Kategorija: Politika

Opozicija u Republici Srpskoj već duže vrijeme polaže nade u Srpsku demokratsku stranku, ali pitanje je koliko strpljenja još ima. Sat otkucava, a prijevremeni izbori se ubrzano približavaju. Najveća opoziciona partija, koju i dalje vodi v.d. predsjednika, nije definisala ko će joj biti kandidat protiv SNSD-a, koji, kako sve ukazuje, izlazi na birališta.

Linija između „nema izbora“ i „nema problema“ postala je tanka. Milorad Dodik, lider SNSD-a, do skoro je odbijao mogućnost izbora, da bi u međuvremenu promijenio stav. Od političara koji je najavljivao krivične sankcije, mijenjao zakone i tražio intervenciju policije da spriječi formiranje biračkih mjesta, Dodik je prešao u fazu u kojoj poručuje da SNSD nema ništa protiv učešća na prijevremenim izborima.

Ovakav rasplet predviđali su od početka pojedini opozicioni akteri, zbog čega su sve stranke, osim PDP-a čiji predsjednik Draško Stanivuković odbija izlazak na izbore, odlučile da uđu u trku.

Sjednica Glavnog odbora SDS zakazana je za 20. septembar, a glavna tema biće odluka o kandidatu za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, planiranim za 23. novembar.

– Definitivno ćemo donijeti stav o našem učešću na izborima, ali ja pretpostavljam da će se govoriti i o imenima kandidata. Glavni odbor ima nadležnost da o tome donosi odluku. Moj lični stav jeste da bi SDS trebala da uzme učešće – izjavio je nedavno v. d. predsjednika SDS Jovica Radulović.

Predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, uvjeren je da će SDS na pomenutoj sjednici izabrati svog predstavnika.

– Ipak, smatram da to ne bi trebalo da bude odmah objavljeno. Ako prerano izađemo sa imenom, onda ćemo dati priliku režimskim medijima da tu osobu provlače kroz blato, da je pokušaju kompromitovati. Treba sačekati da SNSD izađe sa svojim imenom, a ne da mi uvijek povlačimo prvi potez, čime se otvara mogućnost režimskim medijima da se bave tabloidnim pisanjem, prljavom kampanjom i svim mogućim podmetanjima. Nema potrebe za žurbom, borba se vodi svaki dan, režim se raspada – kaže Vukanović za Srpskainfo.

On upozorava da je veći izazov od samog imena kandidata ponašanje lidera PDP-a. – On uporno govori kako ne treba da se izađe na prijevremene izbore. Samim tim, produbljuje apatiju naroda, što odgovara režimu Milorada Dodika – kategoričan je Vukanović.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, ističe da SDS mora da ubrza postupke, jer je, kako kaže, vremena sve manje.

– Mi ćemo da sačekamo da se stvari u SDS razriješe. Nemamo drugog izbora. Prijevremeni izbori su blizu, znamo da SNSD čeka da opozicija izađe sa imenom kandidata, nakon čega će i oni saopštiti svoje ime, pod izgovorom da se „izdajnička opozicija“ ne bi dočepala te pozicije – smatra Trivićeva, naglašavajući da će referendum, ukoliko bude održan, biti kampanja SNSD.

– Izbori su blizu, a kako je riječ o prijevremenim izborima, to nije trka na 5.000 ili 3.000 metara, u kojoj imate vremena za taktike. Mi sad imamo trku na 100 metara, a tu je važan početni vjetar. Mislim da u SDS moraju da budu svjesni toga – poručila je Trivićeva.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “orkestar ne funkcioniše” i da će imati sastanke sa svim strankama iz Republike Srpske i Federacije BiH.

“Mi smo krenuli s razgovorima s našim prijateljima s kojima smo vlast. Teško je danas razumjeti šta je vlast, a šta opozicija. Mislim da ćemo uskoro imati razgovore sa skoro svim strankama iz Federacije i Republike Srpske. Nismo uspjeli u onom osnovnom, da s partnerima dobijemo dojam da je važno imati unutrašnji mir i stabilnost što bi značilo da donosimo nužne zakone u Vijeću ministara, računajući evropske zakone ali i izborni zakon. Sad ćemo pokušati to isto uraditi do kraja godine, da vidimo ko je stvarno spreman, ko želi evropski put, unutrašnju stabilnost i ustavnu ravnopravnost naroda. Pokušat ćemo uštimati orkestar koji evidentno ne funkcioniše”, rekao je Čović nakon sjednice Predsjedništva te stranke.

Govoreći o evropskom putu, Čović kaže da on nije izgubljen, iako bi to neki željeli, te da će uraditi sve što je u njegovoj moći da i praktično pokažu da su u stanju usvojiti dva preostala zakona i imenovati pregovarača, pa i usvojiti Plan rasta.

“Sad neko iz hirova i drugih neriješenih pitanja to pokušava blokirati. Ima i nekih koji taj teret pokušavaju staviti na HDZ, zato jer ne ispunjavamo nečije želje, a te želje su da se imenuje ministar bezbjednosti na nivou BiH. Mora se poštovati zakon. Vjerujem da se došlo pred završni korak, sad je samo pitanje dobre volje i ko ima više ruku u kojem parlamentu. A, vidjeli ste ko ima koliko ruku kad se zakazuju sjednice. Na nama je da pokušamo pomiriti nepomirljivo, a ja vjerujem da se to može”, rekao je Čović.ž

Odgovarajući na pitanje o stanju u Republici Srpskoj koja, kako je rečeno, “nema predsjednika”, Čović je rekao da “to treba popuniti”.

Dolazak Džona Ginkela na mjesto otpravnika poslova američke ambasade u Sarajevu izazvao je u BiH, kao i obično, cijeli spektar tumačenja – od onih da Washington šalje „stručnjaka za krizna žarišta“ do zaključaka da su se Sjedinjene Države jednostavno umorile od Balkana. Istina je, kao i uvijek, negdje između.

Biografija novog šefa američke misije u Sarajevu nesumnjivo potvrđuje da se radi o karijernom diplomati s bogatim iskustvom u složenim i osjetljivim sredinama. Ukrajina, Tadžikistan, Avganistan, borba protiv terorizma u Stejt departmentu – teško da postoji ozbiljniji dokaz da Ginkel zna kako izgleda rad na prvoj liniji svjetskih kriza. To, međutim, ne znači nužno da je njegovo imenovanje dokaz da Washington BiH svrstava na tu listu.

S druge strane, činjenica da je prošlo više od sedam mjeseci od odlaska Majkla Marfija, a da novi ambasador još nije imenovan, otvara prostor za drugo tumačenje – da je američkoj administraciji Balkan trenutno niži na listi prioriteta. Kako god, prazninu popunjava otpravnik poslova, a to nikako nije poruka zanemarivanja, već realnost u kojoj ni SAD ne mogu baš svuda držati ambasadore s punim mandatom.

Bivši ambasador Slobodan Šoja vidi u svemu i element umora. On govori o našoj političkoj nezrelosti, o beskrajnom rivalstvu koje izvozimo, o iluziji da će svijet potrčati da nam pomogne. Njegove riječi podsjećaju da BiH često precjenjuje sopstvenu važnost i da umjesto da sama rješava svoje probleme, očekuje da to uradi neko drugi.

Ipak, beogradski diplomata Srećko Đukić ima drugačiji ugao. On tvrdi da SAD nisu digle ruke od Balkana, nego da samo još traže pogodnu ličnost za ambasadora u BiH. U međuvremenu, kaže, Ginkel će biti most do tog trenutka – iskusan, pouzdan i provjeren. Đukić podsjeća i na širi kontekst: promjene u američkoj politici nakon dolaska Donalda Trampa, gdje profesionalni diplomati više nisu na cijeni, dok se ključne pregovaračke uloge daju ljudima izvan diplomatskog korpusa.

U tom okviru, Ginkelov dolazak u Sarajevo može se čitati kao znak kontinuiteta američke diplomatije, bez obzira na sve lomove u Washingtonu. BiH jeste važna, ali ne presudna. I umor i interes postoje istovremeno, kao i potreba da se balansira između simbolike i realne moći.

Možda je najtačnije reći da BiH u očima Amerike ostaje mala, ali osjetljiva tačka na globalnoj mapi. I da će Ginkel, kao i njegovi prethodnici, raditi na tome da ta tačka ne preraste u nešto što bi Washingtonu pravilo glavobolju. Sve ostalo su naše iluzije i tuđe kalkulacije.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X povodom aktuelnih blokada u Srbiji.

„Blokaderi gube jer nisu sakrili da su podržani libero-globalistima spolja, već to svjesno ili ne promovišu, uz odanost svima koji Srbiju vidno mrze“, naveo je Stevandić.

Блокадери губе јер:
1. Нису сакрили да су подржани либеро- глобалистима споља већ то свјесно или не промовишу, уз оданост свима који Србију видно мрзе.
2.Раскринкани, губе масовност и форсирају насиље док Вучић окренут суверенистима- народу покреће велику већину Срба на тријумф.

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 14, 2025

On je ocijenio da, kako se „raskrinkava“ njihova pozadina, protesti gube masovnost, dok se pribjegava nasilju.

„Dok Vučić okrenut suverenistima – narodu pokreće veliku većinu Srba na trijumf“, istakao je predsjednik Narodne skupštine Srpske.

Stevandićeva objava izazvala je brojne reakcije pratilaca na društvenim mrežama.

Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da će službena vozila Vlade Republike Srpske, a potom i ona u javnim preduzećima, dobiti posebne oznake. Ova objava izazvala je niz reakcija na društvenim mrežama.

– Od naredne sedmice krećemo sa obilježavanjem vozila Vlade Republike Srpske, kako bi svaki građanin mogao da vidi ko i gdje ih vozi. Nakon Vlade, tražiću da se isto uradi i u javnim preduzećima – poručio je Minić na platformi X.

Njegov potez korisnici društvenih mreža odmah su uporedili s onim što je na početku mandata radio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je tada fotografisan s ključevima službenih vozila i tvrdio da njihova privatna upotreba nije dozvoljena.

Komentari su varirali – jedni su ironično pitali da li će oznake dobiti i helikopter, drugi ko je zadužen za tender za naljepnice, dok su treći naglasili da obilježavanje nije potrebno jer se vozila svakako koriste sa rotacionim svjetlima.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić smatra da se radi o potezu koji je više predstava nego mjera s ozbiljnim efektima.

– Da ima ikakvog efekta i da se ozbiljno radilo… Gospodin Minić nije dobio mandat juče, ni prekjuče. On je bio i ministar, pa ne znam, je li obilježavao ta vozila uopšte i kako je se koristilo njegovo službeno vozilo. Ja tu samo vidim u predstavu za široke narodne mase – rekla je Cenićeva.

Ona je podsjetila na loše rezultate u finansijskim izvještajima javnih preduzeća, naglašavajući da negativni bilansi, poput onog u Lutriji ili Šumama Srpske, govore koliko se „vodilo računa“.

– Tamo gdje je i Lutrija bila u minusu, nema tu šta pričati ni dodati. A da ne govorim da su Šume u minusu, a niko ne odgovara ni za šta – dodala je ona.

Prema njenim riječima, odnos prema službenim automobilima odražava širu praksu u kojoj funkcioneri resurse tretiraju kao privatno vlasništvo.

Cenićeva je ovakav potez uporedila s ponašanjem novih direktora u firmama koji, ne znajući šta konkretno da rade, „premještaju kancelarije s jednog sprata na drugi“ kako bi stvorili utisak da nešto mijenjaju.

– Voljela bih da Minić pokaže zašto je Elektroprivreda u minusu, zašto su Šume u minusu, šta se dešava i kako će se tome stati u kraj – naglasila je.

Dodala je i da se ovakva retorika već ranije mogla čuti, podsjetivši na izjave bivšeg premijera Radovana Viškovića o ubrzanju procedura i „oštrim mjerama“, koje su ostale bez značajnijih rezultata.

– Tako da smo se već naslušali, jer to je sve ista partija. Samo se mijenjaju ljudi, kako Milorad Dodik hoće – zaključila je Cenićeva.

Izvršna direktorka udruženja „Don“ iz Prijedora Murisa Marić takođe smatra da je obilježavanje trebalo odavno uvesti, ali upozorava da ostaje pitanje hoće li imati stvarni efekat.

– Da li će to dati neke pozitivne efekte i koliko će se uvažiti mišljenje građana i kada dođe do neke situacije, kada se možda prekrše neka ovlaštenja, kada se to prijavi, vrijeme će pokazati. Plašimo se samo da to ne bude neki populizam, da neće biti stvarnih efekata. I da li će ponovo za sve te silne vožnje koje svakodnevno postoje biti neka druga opravdanja – kazala je Marićeva.

Naglasila je da građane najviše zanima transparentnost, jer i dalje nije poznato koliko ministarstva posjeduju službenih vozila, ko je sve ovlašten da ih koristi i za koje svrhe.

– Prije svega znamo li mi koliki je broj službenih vozila? Koliko uopšte bilo koje ministarstvo ima službenih vozila, ko su lica koja su ovlaštena da voze ta vozila i koliko se to može koristiti u bilo kakve svrhe? Ako je službeno vozilo, znamo ko su štićena lica, ali da li sve ministre moramo odvoziti kući pa tamo dežurati, pa ih vraćati i tako dalje. Hoćemo dobiti tu listu nekada ko u suštini može da koristi službena vozila? – istakla je ona.

Dodala je da bi tek objavljivanje takvih podataka moglo donijeti konkretnije rezultate i veću kontrolu troškova.

– Tako da mislim da ukoliko bude dodatnih pojašnjenja vezano za to i ukoliko budemo znali ko uopšte može da upravlja takvim vozilima, onda će biti drugačiji efekat – naglasila je Marićeva.

Glavni odbor Srpske demokratske stranke trebalo bi za šest dana da zasjeda i otvori pitanje kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.

Na posljednjoj sjednici u Doboju, iako se očekivalo, nisu raspisani izbori za novog lidera stranke nakon što je Milan Miličević još prije dva mjeseca podnio ostavku. Zbog toga SDS i dalje vodi vršilac dužnosti predsjednika, dok ostale opozicione partije, među njima posebno Narodni front i Lista Za pravdu i red, čekaju prijedlog kandidata oko kojeg bi opozicija mogla da se ujedini.

„Definitivno ćemo donijeti stav o našem učešću na izborima, ali ja pretpostavljam da će se govoriti i o imenima kandidata. Glavni odbor ima nadležnost da o tome donosi odluku. Moj lični stav jeste da bi SDS trebala da uzme učešće“, rekao je v. d. predsjednika Jovica Radulović, najavljujući sjednicu za 20. septembar.

Ipak, izvori bliski vrhu stranke tvrde da ni nekoliko dana prije sjednice nema jasne ideje ko bi mogao ponijeti kandidaturu u ime SDS i opozicije. Prema njihovim riječima, nema čak ni šireg kruga ljudi spremnih da preuzmu tu obavezu.

„U ovom trenutku djeluje da niko u vrhu SDS pojma nema koga bi trebalo predložiti kao kandidata za predsjednika Republike na predstojećim prijevremenim izborima. Struja u stranci koja je podržavala Milana Miličevića smatra da bi on ili Ljubiša Petrović bili najbolji kandidati, ali, sudeći prema ranijem stavu Miličevića i Petrovića, nijedan nije pretjerano zainteresovan da preuzme tu obavezu. Iz druge stranačke frakcije, koja je bliska Marinku Božoviću, takođe ne stižu bilo kakvi prijedlozi u tom smislu“, navode sagovornici Srpskainfo.

Kako napominju, sjednica zakazana za subotu vjerovatno je i posljednja prilika da SDS izađe sa imenom koje bi imalo podršku ostatka opozicije, s obzirom na to da su izbori već za nešto više od dva mjeseca.

„Unutrašnji sukobi i svađe u SDS ozbiljno su ugrozili ne samo budućnost stranke, već i šansu da opozicioni kandidat, ma ko to bio, dobije ozbiljniju šansu za pobjedu na izborima“, poručuju izvori.

Član Glavnog odbora SDS i načelnik opštine Šamac, Đorđe Milićević, upozorava da opozicija mora reagovati jedinstveno, posebno u, kako kaže, sve težim političkim okolnostima.

„Da bi imali jedinstven odgovor stava sam da smo u SDS morali brzim demokratskim procesom izabrati rukovodstvo u punom kapacitetu, koje bi se stavilo na čelo opozicije i koja bi dala odgovor aktuelnom režimu“, istakao je Milićević.

On smatra da je u Doboju propuštena prilika da se raspišu izbori unutar stranke, bez obzira na to ko bi kasnije bio izabran za lidera.

„Imamo dovoljno pametnih ljudi na svim stranama da rade taj posao. SDS je morala da što hitnije konsoliduje svoje redove kako bi dala značajniji odgovor aktuelnom režimu i ovome što rade od Republike Srpske“, dodao je Milićević.