Kategorija: Politika

Ne može nijedan sud zabraniti građanima da kažu da nešto neće. To nije u domenu kažnjivosti, rekao je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, komentarišući odluku krnjeg Ustavnog suda da stavi van snage zaključke Narodne skupštine koji se odnose na pozivanje organa vlasti da ne učestvuju u prijevremenim izborima.

– Mnogo je zanimljivije da nisu stavili van snage zaključak da Narodna skupština odbacuje kolonijalnu upravu, ne prihvata Kristijana Šmita i njegove odluke, kao ni to da ne prihvata i odbacuje presudu nelegalnog Suda BiH izrečenu predsjedniku Republike Srpske, pa ni odluku CIK-a koja je uslijedila kasnije – rekao je Stevandić.

Stevandić je naveo da nije jasno da li su to uradili u brzini ili je riječ o novom političkom rasulu koje zahvata Ustavni sud BiH.

– Smatram da su mnogo važnije tačke kojima su dali legitimitet. Za ove druge vidjeće kakav je stav našeg naroda – poručio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Republika Srpska i Srbija Danom srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave pokazuju odlučnost da ostanu zajedno, oslonjeni jedni na druge.

– Ovim velikim praznikom odvraćamo sve one koji misle da mogu da potčine srpski narod ili da mu nandesu štetu koju ne može da nadoknadi – rekao je Stevandić.

Stevandić je rekao da je u duhu tog praznika i današnje obilježavanje 34 godine od formiranja Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske, jer i ovaj događaj govori o potrebi za srpskim jedinstvom.

Stevandić je podsjetio da će 17. i 18. septembra u Banjaluci biti održano jesenje zasjedanje Parlamentarnog foruma Srbija i Republika Srpska, te naveo da će prvi put imati goste iz drugih parlamenata.

– Obilježavanje Dana srpskog jedinstva biće završeno zajedničkom sjednicom vlada Srpske i Srbije, koja bi trebalo da bude održana 19. septembra, te vojnom paradom 20. septembra – istakao je Stevandić.

Nebojši Vukanoviću, narodnom poslaniku i lideru Liste „Za pravdu i red“, nepoznati počinioci zapalili su automobil ispred njegove kuće u Trebinju. To je već drugi put u posljednjih šest mjeseci da mu vozilo bude uništeno na isti način.

Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost javnosti, jer se u posljednje vrijeme bilježi niz napada na opozicione političare. Tako je prošle sedmice bivši predsjednik PDP i aktuelni poslanik u Predstavničkom domu BiH, Branislav Borenović, napadnut biber-sprejom ispred svog stana u Banjaluci, dok su u februaru u Prnjavoru nepoznati napadači fizički nasrnuli na bivšeg ministra bezbjednosti BiH i dugogodišnjeg funkcionera SDS, Dragana Mektića.

Ove situacije otvorile su ozbiljna pitanja o ličnoj i političkoj bezbjednosti u Republici Srpskoj. Javnost je dodatno uznemirena činjenicom da nalogodavci i izvršioci gotovo nikada ne budu otkriveni, dok u slučajevima kada je napadnuta imovina ili život funkcionera vladajuće strukture policija reaguje promptno. Primjer za to je paljevina automobila predsjednika SO Rogatica, Siniše Jankovića, kada je počinilac pronađen u roku od 24 sata.

Takva razlika u postupanju dovela je do sumnji u „dvostruke aršine“ i izazvala otvorene rasprave među opozicionarima o tome da li će biti prinuđeni da preduzimaju lične mjere zaštite.

– Ako imate situaciju gdje ljudi koji iskreno preziru i nasilje i oružje, tu ubrajam i sebe, razmišljaju da se naoružaju i lično organizuju svoju i bezbjednost svojih porodica, onda je stanje krajnje alarmantno – izjavio je Igor Crnadak, šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini RS.

On smatra da se glavni uzroci ovakvog stanja mogu tražiti u političkim strukturama i medijima pod njihovom kontrolom. – Sa te dvije tačke godinama se kreira mržnja prema svakome ko misli drugačije. Oni truju vlastiti narod i trude se da ljudi budu što više zatucani i sluđeni, kako bi sa njima lakše manipulisali. Ja im savjetujem da se zaustave i da nikad ne zaborave na izreku da se posebno treba čuvati strpljivog, ugnjetavanog čovjeka – upozorio je Crnadak.

Slično razmišlja i Ognjen Bodiroga, šef kluba poslanika SDS, koji naglašava da je situacija u društvu postala izuzetno rizična za sve koji se ne slažu sa vladajućim politikama.

– Ovo čemu svjedočimo je vrhunac diktature kad ljude koje ne možete da stavite pod kontrolu izlažete nasilju. Kad vam neko udari na porodicu i kad nadležne institucije ne pronađu nalogodavca i napadača, onda vi, da biste zaštitili svoju porodicu, nemate izbora osim dvije mogućnosti: Prva je da se iselite iz ovog privatnog entiteta, a druga je da se sami odbranite kako znate i umijete, jer porodica je svetinja – rekao je Bodiroga za Srpskainfo.

On je podsjetio i na tragičnu okolnost da je neposredno nakon prvog napada na kuću Nebojše Vukanovića preminula njegova majka, a da su sada direktna meta postali i sam Vukanović i njegova supruga. – Ovo smatram udarom na sve nas koji drugačije misle i koji smo odlučili da ovdje ostanemo i mijenjamo sistem koji urušava Republiku Srpsku, a to je sistem krađe, korupcije, kupljenih diploma, namještenih konkursa. Nadležne institucije definitivno ne rade svoj posao, a da je bilo sreće već bi se održalo nekoliko posebnih sjednica Narodne skupštine koje se tiču stanja bezbjednosti u Republici Srpskoj. Ovi događaji očigledno imaju za cilj da se pošalje poruka ne samo Nebojši Vukanoviću, već cijeloj opoziciji da ukoliko mislite svojom glavom i ako niste spremni da prihvatite ovu diktaturu, snosićete posljedice – dodao je Bodiroga.

Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta, ocjenjuje da je nakon novih napada jasno da kritičari vlasti moraju sami da vode računa o sopstvenoj zaštiti. – Nikome ne može biti prijatno da prolazi kroz ovo, ali jasno je da su institucije privatizovane. Rezultat toga je to što se posljednjih mjeseci ne može otkriti nijedan napadač na opozicionare. Ne znamo ko je sljedeći. Očigledno je da se moramo na neki način samoorganizovati i čuvati, jer ne znamo šta donosi naredna noć – poručio je Dončić.

Da situacija prelazi granice normalnog smatra i Đorđe Vučinić, poslanik Liste „Za pravdu i red“.

– Naravno da nam ne preostaje ništa drugo nego sa uzdamo u se’ i u svoje kljuse, kao što kaže narodna poslovica, odnosno da sami čuvamo svoju bezbjednost jer očigledno je da se nemamo na koga osloniti – rekao je Vučinić.

On tvrdi da pravna država praktično ne funkcioniše. – Volio bih da budem demantovan i da dobijemo odgovore od tužilaštva u roku od 48 sati ko je odgovoran za novi napad na Nebojšu Vukanovića, ali s obzirom da je, evo, prošlo već pola godine od prošle paljevine Nebojšinog automobila, a da nemamo gotovo nikakve informacije osim da je istraga u toku, onda se nemamo čemu pretjerano nadati – zaključio je Vučinić.

Onako na prvu, reklo bi se, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ispalio je brzometnu izjavu: ako ode misija Altea, u Bosnu i Hercegovinu ulazi NATO.

Nije to došlo slučajno. Milorad Dodik je svega nekoliko sati ranije najavio da će od Rusije tražiti veto na produženje mandata misiji Altea u Savjetu bezbjednosti UN. Ubrzo nakon toga, sjeo je za sto sa Sergejem Lavrovom u Moskvi. Komšić je, očigledno, reagovao instinktivno – „vi nama Rusijom, mi vama NATO-om“.

No, politika se ne vodi nervozom. A upravo u tome leži slabost Komšićeve izjave. Formalno-pravno, istina je da je NATO imao mandat u BiH do 2004. godine, kada je završena misija SFOR i odgovornost preuzela Evropska unija kroz EUFOR Altea. NATO je ostao prisutan samo kroz štab u Sarajevu, sa savjetodavnom i reformskom ulogom. Povratak vojne sile NATO-a, mimo mandata EU, nije jednostavan potez.

Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić stvari vidi jasno: „Ta izjava je ostrašćena. Komšić se ne rukovodi realnim stanjem na terenu.“ I zaista, bez odluke Predsjedništva BiH nema stranih trupa. A u Predsjedništvu sjedi i srpski član, koji takvu inicijativu neće prihvatiti. Procedura je poznata: preglasavanje, zaštita vitalnog interesa, sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i dvotrećinska većina koja teško da bi podržala ulazak NATO trupa.

Dodamo li svemu ovome trenutnu političku fragmentaciju unutar same Srpske, jasno je da bi odluka bila sve osim jednostavna. Nejedinstvo se već pokazalo na pitanjima koja su nazvana „vitalnim interesima“, od referenduma do prijevremenih izbora.

Komšić je, dakle, ušao u retorički duel sa Dodikom i Moskvom, ali bez realnog političkog pokrića. Izjava možda zvuči odlučno, ali politička težina ostaje tanka. Jer, osim što bi veto Rusije blokirao produženje Altee, gotovo je sigurno da Moskva ne bi klimnula glavom ni na ulazak NATO-a.

A da stvar bude složenija, Ćeranić podsjeća i na širu geopolitičku sliku: „Amerika ima svoj politički kurs i jasno poručuje da se neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja. Intervencija bi bila moguća samo ako dođe do poremećaja bezbjednosti.“ Uz to, Kina je tih, ali čvrst akter kada je riječ o odbrani Dejtonskog sporazuma.

Komšićeva izjava, na kraju, više liči na refleks u šahovskoj partiji u kojoj protivnik tek podiže figuru, nego na strateški promišljen potez. Dodik je potegao veto, Komšić odmah NATO. Ali tabla je mnogo složenija – i svaki brz potez samo pokazuje koliko se ovdašnja politika vodi na prvu, a ne na dugu stazu.

Predsjednik Naše stranke Edin Forto smatra da je odluka Vlade Republike Srpske da zabrani ulazak Nataši Pirc Musar, predsjednici Slovenije i Tanji Fajon, potpredsjednici slovenačke vlade “pravno ništavna i politički skandalozna”.

“Entitet nema nikakvo pravo da vodi vanjsku politiku niti da izriče zabrane stranim državnicima. Ovo je još jedan čin samovolje Milorada Dodika, koji privatizira institucije RS za lične političke obračune i nanosi direktnu štetu ugledu BiH.

Nataša Pirc Musar i Tanja Fajon su dobrodošle u Bosnu i Hercegovinu. Slobodno mogu doći i obići bilo koji njen dio, uključujući i teritoriju entiteta RS, a mi iz Naše stranke stojimo im na raspolaganju da ih lično dočekamo i zajedno obiđemo svaki pedalj ove zemlje.

BiH nije ničije privatno vlasništvo, niti je Dodik graničar. Ova zemlja pripada svim njenim građanima, a ne jednom čovjeku i njegovim frustracijama”, poručio je Forto, saopšeno je iz Naše stranke.

Vlada Republike Srpske donijela je danas odluku o zabrani ulaska u Republiku Srpsku Nataši Pirc Musar, predsjednici Republike Slovenije i Tanji Fajon, potpredsjednici Vlade i ministarki spoljnih i evropskih poslova u Vladi Republike Slovenije, navedno je na zvaničnoj stranici Vlade RS nakon današnje sjednice.

Dodaju da je Vlada Srpske izrazila danas protest zbog jednostrane i politički motivisane odluke uvođenja zabrane ulaska Miloradu Dodiku, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske u Republiku Sloveniju.