Kategorija: Politika

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da su sramni histerični komentari bošnjačkih političara povodom najavljenog dolaska pripadnika MUP-a Srbije u Srpsku tokom turističke sezone jer takvu saradnju imaju sve zemlje regiona i šire.

Karan je poručio onima koji su zadojenim mržnjom prema svemu što je srpsko – da neće boravak policijskih službenika MUP-a Srbije dovesti u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, već upravo oni koji mrze.

– Neće oni zakomplikovati odnose BiH i Republike Srpske, već ih vi komplikujete svojom mržnjom i raspirivanjem iste – naglasio je Karan za srnu.

On je podsjetio da Memorandum o saradnji ministarstava unutrašnjih poslova Republike Srpske i Srbije od 18. juna predstavlja pravni osnov za dolazak i boravak policijskih službenika MUP-a Srbije u Srpsku tokom turističke sezone i taj memorandum i saradnju na tom nivou imaju već sve zemlje regiona i šire.

Istakao je da će hrvatska policija ove godine na osnovu takvog sličnog memoranduma o saradnji u turističkoj sezoni imati 97 stranih policijskih službenika iz 19 zemalja, među kojima su policijski službenici iz Srbije, a u ovom projektu BiH učestvuje još od 2009. godine.

– Danas, u 2024. godini, kada MUP Srpske pokušava da na isti način i pod istim uslovima realizuje ovaj projekat, koji, opet navodim, egzistira u svim zemljama regiona i šire, imamo problem – naglasio je Karan.

A problem je, naglasio je Karan, mržnja pojedinaca zasnovana na iracionalnim činjenicama prema svemu što dolazi iz Srbije i ima predznak “srpsko”.

– Sramni su histerični komentari bošnjačkih političara koje čujemo danas posredstvom medija. Istih medija putem kojih smo i obavještavali javnost koje korake smo preduzimali o ovim aktivnostima – naveo je Karan.

On je naveo da je koncept ove saradnje zasnovan na istim temeljima kao i u ostalim zemljama i sa motivom da kolege policajci iz drugih država doprinose većem osjećaju sigurnosti stranih gostiju /državljana svoje zemlje/ i omogućavaju bolju saradnju pri rješavanju krivičnih djela.

– Bez oružja, u unifirmama svoje policije rade u skladu s nalozima nadležnih rukovodioca u policijskim upravama. Na taj način lokalnoj policiji pomažu u ostvarenju efikasne komunikacije sa stranim turistima, a samim time i razrješavanju mogućih konfliktnih situacija – objasnio je Karan.

SDA je dogovorenu policijsku saradnju i raspoređivanje pripadnika MUP-a Srbije u Banjaluci, Foči i Trebinju nazvala dijelom velikosrpskog projekta, dok Demokratski front od Savjeta ministara traži da izda nalog Graničnoj policiji BiH i da se spriječi dogovoreni dolazak policajaca iz Srbije.

Nova sarajevska histerija zbog, Dejtonskim sporazumom zagarantovane, saradnje Republike Srpske i Srbije. Sada je dijelu sarajevskog političkog kruga, prije svega SDA i DF-u, sporna policijska saradnja u turističkoj sezoni. Najavljeni dolazak nekoliko policajaca iz Srbije u Banjaluku, Trebinje i Foču nazvali su “velikosrpskim projektom”. Iz Srpske odgovor da je u pitanju mržnja prema svemu što je srpsko, a iz Beograda poruka da neće dati povod za nove sukobe i da zato Policajci iz Srbije neće doći u Srpsku.

Imajući u vidu da bošnjački političari u BiH od najnormalnije stvari policijske saradnje u turističkoj sezoni kreiraju političke spletke i prijetnje, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije neće uputiti policajce u Republiku Srpsku, kako to ne bi bio vještački razlog za napade na Srbiju i srpski narod, rekao je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.

On je ranije danas izjavio da je Srbija spremna da sarađuje sa svima u BiH u okviru policijske saradnje.

– Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije neće dozvoliti nikome da traži u ovome izgovore za sukobe i pripreme za rat. Zato nećemo slati policajce u Republiku Srpsku, kako to ne bi bio vještački razlog za napade na Srbiju i srpski narod. Ako je to problem za BiH, što inače nije problem za Hrvatsku 14 godina i Crnu Goru 12 godina, ne moramo ni da šaljemo nikoga niti da imamo bilo kakvu policijsku saradnju – rekao je Dačić.

Dok SDA dogovorenu policijsku saradnju i raspoređivanje pripadnika MUP-a Srbije u Banjaluci, Foči i Trebinju nazvala dijelom “velikosrpskog projekta”, Demokratski front od Savjeta ministara traži da izda nalog Graničnoj policiji BiH i da se spriječi dogovoreni dolazak policajaca iz Srbije.

Odgovara im ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić – osim jeftinih političkih poena i igara, ne vidi razlog za takva reagovanja iz FBiH, upitavši ih šta može promijeniti šest ljudi bilo gdje na svijetu?

– Nažalost, SDA, DF lažnog Hrvata Željka Komšića i dalje žive u ratnim godinama i svuda vide imaginarne neprijatelje. MUP Srbije garant je mira i stabilnosti kako u Srbiji, tako i u regionu i sve naše bezbjednosne agencije uspješno sarađuju sa MUP-om Srbije – ističe Nešić.

Da je koncept ove saradnje zasnovan na istim temeljima kao i u ostalim zemljama i sa motivom da kolege policajci iz drugih država doprinose većem osjećaju sigurnosti stranih gostiju i omogućavaju bolju saradnju pri rješavanju krivičnih djela, objašnjavaju iz Srpske.

Bez oružja, u uniformama svoje policije rade u skladu s nalozima nadležnih rukovodioca u policijskim upravama. Da neće boravak policijskih službenika MUP-a Srbije dovesti u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, već upravo oni koji mrze, poručuje ministar unutrašnjih poslova Srpske Siniša Karan.

– Sramni su histerični komentari bošnjačkih političara povodom najavljenog dolaska pripadnika MUP-a Srbije u Srpsku tokom turističke sezone jer takvu saradnju imaju sve zemlje regiona i šire. Neće boravak policijskih službenika MUP-a Srbije dovesti u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, već upravo oni koji mrze. Neće oni zakomplikovati odnose BiH i Republike Srpske, već ih vi komplikujete svojom mržnjom i raspirivanjem iste. A problem je mržnja pojedinaca zasnovana na iracionalnim činjenicama prema svemu što dolazi iz Srbije i ima predznak “srpsko” – kaže Karan.

Da u Sarajevu i u strankama Bakira Izetbegovića i Željka Komšića ne mogu propustiti nijedan dan da ne ispolje otvorenu mržnju prema Srbiji, prema Srbima i prema svemu što nosi bilo kakav srpski prefiks, saglasan je i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

– Svaki postupak koji dolaze iz Srbije, oni bi da okarakterišu kao čin agresije – kaže Kovačević.

Da bilo kakav oblik saradnje Srpske i Srbije u dijelu Federacije BiH proizvodi političku šizofreniju i da oni to koriste kao političku temu kako bi zauzeli startne pozicije za predizbornu kampanju u FBiH, izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

– Zato im se priviđaju velikosrpske ideologije, velikosrpski projekti i slično. Od jednog policajca oni vide čitav bataljon. U takvim političkim šizofrenijama nema prostora za realnost, a realnost je da MUP Srpske štiti sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost, što će raditi i u budućnosti, zajedno sa kolegama iz Srbije – kaže Košarac.

Da je sve urađeno u skladu sa procedurama, te da međupolicijska saradnja nije agresija, potvrdio je čak i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak, koji najčešće ima suprotstavljene stavove prema svemu što je srpsko.

Iz Republike Srpske podsjećaju da Memorandum o saradnji ministarstava unutrašnjih poslova Republike Srpske i Srbije od 18. juna predstavlja pravni osnov za dolazak i boravak policijskih službenika MUP-a Srbije u Srpsku tokom turističke sezone i da saradnju na tom nivou već imaju sve zemlje regiona.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da litijum u Srbiji nije više ekološka tema, već politički obračun opozicije sa vlašću.

“Ako ga vlast dobro iskoristi za razvoj, toliko će odskočiti da će opozicija ostati bez bilo kakve alternative. To im je zato zadnja šansa jer je tema na istorijskom maksimumu u svim porama društva”, rekao je Stevandić Srni.

On je naveo da Vlada Srbije pokušava da nametne da odlučuju pamet i nauka, ali da opozicija time gubi uporište, pa se sukob produbljuje.

“Sijanje i širenje mržnje u Srbiji prema onim koji su je digli i guraju u dalji razvoj koji povećava moć i uticaj države postaje alibi i za međunarodne faktore koji na to kaleme svoje spinove da bi opet mogli da nas drže pod vodom”, rekao je Stevandić.

On je istakao da je ključno pitanje šta je altenativa razvoju?

U Beogradu je juče potpisan Memorandum o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima.

Sarajevski političari, intelektualci, nevladine organizacije svoje djelovanje i retoriku zasnivaju isključivo na mržnji prema svemu srpskom, izjavila je za Glas Srpske srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Komentarišući izjave koje su uslijedile nakon događaja u Podrinju, prije svega na komemoraciji u Potočarima, a zatim i nakon što su članovi Delegacije EU u Sarajevu položili vijenac na groblju u Bratuncu, Cvijanovićeva je istakla da je očigledno da bošnjačkim zvaničnicima smetaju i mrtvi Srbi.

U velikom intervjuu za Glas Srpske Cvijanovićeva se osvrnula i na posljedice usvajanja rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, američke izbore i njihov uticaj na prilike u svijetu i druge aktuelne teme.

Direktor Memorijalnog centra u Srebrenici prijeti zvaničnicima iz EU, udruženja iz FBiH traže izvinjenje jer su položili vijenac u čast srpskim žrtvama. Sve to se događa tri decenije nakon rata. Kako je moguće da je svake godine situacija kada je riječ o tom pitanju sve gora, umjesto da je obrnuto?

Njima smeta sve što ima veze sa Srbima, sve što je srpsko pa im tako smetaju i mrtvi ljudi, odnosno žrtve rata i nastoje na svaki mogući način da održe svoju priču da u BiH postoje žrtve samo na jednoj strani. Nažalost, i međunarodni predstavnici ovdje su im čitav niz godina, evo sad već i decenija, davali krila u promociji takve priče.

Sada imamo sve te bolesne izjave, ali posebno me, kao čovjeka, zabrinula ona prijetnja koju je Emir Suljagić uputio, govoreći da će neko pakleno platiti. Ako tako nešto kažete, onda zaista morate da razmišljate da li to znači da vam je život ugrožen.

Druga stvar jeste da je u Podrinju stradalo više od 3.000 Srba, da imate tamo desetine i desetine ubijene srpske djece i da se njihova imena nalaze na spomenicima. Onda se zgrozite kada imate nekoga ko je oportun prema ideji da se neki stranac poklonio tim žrtvama. Pri tome, oni ne biraju sredstva, napadaju svakoga i to na vrlo organizovan način.

Ako se bilo ko ponaša na način koji njima ne odgovara, onda tu nema ni civilizacije, ni tolerancije, ni demokratije, nema ničega, onda svi navale i vidjeli ste to i u nekim reakcijama koje su dolazile iz raznih udruženja, pa konačno i samog Suljagića.

Ali evo, on je ovaj put našao metu, Evropsku uniju i bilo bi mi čudno, recimo, da možda ima neke aspiracije da postane ambasador u nekoj od država članica Evropske unije. Mislim da ne bi bio kompetentan da bude ambasador. Sam je sebe diskvalifikovao.

O tome da li će biti ambasador odlučujete i Vi u Predsjedništvu?

Samo kažem šta mislim o tome, ako bi on to slučajno poželio.

Zanimljivo je da niko u Sarajevu, mediji, intelektualci, političari, niko nije rekao da je pretjerao, a kamoli da su osudili takav istup?

Prije neki dan se dogodio atentat na Donalda Trampa i reakcije su stigle iz svih krajeva svijeta, ali su bošnjački predstavnici u Sarajevu ćutali. Kada se tako nešto desi, naravno da se zgrozite, naježite i želite da izrazite osudu. Iskreno, nisam ni očekivala da osude Suljagićeve riječi, ali bilo bi lijepo i bilo bi dobro za budućnost ove zemlje da neko izađe i kaže: “Momak, pretjerao si, ovo je previše, ti prijetiš drugim ljudima”.

Vaš kolega iz Predsjedništva Denis Bećirović na komemoraciji u Potočarima održao je jedan zapaljiv govor pun besmislenih konstrukcija gdje je pominjao i “veliku Srbiju”, i Memorandum SANU, i Slobodana Miloševića, i Srbiju i Beograd. Zašto je u posljednje vrijeme Beograd stalna meta takvih istupa?

Da je pravi državnik, Bećirović bi upravo na tom mjestu pozvao sve ljude da pokažu poštovanje prema žrtvama pa bi onda pozvao da svi oni koji su kamenovali, gotovo linčovali, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića budu privedeni pravdi. I na kraju bi trebalo da smanji doživljaj kada je u pitanju ta srbofobija koju uporno iskazuje, mržnja prema Srbima, Srpskoj, Srbiji. Sva njegova retorika zasnovana je na tome.

Oni svaki put nađu neku takvu temu, sada je to Svesrpski sabor i deklaracija i sad se tu pričaju priče, i ovdje, i u inostranstvu, gdje god imaju neke kontakte. Plaše i međunarodnu i domaću javnost kako iz svega toga vreba neka opasnost za BiH. A najveća opasnost BiH vreba u njoj samoj. Stvarna prijetnja po BiH leži u tim velikim sarajevskim apetitima, u uzurpaciji prava drugoga, u neodustajanju od ratnih ciljeva.

Oni sebi pokušavaju dići politički rejting time što pokušavaju da vode neke rasprave ili polemike sa drugima koji su dokazani državnici. Ali, u suštini, kad malo to sve ogolite i pogledate kako to izgleda, onda vidite da tu postoji samo jedna velika mržnja, netrpeljivost, nepostojanje želje da gradite bolje odnose.

BiH je u odnosu na Srbiju šćućurena država, mala, nikakva, ekonomski nedokaziva, bez velikih projekata, bez velikih ambicija, bez dogovora koji mora da postoji u okviru BiH da biste uopšte mogli da realizujete velike ekonomske projekte. Ali, mi u Srpskoj smo srećni kad vidimo napredak koji se događa u Srbiji, volimo što Srbija ima ekonomsku i političku snagu i ponosni smo na to.

Rezolucija o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN mjesecima je bila top-tema u regionu. Nakon usvajanja ta je priča prilično pala u drugi plan. Kako sa ove distance od nekoliko nedjelja gledate na te događaje i kakve je posljedice cijela ta priča proizvela?

Dogodila se uzurpacija procedura i uzurpacija institucija. Ambasador je radio po nalogu jednog člana Predsjedništva, iza leđa drugima i to je apsolutno nakaradno, to u suštini pokazuje kakva vam je država kada vi vodite jednu kampanju, trošite resurse te države za nešto za šta nemate saglasnost te države.

I mnogi, vidjeli ste i sami, govornici koji su se obraćali povodom te rezolucije u Generalnoj skupštini su ukazivali na tu činjenicu, da je to u suštini nešto što predstavlja unilateralnu akciju jednih i da na taj način možete samo da oštetite državu. I konačno, kad pogledate kako je izgledalo to glasanje, onda vidite da je veliki broj država zaista prepoznao da u tome leži jedna od veliki prijetnji.

Pisala sam pisma, upozoravala i dobijali smo povratne informacije i dodatne upite od pojedinih zemalja, što znači da su bili zainteresovani da to vide. Naravno, lavovski posao je odrađen od strane Aleksandra Vučića i srpske delegacije.

Dogodilo se da predstavnik Nikaragve bolje shvata situaciju u BiH nego neki u Sarajevu.

Morate nekoga upozoriti da bi obratio pažnju i da vidi šta se to negdje dešava. Druga stvar, imate neopterećenost ljudi koji spadaju u neki spoljni svijet. Dakle, oni nisu opterećeni onim što će dođi na dnevni red niti žele da im neko drži predavanja. Shvatili su da tu nikome nisu bile bitne žrtve i prepoznali da je to nešto što će dodatno zakomplikovati odnose u jednoj rovitoj državi.

U tom periodu bilo je i zamjerki na Vaš račun da ste mogli više uraditi.

Čula sam zamjerke. Ne, nisam mogla uraditi više. Maksimum je bio da obavijestim sve misije o čemu se radi, da razgovaram sa svim funkcionerima s kojima sam mogla razgovarati u tom periodu, da upozorim kakva je to situacija, ali isto tako mi smo svoj dio posla radili, ali i Srbija je radila svoj dio posla i ja sam time zadovoljna. Dakle, ne znam šta bi to moglo da bude više. Imali smo jednu manipulativnu mašineriju koja je stavljena u pogon, rad iza leđa.

Čula sam neke ljudi koji pitaju kako nismo znali da se mjesecima radi na tome. Možda oni treba da čuje šta u Srbiji o tome kažu, da su i oni slučajno saznali da se tako nešto sprema. Postojala je čitava jedna mreža tajnosti koja je napravljena oko toga, dakle, zatvoren je jedan krug i onda ne možete vi da tu daleko dobacite

Ta je priča otvorila stara pitanja i podsjetila na staru boljku, a to je imenovanje ljudi u DKP mreži, jer su i strukture iz Srpske pristale na imenovanje ambasadora u UN Zlatka Lagumdžije.

Postoji uhodana šema prema kojoj niko nikome ne spori kandidate za ambasadore. Dakle, ako Bošnjak izlazi sa svojim kandidatima, ne spore ga ostali članovi, ako izlazi Srbin, ne spore ga drugi. I prosto tu je napravljen jedan modalitet rada. Zašto? Zato što u suprotnom, recimo, to bi značilo da vi nikoga ne možete nigdje ni poslati, ni imenovati.

Tačno, ali ova situacija navodi i na pitanje da li je možda došlo vrijeme da ta praksa bude prekinuta i da, baš zbog toga što pojedini ambasadori rade mimo zajedničkog stava, u jednom momentu neko presiječe i kaže: “Eto, sad niko neće biti ambasador”?

Pa eto, to možda nije loše. Eto, šta će nam ambasadori? Šta će BiH ambasadori, ako nisu kadri da predstavljaju nešto što je zaista spoljna politika. Ako ti ambasadori nisu svjesni da spoljnu politiku kreiraju zajedno, jedinstvenim stavom tri člana Predsjedništva, a ne slobodni strijelci, onda to i nije neka zemlja koja ima spoljnu politiku, onda joj ne trebaju ni oni koji su instrumenti za sprovođenje spoljne politike.

Dakle, nije to loša ideja uopšte. Ako imate ovakve ambasadore koji su prekršili Ustav, krše zakone, ako imate pravosuđe koje je nesposobno ili ne želi da to procesuira…

Manje je poznata činjenica da su Srbi u proteklih 15 godina dva puta imali svog čovjeka u Ujedinjenim nacijama, a da niko danas ne zna kako su se oni zvali. Kako je moguće da neko od njih nije iskoristio tu poziciju za promociju nekih srpskih stavova?

Srpski kadrovi u DKP mreži su se uvijek ponašali pristojno, vodeći računa o tome da je nešto zajednička stvar. Ljudi su doslovno poštovali činjenicu da, ako ne postoji jedinstven stav u Predsjedništvu, oni budu uzdržani ili ne idu na glasanje.

Dakle, ne petljate se tamo gdje nemate zeleno svjetlo institucije koja vas je izabrala i koja je po Ustavu nadležna da kreira spoljnu politiku. Naši ljudi su se ponašali fer i bili profesionalni. Naravno da, nakon svih naučenih lekcija, kada vidite druge koji su uzurpatori, koji krše Ustav i zakone, sada to otvara more pitanja da li treba da se ponašamo na isti način.

Јedna od posljedica američkih sankcija uvedenih pojedincima i kompanijama u Srpskoj je i u tome što Vi ne možete da odete u SAD pa morate da se obraćate putem linka. Koliko to otežava situaciju?

Pa mogla bih možda i da odem u UN, ako zatražim vizu na vrijeme. Ovo govorim zato što postoje posebna pravila kada je UN u pitanju, ali postoje i rokovi, a vi morate znati na vrijeme kada se tačno dešava neki događaj.

Međutim imate ovdje jednu manipulativnu funkciju Ministarstva inostranih poslova kojima ja ništa ne vjerujem i stoga ne znam da li bih se uopšte usudila da tako nešto radim znajući s kim imam posla. Ali, sve to mene ne sprečava da imam komunikaciju putem linka. Naravno da je bolje uživo, ali koristili smo sve drugo što je bilo na raspolaganju.

Sankcije su tema već sedam-osam godina, ali sve se svodilo na zabranu putovanja ili eventualno raspolaganje imovinom. Ove godine je u priču uvezan bankarski sektor pa ljudi i firme dolaze u situaciju da ostaju bez računa, što stvari čini prilično nezgodnim.

Nezgodno je jer su prouzrokovani problemi privrednim subjektima i oni moraju da rade određene reorganizacije koje nisu planirali. Svakako da to izaziva probleme i niko nije naivan da govori da ih nema. Za pojedince pogođene tim mjerama lakše se nađu rješenja, dok sa kompanijama sve ide malo teže. Sve to doživljavam kao napad na privredni život Republike Srpske. Ako pogledate broj zaposlenih koji rade u određenim preduzećima i da se ta preduzeća nađu pod sankcijama iz isključivo političkih pobuda, onda vidite šta je pozadina.

Ovdje je sve jasno iz načina na koji su uvođene te sankcije. Imate ljude koji su pod sankcijama jer su se upustili u neku zakonodavnu aktivnost ili tako što su na njihov račun navedene neke paušalne ocjene. Sjećam se kada su Britanci meni uveli sankcije, tamo su napisali da slušam naloge Vladimira Putina. To je stvarno glupo. Kakvo je to obrazloženje? I ja vam kažem: “Gospodo Britanci, vaše obrazloženje je glupo. Netačno i glupo”.

Da, naravno, sankcije proizvode štetu, ali ja u njima vidim osvetoljubivu želju da neko našteti Srpskoj. Vidim da to rade zbog toga što mi branimo ono što se zove dosljedna primjena Dejtonskog sporazuma, a da svi drugi koji su ga raščeprkali, izvrnuli, pokvarili, naopako okrenuli, nisu ni pod kakvim sankcijama.

Koliko je realno očekivati da dođe do promjena na planu sankcija ako dođe do promjene administracije u SAD u novembru, odnosno ako pobijedi Donald Tramp?

Ne očekujem nikada, kada su u pitanju smjene administracija u Americi, da tu dođe do nekih spektakularnih zaokreta. Ono što očekujem jeste drugačiji odnos prema nekim globalnim pitanjima koja opterećuju sve nas, bez obzira na to gdje živimo. Možda nama daleko djeluje sukob u Ukrajini, još nam dalje možda djeluje rat u Gazi i neka druga pitanja, ali prosto očekujemo da tu budu napravljeni određeni zaokreti koji će onda relaksirati situaciju na cijeloj zemaljskoj kugli, a to znači i kod nas.

Ne očekujem neke velike zaokrete kada je u pitanju ni BiH, niti zapadni Balkan, ali očekujem, i s pravom to mogu da kažem, one zaokrete koje su u funkciji pravljenja više balansiranog pristupa nego što je to sada slučaj.

Da li je u prvom Trampovom mandatu to izgledalo tako?

Pa Tramp je u prvom mandatu morao da se bori sa onim raznim vješticama kod sebe, kod kuće. Nije imao vremena ni mogućnosti da se bavi svim vješticama po Evropi, svim vješticama po zapadnom Balkanu, svim vješticama na drugim ćoškovima. Ali mislim da ni Tramp više nije onaj isti Tramp.

Stvoren je utisak u javnosti da bi njegov dolazak na vlast bio dobar za Srbe.

Njegov dolazak na mjesto predsjednika bio bi dobar generalno za cijelu zemaljsku kuglu. Srbi imaju afinitete prema Trampu, oni većinski podržavaju tu politiku vjerovatno i zbog loših iskustava sa demokratama koji su sad na vlasti. Danas kad pričate sa Srbima u Americi, oni su listom opredijeljeni pozitivno prema Trampovoj politici, jer su se nagledali primjera koji se odnose i na Srpsku, koji su u njihovoj vizuri stvorili sliku nepravednosti. Imam informacije da su oni prilično posvećeni predstojećim izborima, angažovani da glasaju za Trampa, jer vjeruju da bi on mogao donijeti pravedniju politiku SAD prema svima nama ovdje, ali i prema nekim globalnim pitanjima.

Bili ste na posljednjem ročištu u procesu protiv predsjednika Republike. Šta je cilj tog suđenja?

Kada odete tamo, vidite sve te situacije u kojima je neki Kristijan Šmit zaštićen kao bijeli medvjed. Postoji situacija da odbrana ne može pristupiti izvođenju dokaza u vezi sa onim na čemu je neko zasnovao optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. Kažu da su prekršili nešto, a ne možete da kažete da li je taj neko uopšte imao pravo da to donese. Puno je tu apsurda.

Sve to pokazuje u šta se pretvorilo ono što su stranci ovdje silom napravili. Pretvorilo se u nešto što je kontraproduktivno za BiH, za suživot, za razumijevanje. Njima je meta Milorad Dodik, on treba da bude uklonjen zato što brani Republiku Srpsku. Druga dimenzija je što su stranci odlučili da koriste pravosuđe u funkciju zaštite Šmita, iako svi znaju da nije prošao proceduru imenovanja. Najgore je što sve što se događa ostavlja utisak da smo daleko od pravne države.

U Srpskoj postoje zakoni koji predviđaju da na njenoj teritoriji ne budu primjenjivane odluke OHR-a, ali ni Ustavnog suda BiH. To je jedan od načina borbe, ali s druge strane imamo situaciju da je na nivou BiH usvojen budžet kojim je odobren novac za rad istog tog Ustavnog suda.

Odobravanje budžeta podrazumijeva da se izvršavaju određene obaveze koje su važne za ljude, počevši od plata, materijalnih troškova i sličnih stvari. Ne možete da se stavite u poziciju da uskratite tim ljudima plate. Ali, to predstavlja osnovu za određene stvari koje bi mogle da se dese. Vi sada postavljate pojedinačno pitanje, ali dok se sve stvari ne stave na sto i dok ne naiđe politička garnitura u Sarajevu sa kojom će moći da se razgovara o svemu i koja neće biti u dosluhu sa ambasadorima, onda će biti moguće napraviti dobar ambijent.

Da li to znači da Srpska reaguje ad hok od situacije do situacije?

Ako imate neki sistem i strategiju, on vam uvijek dozvoljava da reagujete ad hok. Možete da imate strategiju koja je dugoročna, ali isto tako ćete prilagoditi određena ponašanja ili određene stvari na nekoj dnevnoj osnovi, zavisno od toga što vam treba. Danas nemate ni u politici, ni u međunarodnim odnosima, ni u globalnim procesima, stvari koje idu ravnom linijom.

Predsjednik Dodik forsira narativ da zajednički nivo nema ništa sa mirnim razdruživanjem. Vi ste funkcioner na zajedničkom nivou, šta mislite o tome?

Pa nema ništa, istina. Ovdje se govorilo o tome da treba jasno da pozicioniramo šta su naše nadležnosti i ko su strane koje treba da se dogovore o određenim pitanjima. Ako malo bolje pogledate nadležnosti i kako se stvari odvijaju, onda vam je jasno da suštinski dijalog treba da se dešava između dva entiteta. Pa i onda kada se spajaju, i onda kada se razdružuju. Taj dijalog generalno treba da postoji. Kako god da se završi, treba da postoji. Nažalost, nije postojao dijalog kada je trebalo da razvijemo zajedničke projekte.

Da li je u toj priči o mirnom razdruživanju došlo do povlačenja ručne?

To nije povlačenje ručne. Došlo je do određenih pomjeranja jer se žele preispitati određene stvari.

Najljepše je raditi u Srpskoj

Već dvije godine ste u Sarajevu, kako je raditi tamo?

Nemate predstavu koliko je lijepo raditi u Republici Srpskoj. Ugodnije je, prijatnije, osjećate se tako da možete da delegirate sve stvari, da o njima pričate otvoreno i rješavate probleme.

Šta izaziva neprijatnosti?

Tamo nemate aktivizma koji ide u pravcu da se uradi nešto da svima bude dobro. Stalno imate borbu protiv toga da nam neko ne nanese neku štetu. I onda je logično da se zapitate zašto živimo u državi u kojoj stalno moramo imati neki odbrambeni mehanizam. Logika bavljenja javnim poslom je u tome da vidite šta možete zajedno da uradite za dobrobit svih. U Sarajevu toga nema, to je jedna prilično kontaminirana atmosfera, puna nepovjerenja.

Protiv nas se u Evropi i svijetu vode ozbiljni procesi, a mi od ličnih animoziteta nekada ne možemo razdvojiti šta mislimo o nekom funkcioneru od toga šta ti procesi znače za budućnost Republike Srpske.

Rekao je ovo gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP, Draško Stanivuković za N1, govoreći, između ostalog i na temu američkih sankcija pojedinim firmama i političarima u Srpskoj.

-Ja bih temu američkih sankcija razdvojio u dva dijela. Prvo – to što su mnoge firme opustošile i pokrale budžet Republike Srpske preko namještenih tendera je tema za naše pravosuđe, tužilaštvo, i za naše institucije. To nije dobro za Republiku Srpsku i taj stav nipošto ne mijenjam. Mi u Banjaluci smo po tom pitanju pokrenuli mnoge krivične prijave – navodi Stanivuković.

Dodaje da je drugi dio sankcija taj da niko sa vana ne treba da se miješa u odnose u Republici Srpskoj, te da sve ima mnogo dublju pozadinu.

-Apsolutno sam protiv toga da se bilo kome od naših predstavnika politički i ekonomski prijeti. Što više razgovaram sa raznim diplomatama, sve više uviđam šta se radi protiv nas. Nemam nijednu dilemu da postoji politička agenda Evrope, dijela svijeta i bošnjačkih političara da BiH bude unitarna, bez kantona i entiteta.

Mi smo za snažnu Republiku Srpsku, oni su za to da Republiku Srpsku svedu na što manje nadležnosti. U toj političkoj ideju imaju podršku većine Zapada i to je ono na šta mi kao ljudi ne možemo da pristanemo zbog ogromne žrtve koju smo podnijeli.

Određene sankcije i sve to što ih prati je samo dio svega toga. Postavljam pitanje, evo da sam ja predsjednik republike srpske da je bio jedan takav zakon i ja bih ga potpisao, da li bi se meni sudilo? – pita Stanivuković.

Dodaje da Republika Srpska ne smije da umanji nijednu svoju instituciji, niti funkciju, jer će svako sljedeći ko bude na vlasti, imati problem.

-Slično je i sa pitanjem smjene ministra Nešića. Vidim da komenatrišu da je i tu simbioza, neki dogovor, ali to su gluposti. Sglasan sam da im hiljadu razloga zašto treba smjenjivati mnoge ministre u Savjetu ministara BiH, ali da neko nametne Srebrenicu kao temu i zbog toga smjenjuje ministra iz Republike Srpske, znate, tu onda moramo imati zajednički stav i jedinstvo.

Ovdje je najveći problem što neko, evo na primjer, od mene, Draška Stanivukovića zbog ličnih animoziteta prema meni, ne bi vidio proces koji se krije iza mojih sankcija ili moje smjene.

Morate biti ozbiljan političar da znate razlikovati osobu od procesnih nacionalnih interesa – zaključio je Stanivuković gostujući na N1.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu Srni da Republika Srpska ravnopravno učestvuje u svim procesima i ispunjavanju svih uslova neophodnih za napredak na evropskom putu i time je pokazala da želi da gradi partnerstvo sa EU, a spekulacije u vezi sa Planom rasta i kako Republika Srpska nešto blokira su klasične laži podmetanja.

Naši stavovi su dobor poznati, Srpska mora biti vidljiva u svemu, zato i postoji mehanizam koordinacije, i nećemo dozvoliti da nam neko na ‘mala vrata’ oduzima prava koja nam Dejton i Ustav daju. Dakle, dejtonska BiH, time i Republika Srpska ne može da prihvati tri mjere koje su suprotne našem ustavnom okviru i kojim bi se stvorila dodatna nestabilnost. EU treba stabilna dejtonska BiH i zato ih pozivam da čuju ono što im govorimo i prestanu da traže od nas nešto što podriva ustavni okvir BiH – poručio je predsjednik Dodik u intervjuu Srni upitan da prokomentariše navode Delegacije EU da BiH neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan, jer nije usaglašena Reformska agenda.

KONAKOVIĆ IMA VEĆIH PROBLEMA SA ZAKONOM NEGO SA SRPSKOM, PA NEKA SE TOME POSVETI

Na pitanje da prokomentariše poziv ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića upućen američkoj administraciji i EU da intervenišu ukoliko vlasti iz Srpske nastave s blokadama rada i neusaglašavanjem Reformske agende, Dodik je rekao da se “taj Elmedin toliko svezao i ukopao da mu niko više ne može pomoći”.

– Ima on većih problema sa zakonom, nego sa Republikom Srpskom, pa mu savjetujem da se tome posveti, a da Republiku Srpsku ostavi na miru, jer ima ona ko o njoj brine – poručio je predsjednik Dodik.

On je naglasio da Republika Srpska jasno i nedvosmisleno odbacuje mjere koje zadiru u ustavno uređenje BiH i kojim bi se onemogućilo entitetsko glasanje i stvorila neka nova praksa, na koju bi se stranci opet pozivali.

– Završili su oni svoje sa ‘praksiranjem’ na nama, naučili smo lekcije svaki put kada smo išli s povjerenjem da će se poštovati dogovoreno. Na prvom mjestu ustavna, dejtonska, samostalna BiH, bez međunarodnog intervencionizma, pa onda možemo govoriti o nečemu drugom. Vratimo se na ispunjavanje 14 prioriteta. Ko njih blokira? Hoće li Elmedin da malo o tome pričamo? Bošnjaci su blokirali Dom naroda zbog Ustavnog suda, a nama ispostavljaju račune. Potrebno je više iskrenosti i transparentosti u odnosima i onda sve postaje jasno – istakao je Dodik.

Kao prvo, rekao je on, Srpska ništa i nikog ne blokira i samo traži da se ustavno uređenje BiH poštuje. “Od toga nećemo odstupiti ni po koju cijenu, a vi nastavite da tužakate i idete strancima. Očekujemo da će prijatelji iz Evrope uvidjeti greške i ko ih pravi”, rekao je predsjednik Srpske.

FARSU U DOMU NARODA REŽIRAO MARFI, NEZADOVOLjAN ŠTO MORA DA NAPUSTI BiH; A LIKOVANjE PDP-a GOVORI SVE O NjIMA I NjIHOVOM KINDER ЈAЈE “DELEGATU”

Govoreći o dešavanjima u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nakon što je CIK BiH, gotovo dvije godine nakon izbora, umjesto Narodne skupštine Republike Srpske ustoličio delegata iz PDP-a u ovaj dom, uprkos činjenici da je legalno i legitimno izabrana Snježana Novaković Bursać odmah nakon izbora, predsjednik Srpske je rekao da je američki ambasador u odlasku napravio novu krizu za BiH i izazvao haos u svim institucijama, ne samo u Domu naroda.

Zato se danas, kaže on, brže bolje objavila odluka koja bi svakog legalistu i pravnika natjerala da baci svoju diplomu i da se pita gdje to živi – je li ovo džungla ili smo u plemenskoj zajednici, pa treba da pri zdravoj svijesti i pameti prihvatimo objašnjenje jednog od članova nelegitimnog CIK-a, koji su na sličan, sumnjiv način izabrani bez poštovanja procedura, koje glasi da je “pravna situacija takva da se odluka donosi kao da se donosila u doba kad uopšte nisu bili dodijeljeni mandati, kao da se mandat dodjeljuje prvi put”.

– Valjda žele da se svi pretvaramo da se prethodne dvije godine nisu desile i još su tu sramotu i bezakonje upakovali u formu nekakve odluke. To je potpuno kršenje Izbornog zakona i prava, Ustava BiH i ove institucije su ovakvom odlukom ugrozile i javni interes, jer cijeli postupak oduzimanja mandata se prikriva na način da se sramno tvrdi da nema oduzimanja, nego se već legalno dodijeljeni i potvrđeni mandat ponovo, prvi put, dodjeljuje nekom drugom – naglasio je Dodik.

Predsjednik Srpske je rekao da je to klasičan primjer izlaska iz okvira prava i zakona, te da se nelegalno izabrani CIK upustio u opasne radnje.

– Mi ćemo iskoristiti sva pravna sredstva da to dokažemo. Ako tvrde da izbor nije bio u skladu sa procedurom, onda se sve vraća na Narodnu skupštinu Republike Srpske i tu se završava svaka priča, ali ne oni su izabrali da nastave dalje sa ovom farsom, jer ih je sve primorao /Majkl/ Marfi koji ne može da podnese činjenicu da odlazi iz ove zemlje upravo zbog haosa koji je napravio – ukazao je Dodik.

Predsjednik Srpske je konstatovao da niko normalan nikada ne bi dopustio da se ovakva odluka smatra važećom, te ponovio da je sve ovo farsa koju će do kraja razotrkiti.

– Јasno je da nije postojao nijedan način da se legalno oduzme dodijeljeni mandat delegatu, jer to Izborni zakon ne predviđa i zato su smislili ovu prevaru, zbog koje će odgovarati pravno svi oni koji su se upustili u to – rekao je Dodik u intervjuu Srni.

On je podsjetio da sve ovo gledamo u Ustavnom sudu BiH, gdje stranci sa Bošnjacima dopišu njihova proizvoljna pravila, suprotno Ustavu i onda kažu odluke Ustavnog suda su obavezujuće.

– Ma nemoj, i mi to kao treba da poštujemo, dok isti taj Ustavni sud djeluje antiustavno?! Naravno da nam ne pada napamet da učestvujemo u tom bezakonju. Ovaj iz PDP-a /Nenad Vuković/, ‘delegat’ zvani kinder jaje, što likuje, da ima imalo pameti i obraza i da želi dobro svom narodu nikada ne bi pristao da na ovakav način dolazi do pozicije. To sve govori o partiji kojoj pripada i o njemu lično – istakao je predsjednik Dodik i podsjetio da delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština, te da je to jedini mogući i legalan način, sve drugo je pokušaj poništavanja insitucija Srpske na šta se nikada neće pristati, na žalost Marfija i PDP-a.

REHABILITATOR NACISTIČKE IDEOLOGIЈE NEMA ŠTA DA SPOMINjE SRPSKU I NEKA NE PRLjA NjENO SVETO IME

Na pitanje da prokomentariše izjavu njemačkog državljanina Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja za visokog predstavnika u BiH, nakon sastanka sa japanskim ministrom inostranih poslova Јoko Kamikavom, da je BiH trenutno potrebno, kako je rekao, mnogo podrške i da se suočava sa izazovnom periodu, “jer postoje neke strane koje žele blokirati procese”, te pozvao “svakoga ko ima bilo kakav kontakt s ljudima u Banjaluci da ih upozori da brinu o potrebama građana, a ne da igraju igre i donose zakone kao što je zakon o izborima”, Dodik je odgovorio da ne zna zašto bi on komentarisao tamo nekog Kristijana Šmita, s obzirom na činjenicu da BiH nema visokog predstavnika, a i ne ide i ispod svakog je nivoa da likove koji se lažno predstavljaju komentariše legalno izabrani predsjednik Republike Srpske.

– Ali, s obzirom da se ta osoba dotiče zvanične Banjaluke i Republike Srpske, kratko ću odgovoriti. Ako već ima neko ko još kontaktira s ovim njemačkim prevrantom neka mu objasni da njegovo prisustvo u BiH sabotira evropski put i da on nema šta da pominje Republiku Srpsku i da to prestane da radi, jer tako prlja njeno sveto ime. On je nepoželjna osoba za Srbe, jer je prevarant koji je prevarom došao u BiH i nelegalno u njoj boravi, jer nema ni potvrdu da može da boravi – naglasio je predsjednik Srpske.

On je naglasio da taj lik pokušava da zastraši ljude nekakvim odlukama koje objavljuje putem internet stranice i u Federaciji su pristali na to, jer misle da se tako mogu obračunati sa Republikom Srpskom.

– Stranac je nelegalno došao ovdje, dao sebi za pravo da dopisuje zakone i još kaže ‘od sada će biti kako ja kažem’ i svi u pravosuđu su pristali na to. To je poraz BiH i pokazatelj u kolikoj je krizi. Pa to nema nigdje na svijetu, osim u ovoj vještačkoj tvorevini zvanoj BiH. Njegov boravak ovdje ima samo jedan cilj, a to je da se zastraše Srbi kako bi ih primorali da predaju imovinu u ruke stranaca. Grdno se prevario, od toga nema ništa. Srbe mnogo jači, kompetentniji i autoritatvniji nisu zaplašili, pa neće i on, koji je zalagao za rehabilitaciju nacista koji su poinili zlo u 2’. vijeku. Taj film kristijan u Republici Srpskoj neće gledati, jer nikada nećemo dati svoju imovinu, a on neka plaši koga hoće, Srbe sigurno neće – poručio je Dodik.

MARFI SE PRECIЈENIO, OPOZVAN ЈER ЈE NEKO UVIDIO DA NIŠTA DOBRO NIЈE URADIO; PODRŠKA TRAMPU; ONO ŠTO ORBAN RADI ЈE RECEPT ZA SVAKU SUVERENU ZEMLjU

Što se tiče saopštenja Majkla Marfija i Ambasade SAD u Sarajevu u kojem se navodi da se “Republika Srpska na Banjalučkoj berzi u posljednih 18 mjeseci zadužila za više od 1,1 milijardu KM i da je to značajan iznos, predsjednik Srpske je rekao da je Amerika danas, za informaciju Marfiju da zna šta ga čeka kad se vrati kući, u većoj krizi nego Republika Srpska i duboko podijeljena.

On je dodao da je Marfi ovdje zalutao i da se precijenio, jer je umislio da može da se ponaša kao kauboj neki duži period i to mu se obilo o glavu.

– Na kraju, uspio je da ratuje sa svima. Ni Bošnjaci ga ne vole, ali ga se plaše i zato se javljaju na njegove pozive. Mi ga se ne plašimo i zato laže i podvaljuje. Tek će on da gleda i čita o uspjesima Srpske tamo nedgje iz Amerike, jer on je ostrašćni srbomrzac i znam da će i dalje da prati i čita sve šta se deršava u Republici Srpskoj. Na njegovu žalost, informacije mu se neće svidjeti, jer će Srpska da napreduje, politička karijera Milorada Dodika, koga najviše mrzi, i dalje će ići uzlaznom putanjom, a partija na čijem sam čelu – SNSD bilježiće nove i nove, još ubjedljivije pobjede – naglasio je Dodik.

Šta reći o Marfiju, kaže Dodik, kada je sve rečeno time što je opozvan iz BiH i prije isteka mandata.

– Neko pametan u SAD je vidio da ništa nije uradio, osim šta je zatrovao ovu sredinu i podijelio je do maksimuma. Ali, mi nikada nismo ni marili za njega, jačali smo naše kapacitet i upravo takvi poput njega motivisali su nas da radimo još bolje, da vide da Srbi nisu ni glupi ni ludi, a ni podanici, da znaju da cijene i poštuju svoje i da znaju koje resurse imaju, kao i da ih neće predati takvim kao što je Marfi, koliko god da prijete, ucjenjuju i lažu – naglasio je Dodik. .

Prema njegovim riječima, sada u SAD svi čekaju da se okonča ova agonija i da Donald Tramp dođe na vlast, da bude predsjednik Amerike, jer on zna koliko je važna Mađarska i njena politika i koji želi da okonča ratove, u čemu ima i našu podršku, i sigurno je da ih ne bi ni bilo da je on sjedio u Bijeloj kući.

– Slažem se i sa njegovim potredsjedničkim kandidatom da je politika Njemačke često slaba, a ni sam ne bih bolje opisao Britaniju. Ono što premijer Viktor Orban radi u Mađarskoj trebao bi biti recept za svaku suverenu zemlju i mnogi bi mogli da nauče dosta od njega. Svijetu treba da se vrate porodične vrijednosti, da jača nacionalni identitet, a ne da se to ruši, jer njihovim rušenjem ruše se temelji svakog društva – zaključio je predsjednik Milorad Dodik u intervjuu Srni.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BIH sa osam glasova za i šest protiv, usvojio je budžet institucija BiH za ovu godinu u iznosu od 1.355.400.000 KM.

Zatko Miletić, delegat ZNG u Domu naroda skrenuo je pažnju na to da su prihodi od indirektnih poreza povećani za 800 miliona KM, a da je budžet povećan za svega 40 miliona KM, što je daleko manje povećanje nego što je bilo u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

On je rekao da je najveći problem, trenutno, u Bosni i Hercegovini manjak kadra u policijskim agencijama i Graničnoj policiji BiH, navodeći da BiH u ovom trenutku fali polovina graničara.

Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH rekao je da je budžet institucija BiH bio daleko manji dok je njegova stranka bila na vlasti te da je dolaskom SNSD-a on drastično povećan.

“Meni kao predstavniku srpskog naroda to itekako smeta jer zadire u interese Republike Srpske”, rekao je Nešković dodajući da su povećani budžeti institucija protiv kojih se vlast u Republici Srpskoj navodno borila, kao što su Tužilaštvo, Sud itd…

Opozicioni poslanici, zamjerke su imali i zbog izdvajanja novca za nabavku zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH, naglašavajući da se za taj posao došlo do cifre od 100 miliona KM.

“Mislim da je se prešla mjera u oholosti i bahatosti”, rekao je Ilija Cvitanović, delegat HDZ 1990 u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH rekao je da nije zadovoljan strukturom budžeta ali da je on stvar političkog dogovora i političke realnosti.

“Milijarda KM odlazi na plate, 200 miliona KM na troškove i 100 miliona na kapitalne investicije. Nijedan budžetski korisnik neće imati problema sa izvršavanjem svojih obaveza”, rekao je Amidžić.

Delegati Doma naroda usvojili su i izmjene i dopune Zakona o VSTS-u kojima se produžava rok za uspostavljanje odjela za provjeru imovine sudija i tužilaca na 28. februara 2025. godine. Takođe ovim Zakonom predviđeno je da sudije i tužioci koji su imenovani, a koji nisu mogli stupit i na dužnost jer im nije provjerena imovina, ipak mogu početi sa radom, s tim da će im imovina biti provjerena kasnije.

Takođe, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nakon Predstavničkog doma Parlmaentarne skupštine BiH usvojila je i izmjene Zakona o javnim nabavkama na čiji je cilj da se “profesionalni žalitelji” spriječe da usporavaju javne nabavke sa ciljem “reketiranja privrednika” koji učestvuju na tenderima.

Izbori za američkog predsjednika prate se i u zemljama zapadnog Balkana, a prema izjavama političara, analitičara, novinara i drugih javnih ličnosti, jasno se vidi i preferencija naroda u BiH i u cijelom regionu koga bi željeli vidjeti u Bijeloj kući.

Za najveći dio Srba najbolji predsjednik Amerike bi bio bivši predsjednik Donald Tramp, a Džoa Bajdena, sadašnjeg američkog predsjednika, doživljavaju kao pobornika američke politike iz devedesetih godina, kada je NATO bombardovao Srbiju i omogućio Kosovu da pokrene proces osamostaljenja od Srbije.

Za Bošnjake, kao i Albance, najbolji predsjednik bi bio Bajden upravo jer ga doživljavaju u kontekstu američke politike devedesetih, mada je entuzijazam donekle spao početkom rata u Gazi, kojeg muslimani u svijetu generalno vide kao rat podrške Izraelu na štetu Palestinaca. Zanimljivo je, međutim, da je pod vodstvom Edija Rame, predsjednika Albanije, došlo do određenog simpatisanja Trampa, a članovi njegove porodice, kao i u Beogradu, pokreću lukrativne poslove uz blagoslov tamošnjih vlasti.

Hrvati su, kako se čini, najmanje entuzijastični prema bilo kome od dva kandidata i uglavnom smatraju da na njihove živote neće značajnije uticati bilo koji od dva kandidata kao budući ili sadašnji predsjednik Amerike.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da Tramp među Srbima uživa veliku podršku jer je u svom mandatu, kako ističe, pokazao razumijevanje za poziciju Srba, posebno nakon imenovanja Ričarda Grenela kao svog specijalnog izaslanika za region.

“On je stao na stranu srpskih politika sad kad nije bio obavezan, nakon što je Bajden došao na mjesto predsjednika. U tom smislu, među Srbima je stvoren utisak da će Tramp više pogodovati srpskim politikama”, rekao je Šolaja za “Nezavisne novine”. On, međutim, i naglašava da se do sada pokazalo da se američka politika u regionu teško mijenja, što se pokazalo i na primjeru sankcija.

“Nakon svakih izbora svi očekuju da će sankcije biti dignute, a u praksi one traju čak i decenijama i da to neće ići tako lako. Kroz te filtere ćemo moći da sagledamo odnos Amerike prema ovom dijelu Evrope u narednom periodu”, smatra Šolaja.

Sead Numanović, sarajevski novinar i urednik portala Politicki.ba, kaže da svi narodi Balkana na neki način smatraju da se američki predsjednik budi i ide na spavanje s njihovom zemljom u mislima.

“Kada je Bajden izabran za predsjednika, u Sarajevu su organizirane kolone automobila koje su to proslavile. Nije im se isplatilo. Kada je Tramp izabran za predsjednika SAD, u Beogradu su feštali. Nije im se isplatilo. Ko god da bude izabran, to neće značiti ništa posebno za cijeli naš region. Jednostavno, ni Tramp, a u posljednje vrijeme ni Bajden, ni ne znaju gdje je Balkan, a kamoli BiH”, ističe Numanović za “Nezavisne novine”.

Žarko Puhovski, ugledni hrvatski profesor, ističe da u Hrvatskoj nema mnogo svijesti o izborima u Americi, i o tome da se tamo, praktično, bira predsjednik svijeta.

Kada je riječ o političarima, on ocjenjuje da hrvatska desnica više preferira Trampa zbog njegovih svjetonazora, a da hrvatski centar i ljevicu Bajden odbija, prvenstveno zbog svojih loših javnih nastupa.

Puhovski za “Nezavisne novine” ocjenjuje da Amerika bira između “tupavca” i “senilka”, i da je to posebna tragedija za svijet.

“Bajden u svom programu ima neke elemente socijalne dobrobiti slično onom što ima EU, tako da, kakav god bio, vjerojatno je bolja varijanta za SAD, ali Tramp je bolji za svijet jer će vjerojatno manje ubijati u inozemstvu”, smatra Puhovski.

Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojili su prekjučer budžet da 23 glasa za i 16 protiv. Kako bi sredstva bila raspoređena, potrebno je da se budžet potvrdi i u Domu naroda PSBiH na sjednici zakazanoj za sutra. Zastupnik Ujedinjene Srpske u Parlamentu BiH Milan Petković za N1 je nadovezujući se na budžet prokomentarisao i otkazivanje prve tranše finansiranja od 70 miliona eura u Planu rasta EU za Zapadni Balkan navodeći da EU pred bh. vlast uvijek postavi uslove za koje kao da znaju da ih ne mogu ispuniti.

Poznato je da je vlast zakasnila s usvajanjem budžeta budući da su probijeni brojni rokovi, međutim, interesovalo nas je da li je kašnjenje bilo razlog zbog kojeg su iz Evropske unije poručili da je izgledno da neće biti ništa od prve tranše iz Plana razvoja?

“Mi smo veoma kasno usvojili budćžet BiH za ovu godinu, ali nije postignut konsenzus, a o razlozima zbog kojih nije možemo govoriti nadugo i naširoko. Očekivali smo da će Delegacija EU prihvatiti Plan rasta koji je ranije dostavljen i od 110 mjera koje smo već usvojili oni su odabrali samo tri koje nisu usvojene i usaglašene. Sada ustvari nisam siguran da li oni to nisu htjeli da nam daju ili su nas samo uslovljavali. Na kraju je to manje bitno. Očito je da su nam poslali tu poruku, ali nama ostaje za utjehu jeste 930 miliona eura koji su odobreni za BiH i u narednom periodu bit će mogućnost raspodjele tih sredstava. Svakako da je na nama kao vlasti da idemo u dalje usaglašavanje i postizanje konsenzusa u vezi s određenim pitanjima pa da na taj način dobijemo sredstva EU”, rekao je Petković.

Petković je uvjeren da će ostatak sredstava ipak biti operativan budući da su na kraju ipak usvojili budžet.

“Uspjeli smo sjesti i dogovoriti se i pretpostavljam da ćemo i oko nekih drugih pitanja to uspjeti. Međutim, ono što mene u jednu ruku i frustrira i izaziva nezadovoljstvo jeste uslovljavanje EU koja ne želi da shvati specifičnosti uređenja BiH i koja nekada postavlja uslove kao da znaju da ih mi ne možemo ispuniti i onda nas tim uslove. To je kao da djetetu kažete da vreću od 100 kg prenese s jedne strane na drugu i da će ako to uradi dobiti sladoled. Jednostavno morate shvatiti da nekada neko ne može izvršiti određeni zadatak i onda nam to obećanje nekad izgleda kao ‘obećanje ludom radovanje’. Tako da imam osjećaj da je i obećanje za ova sredstva bilo samo uzaludno radovanje”, dodao je.

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj protive se uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda. Pitali smo sagovornika jesu li ovi stavovi dio političke trgovine, s obzirom na ono što je nedavno govorio premijer Višković da je bio blizu odricanja veta, ili stvarni stavovi od kojih vladajući u RS neće odustati?

“Ono što znam od vlasti u RS jeste da su to stvarni stavovi i da se RS te nadležnosti neće barem ne lako odreći. Spremni smo da postignemo nekada kompromise ako to donosi nešto dobro, ali ne ako nas neko želi ‘kupiti’ ili žele da prodamo nešto svoje. Možda je svakom građaninu bitno da to bude jedinstven broj u BiH, ali mora se znati onda nadležnost telecom operatera i nije to baš tako jednostavno kao što izgleda sa strane. Ono što je posebno pitanje jeste Ustavni sud BiH koji je potpuno sui generis sud nepoznat u svjetskom i evropskom pravu i ono što mi tražimo jeste da uspostavimo jedan sud koji je funkcionalan i koji će imati legitimitet. I nije sporno da on bude najviša sudska instanca, ali moramo reći da je vrijeme da se zahvalimo stranim sudijama i da domaće sudije donose odluke koje su korisne za građane BiH”, tvrdi Petković.

Ponovo se pričom vratio na državni budžet navodeći da je imao zamjerke na njega budući da se čekalo devet mjeseci da bude usvojen.

“Onda je usvojen po hitnoj proceduri, a nama poslanicima je dostavljen tri dana prije usvajanja bez mogućnosti nekog amandmanskog djelovanja. Nisam htio da ga čitam jer ne mogu na njega djelovati ni bilo šta mijenjati i na kraju taj ministar se ne pojavi na sjednici, nema ni predsjedavajuće Vijeća ministara. Propustili smo taj budžet da ide onako kako ide da li je razvojan ili nije to znaju oni koji su ga kreirali”, naglasio je Petković.

BiH ‘prokockala priliku’, oglasili se iz Delegacije EU: Zbog blokade iz RS izgubila 70 miliona eura, upitan i ostatak novca iz Plana rasta

 

S obzirom na to da Branislav Borenović tvrdi da je ovim budžetom predviđen iznos novca od 100 miliona KM koji je potreban za kupovinu Zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje u Banjaluci. Iako nije detaljno pregledao Nacrt budžeta nismo mogli da ne pitamo sagovornika da nije slučajno uočio tu stavku?

“Borenović je ekonomista i on se sigurno više bavio budžetom nego ja. Oni godinama već pričaju o kupovini te zgrade od Mile Radišića (kum Milorada Dodika op.a.) i to je svima već poznato. Ta priča postoji i da li će doći do kupovine te ili bilo koje zgrade vidjet ćemo. Znam da postoji potreba da UIO kupi ili unajmi zgradu jer prostorije u kojima trenutno rade su potpuno neuslovne. Jedna takva značajna institucija treba imati svoj objekat, a gdje će biti i gdje će ga naći ne nam jer Ujedinjena Srpska ne učestvuje u tim procesima”, naveo je.

Interesovalo nas je i da li budžet može “pasti” na Domu naroda s obzirom na rasplet oko četvrtog delegata, sa kojim se u SNSD-u ne slažu.

“Mislim da ne može pasti i da neće biti problema budući da je Nenad Vuković iz PDP-a, koji je izvučen i doslovno samopostavljen, još nije stupio na dužnost pa smatram da će budžet sutra glatko proći i u Domu naroda kao u Predstavničkom domu”, konstatovao je zastupnik US u Parlamentu BiH.

Inicijativa za smjenu ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića i rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, nije dobila podršku poslanika Predstanvičkog doma Parlamenta BiH ni u 2. krugu glasanja. Ni ovaj put nije bilo entitetske većine. Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red tvrdi kako je tome presudio pritisak iz Srbije.

“Apsolutno niko na mene nije vršio bilo kakav pritisak. Samo sam imao konsultacije sa predsjednikom Ujedinjene Srpske Nenadom Stevandićem i kao i inače prijateljski razgovor. Bez obzira što se često ne slažemo sa Nešićem i njegovim stavovima, odlučili smo ga podržati jer smatram da jednostavno nisu bili ispunjeni uslovi za njegovu smjenu, jer ako bismo se vodili tim principima, onda bi daleko prije trebalo smijeniti Zukana Heleza (ministar odbrane BiH op.a.) i Elmedina Konakovića (ministar vanjskih poslova BiH op.a.) zbog njihovih javnih istupa i onoga što su govorili, a Nešić svojim postupcima nije učinio ništa na štetu naroda ili bilo kojeg od entiteta osim što je iznosio lične stavove. Sve do samog kraja glasanja se nije znalo da li će Nešić ostati jer je inače komplikovan sistem glasanja tako da ovo nije bila baš zabava i pokazali su odgovornost određeni opozicioni predstavnici iz RS”, poručio je, između ostalog, Petković.