Kategorija: Politika

U protekle četiri godine mnogo smo uradili i započeli značajne projekte u lokalnoj zajednici koji trenutno stoje zbog opstruisanja odbornika iz Socijalističke partije, kako bi prikupili sitne predizborne poene kod građana.

To u intervjuu za Srpskainfo tvrdi Radojica Ćelić, načelnik opštine Stanari.

Bez obzira na trenutno stanje sa blokadom budžeta u Skupštini opštine, Ćelić ističe da aktuelna vlast u ovoj lokalnoj zajednici u proteklom periodu nije sjedila prekršenih ruku, već je vrijedno i domaćinski radila na izgradnji infrastrukture i poboljšanju života svojih građana.

Šta je sve urađeno?
U skladu sa definisanim politikama razvoja u periodu od 2021 – 2024. godina koalicija predvođena Ujedinjenom Srpskom, SDS, SP i DNS uradila je mnogo na realizaciji kapitalnih projekata i sigurno su to rezultati za ponos. U toku je izgradnja vodovoda i završna faza izgradnje objekta doma zdravlja. Uskoro počinjemo izgradnju tržnice u saradnji sa UNDP, u toku je rekonstrukcija elektro mreže u nekoliko mjesnih zajednica, kupili smo zemljište kako bi se izgradili novi infrastrukturni objekti, počevši od zgrade administrativnog centra, Centra za socijalni rad, Centra za kulturu i biblioteke…

Koji su još projekti završeni tokom vašeg mandata?
Izgradili smo novi društveni dom u Mjesnoj zajednici Raškovci, završili smo rekontrukciju društvenih domova u Dragalovcima i Mitrovićima. Izvršena je rekonstrukcija ambulanti u Cerovici, Ljebu, Dragalovcima i Cvrtkovcima. Završili smo i rekontrukciju mosta na rijeci Ukrini koji povezuje selo Osredak sa Stanarima, čija je vrijednost oko 120.000 KM. Izgrađeni su i rekontruisani poligoni u Jelanskoj i u Cerovici. Urađena je javna rasvjeta u većini mjesnih zajednica i asfaltirali smo puteve. Izgradili smo vatrogasnu garažu kako bi Vatrogasna jedinica bila u punoj funkciji svog rada.

Od koga ste sve dobili donacije za projekte?

Zahvaljujući mojim zalaganjem i US dobili smo donaciju od Republike Srbije u iznosu od 3,5 miliona KM za igradnju doma zdravlja, jer je aktuelni smješten na području koje nije adekvatano za zdravstveno zbrinjavanje naših građana. Od ambasade Poljske smo dobili ultrazvučni aparat, dok je ambasada Japana donirala novo vozila za potrebe Hitne pomoći. Uklonili smo stare objekte za izgradnju novih institucija, ali i za izgradnju spomenika za poginule borce iz ove opštine. Moram istaći i da smo uradili osvjetljenje fudbalskog stadiona u Stanarima.

Da li ste izvršavali svoje obaveze na vrijeme prema korisnicima?
Sve obaveze koje je imala opštinska uprava je u prethodne tri godine kroz budžet na vrijeme izvšavala. Redovno smo isplaćivali stipendije, dali smo veliki doprinos školama, crkvi, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama. Borci su imali uplaćenu banjsku rehabilitaciju, sva socijalna davanja su redovno uplaćivana, kao i podsticaji za poljoprivrednike i mlade bračne parove. Kupili smo i novi kamion za odvoz smeća i zemljište za crkvu u Cerovici i groblje u Jelanjsci. Pomogli smo izgradnju vrtića, kao i porodice koje su slabijeg socijalnog statusa. Pomogli smo izgradnju Svetosavsko parohijskog doma u Stanarima, te smo uradili certifikaciju opštine (BFC) i završili sve infrastrukturne i komunalne poslove za industrijsku zonu.

Dolaze li investitori u Stanare?

Imamo jednog investitora, a u toku su pregovori sa još dva. Oni bi trebalo da zakupe dvije industrijske hale. Ono što je važno napomenuti je da industrijska zona sada ima građevinsku dozvolu i može se izdati upotrebna dozvola investitorima kada oni zakupe ili kupe poslovne prostore. Sve to radimo kako bi se zaposlio što veći broj radnika sa prostora naše opštine.

Koji su problemi sa kojima se susrećete?
Sve nabrojeno je urađeno u protekle tri godine sve dok u decembru prošle godine odbornici Socijalističke partije nisu počeli sa opstrukcijama prilikom usvajanja budžeta. Tako da danas nemamo usvojen budžet. To nam pravi problem za nastavak izgradnje preostalog dijela vodovoda za koji smo podigli kredit od 3,5 miliona KM, jer oni donose novi budžet u kojem nema stavki za nastavak plaćanja tako značajanog projekta. U nacrtu budžeta koji su Socijalisti predložili putem ad hok komisije nije vidljiv deficit u iznosu od 458.000 KM, niti su vidljive i druge obaveze proistekle iz ranije usvojenih skupštinskih odluka, a u istom su povećali grantove za pojedina izdvajanja kako bi lažno prikazali da u budžetu ima para za sve budžetske stavke. Odgovorno tvrdim da ne postoji lokalna zajednica u RS i BiH, a vjerovatno i u regiji koja je za 2,5 godine završila rušenje starog i izgradnju novog Doma zdravlja i završila xy kilometara cijevi za vodovod. Vodovod i Dom zdravlja su strateške investicije kojim se ključne potrebe građana zadovoljavaju za nekoliko sledećih decenija. Ja ne dijelim krompir i ne zamajava narod nego činim sve što mogu da se što prije otvori Dom zdravlja i omogući redovno snabdijevanje vodom.

Kako odbornici predlažu budžet?
Oni su formirali nekakvu ad hoc komisiju koja odlučuje i pravi nacrt budžeta i predlaže skupštini na usvajanje. Po njihovoj računici, za sve započete projekte i redovna servisiranja obaveza koje ima opštinska uprava, predloženo je 15 miliona KM, što nije dovoljno kako bi isplatili sve obaveze koje nisu naveli u tom nacrtu budžeta. Mi smo predložili budžet od 18 miliona maraka koji oni odbijaju da usvoje, jer je izborna godina. Na društvenim mrežama se hvale kako vode brigu o narodu i socijalnim izdavanjima, što nije tačno. Radi sitnih predizbornih poena sve stanovnike naše opštine drže kao taoce, jer već pola godine blokiraju rad opštine.

Šta ste preduzeli povodom toga?
Čekamo izjašnjenje Ministarstva uprave i lokalne uprave RS povodom ove situacije, jer smo na privremenom finansiranju. Ne vidim volju da se realan budžet u Skupštini usvoji do kraja juna kako je zakonom predviđeno. Ako bi se takav budžet i usvojio neće moći biti sprovodljiv u praksi.

Zašto su se Socijalisti okrenuli od koalicije?
U decembru su odlučili da na lokalne izbore izađu sa svojim kandidatom za načelnika opštine. Da bi meni smanjili manevarski prostor, jer su znali da ću se ja ponovo kandidovati. Krenuli su u otvorenu opstrukciju svih projekata. Lažu narod o svemu što je urađeno, prikazujući da je to loše i na taj način pokušavaju da grade svoju predizbornu kampanju, što nije u redu i nije korektno. Optužuju nas da se ne isplaćuju stipendije i druge obaveze, a mi to ne možemo zbog njihovog blokiranja usvajanja budžeta na realnoj osnovi i jer smo na privremenom finansiranju. Tako pokušavaju da prikažu kako je načelnik i opštinska vlast nesposobna i kako će oni sve to riješiti kada dođu na vlast. Zamislite sada situaciju, tri i po godine sve je redovno načelnik plaćao, a sad po priči SP-ovaca to ne želi. Gdje je tu logika, zašto bi radio protiv sebe?

Provjereni partneri
Na čiju podršku računate za novi načelnički mandat?
Tokom ovih lokalnih izbora Ujedinjenu Srpsku i mene kao načelnika pratiće dosadašnji koalicioni partneri. To su SDS, DNS, DEMOS kao i pojedine druge partije kao što je NDP. Široka je koalicija. SP je ranije bila u koaliciji sa SNSD, odakle su izašli. Trenutno su kao s nama u koaliciji, ali se ponašaju kao opozicija. Idu samostalno, prave performanse i obmanjuju narod svojim lažima.

Politička bitka u oktobru u Srebrenici će, po svemu sudeći, biti veoma turbulentna, jer će, prema najnovijim informacijama, sve bošnjačke stranke podržati jednog kandidata za opštinskog načelnika, dok se, istovremeno, ne isključuje mogućnost da će srpski kandidati u dvije kolone.

Jedini kandidat iz reda Bošnjaka, kako je juče objelodanjeno, biće Hamdija Fejzić, koji će na megdan, najvjerovatnije, aktuelnom načelniku Mladenu Grujičiću, a možda i još nekome iz reda srpskog naroda.

Sudeći prema Grujičićevim riječima, on će, sasvim je izvjesno, u trku za treći mandat na čelu male opštine u Srpskoj. Komentarišući informaciju da su Bošnjaci uspjeli postići dogovor u Srebrenici, Grujičić kaže da je to bilo očekivano.

“Te njihove igrarije koje su bile u početku, da će biti više kandidata, samo su doprinijele da njihovi saveznici iz reda srpskog naroda ističu tako brzopleto, bez ikakvog konsenzusa i dogovora, svog kandidata”, navodi Grujičić.

Nada se Grujičić da do toga neće doći i da će i Srbi u Srebrenici imati jednog kandidata kako bi zadržali načelničku poziciju.

“Još uvijek nije 100 odsto da ću to biti ja, ali u svakom slučaju sam okupio najveću podršku u Srebrenici i smatram da bi to bilo najbolje u ovom trenutku jer ćemo u drugom slučaju izgubiti izbore”, kaže Grujičić za “Nezavisne novine”.

I sam Fejzić nam je juče potvrdio da je postignut dogovor da on bude jedini kandidat bošnjačkih stranaka za načelnika opštine Srebrenica.

“Što se tiče pregovora, njih su uglavnom stranke vodile između sebe i informacija koju ja imam jeste da su se usaglasile da podrže mene kao nezavisnog kandidata”, rekao je Fejzić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje kakva su mu očekivanja od oktobarskih izbora, kaže da očekuje da “Srebrenica dobije čovjeka koji je sposoban da je vodi”.

“I da u budućem periodu vrati Srebrenici sjaj. Da donese projekte koji bi mogli da poboljšaju stanje u Srebrenici, životni standard i sve ono što je potrebno čovjeku koji želi da živi u Srebrenici”, kaže Fejzić.

Predsjednik SDA Srebrenica Alija Tabaković nije se javljao na naše pozive, ali je za federalne medije potvrdio da je postignut dogovor da bošnjačke stranke idu sa jednim kandidatom za poziciju načelnika opštine Srebrenica.

“Zvanično je da smo sa Strankom za BiH dogovorili zajedničku listu, Faruk Đozić će odustati od kandidature i s obzirom na to da su SDP i NiP ranije dali podršku nezavisnom kandidatu Hamdiji Fejziću, sada je već gotovo pa izvjesno da je jedini kandidat Fejzić”, rekao je Tabaković.

Grujičić ne isključuje mogućnost da će neko od Srba stati njemu na crtu.

“Uvijek ih ima takvih, jedva čekaju neki da tu poziciju zauzme Bošnjak, da bi oni bili ponovo ‘prvi Srbi’, kao što su bili i dosad. Bili su u vlasti 20 godina, ali se u nekom segmentu nisu pitali kada treba rješavati probleme. Uvijek su to lako svaljivali na bošnjačke načelnike, a njima je bilo dobro, jer su u tom srpskom korpusu imali najveći kolač i najviše su se obogatili ti pojedinci koji su bili prva ruka ili produžena ruka Bošnjacima u tom periodu”, kaže Grujičić.

Pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa predstavlja isključivo zloupotrebu ovog ustavnog instituta.

Ovo se, između ostalog, navodi u odgovorima Odbora za ustavna pitanja Republike Srpske Ustavnom sudu Republike Srpske kada je riječ o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi i Izbornog zakona Republike Srpske.

“Očito je da se zahtjev Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda odnosi na eventualnu ocjenu ustavnosti osporenih akata, te da je u istom u velikoj mjeri nezadovoljstvo zakonskim rješenjem, što ne može biti predmet odlučivanja u postupku pred Vijećem za zaštitu vitalnog interesa. Stoga, ovakvim se zahtjevom samo zloupotrebljava ustavni institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda i to postaje praksa koja se kontinuirano ponavlja, često postavljajući zahtjev za pitanja koja nemaju takav značaj”, navodi se, između ostalog, u odgovoru koji će Odbor za ustavna pitanja Republike Srpske razmatrati danas.

Podsjećanja radi, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi i Izborni zakon Republike Srpske usvojeni su na 13. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 19. aprila 2024. godine.

Već tada je bilo jasno da će Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što su na kraju i uradili i o svemu će konačnu riječ dati Ustavni sud Republike Srpske.

“Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda se postavlja u poziciju svojevrsnog zaštitnika interesa Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je, dakle, da se iko, u ovom slučaju klub delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, legitimiše kao taj koji permanentno strepi nad suverenošću, integracijama, teritorijalnim integritetom i uopšte državnim atributima Bosne i Hercegovine, štiteći je, navodno, od namjera njenih konstitutivnih naroda i ostalih građana”, piše u odgovorima.

Što se tiče Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, Klub Bošnjaka u obrazloženju Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa navodi da taj zakon čini direktnu povredu identiteta bošnjačkog konstitutivnog naroda “jer Bošnjaci kao konstitutivan narod svoj identitet vezuju za državu Bosnu i Hercegovinu”.

Slično je i kada je u pitanju Izborni zakon Republike Srpske. Bošnjaci su naveli da se tim zakonom negira Bosna i Hercegovina, a čime se negira i identitet bošnjačkog naroda.

U obrazloženju zahtjeva za zaštitu vitalnog interesa navedeno je i da bošnjački narod “neće moći ostvariti pravo da bude zastupljen u sastavu organa za sprovođenje izbora”.

“Jedina namjera zakonodavca jeste stvaranje pozitivne podloge za propisivanje predmetne materije kroz potrebu unapređenja izbornog procesa, te jačanja povjerenja građana u izborni proces u Republici Srpskoj. Posebno ističemo da se zakon u cjelini, kao i pojedine osporavane odredbe, odnosi i primjenjuje jednako na sve adresate u istim situacijama, anacionalan je i ne može biti riječi o tome da ikoga dovodi u diskriminirajući položaj”, navodi se u odgovoru koji bi trebalo da bude utvrđen na današnjoj sjednici Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da vlasti Srpske godinama ukazuju na to da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, te da ga treba ukinuti.

Dodik je rekao da je Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, nelegalno izabran kada je riječ o relevantnim organima UN, dok je OHR narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme da bi mogao da opstane.

Dodik je istakao da Srpska ne priznaje Šmita, niti sprovodi njegove odluke.

– Njegove intervencije u Izborni zakon bacile su BiH decenije unazad, iako u demokratskom svijetu o tome dogovor i konsenzus treba da postignu subjekti u izbornom procesu, a ne neko sa strane koji kao Šmit nešto propisuje – rekao je Dodik.

On je naveo da se došlo u situaciju da su izbori raspisani po Šmitovom nametnutom izbornom zakonu jer to hoće muslimani u Sarajevu.

Dodik je ukazao da stranci kontrolišu CIK BiH kako bi konfiguracija vlasti na lokalnom nivou, a kasnije i na republičkom, zavisila od njihove volje, a ne od biračkog statusa političkih subjekata.

To je direktno miješanje u izborni proces i to nećemo dopustiti jer radimo u skladu sa voljom naroda, a s ciljem da sačuvamo Srpsku i povećamo njenu autonomiju i da u određenom trenutku, koji će se ukazati, proglasimo njenu nezavisnost. To je naš program, kao što je njihov da po svaku cijenu drže demontiranu Srpsku, što je za nas neprijateljski čin – rekao je Dodik.

On je istakao da su vladajuće partije u Srpskoj, uprkos svemu, prihvatile da učestvuju i na takvim izborima jer su se strani i drugi faktori dogovorili sa dijelom opozicije da ne prihvate težnje vlasti Republike Srpske u smislu da se izbori održe u skladu sa Izbornim zakonom Srpske.

– CIK vrši izbore za članove Predsjedništva i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te utvrđuje politike za izbore na ostalim nivoima vlasti i ništa više. Republička izborna komisija treba da sprovede lokalne izbore, ali oni su to uzurpirali protivzakonito, ali to ne smeta strancima da izmišljaju i nameću rješenja koji udaljavaju BiH od sebe same. BiH danas je fluidna, neželjena i postoji tek kao neka manifestacija – rekao je Dodik.

On je dodao da u BiH mnogo štošta na tom planu ne funkcioniše, te da su na tom planu kolovođe Šmit, bošnjačke političke elite i faktori u Ustavnom sudu BiH koji teže centralizaciji BiH na štetu Srba kojima se BiH kao takva ne može nametnuti.

– BiH koja je predviđena Dejtonom je davno srušena i oskrnavljena, a ne multietnička kako se tvrdi sa raznih strana – rekao je Dodik.

On je ukazao da su Srbi na ovim prostorima povezani sa Srbijom, te da pamte negativna djela prema njima koja su u proteklim ratovima činili pripadnici muslimana.

Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu.

Ovo je izjavio Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne prizanju za visokog predstavnika. U intervjuu za “Preporod” Šmit je, između ostalog, izjavio kako je “ponekad potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje”, te da je “ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan”.

– Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj BiH, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene – poručio je Šmit.

Na pitanje “šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu, kao što je Milorad Dodik”, Šmit je odgovorio da i za to “postoje alati”.

– Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i BiH kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – rekao je Šmit.

Kada je riječ o pitanju “srpskog sveta”, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.

– Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj “srpski svet”, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je okej. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari, iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednog naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. vijeku. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjećete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele – istakao je Šmit.

Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo unapređenjima koje nam je donio 21. vijek.

– Tako mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava nego što imaju recimo pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj, tako da ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom – istakao je Šmit.

Osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini, a koje su došle neposredno nakon održavanja Svesrpskog sabora.

– Ja sam spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. Ako zatražite recimo da građani Republike Srbije, Srbi koji žive u Republici Srbiji pogledaju kako je riješen taj izazov raspodjele državne imovine nakon raspada Jugoslavije, vidjeće kako je to urađeno u Srbiji, vidjećete da je to urađeno na sličan način na koji se očekuje da će to pitanje biti riješeno i u BiH. Dakle, problem nije državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju gospodina Dodika koji smatra da pravo na korištenje javne imovine jeste jedno pitanje koje bi definisalo da li postoji država ili ne – istakao je Šmit.

Dodao je i kako je jako iznenađen ovim neprihvatanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjela državne imovine između države, entiteta, kantona, opština i da se zapravo o tom pitanju razgovara na ovaj način.

– Ja imam dosta iskustva u ovoj oblasti jer sam zajedno sa nekim kolegama učestvovao kada se recimo rješavalo ovo pitanje u pogledu imovine Istočne Njemačke i kada su rješavane stvari kod nas u Njemačkoj. Tako da ne znam u čemu je ovdje problem. Jasna poruka s moje strane, postoji dobar način i dobra mogućnost da se ovo pitanje riješi samo je za to potrebna spremnost za rješavanje. Pitanja postojanja entiteta se ne vežu s ovom nekom situacijom gdje se postavlja pitanje možete li staviti zastavu na svako drvo pored kojeg prođete – rekao je Šmit.

Na pitanje da li će, ukoliko se ne postigne dogovor oko raspodjele državne imovine, nametnuti Zakon o državnoj imovini, odgovorio je da to “nije samo posao isključivo visokog predstavnika”.

– Mislim da ove godine moramo vidjeti pomake, odnosno razvoj situacije u ovom pogledu. Ovo nije samo posao isključivo visokog predstavnika, mi imamo tijesnu saradnju i sa zemljama članicama EU, koje trebaju da nam daju primjere, između ostalog, u rješavanju ovog pitanja u njihovim zemljama, a ja računam takođe da će biti jednog razumnog razmišljanja i od strane političke elite u RS. Kada govorimo o EU integracijama zato nam je definitivno potrebna pravna država. To znači da umjesto da imate samo neke retoričke postere koje objavljujete, umjesto toga trebate da vodite računa o svojim građanima, njihovima željama i volji. Tako da sam vrlo optimističan – zaključio je Šmit.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekoa je da bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović iznošenjem stavova koji nisu usaglašeni u Predsjedništvu na najbolji način ruši BiH.

Dodik je rekao da u Predsjedništvu BiH ne postoji usaglašen stav o tome da je Republika Srpska remetilački faktor i zajedno sa Rusijom podriva Dejtonski sporazum, kao što je to Bećirović tvrdio na samitu o Ukrajini u Švajcarskoj.

– To nije BiH. Muslimani na taj način najbolje ruše BiH – rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da Bećirović može da iznosi samo stavove koji su usaglašeni na nivou Predsjedništva BiH.

Dodik je ukazao da je svaki put kada se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tražio podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.

Dodik je naveo da Bećirović sada pokušava da ide kod zapadnjaka od kojih traži da preduzmu mjere protiv Reopublike Srpske čim se pomene Rusija.

– Na ovaj način oni najviše ruše BiH, jer su privatizovali spoljnu politiku BiH – rekao je Dodik.

On je rekao da Bećirović sve zasniva na lažima i da, ako se posmatraju izjave ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza, poglavara Islamske zajednice Husena Kavazovića, ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, onda se vidi da je ta horizontala isključivo usmjerena protiv Republike Srpske.

– Oni koriste svaku mogućnost da pričaju o ukidanju Republike Srpske – rekao je Dodik i dodao da je na dnevnom redu samita u Švajcarskoj bila Ukrajina, a ne BiH.

Dodik je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske krajnje mjesto odluke za spoljna pitanja BiH.

Dodik je rekao da američki ambasador u BiH Majkl Marfi ponovo laže i da je nanio ogromnu štetu u BiH.

– Marfi kaže da Republika Srpska ne može da se odvoji, jer to nije predviđeno Dejtonskim sporazumom. Nije predviđeno ni da ne može. Gdje piše da ne može? – upitao je Dodik.

Istakao da to mogu samo da urade Republika Srpska i FBiH.

– FBiH to neće jer ih ohrabruje Marfi i neki drugi, ali da se istorijski zna da smo im nudili da se razdružimo. Inače će doći u poziciju da jednog dana odemo, pa neće dobiti ni razdruživanje – rekao je Dodik.

Veoma je značajno što će se Sretenje u Srpskoj svetkovati i to ni na koji način ne umanjuje značaj 9. januara koji će se praznovati, vjerujem i više i bolje nego što je to bilo prethodnih godina, rekla je ministarka za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenkovski.

Dragocjeno je, dodaje ona, to što su Republika Srpska, njen predsjednik Milorad Dodik i Vlada donijeli odluku da uvrste u agendu Sretenje kao jedan od praznika koji će u Srpskoj biti obilježavan.

– Optuživati Dodika da je eliminisao 9. januar čije je svetkovanje bio spreman da plati i političkim opstankom, karijerom i životom je zaista neprimjereno i banalno. Svesrpski sabor nije završen 8. juna, on je tek počeo i sve što budemo radili ići će u pravcu toga da i dalje trasiramo put za ostvarnje naših nacionalnih ciljeva – navela je ona.

Istakla je da je saradnja Srpske i Srbije realnost.

– Baš kao što je realnost drugačiji sastav Evropskog parlamenta, kao i drugačiji ishod glasanja u Generalnoj skupštini UN-a od onoga koji je bio planiran. Žao mi je što neki tu realnost ne prepoznaju, što neki ne žele da idu u korak sa budućnosti, ali mi se nećemo osvrtati za onim što je prošlo, nego zajedničkim snagama, kao jedna porodica gradićemo vrijeme koje je pred nama i projektovati budućnost zajedničku u tom vremenu, poštujući sve druge narode – rekla je ona.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da niko nije i neće ukinuti 9. januar kao Dan Republike, a da opozicija u Srpskoj samo pokušava da napravi problem od nečega što je veoma jasno.

Niko 9. januar kao Dan Republike nije doveo u pitanje. Ali, oni žele da naprave neki spin – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je podsjetio da su upravo on i njegovi saradnici ti koji su dobili sankcije zbog upornog obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske.

– Na svim obilježavanjima 9. januara prethodnih godina nikada nisam vidio nikoga iz opozicije, ni iz SDS-a, ni iz PDP-a. Odjednom su sada oni počeli da brane nešto – istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, da bi neko ukinuo 9. januar, to bi trebao da uradi ukidanjem nadležnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

– Niko nije pokrenuo tu inicijativu, a oni pišu peticije. O čemu ih pišete? Pišite šta god hoćete – poručio je Dodik.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović pozvao je ministra odbrane Zukana Heleza da zajedno rade na unapređenju uslova života i rada profesionalnih pripadnika u Oružanim snagama BiH, osnovnih radnih uslova u kasarnama i uniformi, umjesto što konstantno istupa u duhu ratno-huškačke retorike i prijetnji Republici Srpskoj i srpskom narodu.

Fotografije kolege Heleza sa automatskom puškom u rukama potvrđuju da on ima veoma loša razmišljanja u svojoj glavi koja nisu samo na štetu Republike Srpske, kako to Helez misli, već i cijele BiH. Poručujem mu da militarizam i prijetnje nisu nikome donijele ništa dobro, pa neće sigurno ni BiH – istakao je Goganović u izjavi.

On je podsjetio da od početka mandata upozorava na štetno djelovanje Heleza po sistem odbrane, ali i stabilnost u BiH.

– BiH je u ozbiljnoj krizi kada ministar odbrane u Savjetu ministara ide tako daleko da otvoreno priziva sukobe i prijeti Srbima, koji je konstitutivan narod, isto kao i Bošnjaci i Hrvati, “Olujama” i protjerivanjem, pokazujući da priželjkuje BiH bez Srba – naglasio je Goganović.

On je rekao da je i Ambasada SAD, mada mlako, ali, ipak, osudila Helezove izjave i navela da podržava BiH sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna naroda.

– Postdejtonska BiH je mirovni projekat i svaka aktivnost suprotna Dejtonskom sporazumu za Republiku Srpsku nije prihvatljiva, tako da kolega Helez treba da prestane pričati o municiji, haubicama, puškama, dronovima i drugim oružanim sredstvima, i da se napokon počne baviti svojim poslom, da se okrene ljudima koji su u Oružanim snagama, te da razmišlja kako da im omogući bolje uslove za obavljanje svakodnevnih aktivnosti – naveo je Goganović.