Kategorija: Politika

  • Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Na nedavno završenom Samitu EU i zemalja zapadnog Balkana usvojena je Deklaracija u kojoj se ističe da je budućnost regiona u EU te da je strateško partnerstvo, kako se navodi, važnije nego ikada.

    Pompezno najavljivani samit u Briselu, kojem su prisustvovali politički lideri svih zemalja bivše Jugoslavije, osim kurtoaznih pohvala “napretka” na evropskom putu zemalja koje još nisu članice EU, kao i već bezbroj puta ponovljenih floskula o neohodnosti što bržeg učlanjenja u EU, ruku na srce, donio je malo šta novog.

    U saopštenju nakon završetka samita, između ostalog, navedeno je da su lideri EU i njenih država članica, uz konsultacije s partnerima sa zapadnog Balkana, zaključili da je “u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, sukoba u Ukrajini i konflikata na Bliskom istoku, te na startu novog ciklusa liderstva u EU, strateško partnerstvo EU i zapadnog Balkana važnije nego ikad prije”.

    Učesnici Samita istakli su i da je budućnost zapadnog Balkana u EU i ponovo potvrdili “potpuno i nedvosmisleno opredjeljenje za perspektivu članstva regiona u EU”.

    Šta za BiH i zapadni Balkan u cjelini znače zaključci i deklaracija usvojena na Samitu u Briselu, pitali smo za mišljenje bivšeg ambasadora BiH u prestonici Belgije, Draška Aćimovića. On smatra da je navedeni samit, u suštini, donio jedino tugu i pesimizam u region. Samim tim što je poslije samita postalo jasno da na dugi vremenski period niko iz regiona nema šanse da uđe u EU, posebno Crna Gora koja je trebalo već sljedeće godine da zatvori sva poglavlja i bude spremna za ulazak, slobodno možemo reći da je ovo bio jedan tužni, pesimistični i deprimirajući skup – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Na pitanje koliko je BiH poslije Samita u Briselu, konkretno, bliže ili dalje od članstva u EU, Aćimović odgovara da je BiH “samo retorički na evropskom putu, a tamo se suštinski ne nalazi”.

    – Nema tu nikakve želje ni volje od strane domaćih političkih aktera. Ovom izjavom iz EU oni će naići na potvrdu svojih politika i to je ono što je za građane BiH tragično – smatra Aćimović.

    Profesor geopolitike Srđan Perišić ocjenjuje da je Samit u Briselu evropska administracija organizovala kako bi definisala mandat Evropske komisije u narednom periodu, kao i da, prema njegovim riječima, jasno poruči svim balkanskim zemljama da moraju slušati njene naloge.

    – U uvodu deklaracije, kao i pozivu na sastanak jasno se vidi da je Evropa, navodno, ugrožena od Rusije i da treba da se objedinjava – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Kako navodi, ideja Brisela je da negdje 2027. godine Srbija i Sjeverna Makedonija postanu članice EU, ali da prije toga moraju ispuniti geopolitičke zahtjeve koji nemaju veze s klasterima koji se vezuju za pristupanje EU.

    – To je, između ostalog, potpuno odvajanje od Rusije u ekonomskom, energetskom, kulturnom i političkom smislu, kao i postepeno priznanje tzv. Kosova. To su osnovni zahtjevi za Srbiju – ističe Perišić.

    Što se tiče BiH, dodaje on, od ulaska u EU nema ništa ni 2027, kao ni 2028. godine.

    – Tada se najavljuje ulazak Crne Gore, ako se u potpunosti stavi granica između nje i Srbije. Što se tiče BiH, zahtjevi iz Brisela su njena izgradnja kao jedinstvene države. Za BiH nije određen datum priključivanja, već da u periodu poslije uključivanja Crne Gore u članstvo mora da bude funkcionalna i jedinstvena država, sa slabim entitetima koji u suštini neće imati bilo kakve ingerencije. To je saopšteno delegaciji BiH u Briselu – tvrdi Perišić.

  • Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da to što vještak sudi o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovoj operaciji bez samog pacijenta i zahtjeva o komunikaciji ukazuje na to da se u sudskom procesu protiv predsjednika Srpske namjerava donijeti presuda bez obzira na stanje dokaza i činjenice.

    Prema njegovim riječima, ta činjenica govori da je već donesena odluka u sudskom procesu koji se u Sudu BiH vodi protiv predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

    Stevandić je rekao Srni da Sud BiH ni pravne, ni etičke ili druge činjenice neće spriječiti da završi “ovaj prljavi posao”.

    – Ovo govori da oni na taj način namjeravaju da donesu i presudu bez obzira na stanje dokaza i činjenično stanje. Oni pokazuju da je za njih nebitan predsjednik Republike Srpske u postupku i kao čovjek i kao predsjednik, i kao osoba i kao pacijent. To govori da je to sudski proces koji treba samo da se završi, a da je odluka izgleda već donesena – naveo je Stevandić.

    Sud BiH dostavio je poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

    Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržajem otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

  • Borci i sindikati traže promjene, penzioneri zadovoljni: Premijer Višković pod kritikama i pohvalama

    Borci i sindikati traže promjene, penzioneri zadovoljni: Premijer Višković pod kritikama i pohvalama

    Vlada Republike Srpske na čelu s premijerom Radovanom Viškovićem ostavlja podijeljene utiske među različitim društvenim grupama. Dok je jedni hvale, drugi smatraju da je krajnje vrijeme za promjene. Optimističniji bi rad Vlade mogli opisati riječima: „Biće bolje, jer gore – ne može.“ Međutim, brojni su glasovi koji ističu razočaranje dosadašnjim rezultatima.

    Boračka populacija – obećanja ostaju prazna
    Predstavnici boračke populacije otvoreno kritikuju aktuelni saziv Vlade zbog, kako tvrde, ignorisanja njihovih potreba. Potpredsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“, Nedeljko Klincov, iznio je niz zamjerki, navodeći da je borački dodatak zamrznut na simboličnih 3 KM do 2026. godine, bez jasnog objašnjenja.

    – Uputili smo zahtjev Vladi da objavi sporazum o zamrzavanju dodatka. Hoće li nas uvažiti, veliko je pitanje – kaže Klincov. On naglašava da Vlada nije preduzela konkretne korake za poboljšanje socijalnog statusa boraca, što smatra dovoljnim razlogom za njihovu smjenu.

    – Ako ne ispunite obećano, znači da treba da odete! Ali, ko će ovu Vladu da natjera da ode? – pita Klincov i apeluje na hitno rješavanje boračkog dodatka prema koeficijentu prosječnog ličnog dohotka.

    Penzioneri zadovoljni „istorijskim“ rezultatima
    Za razliku od boraca, penzioneri imaju potpuno drugačiju perspektivu. Predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović, ističe da su u protekle tri godine penzije povećane za 65 odsto, što smatra „istorijskim povećanjem“.

    – Penzije se redovno isplaćuju, a omogućeno je i besplatno banjsko liječenje za 1.000 penzionera godišnje. Takođe, lista besplatnih lijekova je proširena, što je velika pomoć za stariju populaciju – objašnjava Trifunović.

    Ipak, on priznaje da prostora za unapređenje uvijek ima, ali dodaje da je trenutna ekonomska situacija ograničavajući faktor.

    Sindikati: „Mnogo razloga za nezadovoljstvo“
    Sindikat uprave Republike Srpske iznio je ozbiljne zamjerke na rad Vlade. Predsjednik Božo Marić naglašava da je ovo prvi put u istoriji da čak 35.000 radnika u javnoj upravi nema kolektivne ugovore.

    – Vlada nije ispoštovala ni zaključak Narodne skupštine koji obavezuje izradu Zakona o platama. Umjesto toga, plate radnika ostaju nesređene, a resorni ministri pokazuju najmanju zainteresovanost za rješavanje ovog pitanja – tvrdi Marić.

    On posebno kritikuje premijera Viškovića zbog, kako navodi, zanemarivanja radnika u Srpskoj dok se sredstva preusmjeravaju na državne institucije.

    – Naša policija, ljekari i službenici rade za minimalne plate. Ovo je situacija koja zahtijeva hitnu reakciju – zaključuje Marić.

    Podijeljeni stavovi, isti zaključak
    Dok jedni ističu neispunjena obećanja, drugi hvale povećanja i redovnost isplata. Ipak, ono što sve strane dijele jeste nada da će naredni period donijeti konkretnije rezultate, jer „gore – ne može.“

  • Nešić: BiH postaje dio kolektivne evropske bezbjednosti

    Nešić: BiH postaje dio kolektivne evropske bezbjednosti

    BiH će nakon potpisivanja sporazuma sa Evropolom i Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu postati dio kolektivne bezbjednosti Evrope, što će doprinijeti da se građani BiH osjećaju bezbjednije, rekao je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić.On je naveo da broj pripadnika ove agencije u BiH neće biti veliki zbog dužine granice i da neće biti presudan, jer će i dalje teret svih poslova ostajati na snagama iz BiH.

    – Pripadnici Fronteksa će raditi u skladu sa zahtjevima naših bezbjednosnih službi i neće imati autonomiju da preduzimaju bilo šta samostalno, bez naših bezbjednosnih službi – rekao je Nešić nakon parafiranja sporazuma sa Fronteksom.

    On je dodao da je u ovaj sporazum bilo uključeno i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, čiji su svi zahtjevi uvaženi prilikom pregovora.

    – MUP Republike Srpske je neko ko se ne može isključiti ni iz jednog procesa koji se tiče bezbjednosti građana i imovine – naglasio je Nešić.

    Prema njegovim riječima, sporazum sa Fronteksom trebao bi biti potpisan krajem februara ili početkom marta naredne godine, u zavisnosti od procedura koje trebaju da se završe, kako u BiH, tako i u EU.

    – Imaćemo pripadnike Fronteksa na granicama BiH koji će nam pomagati i ukazivati ukoliko smatraju da nešto treba da preduzmemo, ali isto tako ćemo moći prenijeti EU probleme sa kojima se BiH suočava, odnosno nećemo morati da govorimo o onome što mogu vidjeti svojim očima – istakao je Nešić.

    On je rekao da postoje stalni pritisci EU na BiH da uskladi vizni režim, što predviđa i uvođenje viza državljanima Rusije i Turske, te istakao da BiH u svemu tome mora da vodi računa o svojim interesima.

    – Znate koliko Rusija znači Republici Srpskoj i koliko Turska znači Federaciji BiH, tako da ne vjerujem da će do toga doći lako i da će to ići jednostavno – rekao je Nešić.

    On je izrazio očekivanje da će se u narednim mjesecima raditi na usklađivanju viznog režima, ali da se neće moći brzo da se dođe do rješenja.

  • Soreka: Novi zakon o VSTS BiH bitan korak za napredak ka EU

    Soreka: Novi zakon o VSTS BiH bitan korak za napredak ka EU

    Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, rekao je da je novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH bitan korak za napredak BiH na putu ka EU.

    On je dodao da je usvajanje ključnih reformi vladavine prava više puta odlagano, što, kako je rekao, direktno utiče na kvalitet života građana BiH, a usporava i napredak BiH ka EU.

    Istakao je da sada slijedi mišljelje Venecijanske komisije o trenutnom nacrtu, ali je istakao i da je važno implementirati usvojene izmjena dijela koji se odnosi na integritet nosilaca pravosudnih funkcija, posebno stavljanjem u funkciju odjela za verifikaciju imovine u martu 2025. kako je planirano.

    “EU će ostati lojalan partner BiH i VSTV-u u jačanju vladavine prava”, naveo je on.

  • Pandurević: Da je Igor pametan, ovako ne bi govorio

    Pandurević: Da je Igor pametan, ovako ne bi govorio

    “Prestolonasljednik nam reče da je političko umijeće kada njegov tata sa dva poslanika od njih 83 formira Vladu i kada NATO lovi poslanike do 42”, izjavila je Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, komentarišući izjavu Igora Dodika da je njegov otac sa dva poslanika svoje stranke formirao Vladu i postao premijer Srpske.

    “Kada SDS sa 6 od 14 srpskih poslanika formira Savjet ministara, to je izdaja. O tati neću, jer nije fer napadati bolesnog čovjeka”, dodala je ona.

    “Kako su Srpsku ujedinili, pokazao je gradonačelnik Ćosić. Draško je, veli prestolonasljednik, lijen i ne zna da radi i time Banjalučanima reče da ništa ne znaju, da su 50.000 njih budale.

    Da je pametan, zamislio bi se i pitao, zašto narod više voli, po njemu, naopakog Draška a njih prezire. Dodijali bahatost i lopovluci”, naglasile Pandurevićeva u objavi na društvenim mrežama.

     

  • Stevandić: Savjet EU poziva na kršenje Ustava BiH

    Stevandić: Savjet EU poziva na kršenje Ustava BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Savjet EU u zaključcima za BiH poziva na kršenje Ustava BiH i dokazuje da je birokratija preuzela vođenje spoljnih poslova, kao i da se evropski akti ne tumače autentično.

    Povodom zaključka u kojem Savjet EU daje prednost građanima nad konstitutivnim narodima u BiH, Stevandić je rekao da se u evropskim aktima navodi da se države primaju u EU sa njihovim specifičnostima.

    “Ne piše da te zemlje trebaju da mijenjaju ustav ili da se daje prednost kategorijama koje nisu u ustavu. To je nepoznavanje evropskog zakonodavstva, a ne samo kršenje Ustava BiH”, rekao je Stevandić novinarima u Stanarima.

    Savjet EU u zaključcima sa jučerašnjeg sastanka u Briselu naveo je da BiH “treba da preduzme dalje ustavne i izborne reforme da bi osigurala ravnopravnost i nediskriminisanje svih građana, posebno sprovođenjem odluke `Sejdić-Finci` i srodnih praksi Evropskog suda za ljudska prava”

  • Cvijanović razgovarala sa Ruteom, BiH opredijeljena za saradnju sa NATO

    Cvijanović razgovarala sa Ruteom, BiH opredijeljena za saradnju sa NATO

    Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH rekla je da je Bosna i Hercegovina opredijeljena za saradnju sa NATO.

    “Zahvalni smo NATO na podršci i jačanju kapaciteta i bezbjednosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u BiH su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj areni na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo poptpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa Markom Ruteom, generalnim sekretarom NATO.

    Rute je rekao da NATO podrška BiH ostaje snažna, dodajući da su mir i bezbjednost u BiH važni za Alijansu i čitav region.

    “Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovaraćemo o tome kako ojačati saradnju, Oružane snage BiH i odbranu. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo” istakao je Rute.

    Cvijanovićeva će se danas sastati i sa visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kalas i učestvovati na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan.

  • Ambasador SAD o političkim izazovima u BiH: Nacionalizam, lični interesi i perspektiva evroatlantskih integracija

    Ambasador SAD o političkim izazovima u BiH: Nacionalizam, lični interesi i perspektiva evroatlantskih integracija

    U intervjuu za “Nezavisne novine”, Majkl Marfi, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, otvoreno je govorio o ključnim političkim izazovima u zemlji, ulozi SAD u njihovom rješavanju, kao i o svojoj percepciji domaćih lidera i njihove odgovornosti.

    Marfi je naglasio kako pitanje državne imovine zahtijeva kompromis i pozvao političke aktere da prestanu s neproduktivnim retorikama. “Nije tačno da imovinu ne možete mijenjati u vlasništvu ili korištenju. Primjer za to su Sjedinjene Države, gdje savezna vlada, države i lokalne uprave dijele imovinu na različitim nivoima vlasti,” kazao je Marfi, upućujući na potrebu racionalnog i funkcionalnog pristupa ovom pitanju.

    Južna interkonekcija: Nacionalni interes ili lične ambicije?
    Jedna od ključnih tema razgovora bila je Južna interkonekcija, projekt od strateške važnosti za energetsku sigurnost BiH. Ambasador je pohvalio napredak u usvajanju zakona u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali je direktno optužio Dragana Čovića za blokiranje projekta iz ličnih interesa. “Jedini koji pokušava oduzeti ekonomske prilike Hrvatima jeste gospodin Čović, koji je svoje interese stavio ispred interesa ljudi koje tvrdi da predstavlja,” izjavio je.

    Marfi je ukazao na dublje implikacije ovog pitanja, ističući kako je Rusija jedina strana koja ima koristi od opstrukcije projekta. Iako nije eksplicitno povezao Čovića s Rusijom, Marfi je naglasio potrebu da se takvi potezi jasno identificiraju kao prijetnja nacionalnim interesima.

    Lideri i njihova odgovornost: Dodik, Čović, Izetbegović
    Jedna od najprovokativnijih tema bila je percepcija političkih lidera BiH. Ambasador nije štedio riječi, kritikujući Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića zbog njihove destruktivne retorike i koruptivnog djelovanja. Prema njegovim riječima, njih trojica često izjednačavaju svoje lične interese s interesima naroda koje navodno predstavljaju.

    “Dodik aktivno radi na podrivanju države, govori o mirnom razdruživanju i stvara paralelne strukture, dok Čović blokira ključne projekte radi svojih ekonomskih i političkih interesa. Izetbegović, sa svoje strane, propagira centralističku viziju BiH, što dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima,” rekao je Marfi.

    Strah i nepovjerenje: Posljedica istorije ili političke manipulacije?
    Na pitanje o dubokom nepovjerenju među narodima u BiH, Marfi je istakao kako ono dijelom proizlazi iz tragične istorije, ali ga dodatno pothranjuju političari. “Postoji tendencija da političari koriste istorijske rane i ožiljke kako bi manipulisali ljudima i proizvodili strah. Umjesto da izgrađuju povjerenje, oni koriste retoriku podjela kako bi cementirali svoju moć,” kazao je.

    Marfi je, međutim, naglasio da istorija BiH nije isključivo obilježena sukobima, već i stoljećima multietničke saradnje i suživota. Ova činjenica, prema njegovom mišljenju, treba biti osnova za buduću izgradnju povjerenja i zajedničkog djelovanja.

    Perspektiva: Evroatlantske integracije kao prilika za stabilnost
    Ambasador je naglasio da SAD ostaju posvećene podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te njenoj integraciji u EU i NATO. “Integracija u transatlantsku zajednicu nudi BiH šansu za stabilnost i prosperitet. Političari, međutim, ne koriste ovu priliku, već su fokusirani na svoje uske interese,” istakao je.

    Prema njegovim riječima, BiH se trenutno nalazi na prekretnici – ili će izabrati put zajedničkog djelovanja i integracija, ili će nacionalističke podjele i korupcija nastaviti ugrožavati budućnost zemlje.

  • Karan: Građani protiv naroda – put ka EU preko raspada dejtonske BiH je nemoguć

    Karan: Građani protiv naroda – put ka EU preko raspada dejtonske BiH je nemoguć

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da Evropski savjet današnjim zaključcima pozivaju na otvoreno kršenje Ustava BiH, a time i Dejtonskog sporazuma u cjelini.

    Reagujući na zaključak u kojem Evropski savjet daje prednost građanima nad konstitutivnim narodima u BiH, kako su prenijeli pojedini mediji, Karan je rekao za Srnu da evropske integracije ne mogu i ne smiju biti povod da se ide protiv Ustava i Dejtona narušavanjem unutrašnjeg balansa koji je zasnovan na etno-entitetskom osnovu, kolektivnim pravima i ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

    Karan je naglasio da se moraju uvažavati realne ustavne pozicije entiteta i konstitutivnih naroda kao nosilaca suvereniteta u složenoj federalnoj, multietničkoj zajednici kakva je BiH.

    U nedostatku valjane političko-pravne argumentacije, pojasnio je profesor ustavnog prava za Srnu, plašt demokratije se prebacuje preko svega, a u namjeri kritike etno-entitetskih osnova državnog uređenja BiH.

    – Prizivanje demokratije i zaštite ljudskih prava i sloboda samo pojednaca (građana) su klasične centralističke i unitarističke pretenzije koje potiču iz redova najbrojnijeg naroda, dok praksa, međutim, potvrđuje da se ne radi o procesu demokratizacije nego o stvaranju uslova za majorizaciju – ukazao je Karan.

    On je naglasio da složene državne zajednice, čija se složenost odlikuje multikonfesionalnošću, multikulturalnošću, multietničnošću, zahtjevaju složen demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

    Prema njegovim riječima, pored individualnog, građanskog, pojedinačnog i ličnog, legitimitet etničko-konstitutivnog dijela složene zajednice pojavljuje se kao samostalan politički subjekt, sa samostalnim političkim zahtjevima.

    – Građanin nema eksluzivitet na apsolutno demokratsko predstavljanje, on nema ni kapacitet apsolutnog predstavljanja i sebe kao pojedinca i kolektiviteta čiji je i sam član. Zaklinjući se na svoja neotuđiva individualna prava, ne smije ih istovremeno oduzimati društvenom, političkom, državnom kolektivitetu kao subjektu složene državne zajednice, čija složenost ima osobine multinacionalnosti, multikulturalnosti – rekao je Karan.

    Kolektivitet se predstavlja sam i ne traži realizaciju svojih, kolektivnih interesa posrednim putem, pri čemu, dodao je on, artikulacija kolektiviteta jeste i ustavna kategorija, esencijalni element, ne pridodat, već originaran.

    Oduzeti to pravo kolektivitetu, upozorio je Karan, oduzimanje je stuba, osnova državne strukture na kojoj počiva BiH.

    – Podržavanje građanske BiH i zloupotreba opšteg trenda demokratizacije društva ima prikrivene namjere, kako smo više puta do sada rekli, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, majorizacija od većinskog naroda, oduzimanje prava drugim konsitutitivnim i državotvornim narodima, i dio su kontinuirane politike napada na Republiku Srpsku – konstatovao je Karan.

    Kroz takozvanu “ugroženost demokratskih prava građanina”, kaže on, isti opstruišu funkcionisanje države i direktno krše Ustav BiH i cjelinu Dejtonskog sporazuma navodeći da je “potreba demokratizacije društva” građanskog tipa “jedan čovjek – jedan glas” jedini ispravni demokratski društveni sistem, te karakterišući učešće kolektiviteta pored građanina u političkom životu kao nepoželjan i nedemokratskim čin.

    Profesor Karan je poručio da se unitarističkim idejama moramo suprotstavljati “iskrenim” federalizmom, kao izrazom jedinstva raznolikosti.