Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da parlament Srpske njeguje dobre odnose sa Rusijom.

Stevandić je u završnoj riječi na sjednici parlamenta o informaciji o posjeti delegacije Narodne skupštine Ruskoj Federaciji istakao da se kao predsjednik parlamenta Srpske uvijek trudi da ostvari dobre kontakte.

“Ovaj saziv Narodne skupštine je ostvario najbolje moguće kontakte i trudiću se da to nastavim da radim”, poručio je Stevandić.

On je istakao da nikada neće odbiti poziv iz Rusije.

Prema njegovim riječima, visoki ruski zvaničnici sa kojima se sastao su ga zamolili da prenese pozdrave predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

“Predsjednik Srpske je osoba koja je ostvarila najviše kontakata”, rekao je Stevandić.

On je naveo da su sve informacije o posjetama koje ostvare delegacije parlamenta Srpske objavljene na sajtu Narodne skupštine.

Govoreći o troškovima puta u Rusiju, Stevandić je rekao da se o tome strogo vodilo računa, te da nije bilo nepotrebnog trošenja.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je informaciju o posjetama skupštinske delegacije ruskom Savjetu Federacije, Državnoj dumi i Ministarstvu inostranih poslova od februara 2023. do novembra 2024. godine.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je održavanje sjednice nepostojećeg Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ i nelegalnog /Kristijana/ Šmita u zgradi Parlamentarne skupštine BiH zona sumraka i prizor na kome bi i Hičkok pozavidio.

Neformalna grupa i pojedinac koji se lažno predstavlja – horor za Oskara”, naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima, sjesti u iste stolice poslije njih i nešto napraviti – piši propalo.

– Zato bi najbolje bilo da u parlament dođu sveštenik, hodža i fratar i svako svojim vjerskim obredom istjera zle duhove koje su sa sobom donijeli. Da pokažemo da smo jedinstveni. Bolje dva sveštenika, dvojica hodža, dva fratra, za svaki slučaj – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Dvodnevna sjednica PIK-a, koja je počela juče u Sarajevu, održava se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

Zapanjujući je nivo neznanja kolega iz Kluba Bošnjaka o simbolima nasljeđa Nemanjića koje negiraju. Svaki im je grb sa dvoglavim orlom – nemanjićki, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, na društvenoj mreži X.

Evo malo edukacije, stare nekih 800 godina: Možda nije svaki srpski grb – grb Nemanjića, ali svi nosimo to prelijepo nasljeđe koje nikog ne vrijeđa, pogotovu ne one koji o tome i ne znaju ništa – istakao je Stevandić.

Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništava BiH, razgovarala je danas u Briselu sa Martom Kos novoimenovanom komesarkom za proširenje EU, kojoj je tom prilikom čestitala na imenovanju, uz uvjerenje da će saradnja biti uspješna.

Tokom sastanka Cvijanovićeva je upoznala sagovornicu o trenutnim političkim prilikama u BiH, kao i aktivnostima koje institucije na svim nivoima vlasti sprovode u domenu evropskih integracija.

“Postoji opredijeljenost da se do Samita EU – Zapadni Balkan sredinom decembra riješe pitanja oko Plana rasta, odnosno njegove Reformske agende, glavnog pregovarača i pregovaračke strukture, kao i zakona oko kojih partneri na nivou institucija BiH već neko vrijeme vode aktivnosti”, navela je Cvijanovićeva na Instagramu.

Milan Petković iz Ujedinjene Srpske danas je zvanično preuzeo funkciju predsjedavanja Srpskim klubom u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovo imenovanje realizovano je u skladu sa ranije postignutim sporazumom o rotaciji unutar Kluba, koji je uspostavljen pri formiranju aktuelnog saziva.

Funkciju predsjedavajućeg u protekle dvije godine obavljao je Čedomir Stojanović iz Demokratskog narodnog saveza (DMOS), dok će Petković, kako je predviđeno sporazumom, ovu ulogu preuzeti na naredne dvije godine.

U svom obraćanju, Petković je istakao da će tokom svog mandata prioritet ostati zaštita interesa Republike Srpske i njenih građana. Takođe, naglasio je potrebu donošenja zakonskih rješenja koja će unaprijediti svakodnevni život građana, ali i približiti Bosnu i Hercegovinu evropskim integracijama.

„U narednom periodu očekujemo usvajanje zakonskih rješenja koji će pomoći građanima BiH, ali koji trebaju da približe BiH evropskim integracijama. Danas ćemo već izglasati izmjene i dopune Zakona o PDV-u, koji će olakšati život građanima čitave BiH time što će ih osloboditi plaćanja dijela poreza na prvu nekretninu“, poručio je Petković.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, 23. po redu, biće održana danas, a na njenom dnevnom redu nalazi se ukupno 24 tačke.

Srđan Mazalica novi je predsjednik Kluba poslanika SNSD, dok je Ognjen Bodiroga novi šef Kluba poslanika SDS u parlamentu Srpske, saznaje Srpskainfo.

Prema našim saznanjima Mazalica je trenutno v.d. predsjednika, a odluku o tome da ubuduće upravo on bude novi šef Kluba donijelo je rukovodstvo stranke.

Odluka će postati zvanična nakon što se izabere zamjenik predsjednika Kluba.

S druge strane odluka o imenovanju Bodiroge na mjesto predsjednika Kluba već je zvanična, a to nam je potvrdio i poslanik SDS Nedeljko Glamočak.

Za zamjenika šefa Kluba poslanika SDS imenovana je Mirjana Orašanin.

Mazalica će tako zamijeniti svog partijskog kolegu Igora Žunića koji je odnedavno novi načelnik Dervente, dok je Bodiroga sjeo u fotelju Vukote Govedarice koji je sada novi načelnik Gacka.

Tu nije kraj promjenama u parlamentu Srpske koje je donio odlazak Govedarice i Žunića jer osim novih šefova Klubova, ove dvije stranke dobijaju i nove poslanike.

Umjesto Žunića, poslanički mandat preuzima sin pokojnog predsjednika Republike Srpske Milana Jelića, Petar Jelić, dok umjesto Govedarice u skupštinu ulazi bivši načelnik Bileće Veselin Vujović.

Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, uspio je za manje od pola godine poslati protestne note u Podgoricu, Beograd i Zagreb.

Ovaj niz je počeo početkom juna, kada je bh. šef diplomatije izjavio da je uputio protestnu notu Crnoj Gori zbog sporne izjave predsjednika tamošnje Skupštine Andrije Mandića, koji je rekao da je Svesrpski sabor “skup dvije države”.

Baš tih dana, Konaković je najavio da će se na isti način obratiti i vlastima u Beogradu, što je i učinio, te je Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH uputilo protestnu notu Ministarstvu spoljnih poslova Srbije. Konaković je tada iskazao bojazan od poruka srpskog jedinstva koje su poslate sa Svesrpskog sabora u Beogradu i optužio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne poštuje BiH i da je kreator “ruske revolucije na Balkanu”.

A onda, prije nekoliko dana, nepunih pola godine nakon protestne note Crnoj Gori i Srbiji, MIP BiH uputio je protestnu notu i Hrvatskoj zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da “BiH neće biti ukoliko u njoj ne prevlada koncept tri konstitutivna naroda”.

Analitičari imaju oštre kritike na rad Konakovića, kojeg, ujedno, optužuju da svojim ponašanjem najviše radi na urušavanju države.

Velizar Antić, politički analitičar, kaže da je Elmedin Konaković primjer izgubljenih nadanja da kod bošnjačke političke elite može doći do promjene svijesti i shvatanja u kakvoj državi živimo i koji je njen temelj.

“Kada je SDA izgubila izbore kod bošnjačkog naroda i povjerenje dobila ‘trojka’, pomislili smo da će doći i do pomirljivijeg stava i prihvatanja dejtonske BiH kod bošnjačke političke komponente. Međutim, ne samo da nije došlo do pomirljivijeg stava i prihvatanja samog temelja države oličenog u Dejtonskom sporazumu, već je došlo čak i do radikalnijih stavova ‘trojke’ u odnosu na stavove SDA. Naime, oni su nastavili sa nepoštovanjem dejtonskog ustrojstva BiH i privatizacijom institucija na državnom nivou”, rekao je Antić za “Nezavisne novine”.

Na ovaj način je, dodaje Antić, i ministarstvo na čijem je čelu Konaković postalo promoter samo bošnjačkih nacionalnih interesa i u potpunosti je razvalilo princip koordinacije i dogovaranja prilikom zauzimanja određenih stavova.

Prema Antićevim riječima, ova privatizacija Ministarstva inostranih poslova je suprotna Dejtonskom sporazumu i uništava konsocijativni princip države. A svi znamo da BiH, dodaje Antić, može funkcionisati samo na taj način.

“Dakle, mada se formalno zalaže za jačanje države, Konaković svojim ponašanjem najviše radi na njenom urušavanju. U korijenu ove politike je stav i shvatanje bošnjačkih političkih i intelektualnih elita da je BiH dominantno država bošnjačkog naroda i da oni kao većinski narod treba da imaju najviše i prava u državi. Ovo su bili i ratni ciljevi bošnjačke politike za vrijeme rata i od nje ni danas ne odustaju. Međutim, forsiranje ove politike nas vodi u nefunkcionisanje institucija i urušavanje ovog sistema koji sada imamo. U suštini, vodi nas tamo gdje smo bili na početku devedesetih godina prošlog vijeka”, navodi Antić.

Novinar Zoran Krešić kaže da je posljednja Konakovićeva nota ujedno i “dijagnoza stanja unutar bošnjačkih političkih stranaka”.

“Najbolji odgovor na posljednju notu koju je uputio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, koji je zamolio ‘šefa’ da unutarbošnjačke političke obračune isključi u vođenju vanjske politike BiH. Uostalom, ova nota je dijagnoza stanja unutar bošnjačkih političkih stranaka i tamošnje javnosti prema Bosni i Hercegovini koju je Konakovićev donedavni stranački kolega, dok je još bio u SDA, Džafer Alić iz Mostara, opisao kao zemlju u kojoj su Bošnjaci domaćini, a Hrvati i Srbi podstanari”, rekao je Krešić.

Suština problema bošnjačke politike, dodaje Krešić, svodi se na nepoštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i Ustav BiH.

“Rat je u BiH završen i potpisan sporazum o političkome rješenju između triju zaraćenih strana, a jedan od temelja su tri konstitutivna, ravnopravna naroda. Onaj tko negira to načelo, negira i samu državu BiH, te zapravo izaziva nove nestabilnosti i obračune”, naveo je Krešić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politička situacija u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme je obilježena stagnacijom, što, prema riječima Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i lidera Ujedinjene Srpske, izaziva maksimalističke težnje i potpuno suprotstavljene stavove političkih aktera. U intervjuu za N1 televiziju, Stevandić je komentarisao trenutnu političku klimu u zemlji, naglasivši da su političke nesuglasice i duboke razlike u percepciji prošlosti i budućnosti ključni faktori koji otežavaju napredak.

„BiH već duže vrijeme stagnira zbog maksimalističkih težnji i potpuno suprotstavljenih stavova političkih aktera“, rekao je Stevandić, ističući da je nedavni sastanak u Mostaru, koji je trebao donijeti napredak u vezi s Planom rasta, završen bez konkretnih rezultata. Prema njegovim riječima, duboke političke podjele i snažan uticaj međunarodnih faktora dodatno otežavaju postizanje dogovora među političarima.

„Sastanak u Mostaru je bio prilika da se postignu konkretni koraci ka napretku, ali završio je bez rezultata jer su razlike u percepcijama prošlosti i maksimalistički pristupi prevladali“, naglasio je Stevandić. On je izrazio uvjerenje da bi, da nije bilo stranog uticaja, političari u BiH mogli postići konsenzus: „Kad bismo isključili uticaj stranih ambasada i OHR-a na šest mjeseci, već bismo bili u EU“, poručio je Stevandić, podsjećajući da međunarodni akteri imaju vlastite interese u održavanju postojećeg stanja.

Stevandić se osvrnuo i na pitanja sankcija, koja su, kako tvrdi, duboko nepravedna i nelegalna. Sankcionisanje političkih lidera u BiH bez sudske presude, smatra Stevandić, predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava i međunarodnog prava. „Sankcije nisu odgovor na političke nesuglasice, već napad na osnovne slobode i prava pojedinaca. Politika sankcija bez konkretnih pravnih osnova stvara opasan presedan“, istakao je Stevandić. On je takođe upozorio da sankcije mogu imati dalekosežne posljedice za prava građana, jer ograničavaju političke slobode i pravo na slobodno izražavanje mišljenja.

Stevandić je ukazao i na ozbiljan problem u pravosudnom sistemu BiH, koji, prema njegovim riječima, nije dovoljno efikasan u procesuiranju slučajeva koji se odnose na političku odgovornost. On je istakao da je aferu korona-ugovora pratio nedostatak adekvatnih pravnih reakcija, što dodatno podriva povjerenje u pravosudne institucije. „Da, Marković je priznao odgovornost, ali to nije dovoljno. Pravosuđe mora djelovati na temelju zakona, a ne političkih interesa“, rekao je Stevandić, naglašavajući da odgovornost za političke skandale mora slijediti zakonski okvir, a ne političke kalkulacije.

U kontekstu političke stabilnosti unutar Republike Srpske, Stevandić je istakao da stranka Ujedinjena Srpska nastavlja rasti, posebno nakon nedavnih lokalnih izbora. „Naša stranka je stabilna i dalje raste. Na posljednjim izborima zabilježili smo povećanje broja glasova od 15,7%, što je dokaz da imamo snažnu podršku građana“, rekao je Stevandić, dodajući da je Ujedinjena Srpska postala ključni politički faktor u RS-u. On je takođe naglasio da politička scena u BiH ne bi smjela biti preplavljena stalnim sukobima i nesuglasicama, te da stranke moraju težiti stabilnosti i kompromisu.

„SNSD je svjestan naše snage i našeg uticaja. Mi smo stranka koja ima svoje principe i koja nije sklona političkim kompromisima koji ugrožavaju interese RS“, izjavio je Stevandić, dodajući da stranke u RS-u moraju ostati čvrste i ujedinjene u zaštiti interesa Republike Srpske.

Povodom nedavnih medijskih napada na njega, Stevandić je odbacio optužbe opozicije, naglasivši da je njegova politička pozicija uvijek bila usmjerena na stabilnost i napredak Republike Srpske. „Optužbe koje dolaze od onih koji nemaju dovoljno znanja o prošloj istoriji ne mogu nas odvratiti od našeg političkog kursa“, rekao je Stevandić, dodajući da političko djelovanje mora biti zasnovano na zakonima i ustavu, a ne na neosnovanim kritikama.