Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su on i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarali o tome da krajem godine bude organizovan, ili u Banjaluci ili u Beogradu, sastanak predstavnika vlada i institucija dvije republike o sprovođenju Deklaracije sa Svesrpskog sabora.

Dodik je naglasio da se o tome ima šta pričati i napisati, ističući da nema sektora u Srpskoj i Srbiji koji već nije uspostavio značajan obim saradnje.

To nije samo pitanje potpisanih memoranduma, naveo je Dodik, nego sadržajan životni i privredni angažman.

– Razgovarali smo o tome da krajem godine organizujemo ili u Banjaluci ili u Beogradu sastanak predstavnika vlada i institucija Srpske i Srbije, da na dnevni red stavimo analizu ostvarivosti naše Deklaracije sa Svesrpskog sabora – rekao je Dodik, nakon otvaranja Međunarodnog sajma vina u Beogradu, gdje se na marginama sreo sa Vučićem.

On je istakao da Srpska i Srbija zajednički obilježavaju silne praznike od nacionalnog značaja, što je važno za Srbe u cjelini.

Dodik je rekao i da je upoznao Vučića o tome da je privatno lice Kristijan Šmit opet srušio Dejton i Ustav BiH i da pokušava da sruši i BiH.

– Mislim da on /Šmit/ pokušava i postiže najbolji način da sruši BiH. To najbolje radi opet Šmit. Mada u uvjerenju da čini da BiH jača, on najviše radi na tome da ona nestane – rekao je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je u podkastu SRNE da su zvaničnici Srpske uvijek na oprezu jer Srpsku koja je stvorena u miru, a odrbranjena u ratu, brane i danas od kontinuiranih napada i pritisaka.

Ona je ne samo naša politička volja, nego je naš opstanak i naša sigurnost, zato spavamo na jedno oko, brineći stalno za njen opstanak i budućnost – rekao je Stevandić.

Govoreći o politički montiranom procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Stevandić kaže da očekuje oslobađajuću presudu.

– Oni su jednostavno shvatili da nema nikakve šanse da smijene Dodika jer nema toga ko bi ga deložirao, izbacio ili onemogućio da obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske – rekao je Stevandić.

Oslobađajuća presuda,smatra on, demaskiraće imenovanje Kristijana Šmita i uvođenje sankcija zvaničnicima Srpske.

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković govorio je o zgradi Uprave za indirektno oporezivanje u Banjaluci i tom prilikom kazao da mu je želja da “grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banjaluke zasija”.

Na konstataciju da je bio meta kritika jer je svojim glasom dao zeleno svjetlo za 100 miliona KM ovoj zgradi koja je inače u vlasništvu kuma Milorada Dodika, kazao je:

– Imam odluku koja glasi da se budžetska sredstva odobrena u budžetu 2024. godine prebacuju na poziciju višegodišnja kapitalna ulaganja. Znači, tu nema novih sredstava. Dakle, u ovom zadnjem dijelu kaže iza tačke C dodaj se nova tačka koja glasi – nabavka objekta Regionalni centar Banja Luka odobrena budžetom u 2024. godini u iznosu od 32 miliona.

Dakle, to je bila tehnička stvar u kojoj je Savjet ministara ispravno, budžetska sredstva koja bi otišla u deficit, ako se ne utroše, prebacila na višegodišnja kapitalna ulaganja. Koliko će koštati zgrada – odgovorni su ljudi iz Uprave za indirektno oporezivanje. Ministarstvo nije odabralo dobavljača. Dakle, mi nismo glasali da se od tog i tog čovjeka kupi. To je proces koji mora biti nadziran. Evo, pozivam sve medije, nevladine organizacije, neka prate i neka uzmu tržišne cijene u Banjaluci i i konačnu cijenu neke zgrade – kazao je Konaković za FTV.

Upitan je i da prokomentariše saopštenje Ambasade SAD vezanu za kupovinu ove zgrade.

– Vrlo je korektno bilo to saopštenje i rekli su da do sada nisu manipulisali u tih pet tendera, da bi do sada zgrada bila kupljena. Ja se s tim slažem jer da je kupljena prije pet godina kako su se dogovorili prethodne vlasti, taj dogovor smo zatekli – oni su bili na pozicijama i nisu kupovali kad je cijena bila dvije, tri hiljade. Danas je cijena pet ili šest u centru Banjaluke i Sarajeva, to ljudi koji kupuju znaju. Veoma je važno da bude transparentno. Ako cijena kvadrata u centru Banjaluke, ove zgrade, bude drastično veća od cijene i kvadrata regularne u centru Banjaluke, potpisaću krivičnu prijavu zajedno sa ko god hoće sa mnom, onima koji nabavljaju takvu zgradu. Ako cijena bude tržišna i ako to bude provedeno transparentno, neću se buniti, jer moja želja je da grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banjaluke zasija – rekao je Konaković.

Šmit opet nema šta da radi i ugrožava svaku vrstu dogovora u BiH. Kad god se nešto dogovorimo, on nađe način da to upropasti.

Napisao je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na svom profilu na društvenoj mreži “X”.

“Svaka vrsta njegovog uplitanja je zasnovana na lažima i prevarama onih koji ga informišu, s ciljem da prikriju svoje nesposobnosti da vode bilo šta, a s tendencijom urušavanja Republike Srpske. Nas ne interesuje ničije uplitanje i nećemo učestvovati ni u jednoj odluci”, naveo je Dodik i dodao da ukoliko Šmit nije vidio poruku Marfiju, isto važi i za njega.

Kristijan Šmit, dao je “nalog” kojim se omogućava nastavak rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUB) ali i zadužuje Savjet ministara BIH da u Parlamentarnu skupštinu BiH uputi zakon kojim bi se uredilo rukovođenje i finansiranje ustanova kulture u BiH.

Na danas održanoj pres konferenciji ispred NUB-a Šmit je rekao da je dao “nalog” koji će omogućiti da se zaposlenima u NUB odmah isplate zaostale plate, te da je sve urađeno kako bi se spriječila situacija koja je nastala.

“Kako bih onemogućio ugrožavanje rada NUB, ali spriječio da se situacija desi i drugih sedam ustanova kulture, donio sam nalag kojim se podržava funkcionisanje NUB i drugih ustanova kulture od značaja za BiH. Naredba se odnosi na ovlaštenja za obavljanje konkretnih poslova i zadataka NUB i drugih institucija, ako se suoče sa sličnim problemom. Ovo je šansa da se vrati mogućnosti izdavanja ne samo ISBN brojeva nego da se osigura funkcionisanje biblioteke”, rekao je Šmit.

Podsjećanja radi, zbog novonastale situacije i problema u funkcionisanju NUB, u BiH je onemogućeno izdavanje međunarodnog ISBN broja.

“Moja namjera nije da isključim bilo koga već da uključim sve. Želim da pozovem sve da daju svoj doprinos u ovom kontekstu. BiH je dužna vršiti svoje nadležnosti, uključujući i ona koja se odnose na imenovanje i finansiranje. Svih sedam institucija nalazi se na ivici kolapsa, moramo reći da organi BiH već decenijama nisu mogli i nisu ispunili svoje obaveze koje imaju”, rekao je Šmit.

Osim NUB, Šmitova odluka i nalog se odnose i na Istorijski muzej, Zemaljski muzej, Muzej književnosti, Bibilioteku za slijepa i slabovidna lica, Kinoteku i Umjetničku galeriju BiH.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je strateški problem na putu BiH ka EU to što, uz mnoštvo svojih problema, Unija zapravo ne zna šta će sa BiH.

“Kažu da žele da nas vide u članstvu, ali pri tome uvijek imate nekoliko zemalja koje su negativne prema procesu proširenja generalno. Onda se zbog rata u Ukrajini odjednom kao prioritetno važno pitanje nametnula priča o Moldaviji, Ukrajini, Gruziji, kao državama koje treba da uđu u članstvo”, navela je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ima naznaka da bi BiH mogla da uđe u novu fazu konkretizacije koja podrazumijeva da se dobiju pretpostavke i neki datum za pregovore.

Govoreći o nedavnom dogovoru partnera u vlasti na nivou BiH, Cvijanovićeva je navela da su velike šanse da se riješe i preostale dvije od 113 mjera iz Plana rasta, ali da praksa pokazuje da kad god nešto krene da se radi u BiH, neko iz ambasada to sruši.

Cvijanovićeva je istakla da EU traži standardizaciju sa svojim praksama i propisima, ali nikad ne kaže kakav mora biti put da se do toga dođe, odnosno oni propisuju cilj, a ne kažu kako doći do njega.

Međutim, dodala je ona, BiH je suočena sa raznim prevarantskim politikama, od kojih je jedna u okviru BiH.

“S druge strane nam kažu da za neku oblast mora da bude jedan regulator, a kad pogledamo evropsku direktivu ona kaže da to tržište ili ta oblast mora da bude regulisana, ali ne propisuje da mora biti jedan regulator”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS, prenosi Srna.

Ona je napomenula da niko nije propisao direktivama da mora da se ukine neko ministarstvo, napravi agencija ili slično, ali da je BiH stalno u nekom eksperimentu, što definitivno otežava posao svima.

Cvijanovićeva je rekla da je evidentno da se EU mijenja i da će se mijenjati, kao i da sadašnja situacija u vezi sa ratom u Ukrajini i druga globalna pitanja ne pogoduju Uniji.

“To vidimo po padu životnog standarda, po cijenama komunalija koje su drastično porasle, po gašenju radnih mjesta u velikim gigantima u auto-industriji, u hemijskoj industriji i slično”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da svi znaju da nema zaljubljenosti u projekat EU, ali da je domaća privreda naslonjena na EU i najveći spoljnotrgovinski partneri su njene države članice.

“Mjesto odakle možemo da dobijemo podršku za određene projekte jesu institucije EU. Naši veliki ulagači su NJemačka, Slovenija, Austrija, Italija. Pogledate privredu koja je prisutna u mnogim našim opštinama i to je tako”, podsjetila je Cvijanovićeva.

S druge strane, dodala je ona, više od 20 godina prisutna je priča o evropskoj perspektivi, ali to je “jedna maglovita riječ koja ništa ne znači”.

“Neke stvari su se konkretno pomjerile zbog novih geopolitičkih okolnosti. Prvi konkretan korak je bio da se dobije status kandidata, a onda da se donese odluka o pregovorima i da se čeka datum za pregovore kad se ispune određene stvari. To su dvije konkretne tačke u moru vrlo maglovitog procesa”, navela je Cvijanovićeva.

U svemu tome, smatra Cvijanovićeva, ne treba biti nefer, jer su u međuvremenu mnoge stvari riješene poput pitanja vizne liberalizacije, libaralizacije tržišta i slično.

“Sve su to komplementarne stvari koje su služile kao podrška tom glavnom procesu. Taj proces je spor, dijelom zbog toga što u BiH imate ovaj nered, uzurpaciju nadležnosti, Federaciju BiH koja ne želi da poštuje koordinaciju, već da sami sebe nametnu, a s druge strane EU tumara kad je u pitanju zapadni Balkan”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da BiH ne može ubrzo da bude u EU, već će to biti iscrpljujući proces i sigurno će se pojaviti “bezbroj upitnika i uzvičnika na tom putu”.

“U tom procesu smo i mislim da treba graditi korake na način da uvijek vodite računa o svojim interesima, ali da računate da vaš interes može biti da ste pod tim zajedničkim kišobranom. Mi smo taj put trasirali, nije niko još uvijek odustao. Dok god je to opšteprihvaćen ili definisan spoljnopolitički cilj, to je cilj koji se prati”, naglasila je Cvijanovićeva.

Novi šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Luđi Soreka istakao je za Euronews da je potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je izuzetno značajno i okončalo je najdestruktivniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

“Tri decenije kasnije, zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-95. godine i potrebno je još mnogo toga uraditi na pomirenju. Često čujete da se govori o prelasku od Dejtona do Brisela. Uvjeren sam, na osnovu mog profesionalnog iskustva u regionu, da transformativna snaga evropskog puta predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i sigurnosti zemlje”, kazao je Soreka u intervjuu za Euronews.

Kada je riječ o ustavnom uređenju, podsjetio je da je moto EU ‘Ujedinjeni u različitosti’ i da se uređenja u državama članicama EU itekako razlikuju.

“Neke su centralizovane, druge više decentralizovane. Ono što je najvažnije nije samo uređenje koliko funkcionisanje sistema. Država će morati osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pristupni pregovori, nakon što se otvore, biće mjesto gdje će se praviti neophodni napredak u smislu funkcionalnosti”, kazao je Soreka.

On je u ovom intervjuu takođe naglasio da je decentralizovano uređenje je sasvim kompatibilno sa članstvom u EU, ali Bosna i Hercegovina mora reformisati svoje institucije kako bi bila u mogućnosti da efektivno učestvuje u donošenju odluka u EU i da u potpunosti implementira i primjenjuje EU zakonodavstvo i standarde.

“Kao država članica EU, Bosna i Hercegovina bi takođe morala imati mogućnost da imenuje predstavnike koji govore u ime cijele zemlje u različitim institucijama EU.

Takođe, da bi pristupila EU, Bosna i Hercegovina će morati uskladiti svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i ukloniti diskriminatorne odredbe u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava proisteklom iz predmeta Sejdić-Finci. Kao što je predsjednica von der Leyen ponovila prije samo nekoliko sedmica u Sarajevu, vrata za članstvo u EU za Bosnu i Hercegovinu su širom otvorena, no to nikako ne može biti na štetu funkcionalnosti EU institucija. Razumljivo mi je da neki smatraju da EU ima beskonačne liste uslova za zemlje koje podnesu zahtjev za članstvo u EU. Ali svaka grupa mora imati set opštih pravila da bi bila funkcionalna – to vidimo i u svakodnevnom životu i to je jedini način da ovako složen sistem, sa 27 država članica, bude i efikasan”, kazao je Soreka.