VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Crnadak bi bio uspješniji političar da je manje pričao, a više ćutao

    Cvijanović: Crnadak bi bio uspješniji političar da je manje pričao, a više ćutao

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da svaki put kad Igor Crnadak nešto izjavi ili prokomentariše pomisli koliko bi on bio uspješniji političar da je manje pričao, a više ćutao.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Crnatka da, kako kaže, SNSD ne bira sredstva, pa i da BiH ide u NATO, “samo da još malo ostane na vlasti”, Cvijanovićeva je odgovorila da, kad on priča o članstvu u NATO savez, uvijek se sjeti onih stranih diplomata koji su pričali kako im je taj isti Crnadak govorio da bi na tom putu, što se njega i PDP-a tiče, sve išlo u najboljem smjeru da se nije ispriječio Milorad Dodik, kao i Narodna skupština Republike Srpske.

    – Što se tiče izgradnje institucija Srpske, da je njemu i PDP-u bilo povjereno bilo šta, danas te institucije ne bi ni postojale. Dovoljno je samo se prisjetiti da bi se penzije isplaćivale u iznosu od 50 ili 60 odsto od osnovice ili bolje reći od crkavice koju su isplaćivali za vrijeme svoje, na sreću, kratkotrajne vlasti – istakla je Cvijanovićeva.

    Čovjek je, podsjetila je Cvijanovićeva, suprotno stavu institucija Srpske usvajao važne odluke na Savjetu ministara, uključujući i krajnje degradirajuću ulogu Republike Srpske u procesu evropskih integracija i brojnim drugim oblastima.

    – Zbog toga su izborni rezultati odredili njegovu političku težinu i mjeru, pa i ne treba trošiti neko posebno vrijeme na njegove komentare – konstatovala je Cvijanovićeva.

  • NATO: Učešće u MAP-u ne znači članstvo

    NATO: Učešće u MAP-u ne znači članstvo

    Učešće u Akcionom planu za članstvo ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu u NATO, istakli su iz tog vojnog saveza i pozdravili usvajanje Programa reformi BiH za 2023. godinu.

    Nakon što je Savjet ministara poslao Program reformi za 2023. godinu, iz NATO-a su poručili da ohrabruju institucije BiH na dalju saradnju sa savezom, ocjenjujući dobrom praksom usvajanje, ali i sprovođenje Programa reformi.

    – Program reformi predstavlja osnovni okvir saradnje, nakon poziva NATO-a BiH da pristupi Akcionom planu za članstvo 2010. godine. Učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu – rekli su iz NATO-a za portal Kliks.

    Iz te vojne alijanse su napomenuli da je Program reformi sveobuhvatan spisak reformskih aktivnosti koje zemlja partner namjerava da sprovede kako bi poboljšala svoje usklađivanje sa standardima NATO-a.

    Precizirano je da Program predstavlja rad na aktivnostima koje su podijeljene u pet oblasti: politička i ekonomska pitanja, reforme odbrane i vojske, upravljanje resursima, bezbjednost, te pravna pitanja.

    Dok Program reformi prati godišnji ciklus, većina aktivnosti su višegodišnje i njihov napredak se kontinuirano prati i ocjenjuje. Kao dio procesa procjene, BiH je predstavljen niz preporuka o tome gdje treba usredsrediti dalje napore, kao što su modernizacija odbrane i ulaganja, vladavina prava i demokratske reforme, prenio je “Kliks”.

    Iz NATO-a su naglasili da je taj savez opredijeljen da svoju saradnju sa BiH unaprijedi putem praktične saradnje i političkog dijaloga.

    – Stoga pozdravljamo usvajanje Programa reformi 2023. i radujemo se što ćemo uskoro dobiti Program reformi za 2024. godinu. U vezi sa tim pohvaljujemo rad Komisije za saradnju sa NATO-om i ostajemo spremni putem svakodnevnih aktivnosti NATO štaba Sarajevo i novoosnovane Ćelije za podršku političkom angažmanu, da pružimo svu potrebnu podršku i pomoć – dodali su iz tog saveza.

    U međuvremenu, NATO se obavezao da će sarađivati ​​s BiH kroz široku lepezu drugih partnerskih alata, pomažući zemlji da unaprijedi reforme u različitim oblastima, uključujući i kroz Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta, naveo je Kliks, dodajući da se, s druge strane, politički dijalog nastavlja i kroz, između ostalog, organizaciju sastanaka na visokom nivou između zvaničnika NATO-a i BiH.

  • Crnadak: Može sve, pa i da Republika bude monarhija i da BiH ide u NATO

    Crnadak: Može sve, pa i da Republika bude monarhija i da BiH ide u NATO

    Posjeta Željke Cvijanović sjedištu NATO i odluka o prihvatanju godišnjeg izvještaja o napretku BiH prema NATO na sjednici Savjeta ministara predstavljaju najnovije potvrde da je SNSD postavio Republiku Srpsku i BiH na nepovratan put članstva u NATO alijansi.

    Izjavio je ovo šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

    -Stvari su potpuno jasne, niti generalni sekretar prima šefove država zemalja koje nisu opredijeljene za NATO, niti te zemlje traže prijem svojih državnika u sjedištu Alijanse. SNSD je skroz izgubljen i svjestan da je došao kraj njihove vladavine, pa zato potpuno lutaju. Danas može i NATO, može i predsjednik Republike Srpske da bude iz HDZ, sve može samo da se bar malo produži rok trajanja njihove vlasti – kaže Crnadak.

    – Republika Srpska jeste u Evropi i treba da bude okrenuta ka zapadu, ali moramo biti oprezni jer se ne smije dozvoliti da SNSD isporuči neku važnu nadležnost ili pravo Republike Srpske u zamjenu za još neki tender, još jednu zgradu za kuma ili još jedan komad Jahorine za nekog svog tajkuna – kaže Crnadak.

    Pravi patriotizam je, dodaje on, sačuvati dejtonske temelje i izgraditi jake institucije Republike Srpske, tako da postoji uređena država, a ne da sve zavisi od jednog čovjeka i da se vlast prenosi na sledeću generaciju kao u monarhijama.

    – To je naša misija, donijećemo to narodu Republike Srpske i zato je važno da vladavina SNSD završi što je prije moguće – jasan je Crnadak.

  • Mihajilica o Trgovskoj gori

    Mihajilica o Trgovskoj gori

    Trgovskom gorom odjekuju detonacije od neuništenih eksplozivnih sredstava, i dok Hrvatska završava Studiju uticaja na životnu sredinu u namjeri da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na Trgovskoj gori, u Vladi RS i resornim ministarstvima na nivou Republike Srpske i BiH, svi ćute – kuća gori, a baba se češlja. Ovo je skandal prvorazrednog karaktera.

    Rekao je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milanko Mihajilica, koji je sazvao vanrednu konferenciju za novinare s ciljem da ukaže da je NS RS na prijedlog Odbora za zaštitu životne sredine 3. novembra 2023. godine usvojila jednoglasno Rezoluciju koja se odnosila na sprječavanje Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad i nuklearno gorivo na Trgovskoj gori.

    Nažalost, dodao je, nadležne institucije RS i BiH ne poštuju ovu Rezoluciju, dok Hrvatska ovih dana završava pitanje rješavanja Trgovske gore.

    – Insistirao sam u više navrata da se Rezolucija koju je usvojila jednoglasno NS RS, poštuje. Kao čovjek koji živi u Novom Gradu, kao narodni poslanik, kao zamjenik Odbora za zaštitu životne sredine želim da kažem da Vlada RS, Savjet ministara i Ministarstvo na čelu sa Stašom Košarcem, ćute o činjenici da se tim vrhunskih geologa povukao iz ekspertskog tima za Trgovsku goru tražeći od Savjeta ministara da ih razriješi članstva. Ovo je poražavajuće. Ćutanje nadležnih zahtjeva političku odgovornost. Pozivam članove ekspertskog tima da ne napuštaju tim u ovome trenutku, da utiču na Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojana Vipotnika i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na čelu sa Stašom Košarcem da rade svoj posao – rekao je Mihajilica.

    Dodao je da ovo nije opoziciona politička priča, ovo je, kaže, priča svih zabrinutih građana.

    – Savjetu ministara je trebala godina i po dana da se angažuje međunarodna advokatska kancelarija iz Pariza koja će se baviti pitanjima Trgovske gore. Hrvatska je još prije godinu i po dana angažovala londonsku advokatsku kancelariju sa istom namjerom da završi posao kada je Trgovska gora u pitanju. Tražim da se hitno održi sjednica odbora za zaštitu životne sredine NS RS naredne sedmice. Ne možemo čekati da Hrvatska dostavi Studiju uticaja na životni sredinu, a da u Republici Srpskoj niko ništa ne čini po tom pitanju – rekao je Mihajilica.

    Ponovio je da je veoma zabrinut i razočaran činjenicom da nadležne institucije Republike Srpske i BiH ne rade svoj posao u skladu sa Rezolucijom Narodne skupštine RS koja je usvojena jednoglasno.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

  • Ko mijenja Milorada Dodika dok je odsutan?

    Ko mijenja Milorada Dodika dok je odsutan?

    Dok god nije u mogućnosti da obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je ovlastio Davora Pranjića, potpredsjednika Republike da mu bude zamjena.

    Ovu informaciju za “Nezavisne novine” je potvrdio i sam Pranjić.

    “Jeste, tačno je da sam ja ovlašćen”, rekao je Pranjić.

    On je istakao da će mijenjati predsjednika Srpske zbog njegove privremene spriječenosti da radi.

    “Kada zdravstveno stanje predsjednika bude dobro, onda će se on vratiti redovnim obavezama”, kazao je Pranjić.

  • Stevandić: Vranić vještačio dokumentaciju, a ne pacijenta

    Stevandić: Vranić vještačio dokumentaciju, a ne pacijenta

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić smatra nečuvenim da je sudski vještak Haris Vranić mišljenje o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika formirao na osnovu vještačenja dokumentacije, a ne pacijenta.Strašno je da je ta osoba vještačila dokumentaciju, a ne pacijenta, odnosno da li može da prekine rehabilitaciju i dođe na sud. Ne znam na šta se kolega poziva, ali bojim se da su oni vještačili dokumentaciju, kao da će dokumentacija ići na ročište, a ne pacijent – rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je istakao da je najporazniji nastup vještaka u medijima, gdje iznosi uvredljive kvalifikacije o Dodiku, šta i koliko jede i pije.

    Stevandić očekuje da se povodom toga oglasi i Komora doktora medicine Federacije BiH.

    – Mislim da je taj postupak zreo za isključenje iz Komore – rekao je Stevandić.

    On je dodao da nigdje u svijetu nije vidio da ljekar iznosi u javnost takve kvalifikacije nakon što je vještačio nalaze.

    – To je samo dokaz da su svi oni, i Sud i Tužilatvo, posvećeni tome da se prema Dodiku ne ponašaju kao prema nekome kome se sudi ili kao prema pacijentu, nego isključivo kao prema predsjedniku Republike kojeg žele onesposobiti – rekao je Stevandić.

    On je istakao da nijedan doktor ne smije da omalovažava i targetira pacijenta, čije je nalaze vještačio, te da je to je vrhunac licemjerstva i nemorala.

    Vještak medicinske struke Haris Vranić, koga je odredio Sud BiH, nakon vještačenja medicinske dokumentacije predsjednika Srpska iznio je mišljenje da je Dodik sposoban za nastavak suđenja.

    Sud BiH je, pozivajući se na mišljenje Vranića, zakazao za srijedu, 25. decembra novo ročište na suđenju predsjedniku Srpske i vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Milošu Lukiću koje Tužilaštvo tereti za “nepoštovanje odluka Kristijana Šmita”.

    Branilac predsjednika Dodika advokat Goran Bubić rekao je ranije Srni da je ovo vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom otpusnog pisma koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju, a koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

    Predsjednik Srpske operisan je 9. decembra u Beogradu. Operativni zahvat na želucu i jednjaku bio je komplikovan, ali je protekao uspješno.

  • Stevandić: Narodna skupština – najefikasniji parlament u BiH

    Stevandić: Narodna skupština – najefikasniji parlament u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je Narodna skupština najefikasniji parlament u BiH bez obzira ko je bio predsjednik tog zakonodavnog tijela, te da se nikada nije desilo da ne usvoji na vrijeme budžet i ekonomsku politiku.

    “I sada smo to pokazali, uz sva opterećenja. Kada sam bio potpredsjednik Narodne skupštine, uz demonstracije smo usvajali izmjene Zakona o radu. Imali smo mnogo pritisaka. I pretposljednja sjednica je, takođe, imala malo dinamičniji izgled. Napravljena je neka vrsta kompromisne odluke u vezi sa izmjenama Zakona o budžetskom sistemu Srpske”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je naglasio da je Narodna skupština godinu završila na najbolji način.

    “Vidjeli smo kako su u parlamentu Crne Gore bačeni dimna bomba i suzavac, kako je onemogućen rad Skupštine Srbije, a i Parlement Federacije BiH je bio paralizovan u prethodnom četvorogodišnjem periodu”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je naglasio da je Narodna skupština Srpske, ipak, mjesto koje je besprijekorno radilo čitavu godinu i izvršilo sve svoje zadatke.

  • Srbi najviše vole Rusiju, a najmanje NATO – za ulazak u EU 45 odsto

    Srbi najviše vole Rusiju, a najmanje NATO – za ulazak u EU 45 odsto

    Da građani Srbije ove nedjelje odlučuju da li treba ući u Evropsku uniju ili ne – 45 odsto bi glasalo “Za”, a “Protiv” 30 odsto, pokazuju istraživanja Ipsosa koje je ekskluzivno uradio za Јutarnji program RTS-a. Generalni direktor Ipsosa Predrag Kurčubić predstavio je i rezultat istraživanja o tome koga građani Srbije smatraju većim, a koga manjim prijateljem.

    – Ne postoje naši stalni prijatelji i naši stalni neprijatelji, postoje samo naši stalni interesi – čuvena je rečenica britanskog premijera Vinstona Čerčila.

    Mnogim političarima je to i maksima, a sve kako bi zaštitili interese sopstvene države.

    Ipak, običan čovjek, lišen visoke politike i potrebe za pregovorima, često pribjegne emocijama u odgovorima koju državu smatra prijateljem Srbije.

    Mišljenje o međunarodnim institucijama i državama

    Građani Srbije imaju najpovoljnije mišljenje o Rusiji, dok je najnepovoljnije mišljenje o NATO, pokazuju ekskluzivna istraživanja Ipsosa.

    Skala ocjena koju je Ipsos koristio je petostepena pa su se tako građani opredЈeljivali između povoljnog i nepovoljnog.

    Mišljenje građana je osim prema Rusiji, povoljno i prema Kini i Mađarskoj. Više pozitivnih poena imaju Austrija i Italija, prema Ipsosovoj skali.

    Sa druge strane skale, osim o Nato građani nepovoljno mišljenje imaju i prema Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Evropskoj uniji i Njemačkoj.

    – Sigurno postoji određena doza emocija ali vjerovatno postoji i neka vrsta percepcija koja se zasniva na informacijama koje građani dobijaju putem medija, društvenih mreža. U igri su malo i istorijski odnosi – objašnjava Kurčubić za RTS.

    Rusija i Kina su najpovoljnije ocijenjene već duže vreme, ističe generalni direktor Ipsosa.

    Ipak, ni o jednoj državi ne postoji tako nepovoljan stav kao prema Nato – 74 odsto ispitanih građana.

    – Uglavnom je nepromjenjiv odnos prema ovoj organizaciji. Procenat povoljnih ocjena je rijetko kad bio dvocifren – objašnjava Kurčubić.

    Mišljenje o međunarodnim institucijama i velikim državama

    Od 2008. godine naklonost je u posljednjih 16 godina porasla prema Rusiji i Kini.

    Mišljenje o međunarodnim institucijama i velikim državama

    Trendovi rasta krivulje se prepoznaju u događajima koji utiču na javno mnjenje, objašnjava generalni direktor Ipsosa.

    – Kada vidite crvenu liniju koja označava broj povoljnih ocjena prema Rusiji, svaki od ovih vrhunaca predstavlja neki značajan bilateralni događaj između dvije zemlje. Bilo da su to posjete Putina ili Medvedeva ili da je to vojna parada – kaže Kurčubić.

    Zelena oštrica na skali pokazuje isporuku vakcina za vrijeme Kovida, objašnjava stručni sagovornik.

    – U isto vrijeme kada je Kina isporučila “Sinofarm” vakcinu mišljenje o EU i zemljama Zapada je palo – navodi za Јutarnji program.

    Pozitivan trend rasta prema EU se pokazuje od januara 2023. godine.

    Tokom 2022. godine pretpostavka je da su srpski građani bili nezadovoljani zbog dešavanja povodom rata u Ukrajini, objašnjava Kurčubić posljednje trendove.

    EU integracije – referendumska podrška

    Da građani ove nedjelje moraju da se izjasne o članstvu u Evropskoj uniji – za ulazak u EU bi bilo 45 odsto građana, a protiv ulaska 30 odsto.

    EU integracije – referendumska podrška

    – Uvijek imamo više ljudi koji bi glasali za ulazak u EU nego onih koji imaju povoljno mišljenje o EU. To govori da ljudi imaju neki racionalan pristup i vide benefite odlaska u Evropsku uniju – objašnjava Kurčubić.

    Broj neodlučnih, odnosno onih koji odbijaju da se izjasne ili je neodlučno čini 12 odsto.

    Krivulja podrške za članstvo u Evropskoj uniji pokazuje konstantan pad, uz manje skokove podrške.

    EU integracije – referendumska podrška 2

    Јedini put kada je bio izrazito negativan stav prema EU bio je kada je počeo sukob u Ukrajini.

    – To je jedini trenutak od 2008. godine kada je bio veći broj građana koji bi na potencijalnom referendumu glasali protiv ulaska u EU – predstavlja istraživanje generalni direktor Ipsosa.

    Sadašnji pokazatelji su da obje krivulje bilježe pad.

    – Podrška, čini se da dugoročno gledano ima potencijal rasta. Oscilacije su brojne i zavise od mnogih događaja koji se dešavaju u Briselu – objašnjava Kurčubić.

    Predstavljene podatake su analizirali Marko Todorović iz Centra za evropske politike i Predrag Kurčubić, generalni direktor IPSOS-a…

  • Minić: Nisam zadovoljan trenutnom situacijom u Šumama Srpske

    Od većih subvenicija za gorivo, premija za mlijeko, ali i drugih mjera koje smo uvodili tokom ove godine, vidjeli smo pozitivne rezultate, zbog kojih ja mogu reći da je ova godina za poljoprivredne proizvođače bila jako dobra, rekao je ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.

    “Moram da pomenem da su od svih ovih mjera koje smo donosili, najmanje efekta je dalo povećanje učešće premije osiguranja. Vidimo da naši poljoprivredni proizvođači još uvijek nemaju naviku da se osiguraju, iako smo tokom godine imali niz situacija, kada smo se uvjerili da je to bilo neophodno”, navodi Minić, koji je i ovog puta apelovao na poljoprivredne proizvođače da se osiguraju.

    Kako Minić dodaje, može slobodno da kaže da je ova godina bila dobra.

  • Kako suđenje Dodiku otkriva krizu pravosuđa BiH

    Kako suđenje Dodiku otkriva krizu pravosuđa BiH

    Odluka Suda Bosne i Hercegovine da nastavi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, uprkos njegovom postoperativnom stanju, izazvala je lavinu reakcija iz različitih sfera javnosti — od političara, pravnih stručnjaka, do akademske zajednice. Dok sudski procesi protiv Dodika dobijaju na intenzitetu, kritike na račun institucija BiH ne jenjavaju, što ovaj slučaj postavlja u širi politički i društveni kontekst.

    Zdravstveno stanje i kontroverzno vještačenje

    Prema mišljenju dr Vlade Đajića, generalnog direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, postupak suda koji se oslanja na mišljenje jednog sudskog vještaka, bez konzilijarnog izvještaja i pregleda pacijenta, predstavlja presedan. „Nikada nisam vidio da se u javnosti objavljuju sudsko-medicinski nalazi na ovakav način,“ naveo je Đajić, aludirajući na moguće zloupotrebe u cilju diskreditacije predsjednika Srpske. Slične stavove iznio je i ombudsman za ljudska prava BiH, Nevenko Vranješ, koji je ovakvo postupanje suda okarakterisao kao mogući oblik torture i nehumanog tretmana.

    Reakcije političkih aktera

    Savjetnik predsjednika Srpske, Marko Romić, u svojoj izjavi posebno je ukazao na izbor sudskog vještaka, navodeći da se radi o ličnosti bliskoj opozicionim partijama u Federaciji BiH. On je podsjetio da je Dodik nedavno prošao kroz komplikovanu hiruršku intervenciju i da je preporučeno mirovanje u trajanju od 60 do 90 dana. „Sud BiH je time pokazao da ne poštuje medicinske preporuke, već političke naloge,“ zaključio je Romić.

    Slično je reagovao i predsjednik Skupštine grada Bijeljina, Aleksandar Đurđević, koji je odluku suda nazvao apsurdnom. „Dok srpske žrtve ratnih zločina čekaju pravdu više od 30 godina, Sud BiH žuri da sa operacionog stola u sudnicu dovede predsjednika Srpske,“ rekao je Đurđević, ističući da su dvostruki aršini u radu ove institucije postali očigledni.

    Širi politički i geopolitički kontekst

    Politički filozof Bogdana Koljević istakla je da se radi o kraju jedne ere liberalnog globalizma, koja u BiH dobija svoj najdrastičniji oblik kroz institucionalnu represiju. Ona je nove sankcije odlazeće američke administracije protiv Republike Srpske ocijenila kao „beskonačnost banalnosti zla“, naglašavajući da se radi o pokušaju diskreditacije političkog rukovodstva Srpske uoči promjena na globalnom nivou.

    Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD nedavno je uvela sankcije protiv nekoliko pojedinaca i firmi iz Republike Srpske, što su mnogi tumačili kao nastavak pritisaka na Dodika i njegove bliske saradnike. Koljevićeva je izrazila nadu da će se sa eventualnim povratkom Donalda Trampa na vlast u SAD vratiti i politika koja će više uvažavati principijelnost i pragmatizam, za razliku od, kako je navela, „razvratne politike gole sile“ aktuelne administracije.

    Pravni izazovi i institucionalna kriza

    Sud BiH se našao pod kritikama ne samo zbog postupanja u ovom slučaju, već i zbog opšteg pristupa radu. Dok je suđenje Dodiku dobilo prioritet, postupci protiv osumnjičenih za ratne zločine, poput Atifa Dudakovića, traju decenijama bez presude. Ovakvi dvostruki standardi izazivaju nepovjerenje u pravosudne institucije BiH, što je jasno ukazano i u izjavama Đurđevića i drugih aktera.

     

    Slučaj Milorada Dodika je mnogo više od individualnog pravnog procesa. On predstavlja odraz duboke institucionalne, političke i društvene krize u BiH. Reakcije javnosti i institucija iz Republike Srpske ukazuju na nepovjerenje u rad Suda BiH i percepciju da se radi o politički motivisanom procesu. Istovremeno, kontroverze oko zdravstvenog stanja i mišljenja sudskog vještaka dodatno potkrepljuju argumente o selektivnoj pravdi.

    Dok slučaj nastavlja da se odvija, ostaje otvoreno pitanje da li će institucije BiH uspjeti da vrate povjerenje javnosti u svoj rad ili će ovaj proces postati još jedan primjer produbljivanja podjela u već duboko podijeljenom društvu.