Kategorija: Politika

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je nakon sjednice Savjeta ministara BiH da će se tokom dana sastati s predstavnicima prijevoznika i obavijestiti ih da je ministarstvo spremno u roku od 14 dana ispuniti sve zahtjeve koje su uputili.

“Danas ću se sastati s predstavnicima prijevoznika. Svi ste svjedočili blokadama koje su se desile i ja ću ih danas obavijestiti da je ministarstvo spremno u narednih 14 dana ispuniti sto posto sve zahtjeve koje su tražili od mog resora, od Ministarstva komunikacija i prometa”, rekao je Forto.

Dodao je da se radi o četiri pravilnika, uključujući izmjene pravilnika o registracijama i pravilnika o licenciranju vozača.

“Sto posto ćemo ispuniti sve zahtjeve i sve ono što smo obećali. Nastavit ćemo rad s udruženjem prijevoznika, ali pozivam sve druge resore koje imaju u svojoj nadležnosti neke od zahtjeva da se hitno time počnu baviti”, poručio je ministar, prenosi N1.

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić podnio je u srijedu, 01. oktobra, ostavku na sve funkcije u Demokratskom savezu (DEMOS).

On će, kako je rekao Srni, zajedno sa Draškom Stanivukovićem i Igorom Radojičićem, učestvovati u osnivanju novog političkog pokreta.

“Nema tajne da ću se pridružiti pokretu Draška Stanivukovića koji bi trebao da bude formiran u oktobru”, dodao je Kojić.

Dodao je da se prethodno sastao sa predsjednikom Demos-a Nedeljkom Čubrilovićem, sa kojim je razgovarao o odlasku iz stranke, zahvalio mu za dosadašnje povjerenje i korektan odnos, te mu iznio svoje dalje planove.

Kojić je, uz podršku opozicionih partija, izabran za načelnika opštine Pale na prošlim lokalnim izborima.

Novi politički subjekt pod nazivom Pokret za Srpsku činiće Draško Stanivuković sa dijelom PDP-a, pokret “Svojim putem” Igora Radojičića i Dejan Kojić, prenosi Srna.

Centralna izborna komisija BiH ovjerila je učešće tri političke partija za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, i to SNSD-u, SDS-u i Listu za pravdu i red, Ekološku partiju i Savez za novu politiku.

Takođe, CIK je ovjerio i učešće na izborima za dva nezavisna kandidata odnosno Slavka Dragičevića i Igora Gaševića.

Na samom početku sjednice, Suad Arnautović, član CIK-a, tražio je da se ne ovjeri prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika smatrajući da Milorad Dodik, predsjednik SNSD, ne može biti predsjednik te partije i potpisati prijavu jer je pravosnažno osuđen.

“Dodiku zbog pravnih posljedica presude prestaje dužnost predsjednika SNSD”, rekao je Arnautović na sjednici.

S druge strane Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, rekla je da su izvršene provjere i da je Dodik ovlašteno lice za zastupanje i predstavljanje, te da je politička partija organizacija u kojoj se građani slobodno organizuju i da se ne radi o instituciji sa javnim ovlaštenjima.

“Stranka nije zakonodavni i upravni organ već pravno lice”, rekla je Bjelica Prutina.

Inače, Dodik je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Direktna posljedica presude je da Dodik ne može rukovoditi ili raditi u organu koji se djelimično ili u potpunosti finansira iz budžetskih sredstava.

S obzirom da je prije same presude visoki predstavnik zabranio finansiranje SNSD-a i US-a iz budžeta, te da je Republika Srpska zakonom ukinula finansiranje političkih partija iz budžeta, Dodik može obavljati dužnost predsjednika stranke.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 23. novembra ove godine.

Prethodno je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 24. septembra izmjene zaključka donesenog na sjednici 22. avgusta, prema kojem sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj samostalno odlučuju o svom učešću na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Slavenu Kovačeviću nisu povrijeđena ljudska prava, ne može se smatrati žrtvom, nije dokazao da je bio lično i direktno diskriminisan u izbornom procesu.

Navodi se ovo, između ostalog, u presudi Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je odlučivao po predmetu “Kovačević protiv BiH”.

Kako se navodi u presudi Velikog vijeća, Kovačević je tužbu podnio u ime drugih, što nije pravno dopušteno, te je tako zloupotrijebio pravo jer je njegov cilj bio promjena ustavno-izborne strukture BiH uopšteno, a ne zaštita njegovih individualnih prava, a zloupotrijebio je i pravo na aplikaciju, jer je u svojim istupima iznosio uvredljive i neosnovane optužbe na račun sudija i predstavnika vlasti.

Radi podsjećanja, riječ je o predmetu u kojem se Slaven Kovačevič krajem avgusta 2022. godine, žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju prilikom izbora delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ne može glasati za kandidate po svom izboru, kao i da to ne može ni u Predsjedništvu BiH.

Konkretno, on je tužio BiH jer, kao Bosanac i Hercegovac, ne može da odlučuje o izboru srpskog člana Predsjedništva BiH niti može biti delegat u Domu naroda PSBiH.

Odluku Suda prenosimo u cijelosti:

Osporavanje ovlašćenja zastupnika Vlade u ovom predmetu

Nedugo nakon donošenja presude Vijeća u ovom predmetu, gospodin Kovačević je osporio ovlašćenje vršilaca dužnosti agenata Vlade da je zastupaju pred Sudom.

Sud je odbacio ovo osporavanje prije svega zato što argumenti na koje se Kovačević pozivao nisu bili zasnovani na novim okolnostima nastalim nakon donošenja presude Vijeća, već su bili jednako primjenjivi i tokom postupka pred Vijećem. Dozvoljavanje aplikantu da u ovoj fazi postupka ospori ovlašćenje agenata Vlade bilo bi štetno po pravnu sigurnost i stabilnost, kao i suprotno pravilnom vršenju pravde. Osim toga, u međuvremenu nije bilo zvaničnih odluka Savjeta ministara BiH ili drugih nadležnih državnih organa kojima bi se povukao zahtjev za upućivanje predmeta Velikom vijeću ili ovlašćenje vršioca dužnosti agenta. Shodno tome, u smislu pravila 35 Poslovnika Suda, vršilac dužnosti agenta zadržao je svoj status zastupnika Vlade u postupku pred Velikim vijećem. Ako je i postojala neka nepravilnost u pogledu unutrašnjeg prava, Sud nije bio taj koji bi je rješavao.

Zloupotreba prava na pojedinačnu aplikaciju

Sud je, većinom od 16 glasova prema jednom, utvrdio da je gospodin Kovačević zloupotrijebio pravo na aplikaciju u smislu člana 35. stav 3. Konvencije, jer se tokom postupka pred Velikim vijećem upustio u veoma neprihvatljivo ponašanje.

Sud je istakao da je aplikant iznio određene primjedbe i optužbe na račun sudija Suda, posebno tadašnjeg predsjednika Suda, kao i agenata Vlade i visokog predstavnika u BiH. Te izjave su predstavljale ničim izazvane lične napade, zastrašivanje i zlonamjerne optužbe koje su prevazilazile dozvoljenu kritiku. Napadajući tadašnjeg predsjednika Suda na tako omalovažavajući način, gospodin Kovačević je pokazao nepoštovanje prema samoj instituciji kojoj se obratio radi zaštite svojih prava.

Sud je takođe zaključio da se aplikant tokom postupka koristio obmanjujućim ponašanjem u vezi sa činjenicom od mogućeg značaja za predmet (pitanje da li se izjasnio kao Hrvat dok je bio odbornik u Sarajevskom gradskom vijeću).

Status žrtve

Prije procjene statusa žrtve, Sud je morao utvrditi tačnu prirodu i sadržinu diskriminacionih pritužbi gospodina Kovačevića koje su se odnosile na Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Na osnovu njegovih pisanih i usmenih podnesaka pred Velikim vijećem, Sud je zaključio da se suština njegovih pritužbi odnosila na različit tretman u odnosu na birače koji žive u Republici Srpskoj, zbog njegovog prebivališta u drugom entitetu.

U pogledu izbora za Dom naroda, Sud je primjetio da činjenica što je aplikant mogao glasati za kantonalnu skupštinu, a time posredno i za Dom naroda, nije bila dovoljna da mu obezbijedi status žrtve diskriminacije. U suprotnom, praktično svi birači bi imali taj status bez dokaza o neposrednom i ličnom diskriminatornom uticaju.

Nije bilo dovoljno ni to što je aplikant podlijegao zakonodavnoj vlasti Doma naroda kao i svi drugi građani.

Sud je naglasio da se status žrtve ne može dobiti samo na osnovu nalaza iz predmeta Sejdić i Finci protiv BiH i sličnih slučajeva. U tim predmetima radilo se o „pasivnom“ pravu – pravu da se bude biran, dok je Kovačević nastupao iz ugla „aktivnog“ prava glasa.

Sud je utvrdio da je Kovačević u suštini osporavao svoju nemogućnost, kao rezidenta Federacije, da učestvuje u izborima u Republici Srpskoj i zagovarao da BiH postane jedna izborna jedinica. Međutim, nije pružio dokaze da je lično ili kao dio grupe bio diskriminisan, niti da je izborni sistem imao konkretan negativan uticaj na njegov glas.

Sud je naglasio da je podjela BiH na entitetske izborne jedinice dio složene ustavne strukture utemeljene u međunarodnom mirovnom sporazumu. Građani iz različitih entiteta bili su u materijalno različitom položaju, ali su oba entiteta imala zastupljenost u Domu naroda.

U pogledu Predsjedništva, Sud je prihvatio da se ovaj slučaj u nekim elementima razlikovao (npr. direktna priroda glasanja i izvršna ovlašćenja Predsjedništva), ali je ipak utvrdio da Kovačević nije dokazao da je žrtva diskriminacije. I birači iz Federacije i iz Republike Srpske bili su jednako ograničeni na glasanje unutar svog entiteta.

Zaključak Suda

Sud je, većinom od 12 glasova prema 5, utvrdio da gospodin Kovačević nema status žrtve u pogledu navodnih povreda prava iz člana 14. u vezi sa članom 3. Protokola br. 1, kao i iz člana 1. Protokola br. 12, bilo u vezi sa Domom naroda, bilo u vezi sa Predsjedništvom.

Sud je ocijenio da njegove tvrdnje predstavljaju apstraktnu kritiku „stanja prava“ (tzv. actio popularis), a ne zaštitu njegovih konkretnih individualnih prava.

Pozadina

Slaven Kovačević je krajem avgusta 2022. godine podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda PSBiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.

Kovačević, koji je savjetnik Željka Komšić, tužio je BiH jer on, kao Bosanac i Hercegovac, ne može da odlučuje o izboru srpskog člana Predsjedništva BiH niti može biti delegat u Domu naroda PSBiH.

Evropski sud za ljudska prava presudio je 2023. godine da je BiH prekršila član 1. Protokola br. 12 (zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda PS BiH i Predsjedništvu.

Ta je presuda otvorila put unitarizmu BiH. U praksi bi to značilo da se za srpskog člana Predsjedništva BiH mogu kandidovati i glasati u FBiH. Tako bi bio otvoren prostor za iste izborne manipulacije koje su sad na djelu kada je u pitanju izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

BiH je iste godine podnijela Sudu zahtjev za preispitivanje presude, a sredinom ove godine Veliko vijeće Suda u Strazburu poništilo je prvostepenu presudu.

Oni su u svom zaključku utvrdili da Kovačević ne uživa status žrtve. To je podržalo 12 sudija, dok je pet bilo protiv.

Pravnici smatraju da je presuda odbačena zbog zloupotrebe prava i nepostojanja statusa žrtve, djeluje kao povratak Suda u zonu pravnog opreza, ali i političkog realizma. Prvo, odbacivanje žalbe ptemelji se na zloupotrebi prava na individualnu tužbu, što je rijedak presedan u njegovoj praksi. Drugi, Sud je zaključio da podnosilac ne ispunjava uslove statusa žrtve, implicitno naznačivši da je riječ o pristupu nalik actio popularis- postupku u kojem pojedinac nastupao kao zagovaratelj opšteg interesa, a ne kao osoba koja je direktno pogođena osporavanim pravima.

Sporan sam Kovačević

Prilikom žalbe, sudu su predočeni dokazi da se aplikant Slaven Kovačević ranije izjašnjavao kao Hrvat, a pred sudom je tvrdio da se etnički uopšte ne izjašnjava, tj. da je on ”građanin”. Nije spomenuo ni činjenicu da je on hrvatski državljanin i da se prilikom dobijanja državljanstva izjašnjavao kao Hrvat.

Krivili su ga i zbog iznošenja prvostepene presude o kojoj je govorio u jednoj emisiji i prije nego što će presuda biti javno objavljena. Pred Velikim vijećem je to negirao, uprkos tome što je sudija citirao njegovu izjavu tokom emisije.

Realna opcija je bila da je sud tokom interne istrage zbog curenja prvostepene presude utvrdio da je Kovačević bio s nekim u dosluhu pa je tako dobio unaprijed informacije o prvostepenoj presudi, što je opet ukazivalo na maliciozno ponašanje.

Do sada je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu proglasio dijelove Ustava Bih diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci, te kasnije u presudama u predmetima Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić. Nijedna od ovih presuda nije sprovedena u praksi.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Reformska agenda koju je usvojio Savjet ministara BiH farsa i da Evropska unija, ukoliko bude dosljedna, neće ni prihvatiti takav dokument.

„Složio sam se juče da Republika Srpska podrži Reformsku agendu. To nije bilo ni prevedeno na domaće jezike. Oni se igraju na taj način, a ja sam samo htio da pokažem kolika je to farsa. Tamo je nabacano svašta“, rekao je Dodik za RTRS i Srnu iz Sočija.

On je poručio da EU pokušava da oteža život na ovim prostorima i da podstiče odlazak mladih. „Hoćete sve da uradite da i ovo malo kreativnih ljudi odseli i budu najamni radnici po Njemačkoj i drugim zemljama. EU i Brisel su laž, prevara. Kada god neko progovori u ime Evropske komisije, to je laž“, istakao je Dodik.

Predsjednik Srpske naglasio je da SNSD nikada neće odustati od Republike Srpske. „Ponosan sam na ljude u partiji i koaliciji. Kristijan Šmit će otići, ali ono što je uradio ne može ostati. Ako hoćete da idemo dalje, vratite se na Dejton. Nećete? Nećemo onda da živimo sa vama koji koristite dekret da bi nam presuđivali“, poručio je Dodik.

Govoreći o prijevremenim izborima, Dodik je istakao da kandidat SNSD-a za predsjednika Srpske Siniša Karan može da nastavi političku borbu. „Umjesto jednog Dodika, sada su dobili dva. Po načinu Karanovog ponašanja, siguran sam da će on otići još jednu ljestvicu više. On nikada neće odustati od Republike Srpske“, naglasio je Dodik.

Dodao je da će sve biti jasno na izborima 2026. godine. „Sarajevu je najbolje da prekine proces prijevremenih izbora, jer će to ujedno biti i referendum. Biće održani izbori i referendum na kojem će pitanje glasiti da li prihvatate to što je Šmit uradio. To će biti jedno veliko ‘ne’, kao što će biti ‘ne’ i za Sud i Tužilaštvo“, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske se osvrnuo i na izjave ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića. „Da je sada do pravosuđa i da tamo ima sudija, Konaković bi se zapitao za svoje dostojanstvo. On kaže da utiče na sud, a to samo odražava mentalitet Sarajeva. On je samo dovoljno glup da to javno kaže“, naveo je Dodik.

Govoreći o vlastitoj političkoj ulozi, Dodik je rekao da će uvijek ostati posvećen Republici Srpskoj, bez obzira na formalnu funkciju. „Vidim da kažu da ne mogu biti ni predsjednik političke partije, ali mogu da budem predsjednik nevladine organizacije. Ako mislite da je teško homogenizovati ljude o nezavisnoj Republici Srpskoj, mi stalno dolazimo do krajnjih granica da to uradimo“, izjavio je Dodik.

Zaključio je da je uvjeren u put i razvoj Republike Srpske. „Da nisam uvjeren, rekao bih da sam umoran od svega. Ali ne, odmorio sam se i prikupio snagu koju neće moći uništiti“, naglasio je predsjednik Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je za RTRS iz Sočija da ono što je najvažnije i što svi žele jeste da se oružani sukob u Ukrajini zaustavi, te vjeruje da će Rusija i Amerika postići dogovor.

– Nadam se da će u njihovim razgovorima (Putina i Trampa) to postići. Tokom sastanka sa Putinom zamoliću ga da se i Balkan postavi u fokus, te da se usaglase politike Rusije i SAD oko samog Balkana – možda kroz formiranje jedne balkanske komisije od strane Rusije i SAD, kojom bi predsjedavala Mađarska – kaže Dodik.

Istakao je da je veoma važno da se u svim ovim razgovorima izbjegnu ostrašćeni Nijemci, Britanci i Brisel, jer su oni kako kaže, pokazali svoj maligni uticaj, gotovo svakog dana i u svakom pitanju koje je bilo potencirano od njih.

– Bili su na samo jednoj strani – bošnjačko-muslimanskoj, a to je najbolje vidljivo kroz posljednju posjetu komesara za evropsko proširenje Marte Kos BiH, a koja je isključivo bila vezana za stavove Bošnjaka. To ne doprinosi rješenju. Vidjeli smo i njihov pokušaj da majorizuju stvari u BiH, ali to nije prošlo – kaže Dodik.

Istakao je da se vidi da BiH, koja galopira u rušenju Dejtona ne može da bude uspješna.

– Kada nema dogovora i razgovora u BiH, onda je proces propasti na sceni. U okviru tih stavova, ovakva viđenja iznijeću i na sastanku sa Putinom, ali i na nekim drugim mjestima gdje budem razovarao. Najvažnije je ponoviti da su odnosi Srpske i Rusije puni razumijevanja. Rusija ima razumijevanja za našu poziciju i jednako i mi imamo potpuno razumijevanje za Rusiju – navodi Dodik.