Kategorija: Politika

Odluka Draška Stanivukovića i njegove Partije demokratskog progresa da ne učestvuju na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske mogla bi biti prelomni trenutak za opozicionu scenu u Srpskoj. Dok jedni potez tumače kao politički kukavičluk, drugi ga vide kao dosljednost i strateško povlačenje uoči važnijih izbora 2026. godine.

Stanivuković je svoju odluku obrazložio željom da pokaže kako postoje političari koji drže do riječi. „Mi nismo SNSD, nismo seoske varalice i kokošari“, poručio je PDP-ov lider, dodajući da neće biti kandidat jer ne želi da ga pamte kao čovjeka promjenjivih stavova. Njegove riječi bile su direktna kritika Milorada Dodika, kojeg je optužio za odstupanje od principa i političku nepostojanost.

Na drugoj strani, analitičari sagledavaju širu sliku. Politički komentator Radomir Nešković smatra da je bojkot PDP-a nanio veliku štetu opoziciji. Kako ističe, opozicija ionako djeluje razjedinjeno, bez zajedničkog kandidata i minimalne koordinacije. U tom svjetlu, odluka SDS-a da bez dogovora kandiduje Branka Blanušu samo je produbila podjele i oslabila ionako krhke šanse za ozbiljan rezultat. „Opozicija se razbila, dok vlast djeluje kompaktno i u startu ima prednost“, ocjenjuje Nešković.

Sličnog je mišljenja i sociolog Drago Vuković, koji podsjeća da ovakva nejedinstva ostavljaju opoziciju praktično bez šanse. On ipak uočava da je Stanivuković, iako poslao lošu poruku kratkoročno, možda povukao pametan potez dugoročno. Ako se sve karte čuvaju za 2026, PDP bi mogao računati na veću energiju i ozbiljniju ulogu u budućem prekomponovanju političke scene. „Za sada, pobjednik ovih izbora se već zna“, zaključuje Vuković.

U međuvremenu, jedno je jasno: opozicija ulazi u trku za predsjednika Republike Srpske razjedinjena, sa slabim zajedničkim potencijalom i nesposobna da napravi front protiv kandidata vlasti. U takvom odnosu snaga, Stanivukovićeva odluka može izgledati i kao bijeg i kao lukavstvo, ali svakako potvrđuje da u Srpskoj opozicija ni izbliza nije spremna da postane alternativa.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, komentarišući kandidaturu Branka Blanuše na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, rekao da se od njega traži bjanko podrška, te da nije on zabio noževe u leđa već su njemu to uradili.

Kako ističe neozbiljno je da se traži bjanko podrška za Branka Blanušu, kandidata SDS-a, te da ako dobije poziv ići će da razgovara o tome.

On je dodao da je na prethodnim izborima za gradonačelnika Banjaluke cijela opozicija stala uz Јelenu Trivić, a protiv njega.

– Јa znam zašto gospođa Trivić pruža bjanko podršku, jer je i njoj možda pružena bjanko podrška na prethodnim izborima, a svi su bili protiv gradonačelnika koji sada sjedi ovdje. Vukanović kaže: Draško je zabio nož u leđa, a ja kažem da to nikada nisam uradio. Јe li Vukanović, ali i svi ostali podržali Јelenu da ja ne budem ovdje gdje sam? I onda su svi protiv nas, i sada kao mi smo zabili nož u leđa – naglasio je Stanivuković.

Lider PDP-a Draško Stanivuković potvrdio je da će u naredne dvije do tri sedmice biti ozvaničeno formiranje novog političkog pokreta, o kojem se već duže vrijeme spekuliše u javnosti.

Kako je istakao, riječ je o „prvom, ali i ozbiljnom političkom ukrupnjavanju u posljednjih nekoliko godina, posebno kada je riječ o opozicionoj političkoj sceni“.

„Ovo će biti pokret koji će okupiti važne ljude. Planiramo da ga ozvaničimo kroz potpisivanje sporazuma i promociju programa. Ljudi traže ozbiljne političke projekte i odgovore na izazove vremena u kojem živimo“, rekao je Stanivuković.

On je naglasio da će u okviru novog pokreta biti okupljene različite političke organizacije, nevladine organizacije, ali i pojedinci, ističući da se na političkoj sceni „rađa struktura koja je spremna da u narednim godinama preuzme odgovornost za vođenje Republike Srpske“.

Iako nije otkrio ime pokreta, naglasio je da špekulacije koje su se pojavile u javnosti nisu tačne. Prema njegovim riječima, on bi trebalo da bude na čelu pokreta.

Kako nezvanično saznaju „Nezavisne novine“, formiranje bi moglo biti ozvaničeno 15. oktobra. U novom političkom savezu sigurno će biti Nezavisni pokret „Svojim putem – Igor Radojičić“, kao i Dejan Kojić, aktuelni načelnik Pala i bivši član Demosa. Očekuje se i priključivanje nekoliko manjih lokalnih političkih organizacija.

„Ako sve bude teklo kako treba, datum je 15. oktobar. U pokretu je zasad ovo trojstvo. Ima nekih manjih lokalnih partija“, naveo je izvor blizak budućoj koaliciji, uz napomenu da u pokretu sigurno neće biti načelnik Gacka Vukota Govedarica.

Stavovi Nezavisnog pokreta „Svojim putem – Igor Radojičić“ trebalo bi da budu poznati 3. oktobra, kada će biti održana sjednica Predsjedništva tog pokreta.

Ukoliko Stanivuković i Radojičić postignu dogovor, politička saradnja aktuelnog i bivšeg gradonačelnika Banjaluke dobiće značajnu dimenziju na opozicionoj sceni Republike Srpske.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić izjavila je da njena stranka pruža punu podršku kandidaturi prof. dr Branka Blanuše, kojeg je Srpska demokratska stranka jednoglasno predložila za funkciju.

Kako je naglasila, riječ je o uglednom univerzitetskom profesoru i intelektualcu s Elektrotehničkog fakulteta, čije ime u političkom životu nije kompromitovano.

– A to što naši politički protivnici iz SNSD govore da se radi o neprepoznatljivom licu, rekla bih da je i najveća šansa profesora Blanuše, jer je to dokaz da čovjek nije politički potrošen. Ista lica na političkoj sceni gledamo već 30 godina, lica koja su nas i dovela u ovu tešku situaciju, pa zašto onda ne bismo izvrsnost koju prof. Blanuša ima u akademskom smislu, da tako kažem, „preselili“ i na polje politike i dali mu šansu da pokrene prijeko potrebne političke promjene u Republici Srpskoj – rekla je Trivićeva gostujući na N1.

Osvrćući se na kandidata vladajuće stranke, Trivićeva je poručila da je Siniša Karan Dodikov lični izbor, ali ne zato što mu najviše vjeruje, već zato što prema njemu ima „najmanje nepovjerenja“.

Podsjetila je i na svoje ranije tvrdnje da Dodik nema povjerenja u Željku Cvijanović, zbog čega su, kako kaže, neki pravili poređenja sa odnosom Jadranke Kosor i Ive Sanadera.

– Situacija sa Dodikom i Željkom je kudikamo drugačija, jer je još politički „živa“, ali jasno je da Željka ima kontakte sa međunarodnom zajednicom, što javne, što one iza scene, a što jeste problem u glavi Milorada Dodika. Ona je osovina jedne grupacije unutar SNSD koja se protivi tome da SNSD preuzme grupacija okupljena oko Igora Dodika. Sve su to razlozi zbog kojih je Dodik požurio da iz Sočija kandiduje Karana, i to u izjavi za medije, a ne nakon sjednice nekog stranačkog organa koji o tom odlučuje – navela je Trivićeva.

Komentarišući ulogu PDP-a i Draška Stanivukovića, ona je ocijenila da se radi o političkoj trgovini i ličnom pozicioniranju pred 2026. godinu, što smatra „krajnje neodgovornim“.

– Ili ste za promjene, bolje zdravstvo, više šansi za mlade, bolje obrazovanje, veće penzije, bolji status boraca, pravnu državu, sasijecanje korupcije, ili niste za sve to i želite da ostane ovakvo beznadežno stanje u društvu. Stanivuković je ostao negdje između, zarobljen u taktiziranju sa svojim bojkotom izbora – s jedne strane, kako ne bi potpuno izgubio rejting kod opozicionih birača, a sa druge strane, kako se istovremeno ne bi zamjerio vlastima Milorada Dodika. To je krajnje drsko i bezobrazno prema narodu koji vapi za političkim promjenama, nadom u bolje sutra i novom i vedrijom budućnosti ove zemlje – zaključila je Trivićeva.

Dok većina građana BiH teško sastavlja budžet, visoki funkcioneri uživaju brojne privilegije koje pokrivaju poreski obveznici, uključujući i skupo obezbjeđenje. Najveći izdaci u vezi s tim zabilježeni su za članove Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Podaci Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) pokazuju da su samo za pratnju i zaštitu ove dvojice zvaničnika u posljednjih 18 mjeseci potrošeni iznosi koji prelaze 800.000 KM.

Na prvom mjestu nalazi se Bećirović, čije je osiguranje u 2024. godini povjereno timu od 12 ljudi. Ukupni troškovi njegovih putovanja i zaštite, kako u zemlji tako i u inostranstvu, premašili su 452.000 KM. U tu sumu uračunate su avionske karte, smještaj, dnevnice i prateći rashodi.

Komšića je u istom periodu čuvalo 11 službenika, a ukupni izdaci za njegovu bezbjednost dostigli su 348.489 KM.

Za razliku od njih, najmanji troškovi u Predsjedništvu odnose se na Željku Cvijanović. Njeno obezbjeđenje činila su četiri člana pratnje, a troškovi u protekloj i ovoj godini iznosili su 127.079 KM.

I drugi visoki funkcioneri BiH koriste slične pogodnosti. Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto imala je sedmočlanu pratnju, čiji su troškovi u istom periodu dostigli 312.159 KM.

Među ministrima najviše novca potrošeno je na zaštitu šefa diplomatije Elmedina Konakovića. Njegovo obezbjeđenje, sastavljeno od pet ljudi, koštalo je više od 302.000 KM. Iza njega je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, kojeg prate četiri osobe, a čija zaštita je iznosila 290.660 KM. Treći po troškovima je ministar odbrane Zukan Helez, čija tročlana pratnja je u istom periodu koštala oko 170.000 KM.

Neobičan detalj odnosi se na bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića. Za avionske karte njegovog obezbjeđenja izdvojeno je 5.786 KM, iako je on prošle godine uhapšen i podnio ostavku. Pretpostavlja se da se radi o unaprijed plaćenim aranžmanima za ljude iz pratnje.

Osim političara, osiguranje i pratnja obezbjeđeni su i drugim javnim funkcionerima, među kojima su glavni tužilac BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić i sudija Suda BiH Sena Uzunović.

Iz DKPT-a ističu da godinama upozoravaju na potrebu donošenja novih pravila koja bi jasnije definisala obim i način zaštite štićenih osoba i objekata. Međutim, takve odluke još uvijek nisu usvojene.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci Slobodan Župljanin ocjenjuje da je u ovom sistemu prisutno mnogo nelogičnosti.

– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je Župljanin, naglašavajući da se svi ovi troškovi moraju detaljno preispitati.

On dodaje da se zaštita ne može određivati proizvoljno:
– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin.

Prema zvaničnim podacima, od početka 2023. do kraja juna 2024. godine registrovano je 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila iz kolona sa štićenim osobama. Uglavnom se radilo o manjim štetama poput napuklih stakala ili ogrebotina od posipnog materijala, a sve je pokriveno osiguranjem.

U istom periodu vozila Jedinice za neposredno obezbjeđenje VIP lica prešla su 1.858.053 kilometra i potrošila 148.715 litara goriva. Samo za gorivo, kroz putne naloge, izdvojeno je 64.560 KM.

Branko Blanuša i Siniša Karan biće, po svemu sudeći, najzvučnija imena kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar, a da li će se njihova i još neka imena naći na glasačkom listiću, znaće se do 14. oktobra, kada ističe rok za prijave kandidata, a koji počinje 10. oktobra 2025.

U ovom trenutku sve vodi ka tome da će kandidati SDS-a i SNSD-a dobiti podršku stranaka koje isto misle i rade, odnosno opozicije i vlasti, ali se čini da sve karte ipak nisu na stolu jer u ovoj izbornoj partiji još zvanično nedostaje potez PDP-a.

Ali, ovdje ćemo se prvo fokusirati na ono što javnost zna, a to je da SDS i SNSD žele u Palatu Republike Srpske preko Blanuše i Karana, ljudi koji su, kako su kazali, provjereni borci za interese Republike Srpske, univerzitetski profesori koji imaju sve kvalitete da Srpsku vode najboljim putem, a to je i za SDS i za SNSD što dalje od ovih drugih.

Pojedini koji prate aktuelna politička dešavanja ne kriju da su iznenađeni izborom kandidata, prije svega SDS-a.

Brankica Spasenić, novinar, ističe da je kandidatura Siniše Karana očekivana i da su i prije nego što je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, to saopštio, postojale precizne informacije da će on biti taj koji će na crtu opoziciji.

“Zbog toga je, kako sam dobila informacije, i prebačen iz MUP-a u Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj. Da ga ‘ne troše’ do 23. novembra”, kaže Spasenićeva.

Što se tiče Branka Blanuše, ona je mišljenja da je on “iskalkulisano rješenje”.

“SDS je bio odlučan da će izaći na prijevremene izbore, a mislim da ‘čuvaju’ i spremaju (najizvjesnije) Ljubišu Petrovića za opšte izbore naredne godine, zbog čega nisu željeli da stranačke prvake isture u ovogodišnju bitku koju će, usudila bih se reći, izgubiti”, poručila je Spasenićeva za “Nezavisne novine”.

Uloga PDP-a
Mišljenje Spasenićeve o šansama opozicije dijeli i dobar dio javnosti, pogotovo što, bar direktno, u izborima neće učestvovati PDP.

Draško Stanivuković, predsjednik te stranke, naglasio je da se PDP neće prijaviti na izbore, ali da su spremni na razgovor sa svima iz opozicije.

“Mi smo otvoreni i pripadamo tom korpusu koji traži alternativu u svemu ovome. Otvoreni smo da sjednemo i razgovaramo ako neko smatra da smo vrijedni tog razgovora”, poručio je nedavno Stanivuković.

A ako pitate pojedine u opoziciji, ima ih koji smatraju da Stanivuković nije vrijedan razgovora, a ono što upada u oči, jeste da PDP i dalje nije zvanično saopštio da li će podržati Blanušu na izborima.

Ako to i ne uradi, te ako PDP donese zaključak, usmeni ili pismeni, da njihovi članovi izađu na izbore i glasaju kako žele, to bi moglo da poremeti opoziciju, jer će onda, sasvim izvjesno, na terenu nedostajati rad članstva PDP-a, koji je, priznao to neko ili ne, i te kako pomogao tokom dvije izborne trke za gradonačelnika Banjaluke i pobjede Draška Stanivukovića.

“Ukoliko PDP zaista ne bude učestvovao na prijevremenim izborima, kad kažem učestvovao mislim na zajednički nastup bez obzira na kandidata, teško da kandidati SDS-a i ostalih manjih partija mogu napraviti značajan rezultat”, smatra novinar Dragan Maksimović.

U slučaju da se to desi, kaže da bi to bila potvrda priči o simbiozi SNSD-a i PDP-a.

“U javnom diskursu se želi predstaviti kako je PDP zapravo ostao dosljedan ranijem stavu da neće učestvovati na izborima, a vladajuća koalicija kukavice i kokošari. Stvarnost je zapravo mnogo drugačija i samo potvrđuje da PDP ovim pristupom otvara vrata kandidatu vladajuće koalicije za pobjedu na izborima. Glasači su kratke pameti i svaka optužba PDP-a prema SNSD-u o povlačenju i kukavicama biće brzo zaboravljena, a mala je cijena koju treba istrpiti da bi se ostvario uspjeh na izborima”, navodi Maksimović za “Nezavisne”.

Blanuša za neke već gubitnik
To što dio javnosti Branku Blanuši, kao profesoru na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, ne daje pretjerane šanse na prijevremenim izborima, za novinara Vladimira Kovačevića je čist dokaz gdje se nalazimo kao društvo.

“Kao i to što veći društveni rejting imaju ljudi sa srednjom školom koji bi da budu predsjednici ili likovi sa kupljenim srednjim školama u ministarskim foteljama. Da ne govorim o mesarima ili vlasnicima šatora”, kaže Kovačević za “Nezavisne novine.

Kovačević navodi da je izborna slika u Republici Srpskoj godinama ista, a to je da, kako kaže, bolje prolaze populisti, odnosno ljudi čija je najveća vrijednost to što dobro prodaju priču koja ne vrijedi ništa.

“Zato imamo situaciju da tapkamo u mjestu, da društvo vode ljudi čiji je jedini cilj ostanak na vlasti, koji su konstantnoj kampanji i kojima nije stalo do napretka društva. Generalno se decenijama zahvaljujući tome bavimo nebitnim stvarima dok zbog suštinskih problema ljudi bježe odavde”, kategorično zaključuje Kovačević.

Dodik: Izbori neće ništa promijeniti, ostajem predsjednik
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske neće ništa promijeniti i da ta stranka ostaje vladajuća, a on predsjednik.

“SNSD ostaje vladajuća partija, ostajem ja kao predsjednik. Svi moji saradnici su izjavili lojalnost, koalicija u Republici Srpskoj apsolutno je ostala u okviru ovog paketa, sa njima odlično sarađujem”, rekao je Dodik.

On je u izjavi za RTRS i Srnu rekao da u Sarajevu žele da naprave sistem u kojem će se raditi onako kako oni žele, te da je izjava Elmedina Konakovića u kojoj je rekao “da će budući predsjednik Republike Srpske koji bude slijedio politiku Dodika proći isto kao Dodik”, dokaz sarajevskog mentaliteta.

“Taj sistem hoćete da napravite, to je samo dodatni razlog da mi kažemo da ova BiH nema nikavog smisla. To što se čulo, odražava njihovo poimanje stvari, a Elmedin Konaković je samo dovoljno glup da istrči javno”, rekao je Dodik.

Referendumsko pitanje nije baš tako neobavezujuće kao što to čujemo u javnosti, rekla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, gostujući u  emisiji Telering.

– Zakon pretpostavlja određenu obavezu da se vi nakon prikupljenog mišljenja građana na referendumu obratite NSRS koja će definistati svoj stav. Dakle referendum ima institucionalno obavezujući karakter, da se vi izjasnite o tome – poručila je Cvijanović, dodajući da bi vrlo lako moglo se desiti da referendum bude istog dana kada i vanredni izbori za predsjednika Republike Srpske.

Cvijanović poručuje da je važno da građani pokažu šta misle o Kristijnu Šmitu i njegovim prethodnicima.

– Kada pogledate Dejtonski miorovani sporazum i Aneks 10 i vidite da se ni jedna stvar ne ispunjava kada je u pitanju Šmit. Da li jedan pojedinac može da glumi da je iznad svih i da će građani to normalno prihvatiti. Što je dosta, dosta je – dodala je Cvijanović.

Savjet ministara BiH usvojio su juče, 30. septembra, Reformsku agendu, u kojom se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne struje u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.

Euronews BiH, koji je u posjedu originalnog dokumenta koji su ministri usvojili na engleskom jeziku, objavio je njegove detalje.

Svih 113 tačaka iz Reformske agende usvojeno je na sjednici Savjeta ministara, ali neke nisu do kraja precizirane, poput pitanja Ustavnog suda BiH, te konkretnog popunjavanja Savjeta za državnu pomoć.

Ipak potcrtano je da se sve odluke i nedoumice iz pojedinačnih koraka iz agende rješavaju na jednom nivou.

Jedna jedinstvena kontakt tačka za svaku pojedinačnu reformu usvojenu u Reformskoj agendi, definisana je.

U oblasti pravosuđa, definisano je jačanje nezavisnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i usvajanje zakona o Sudu BiH, koji će imati poseban žalbeni odjel, bez navođenja lokacije.

“Glavni cilj ove reforme odnosi se na jačanje nezavisnosti i jačanja pravosudnog sistema”, navedeno je u dijelu Reformske gende koji se odnosi na pravosuđe.

Zanimljivo je da se u obimnom dokumentu koji zahtijeva analizu traži i usvajanje državnog zakona o operateru prenosa, regulatoru i sistemskom operateru električne energije u BiH, kao i jedinstvenog operatera sistema, koji je baš juče, simptomatično ili ne, usvojen u Domu naroda parlamenta BiH.

Zeleno svjetlo za Agendu dato je nakon što je većina u Domu naroda koji je mjesecima bio u blokadi naprasno usvojila devet zakona sa oznakom evropskih integracija.

Dijelovi iz Reformske agende (neslužbeni prevod s engleskog):

Svaki reformski korak imaće određenu jedinstvenu kontakt tačku. Ova osoba će biti odgovorna za:

– izradu i ažuriranje plana implementacije reforme,

– dostavljanje mjesečnih izvještaja (do 5. u mjesecu),

– obezbjeđivanje podataka o napretku reforme, ostvarenim indikatorima, kontrolnim sistemima, OTSC rezultatima, izazovima u implementaciji, rizicima i upravljanju nepravilnostima.

Kontakt tačka će obezbijediti integritet podataka, izvještavanje zasnovano na dokazima i uspostaviće interne mreže za praćenje implementacije reformi. U kasnijoj fazi biće usvojen pravni akt kojim će se urediti tok komunikacije, imenovanje i odgovornosti kontakt tačaka, kao i njihovi odnosi sa drugim relevantnim akterima.

Nivo pripremljenosti
Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti za sprovođenje pravne stečevine EU i evropskih standarda u području pravosuđa, prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine. Ostvaren je određeni napredak u ovom području.

U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina izmijenila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru izjava sudija, tužilaca i članova VSTS-a o pripadnosti. Zakon takođe propisuje da će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština BiH donijeti zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, koji će biti usklađen s evropskim standardima, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Primjena amandmana na zakon produžena je na inicijativu VSTS-a, s obzirom na to da se Odjeljenje za integritet nije mogao uspostaviti zbog činjenice da nisu planirana odgovarajuća budžetska sredstva i da se postupci zapošljavanja za odjeljenje nisu mogli sprovesti u kratkom roku predviđenom početnim izmjenama zakona.

Novi zakon o VSTS
Primarni cilj ostaje sprovođenje amandmana na VSTS koji se odnose na integritet u smislu uspostavljanja odjeljenja za integritet i njegove pune funkcionalnosti. Paralelno s tim, intenzivan rad na pripremi i donošenju novog zakona biće ključni prioritet. Novi zakon o VSTS će biti izrađen s ciljem boljeg regulisanja imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskih postupaka članova pravosuđa radi postizanja integriranih mehanizama i osiguravanja odgovarajućih pravnih lijekova protiv pravosnažnih odluka VSTS-a.

Kako se dodaje, druga važna aktivnost u okviru ove reforme odnosi se na donošenje zakona o Sudu BiH s primarnim ciljem definisanja uslova za vršenje nadležnosti Suda BiH, sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja potrebne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.

Tekst novog zakona je pripremljen, a postupak za njegovo donošenje biće dovršen u narednom periodu. Daljnji napori biće uloženi u poboljšanje funkcionisanja pravosuđa, posebno u pogledu učinkovitosti zakona kako bi se advokati rasteretili tereta nespornih građanskih i trgovačkih zahtjeva ili zahtjeva koji bi se mogli riješiti na jednostavnije i učinkovitije načine pravnog postupka.

Zakon o Sudu
U cilju daljnjeg jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se dalje navodi, biće usvojen zakon o Sudu i osnovano žalbeno tijelo, osigurana će biti budžetska sredstva i sprovedeni postupci imenovanja. Glavni cilj ovog koraka je formiranje žalbenog tijela kako bi se osigurala nezavisnost žalbenih postupaka u novom žalbenom tijelu. Ovaj korak će rezultirati početkom rada žalbenog tijela, tj. postupka pred ovim tijelom u skladu sa zakonom.

“Mišljenja Venecijanske komisije trebala bi se koristiti za provjeru usklađenosti s evropskim standardima”, dodaje se.

Savjet za državnu pomoć
Savjet ministara BiH vodi procese državne pomoći, a entiteti koordinišu usvajanjem podzakonskih akata.

Bosna i Hercegovina je uskladila svoju politiku konkurencije, uključujući i državnu pomoć, sa zahtjevima i uticajem pravne tekovine EU. Svi organi vlasti i administrativna tijela, kao što su Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć BiH, zasnivaju svoj rad isključivo na profesionalnosti u donošenju odluka, u skladu sa pravnom tekovinom EU, obavljajući svoje zadatke i koristeći ovlaštenja na nepristrasan i transparentan način, potpuno nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja, i u interesu efikasne i jedinstvene primjene zakona.

Profesionalnost i nepristrasnost
BiH će dodatno uskladiti svoj zakonodavni okvir u oblasti konkurencije i državne pomoći sa relevantnim dijelovima pravne tekovine EU. U tom pogledu, procedure donošenja odluka biće dalje prilagođene kako bi se osiguralo da su u potpunosti usklađene, i da se temelje samo na profesionalnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja. Pravila koja se odnose na finansiranje usluga od opšteg ekonomskog interesa biće dodatno usklađena sa mjerama, kao i sa postojećim programima pomoći.

Energetika: Novi zakoni i institucije na nivou BIH
Energetski sektor u BiH suočava se sa nekoliko značajnih izazova u pogledu razvoja, bezbjednosti i održivosti. Osnovni cilj je postizanje koherentnog i efikasnog energetskog sektora.

Tržište energije u BiH nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad sistemima prenosa i distribucije energije je uglavnom koncentrisano, a sektor je dominantno kontrolisan od strane nekoliko velikih proizvođača i distributera.

Glavni prioriteti su jačanje konkurentnosti i efikasnosti. Usklađivanje tarifa energije u BiH sa EU regulativama i standardima ključno je za liberalizaciju tržišta i integraciju sa jedinstvenim evropskim energetskim tržištem.

Krajnji korisnici biće zaštićeni
Beneficije reformi u sektoru energije u BiH uključuju:

– Različite zainteresovane strane, od preduzeća do šire zajednice, biće uključene u proces.

– Krajnji korisnici će biti zaštićeni od nepoštenih praksi i dobiće pouzdane i transparentne informacije o cijeni i snabdijevanju energijom.

– Poboljšana regulativa i upravljanje energetskim sektorom obezbijediće sigurnost snabdijevanja i koristiće svim učesnicima na tržištu.

Usklađivanje cijena struje sa EU
Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini, dodaje se, odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima (npr. CEER). Do 2027. godine predviđeno je usklađivanje sa najboljom praksom, uključujući:

– bilateralne ugovore između proizvođača i kupaca,

– primjenu prosječne dnevne cijene električne energije na tržištu,

– usklađivanje sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

Ovo, kako je naglašeno, omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.

Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Paketom za električnu energiju EU, dodaje se.

Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, operater prenosa i tržišta električne energije BiH.

Usvajanjem zakona biće omogućena:
– implementacija tržišnog modela električne energije (DAC i SID),

– precizno regulisanje odredbi o prenosu, ključnih operatera i sistema električne energije u BiH,

– sprovođenje novog okvira i smjernica za tržište električne energije.

Operater prenosa, regulator i sistemski operator u BiH imaće značajne implikacije za elektroenergetski sektor u zemlji. Zakon omogućava:

– jačanje uloge operatera prenosa,

– liberalizaciju tržišta,

– integraciju sa evropskim energetskim sistemom.

Opis i ciljevi
Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu u skladu je sa Opštom politikom rasta i nema poseban sporazum o konkurentnosti i rastu, već je integrisana kroz Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritete za BiH.

Pored toga, sprovođenjem Reformske agende BiH bi trebalo da doprinese ukupnom napretku izvještaja EU, jer se on oslanja na postavljene EU prioritete za BiH.

Povećanje zaposlenosti
Reformska agenda uključuje sljedeće strukturne reforme iz Ekonomskog i investicionog plana:

– Strukturna reforma br. 1: Unapređenje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i poboljšanje poslovnog okruženja – u okviru Prioriteta 2.

– Strukturna reforma br. 2: Povećanje efikasnosti javnih preduzeća – kroz reforme u okviru Prioriteta 2.

– Strukturna reforma br. 3: Uslovi za zelenu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

– Strukturna reforma br. 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.

– Strukturna reforma br. 5: Povećanje zaposlenosti kroz usklađivanje obrazovanja i razvoj praktičnih vještina i kompetencija za tržište rada – kroz reforme u okviru Prioriteta 3.

Konkurentnost ekonomije
Za Strukturnu reformu br. 1, glavni cilj je unaprijediti konkurentnost ekonomije podržavanjem tehnološkog razvoja i poboljšanjem ključnih elemenata poslovnog okruženja, kako bi se uklonile prepreke za veća ulaganja u tehnološku modernizaciju i razvila ekonomija zasnovana na znanju, inovacijama i višoj produktivnosti.

Posebno je važna mjera “Unapređenje poslovnog okruženja”, čiji je osnovni cilj smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga. Ovi ciljevi su komplementarni sa ostalim reformama iz Reformske agende.

5G tehnologija
Reformska agenda će doprinijeti ovom cilju kroz sprovođenje sljedećih reformi:

1.1.1. Omogućavanje sigurne širokopojasne mreže, uključujući i roll-out od 5G tehnologije.

1.2.1. Razvoj okvira za e-upravu.

1.3.1. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost (uvođenje zahtjeva iz NIS2 direktive i jačanje relevantnih institucija odgovornih za sajber bezbjednost u javnoj upravi).

Zapošljavanje mladih
Glavni cilj Strukturne reforme br. 5 jeste poboljšanje zapošljivosti mladih ljudi i povećanje efikasnosti obuka i drugih aktivnih mjera za sve kategorije nezaposlenih.

U okviru Reformske agende postoji više reformi koje doprinose ovom cilju:

3.1.1. Povećanje obuhvata djece u ranom obrazovanju i predškolskim ustanovama širom zemlje.

3.1.2. Poboljšanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i tercijarnog obrazovanja, uključujući usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta rada.

3.1.3. Jačanje veze između obrazovnog sistema i smanjenje stope nezaposlenosti mladih.

3.2.1. Povećanje pristupa dostojanstvenom radu širom zemlje, uključujući pilot projekte i širu primjenu Garancije za mlade.

Socijalna zaštita
Što se tiče Strukturne reforme br. 6 – “Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje socijalne zaštite i zdravstvenih usluga” – cilj je unapređenje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje i implementacija socijalne zaštite koja je u potpunosti usklađena sa Evropskim stubom socijalnih prava.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (19. maj 2019.) definiše 14 prioriteta za BiH. Ti prioriteti odražavaju Kopenhaške i Madridske kriterijume, kao i napredak u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Reformska agenda, posebno reforme u okviru Oblasti politike 4 (Temeljna prava i vladavina prava), u velikoj mjeri odgovara ovih 14 prioriteta.

Elektronski potpis i pečat
Usvajanje Zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja/eIDAS omogućava Bosni i Hercegovini da uspostavi jedinstvenu kontakt tačku za cijelu državu u skladu sa EU regulativom.

Usvajanje ovog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja stvara ključni korak ka sigurnom i besprekornom elektronskom okruženju za sigurne i pouzdane elektronske transakcije, u skladu sa EU eIDAS 2.0 regulativom.

Regulativa omogućava upotrebu sredstava elektronske identifikacije i usluga od povjerenja (npr. elektronski potpisi, elektronski pečati, vremenski žigovi, enkripcija, autentifikacija web sajtova) za pristup, upravljanje i obavljanje sigurnih elektronskih transakcija.

Funkcionalna elektronska razmjena
Kreiranjem ključnog regulatornog okvira omogućava se sigurna i besprekorno funkcionalna elektronska razmena između preduzeća, građana i javnih vlasti širom cijele države.

Reformska agenda i sektor energije u BiH:

1. Reformska agenda BiH
Usklađena sa EU Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritetima.

Cilj: doprinos ukupnom napretku BiH i usklađenost sa EU prioritetima.

2. Strukturne reforme
Reforma 1: Povećanje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i unapređenje poslovnog okruženja.

Reforma 2: Poboljšanje efikasnosti javnih preduzeća.

Reforma 3: Uslovi za zelenu tranziciju.

Reforma 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju.

Reforma 5: Povećanje zaposlenosti kroz razvoj praktičnih vještina i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.

Reforma 6: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za socijalnu zaštitu i zdravstvene usluge.

3. Elektronska identifikacija i usluge od povjerenja
Usvojen Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja (eIDAS).

Omogućava sigurne elektronske transakcije i razmjenu podataka između građana, preduzeća i vlasti.

Usklađeno sa EU regulativom eIDAS 2.0.

4. Širokopojasna infrastruktura
Svaka entitetska vlada i vlast na novu BiH ima odgovarajuće resurse i kapacitete.

Plan za širokopojasni internet:

Strateški okvir: opšti ciljevi i namjere.

Operativni okvir: indikatori, odgovornosti, vremenski rokovi.

Cilj: Gigabit društvo i Digitalna decenija, razmjena iskustava i najboljih praksi EU.

5. Energetski sektor BiH
Suočava se sa izazovima u pogledu razvoja, sigurnosti i održivosti.

Tržište nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad prenosom i distribucijom koncentrisano u nekoliko velikih preduzeća.

Prioriteti: jačanje konkurentnosti i efikasnosti, liberalizacija tržišta, integracija u evropsko energetsko tržište.

6. Cijene električne energije
Odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima.

Do 2027. godine: primjena najbolje prakse, bilateralni ugovori, prosječne dnevne cijene, tržišne cijene u regionu i EU.

7. Zakonodavni okvir
Entitetski nivo: usklađen sa EU Paketom za električnu energiju.

Reguliše tržište električne energije, sigurnost, operatera prenosa, regulatora i sistemskog operatora.

Ciljevi: jačanje uloge operatera prenosa, liberalizacija tržišta, integracija sa EU energetskim sistemom, prenosi Euronews.ba.

Podsjećanja radi, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj juče, 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH.

To, između ostalog, znači da po svemu sudeći, nećemo izgubiti 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan. Međutim, očigledno je da su pred BiH brojne obaveze.