Kategorija: Politika

BiH narednog mjeseca očekuje odluku Evropskog savjeta o otpočinjanju pregovora, odnosno organizaciji prve međuvladine komisije između BiH i EU, a osam grupa preporuka, koje su preduslov da do toga dođe, usvojene su prije tačno godinu dana.

Kada se analizira ono što je do sada urađeno, može se lako zaključiti da je BiH zastala na evropskom putu, zato što je i za dio mjera koje su ispunjene proteklo mnogo vremena.

Iako je BiH potrošila godine u usaglašavanju mehanizma koordinacije, ključni koraci i dalje nisu sprovedeni.

BiH i dalje nema glavnog pregovarača s EU, nije usvojen nacionalni program za EU integracije, niti imenovan nacionalni koordinator za instrumente pretpristupne pomoći.

To znači da je, praktično, mehanizam koordinacije mrtvo slovo na papiru, jer se on ne može sprovesti u praksi kroz pregovarački proces. Komisija je u martu prošle godine napisala da su svi ovi koraci ili u završnoj fazi ili u fazi konsultacija.

Dio preporuka koje se odnose na integritet nosilaca pravosudnih funkcija mogu se smatrati uslovno ispunjenim jer su usvojene izmjene Zakona o VSTS-u u dijelu koji se odnosi na integritet, ali i dalje nije formirano odjeljenje za integritet.

Najizazovniji dio zahtjeva EU se vjerovatno odnosi na novi zakon o VSTS-u i zakon o sudovima, jer se tu radi o sjedištu apelacionog suda, koje još nije dogovoreno. I u ovom dijelu je Evropska komisija prošlog marta iskazala veliki optimizam, jer je navedeno da su svi ovi dokumenti u završnoj fazi. I Zakon o sukobu interesa je usvojen, ali ni to nije od velike koristi, imajući u vidu da komisija koja bi sukob interesa trebalo da utvrđuje, iako formirana krajem prošle godine, još nije počela da radi.

U grupi preporuka za jačanje borbe protiv korupcije navedeni su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je teškom mukom usvojen i to tek nakon što je BiH indirektno zaprijećeno od strane Moneyvala, a usvojen je i Nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka, koji se takođe dugo čekao. Usvojeni su i Strategija javnih nabavki i Strategija borbe protiv korupcije, operacionalizovana je saradnja sa Europolom, a preduzete su aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Eurojustom i Frontexom. S Frontexom se privremeno primjenjuje sporazum do zaključenja glavnog sporazuma, što se može smatrati djelimičnim ispunjavanjem obaveza, dok sporazum s Eurojustom još nije ratifikovan.

Usvojen je Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o strancima, a poboljšano je stanje u migrantskim centrima. EU traži usklađivanje viznog režima BiH s viznim režimom EU, kao dio obaveza iz Sporazuma o viznoj liberalizaciji. BiH i dalje ima bezvizni režim s Turskom, Kinom, Rusijom i nekoliko arapskih zemalja, što nije u skladu s ovim sporazumom.

Usvojen je i Zakon o ombudsmanu za ljudska prava, koji je jedan od zadnjih koraka u dijelu preporuka koji se odnosi na suzbijanje mučenja i zlostavljanja.

Posljednja grupa preporuka odnosi se na zaštitu medijskih sloboda i procesuiranje napada na novinare, a u ovoj grupi najvažniji dio odnosi se na uspostavljanje kontaktnih tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama u slučaju sudskih postupaka protiv novinara, posebno u vezi s kriminalizacijom klevete, koja je uvedena u Republici Srpskoj, a po kojoj još nisu pokrenuti sudski postupci.

Kako nam je rečeno u Direkciji za evropske integracije BiH, potrebno je nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Posebno će se bh. vlasti morati fokusirati na pitanje slobode izražavanja i medija i zaštite novinara, jer prema ocjenama iz zadnjeg izvještaja Evropske komisije o BiH, u ovoj oblasti nije bilo ostvarenog napretka u 2024. godini”, naveli su.

Uslovi za početak pregovora:
Imenovati glavnog pregovarača s EU – nije ispunjeno

Imenovati nacionalnog koordinatora za IPA – nije ispunjeno

Usvojiti nacionalni program za evropske integracije – nije ispunjeno

Izglasati zakon o VSTS-u – nije ispunjeno

Usvojiti odredbe o integritetu nosilaca pravosudnih funkcija – ispunjeno

Formirati odjeljenje za integritet pri VSTS-u – nije ispunjeno

Usvojiti Zakon o sukobu interesa – ispunjeno

Izglasati zakon o sudovima – nije ispunjeno

Uskladiti viznu politiku s EU – nije ispunjeno

Usvojiti Zakon o zaštiti ličnih podataka – ispunjeno

Usvojiti Zakon o graničnoj kontroli – ispunjeno

Usvojiti strategiju upravljanja granicom – nije ispunjeno

Potpisati sporazum s Frontexom – djelimično ispunjeno

Potpisati sporazum s Eurojustom – djelimično ispunjeno

Operacionalizovati saradnju s Europolom – ispunjeno

Izglasati Zakon o strancima – ispunjeno

Izglasati Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma – ispunjeno

Usaglasiti Strategiju za borbu protiv korupcije – ispunjeno

Izglasati Strategiju javnih nabavki – ispunjeno

Izglasati Zakon o ombudsmanu za ljudska prava – ispunjeno

Uspostavljanje kontaktnih tačaka za zaštitu novinara – ispunjeno

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjaka Denis Bećirović oglasio se povodom izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Na početku reakcije, Bećirović je istakao da se proces protiv Dodika i v. d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića odvija na osnovu sudski potvrđene optužnice koju je podiglo Tužilaštvo BiH, u skladu sa svojim nadležnostima i na osnovu Krivičnog zakona BiH.

– Iako je ovo suđenje bilo pod velikom pažnjom javnosti, treba ukazati na činjenicu da se radi o sudskom postupku koji, u skladu sa svojim nadležnostima, vode Tužilaštvo BiH i Sud BiH kao nezavisne pravosudne institucije države Bosne i Hercegovine. S tim u vezi naglašavam da su nedopustivi i suprotni važećim zakonskim odredbama (in)direktni pritisci u predmetnom sudskom postupku na Tužilaštvo BiH i Sud BiH – poručio je.

On osuđuje indirektne i direktne prijetnje državi, kao i pritiske na pravosudne institucije u BiH, za koje ističe da su nezavisne.

– Posebno osuđujem prijetnje preduzimanjem mjera koje su potpuno suprotne Dejtonskom mirovnom sporazumu, Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine, a koje impliciraju na ugrožavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i njenog ustavnopravnog poretka. To su prijetnje miru Bosni i Hercegovini i moraju biti shvaćene ozbiljno – rekao je.

Mir na prostoru cijele BiH je za njega imperativ zbog čega je pozvao na poštovanje vladavine prava prije svega.

– Očuvanje mira i stabilnosti u cijeloj državi, kao i neometano vršenje redovnih dužnosti svih institucija Bosne i Hercegovine, predstavljaju zajednički interes svih građana i naroda Bosne i Hercegovine. Vladavina prava je conditio sine qua non (op.a. uslov bez kojeg se ne može) demokratske i pravne države i toga svi trebaju biti svjesni – rekao je.

Dosljedna implementacija principa vladavine prava i pravne države, kao i jednakost svih pred zakonom, prema mišljenju Bećirovića, predstavljaju međunarodnopravnu i nacionalnu obavezu države Bosne i Hercegovine.

– Organi vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini su obavezni kategorički poštovati navedene principe, kao i sve ostale demokratske vrijednosti na kojima počiva društvo BiH. Privatni interes bilo kojeg pojedinca ne smije biti važniji od kolektivnog interesa svih građana i naroda Bosne i Hercegovine da žive u miru i sigurnom okruženju – zaključio je on, prenosi Klix.

Predsjednik Demosa Nedeljko Čubrilović istakao je da građani Srpske treba da daju podršku instituciji predsjednika Republike Srpske i pokažu nezadovoljstvo načinom na koji se sprovodi sudski proces pred Sudom BiH i svim onim što slijedi poslije toga.

“U pitanju su imovina i lišavanje Republike Srpske svih nadležnosti koje ima po Dejtonskom sporazumu. Srpski narod i Srpska samo žele da se ovaj sporazum poštuje onako kako je definisan, ne traže ništa više za sebe što ne traže za bilo koje druge”, rekao je Čubrilović.

On je naglasio da srpski narod ne treba da dozvoli da pojedinac odlukom donosi zakon i određuje kaznu, jer je to otvaranje procesa koji može biti poguban po opstanak Srba na ovom prostoru.

Čubrilović je istakao da odluke koje je donio Kristijan Šmit dodatno dijele narode i definišu političke odnose na nakaradan način.

“Neophodna je podrška predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku u sudskom procesu u Sarajevu i ne treba da se dovedemo u poziciju da se stidimo dati podršku svom predsjedniku, koji je legalno izabran”, naglasio je Čubrilović.

U Banjaluci će u utorak, 25. februara, ispred Narodne skupštine Republike Srpske biti održan veliki narodni miting podrške institucijama Republike Srpske na čelu sa njenim predsjednikom, prenosi Srna.

Izjava predsjednika SDS-a Milana Miličevića da će se odazvati pozivu na razgovor ako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podnese ostavku ne doprinosi ničemu dobrom u situaciji kada se Dodik bori za instituciju i očuvanje nadležnosti predsjednika Republike, rekao je Srni predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka Boran Bosančić.

On je ocijenio da Miličevića izjava nema ni pravni ni politički smisao.

– Izjava je potpuno promašena u situaciji u kojoj se predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik bori za instituciju i očuvanje nadležnosti predsjednika Republike – rekao je Bosančić.

On je naglasio da takve stvari ne dopronose ničemu dobrom, ni srpskom narodu, ni SDS-u, koji se među prvima borio za interese srpskog naroda.

Bosančić je zaključio da svi politički subjekti u Srpskoj, i vladajući i opozicioni, treba da daju podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u njegovoj borbi za očuvanje ove institucije.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević saopštio je danas da će se predstavnici ove stranke odazvati pozivu na sastanak ako predsjednik Republike Srpske podnese ostavku i da to “treba da uradi zbog Republike Srpske”.

Neću ići u Sarajevo i zato pozivam sve građane koji su posljednjih godinu dana pružali mi podršku ispred Suda BiH, da u srijedu budu ispred NSRS, poručio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Dodik je izjavio da neće ići na izricanje presude koje je zakazano za srijedu, 26. februara pred Sudom BiH u Sarajevu

– Neću ići i ne moram. Niko me na to ne obavezuje. Davno je prošlo da se neko proganja iz političkih razloga. Pokušaćemo do iznemoglosti da razgovaramo, ako to ne ide, imamo plan B – dodao je Dodik.

Dodik je istakao da će Republika Srpska učiniti sve u skladu sa Ustavom.

– Prvi naš cilj je da odbranimo Ustav BiH, da pozovemo Federaciju BiH da pregovaramo o tome i da to vratimo na dejtonski Ustav, ako to neće, onda ćemo morati da donesemo odluke – rekao je Dodik.

On je dodao da će Srpska u tom slučaju proglasiti da je Ustav BiH propao, da su ga srušili oni kroz to da prihvataju i da se zakoni donose vanustavno, jer Ustav kaže da zakone može da donosi samo Parlamentarna skupština i niko više.

– Kako je onda moguće da neko dopisuje taj zakon ako nije izvršena ta procedura. Ako dozvolite da se to sruši, onda ste dozvolili sve – dodao je Dodik.

On je danas prisustvovao Izbornoj konferenciji Gradskog SNSD-a gdje Vlado Đajić reizabran za predsjednika GrO Banjaluka.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP Draško Stanivuković izjavio je da su nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Nikoli Poplašenu sudili visoki predstavnici, a Milorad Dodik, koji je tada bio opozicija, rekao je “ne štitite ga”.

Ali, mi ne trebamo tako raditi. Danas nešto mislite da tako treba, a sutra to bude bumerang koji vam se vrati rekao je Stanivuković.

Podsjetio je da je sadašnji predsjednik Republike Srpske prije 25 godina, kada je Poplašen bio osuđen, potpisao da MUP RS i svi drugi ne treba da ga štite, naglasivši da je to bilo pogrešno.

– Tada se Milorad Dodik ogriješio o Poplašena. Pogazio je instituciju predsjednika – rekao je Stanivuković.

Naveo je da on želi da se drugačije ophodi.

– Ne zarad njega, nego radi našeg obraza, naše Republike Srpske i naših institucija. Tadašnji opozicionar, sadašnji predsjednik, govorio je da su Karadžić i Mladić teret srpskom narodu i da trebaju ići u Hag, a za Poplašena je sve potpisao tada da ga se srpski narod riješi. Potpisujem da je tada pogriješio, od toga dana do danas prenesene su 83 nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH – kazao je Stanivuković.