njihovim zakonima, da nas sankcionišu. Ali, svako zlo ima svoj početak i kraj, pa tako će doći kraj i ovom protektoratu i nepravdi. Koliko god se trudili da uklonite jednog koji govori, doći će njih još stotinu istih koji će zajedno proklamovati istinu još glasnije i jedinstvenije. Republika Srpska je vječna i ona je naš život, naša sadašnjost i budućnost – poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

  • Stevandić: Dan Republike – ugaoni kamen našeg nastanka i budućnost

    Stevandić: Dan Republike – ugaoni kamen našeg nastanka i budućnost

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da je 9. januar – Dan Republike ugaoni kamen na kome je sve sagrađeno i da zbog toga svi žele da ga uklone.

     Sve ostalo što smo radili ove 33 godine bi palo. Zato mi toliko ne damo taj kamen. To je ugaoni kamen ne samo našeg nastanka nego i naše budućnosti – istakao je Stevandić.

    On je rekao da Srpska ne može da mijenja datum svog rođenja.

    – On bi bio Dan Republike i kada ne bi bio na papiru, i kada ne bi glasala za njega Narodna skupština, on bi bio, i on bi narod okupljao – poručio je Stevandić.

    Republika Srpska proslaviće 9. januara Dan Republike i 33 godina postojanja.

    Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Јugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

  • Vulić: Sramna potreba Borenovića i kompanije da se dokazuju stranim nalogodavcima, pa i na štetu svog naroda

    Vulić: Sramna potreba Borenovića i kompanije da se dokazuju stranim nalogodavcima, pa i na štetu svog naroda

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je Branislav Borenović političar bez stranke i demagog opšteg smjera koji bi da pokreće inicijative o smjeni ministra iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske i na taj način naruši balans u sastavu Savjeta ministara i to na štetu svog naroda.

    Vulićeva je izjavila da je Borenović jedva dočekao da svane prvi radni dan pa da otrči u Sarajevo, saziva poslanike i sastanči u zgradi Parlamentarne skupštine BiH da se pokaže kako on tobože radi, a sve sa ciljem da dobije pet minuta slave kod svojih nalogodavaca, kao i u federalnim medijima.

    – Pokretanjem inicijative za smjenu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na čelu sa Borenovićem žele da pokažu svojim stranim nalogodavcima kako njima aposlutno ništa ne znače zaključci Narodne skupštine Republike Srpske o obustavi odlučivanja, odnosno da poštuju takozvani Šmitov nalog – naglasila je Vulićeva za Srnu.

    Ona je navela da ministar Nešić iako uhapšen nije osuđen i istakla da za Borenovića i kompaniju očigledno ne važi presumpcija nevinosti.

    – Borenovićev istup u federalnim medijima i “slavodobitno” saopštavanje ko su inicijatori i potpisnici inicijative, osim što je jadno i bijedno, vid je i političkog pritiska na pravosudne organe i proces koji je u toku i kao takav treba biti ocijenjen nedopuštenim.

    Ovim sramnim istupom Borenović je, ipak, otvoreno pokazao da mu nije do jedinstva poslanika iz Republike Srpske i zaštite interesa već stvaranja pretpostavki da on bude neki faktor odlučivanja u Sarajevu, koje je njemu jedino bitno i omiljeno – zaključila je Vulićeva.

  • Dodik: Šmitov napad na stav – povratak na grane prošlosti

    Dodik: Šmitov napad na stav – povratak na grane prošlosti

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da odluka Kristijana Šmita da poništi zaključke Narodne skupštine nije samo pravno problematična, već je i etički sporna, jer udara na samu srž ljudske slobode – pravo na mišljenje i stav.

    Dodik je ukazao da je ova odluka još jednom osvijetlila duboku krizu političkog sistema BiH.

    – Ova intervencija, predstavljena kao akt očuvanja ustavnog poretka, u svojoj suštini odražava duboko nerazumijevanje prirode demokratskog procesa i prava na izražavanje stava – naveo je Dodik u autorskom tekstu za “Glas Srpske”.

    On je naglasio da Republika Srpska stvorena u dejtonskom procesu, a to nije visoki predstavnik, a pogotovo Šmit koji nije čak ni to.

    – Kao strana u Dejtonskom sporazumu naše bazično pravo je da imamo stav o svim pitanjima – istakao je Dodik.

    On je ukazao da su zaključci parlamenta Srpske oblik političkog stava, način na koji predstavnici jednog naroda artikulišu stavove i mišljenja o ključnim pitanjima Dejtonskog sporazuma.

    – To što Šmit nije prepoznao ovu razliku, nije samo zabrinjavajuće, već i ponižavajuće. Da li je ikada u modernoj Evropi viđena situacija u kojoj se zabranjuje stav ugovorne strane? – upitao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, demokratija počiva na slobodi izražavanja, razmjeni mišljenja i argumentovanom dijalogu, a kada jedan akter, bio on domaći ili međunarodni, odluči da zabrani mišljenje, on time krši osnovne principe na kojima je zasnovano moderno društvo.

    Predsjednik Srpske je ocijenio da su zaključci Narodne skupštine, čak i prema najoštrijim kritičarima, politički stavovi i procjene – strane ugovornice Dejtonskog sporazuma.

    – Šmitova brljotina šalje opasnu poruku – u BiH, mišljenja koja nisu u skladu sa sa poželjnim političkim narativima mogu biti zabranjena. Ovo je presedan koji ne samo da destabilizuje političku scenu, već i potkopava samu ideju suvereniteta i demokratije – naveo je Dodik.

    On je istakao da ovakva politika podsjeća na istorijske pokušaje germanskih sila da na ovim prostorima nametnu sopstvene modele upravljanja i vrijednosti.

    – Kao što istorija svjedoči, ti pokušaji nisu uspjeli i neće uspjeti ni sada – poručio je predsjednik Srpske.

    Dodik ukazuje da Šmit ovim postupcima ne samo da potkopava suverenitet, već ozbiljno ugrožava šanse za izgradnju dugoročnog povjerenja između različitih naroda u BiH.

    Predsjednik Srpske je pojasnio da su zaključci Narodne skupštine Srpske, koliko god nekome bili politički neprihvatljivi, stavovi strane ugovornice Dejtonskog sporazuma i ne uvode sankcije, niti nameću odluke.

    “Oni su stavovi. Zabrana mišljenja nije samo politički neodrživa – ona je logički apsurdna. Šmit je u svojoj intervenciji pokazao da ne razumije suštinu političke komunikacije, ali i osnovne postulate ljudske slobode”, naglasio je Dodik.

    On je istaao da je veći apsurd što EU, koja se diči slobodom mišljenja i izražavanja, ćuti pred ovakvim potezima.

    Ako EU zaista počiva na vladavini prava, procedurama, demokratiji i suverenitetu, kaže Dodik, onda mora jasno staviti do znanja da su adresa broj jedan za njih demokratski izabrani predstavnici naroda, a ne nelegalni i nelegitimni predstavnici iz inostranstva koji u krizi srednjih godina dobijaju autoritarne sklonosti.

    “Istorija ovog prostora zahtijeva posebnu pažnju i razumijevanje, jer je samo uz poštovanje lokalnih realnosti moguće graditi održivi mir i međusobno povjerenje”, naveo je predsjednik Srpske, te dodao da zabrana mišljenja vraća ljude “na granu” – u stanje gdje su osnovne ljudske funkcije suspendovane.

    Dodik je ponovio da je Republika Srpska politička i ustavna realnost, strana ugovornica, jednako kao i Federacija BiH /FBiH/, a njen narod nije i nikada neće biti narod drugog reda, dok Šmitova odluka samo produbljuje osjećaj nepravde i otuđenja među narodima u BiH.

    “Ako Kristijan Šmit vjeruje da Republika Srpska nema pravo na stav, šta to zapravo govori o njegovom višenju naroda koji ovdje živi? Da li nas smatra nesposobnim za racionalno razmišljanje, za izražavanje mišljenja, za donošenje političkih stavova? Ili nas, još gore, vidi kao bića lišena te osnovne ljudske osobine – mišljenja?”, upitao je Dodik.

    Predsjednik Srpske navodi da BiH zaslužuje institucije koje će poštovati prava i mišljenja, a ne one koje će ih tretirati kao ljude drugog reda.

    Odluka Šmita nije samo greška, kaže Dodik, ona je uvreda za svakog ko sebe smatra slobodnim i mislećim čovjekom.

    “Ako dozvolimo da ovakve odluke prođu bez odgovora, pitanje nije da li ćemo izgubiti slobodu već da li će nas uopšte smatrati ljudima”, poručio je Dodik.

    On je podsjetio da je Republika Srpska u kontinuitetu iznosila svoje stavove o Dejtonskom sporazumu, dok su veoma namjerno stranci isključivali i poništavali svaki dogovor između Srpske i FBiH, kao strana dejtonskog ugovora i procesa.

    Prema njegovim riječima, stranci su instalisali sebe kao nadstranu, skrnaveći ne samo Dejtonski sporazum nego i rušeći međunarodno pravo, a posebno Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora.

    “A Dejtonski sporazum je upravo to, bar po stavu Venecijanske komisije. Ili ko to još uzima ozbiljno?”, rekao je Dodik.

    On kaže da se po toj “neozbiljnoj”, “neuvažavajućoj”, “nikakvoj” Venecijanskoj komisiji Dejtonski sporazum i svi njegovi aneksi “moraju smatrati” međunarodnim ugovorom, a njihov karakter ili tumačenje se, stoga, rukovode međunarodnim pravom, a naročito Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora.

    “Niti Šmit, niti Amerika, niti Britanija nisu potpisali Dejtonski sporazum i stoga nisu strane ugovornice. Oni su samo uzurpatori, kršitelji, nasilnici u svemu onome što je Dejtonski sporazum”, zaključio je Dodik.