Kategorija: Politika

Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, do kraja ovog mjeseca planiraju sastanak u Saudijskoj Arabiji, gdje će razgovarati o ključnim globalnim pitanjima. Prema informacijama iz međunarodnih izvora, fokus njihovih razgovora biće pronalaženje rješenja za sukob u Ukrajini, dok se očekuje da će se dotaknuti i drugih važnih tema, uključujući sukob između Izraela i Palestinaca u Gazi.

Otkako je Donald Tramp pobijedio Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima novembra prošle godine, često se čuje mišljenje da bi njegova administracija mogla značajno promijeniti politiku SAD prema Zapadnom Balkanu. U tom kontekstu, Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, izrazio je veliko zadovoljstvo Trampovom pobjedom, a brojni pristalice vlasti u Srpskoj nadaju se da bi dolazak Trampa na vlast mogao donijeti promjene u američkoj politici prema ovom regionu.

Međutim, Srećko Đukić, dugogodišnji diplomat i član Foruma za međunarodne odnose, smatra da Zapadni Balkan neće biti prioritet ni za novu američku administraciju ni za Putina. Prema njegovom mišljenju, region je postao irelevantan u širem geopolitičkom kontekstu i ne očekuje da će biti tema na predstojećem sastanku Trampa i Putina. Đukić ističe da su mnogi problemi u Balkanu rezultat nesposobnosti domaćih političara, koji nisu u stanju da riješe unutrašnje krizne situacije.

„Na sastanku koji će se održati u Saudijskoj Arabiji, ne postoji mogućnost da Balkan bude tema razgovora“, naglašava Đukić, dodajući da globalna pitanja poput Ukrajine, Gaze i bilateralnih odnosa između SAD-a i Rusije imaju mnogo veću težinu. On također smatra da su očekivanja pojedinih političara na Balkanu, koji se nadaju da će Tramp donijeti promjene za njihov region, nerealna.

Prema Đukiću, lideri u regionu treba da prepoznaju da su odgovorni za rješavanje vlastitih problema i da je naivno očekivati da će strani faktori, poput Trampa i Putina, riješiti krize na Balkanu. On smatra da je pitanje Balkana sada zatvoreno i da bi bilo najbolje da se novi političari pojave, sposobni da pronađu rješenja za izazove koje nosi region.

Nedavna izjava Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, izazvala je pažnju jer je po prvi put visoki evropski zvaničnik izričito spomenuo BiH u negativnom kontekstu. Tajani je istakao da Italija želi da sve zemlje zapadnog Balkana, osim BiH, postanu članice EU do 2030. godine, što je u suprotnosti s dosadašnjim pristupom koji je region tretirao kao celinu, bez izdvajanja pojedinih zemalja.

Na sastanku sa liderima zapadnog Balkana, Tajani je izjavio da Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija već napreduju i da bi 2029. godina bila pravo vreme za njihovo pridruživanje EU. S druge strane, BiH bi mogla imati dodatno vreme, s obzirom na unutrašnje političke probleme s kojima se suočava.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, izjavila je da je region deo evropske porodice i da je saradnja u oblasti bezbednosti od ključne važnosti, dok Tajani nije isključio mogućnost da se Kosovo priključi EU u paketu sa drugim zemljama, ali je naglasio potrebu za napretkom u rešavanju tenzija, posebno između Kosova i Srbije.

Politički analitičar Faris Kočan smatra da je Tajani svojom izjavom pokazao razumevanje kompleksnosti političke situacije u BiH, te da međunarodna zajednica, uključujući EU, nema dovoljno mehanizama da ubrza proces evropskih integracija u zemlji. S obzirom na trenutnu političku klimu, Kočan smatra da je potrebno više političkog pritiska na vlasti u BiH.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, naglašava da je značajno to što Italija pominje konkretne rokove za proširenje EU, iako je, prema njegovim rečima, postavljanje rokova uvek bilo korisno, ali zavisi od tempa reformi. Ćerimagić smatra da BiH mora iskoristiti priliku koja se pruža ove godine, jer bi u suprotnom mogla biti shvaćena kao zemlja koja deli sudbinu Kosova i Gruzije.

Opozicione stranke iz Republike Srpske danas bi i zvanično trebale predložiti imenovanje člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske, a najizvjesnije je da će to biti Mladen Bosić iz SDS-a.

Nezavisnim je iz nekoliko izvora potvrđeno da je praktično dogovoreno da se to uradi danas, ili najdalje u naredna dva dana.

“Održan je sastanak. Formalno pravno član Kolegijuma će biti predložen danas ili najdalje u naredna dva dana. Dogovor je da SDS da svog kandidata za člana Kolegijuma Predstavničkog doma, a PDP bi u tom slučaju dao ime za Dom naroda i to bi vjerovatno bio Nenad Vuković”, ispričao je izvor Nezavisnih.

Podsjećanja radi, mjesto člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske ostalo je upražnjeno nakon što je sa te pozicije smijenjen SNSD-ov Nebojša Radmanović. Tu smjenu inicirale su stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka i Radmanović je smjenjen zahvaljujući glasovima SDA i stranaka opozicije iz Republike Srpske odnosno SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red.

Prema nezvaničnim informacijama SDS, PDP i Lista za pravdu i red, danas kada predlože imenovanje Bosića tražiće sazivanje hitne sjednice.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko dana rekao je da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma sve dok ne bude imenovan član Kolegijuma iz Republike Srpske.

Donald Tramp pobijedio je Kamalu Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH, napustio tu poziciju.

Ove dvije vijesti izazvale su pozitivne reakcije u političkom vrhu Republike Srpske, gdje su raniju administraciju u Vašingtonu i Marfija često smatrali odgovornima za sankcije i pritiske na predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika, njegovu porodicu i bliske saradnike.

Istovremeno, u javnosti su se pojavili podaci da je Republika Srpska u posljednjih dvadesetak godina potrošila više od 35 miliona KM na lobiranje u Sjedinjenim Državama, s ciljem poboljšanja njenog položaja u američkim političkim krugovima.

Iako su ti troškovi značajni, rezultati lobiranja nisu donijeli očekivane promjene. Dodik je 2017. godine, kada su mu uvedene prve sankcije iz SAD-a, otvoreno rekao da je Republika Srpska u proteklih deset godina vjerovatno izdvojila oko 30 miliona dolara na lobističke aktivnosti.

Prema novim informacijama, krajem prošle godine ponovo su angažovani lobisti u SAD-u, s namjerom da kod nove administracije Donalda Trampa izdejstvuju ukidanje sankcija Dodiku, njegovom sinu Igoru, kćerki Gorici i srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.

Advokatska kancelarija „Zell & Associates International Advocates“ angažovana je kako bi omogućila kontakte između Republike Srpske i nove američke administracije, a jedan od zadataka navodno uključuje i inicijativu za preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH. Ugovor je potpisan 27. decembra, dok iznos koji će za to biti plaćen nije javno objavljen, ali se spekuliše da je riječ o 500.000 dolara.

Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja smatra da lobiranje predstavlja neizostavan alat ozbiljnih političkih struktura i da je njegov značaj nesporan.

„Lobiranje je skupa, ali neophodna aktivnost. Međutim, problem u BiH je što ne postoji jedinstvena državna strategija za lobiranje, već svaki narod lobira za sopstvene ciljeve, koji su često suprotstavljeni. Tako nastaje paradoks u kojem jedni ulažu resurse da nešto ostvare, dok drugi istovremeno lobiraju da to ne uspije,“ ističe Šoja.

Dodaje da se u Republici Srpskoj lobiranju pridaje velika pažnja, ali da se ono vodi neefikasno i s pogrešnim prioritetima.

„Primarni cilj lobiranja trenutno je pokušaj ukidanja američkih sankcija pojedincima iz Republike Srpske. To je loše vođena strategija jer je takav cilj teško ostvariv, a pritom je novac građana usmjeren ka zaštiti ličnih interesa određenih političara,“ smatra Šoja.

Po njegovom mišljenju, manje zemlje poput BiH treba da se fokusiraju na postizanje manjih, realnih ciljeva, umjesto da troše resurse na teške političke bitke.

„Republika Srpska bi mogla ulagati u promociju svojih kulturnih, turističkih i ekonomskih potencijala u međunarodnoj zajednici, što je mnogo jednostavnije i efikasnije. Umjesto toga, lobiranje vlasti u RS je usmjereno ka velikim političkim ciljevima, a šanse da jedna mala država ostvari politički uticaj u velikim silama gotovo su nikakve,“ naglašava on.

Šoja takođe sumnja da se sredstva za lobiranje troše transparentno i efikasno.

„Za uspješno lobiranje potreban je ozbiljan tim stručnjaka, koordinacija, analize i jasne smjernice. Sumnjam da u Republici Srpskoj postoji takva organizacija. Sve djeluje improvizovano, a rezultati su gotovo neprimjetni. Na osnovu dosadašnjih iskustava, ne bih se iznenadio da značajan dio tog novca ne završava u planiranim svrhema, već u privatnim džepovima,“ zaključuje Šoja.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić iznenađen je izlaganjem američkog potpredsjednika DŽej Di Vansa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ocijenio je da je Vans bio nemilosrdan prema Evropi i, kako kaže, nisu mu prijali neki govori evropskih lidera.

Komšić je rekao da je “ovogodišnja Minhenska konferencija bila, blago rečeno, nešto sasvim drugo u odnosu na prijašnje”.

– I sigurno šokantna ali, za nadati se, otreznujuća za veliki broj evropskih lidera. Ako pak griješim i ispostavi se da nije došlo do političkog otrežnjenja evropskog političkog, poslovnog i svakog drugog establišmenta, cijeli evropski kontinent naći će se u velikom problemu tokom drugog Trampovog mandata – naveo je Komšić.

Komšić je Vansov govor izdvojio kao “centralni događaj ovogodišnje Minhenske konferencije”.

– Bilo je pomalo otužno, da ne upotrijebim drugi izraz, slušati pojedine evropske lidere koji su govorili prije Vansa, osim predsjednika Njemačke Štajnmajera koji je bio kritičan prema novoj američkog administraciji i koji nije ostao ni da sasluša Vansov govor – rekao je Komšić.

Komšić je naveo da su “svi govornici prije Vansa, osim Štajnmajera nastupili molećivo, gotovo panično preklinjući za nastavak američke politike prema EU, politike kakvu su poznavali prije ponovnog ulaska Trampa u Ovalnu kancelariju”.

– Međutim, Vans je bio nemilosrdan prema Evropi. Potpuni muk i šok, uz pokoji uzvik nezadovoljstva vladao je dvoranom. Aplauzi nisu pratili Vansov govor, samo tišina. Kada sagledate Vansov govor i atmosferu u sali punoj evropskih lidera, tek tada vam postane jasno koliko je nerazumijevanje i koliki je jaz nastao između evropskog političkog establišmenta i nove administracije u Vašingtonu. Čini mi se da je taj jaz nepremostiv. Za Evropu sigurno dolaze teška vremena. Od Drugog svjetskog rata SAD sigurno nikada nisu bile jače kao što su to sada sa Trampom kao predsjednikom. Ali nikada nije ni ovako brutalno bila ogoljena politika Vašingtona. Sada se sve vidi i zna, za razliku od nekih prijašnjih vremena. Sve što aktualni predsjednik SAD kaže, on zapravo i misli i učiniće sve da to provede – istakao je Komšić, prenosi Kliks.

Refleksije Vansovog govora na Minhenskoj konferenciji primjenjive su na primjer BiH gdje bi se, prema Komšiću, mogla očekivati značajna promjena.

– I naravno, moramo sebi postaviti pitanje gdje smo mi u svemu tome i kako se postaviti u budućnosti. Mislim da bi nam prvo što trebamo uraditi bilo zapravo buđenje iz slatkih snova u kojima nas neko drugi brani i brine za nas. U ovakvom svijetu koji se još rađa, niko to neće uraditi. Krajnji je trenutak da se okrenemo sebi i da u sebi tražimo snagu. Nema više Marfija, nema više O'Brajena, “stručnjaka” za Balkan i BiH, Šmit se sklonio u najdublju rupu, ne pojavljuje se, a sve o čemu misli jesu rezultati novih izbora u Njemačkoj i nada se da bi, nekim čudom, mogao politički preživjeti, Evropa pokušava da se presabere i sve što možemo željeti jeste da to i uspije – naveo je Komšić.

Komšić je rekao da “ne voli da priča o ratu”.

– Na kraju krajeva slabo ko to više i želi da sluša. Ali sam, pored mnogih užasnih u ratu naučio i jednu korisnu stvar, vrlo primjenjivu i u današnjem svijetu – kada si jak onda si i partner u razgovoru, onda si subjekt, a kada si slab, nikome nisi potreban, onda si objekt! Učinimo nešto sami za sebe – zaključio je Komšić.

Tragedija koja se dogodila 1. novembra prošle godine u Novom Sadu, kada je urušavanje nadstrešnice na Željezničkoj stanici odnijelo 15 života, pokrenula je višemjesečne proteste širom Srbije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već neko vrijeme apeluje na studente koji protestuju da uđu u dijalog kako bi se raspravilo o odgovornosti za nesreću. Slično tome, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik predložio je uspostavljanje „srpsko-srpskog dijaloga“, ističući potrebu za zajedničkim rješenjima.

– Nasilje i narušavanje vladavine prava nikada ne mogu donijeti rješenje. Srpski narod treba da nauči iz istorije – najveće nesreće su nas zadesile kada smo prestali da razgovaramo – rekao je Dodik.

Naglasio je da je krajnji trenutak da Srbi međusobno razgovaraju, bez obzira na težinu tema.

– Odlaganje takvih razgovora bilo bi štetno. Predsjednik Vučić je ozbiljan partner i otvoren za dijalog. Samo kroz razgovor, slogu i uzajamno poštovanje možemo graditi stabilnost i napredak – poručio je Dodik.

Iako u Republici Srpskoj nema protesta sličnih onima u Srbiji, Dodikov prijedlog otvara pitanje može li „srpsko-srpski dijalog“ donijeti rješenja za dugogodišnje političke i društvene podjele. O toj ideji svoje mišljenje su iznijeli pojedini opozicioni lideri i analitičari.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić smatra da Dodikova inicijativa nije iskrena.

– Ako već govorimo o dijalogu, možemo ga započeti pitanjima jasenovačke građe, Pelješkog mosta, stanja u javnim preduzećima, propalim bankama i mnogim drugim temama koje bi mu bile neugodne – rekla je Trivićeva za Srpskainfo.

Dodala je da se nacionalna pitanja često razmatraju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje bi, prema njenim riječima, i trebalo da se vode takve rasprave.

– Vidimo da upravo Dodikova stranka često krši zaključke Narodne skupštine kada im to politički odgovara – istakla je Trivićeva.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je dijalog neophodan, ali da mu treba prethoditi izvinjenje vlasti opoziciji.

– Prije nego što dođe do razgovora, vlast u Republici Srpskoj treba da prizna da je vrijeđala opoziciju, nazivajući ih izdajnicima – rekao je Antić.

Istakao je da vlast godinama stvara atmosferu u kojoj se politički protivnici prikazuju kao izdajnici koji rade protiv interesa Republike Srpske.

– Sada kada je situacija ozbiljna, pozivaju na dijalog. Ali, ako opozicija i pojedini mediji zaista jesu izdajnici, kako onda mogu biti sagovornici? – upitao je Antić.

Dodao je da je razgovor neophodan, ali da bi vlast prvo morala priznati da opozicija nije izdajnička.

– Problem je što vlast gradi svoju političku strategiju na takvim optužbama. Svi znaju da to nije istina, ali sada žele da opozicija sjedne za isti sto s njima. Ako bi opozicija na to pristala, pokazala bi naivnost. Prije nego što se krene u dijalog, neke stvari moraju biti jasno definisane – zaključio je Antić.

Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDP-a BiH Nermin Nikšić istakli su danas zajednički stav da je neophodno u najskorijem roku obezbijediti atmosferu stabilnog političkog dijaloga svih učesnika vlasti kako bi se do marta postigli reformski iskoraci na evropskom putu BiH i riješila sva prioritetna pitanja na nivou FBiH.

Čović i Nikšić na sastanku u Konjicu ponovo su potvrdili predanost ostvarenju potrebnog napretka, saradnje i stabilnosti kako bi se u konstruktivnom političkom dijalogu omogućila prohodnost prioritetnih zakonskih rješenja i bez odgađanja postigli koraci koji BiH približavaju EU i opštem socio-ekonomskom napretku, saopšteno je iz HDZ-a BiH.

Radni sastanak obuhvatio je teme aktualne političke situacije u BiH i regionu, kao i stabilnosti te funkcionisanja institucija na svim nivoima, s posebnim naglaskom na aktualne izazove i predstojeće prioritete u radu na unutrašnjim i spoljnopolitičkim pitanjima, navodi se u saopštenju.

Nikšić je nakon sastanka na “Fejsbuku” objavio da predstoje važni reformski procesi na svim nivoima, a posebno u FBiH, gdje očekuje dalje značajne iskorake koji će donijeti bolji život za sve ljude i dodatno ubrzati razvoj tog entiteta.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji Republike Srpske biće omogućene izmjene u organizacionoj strukturi, koje će doprinijeti efikasnosti u radu i napredovanju policijskih službenika, izjavio je Srni ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.

Bukejlović je rekao da je Vlada Srpske utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji, jer su u primjeni važećeg uočeni određeni problemi.

On je podsjetio da je Zakon o sudskoj policiji donesen 2011. godine, te da su neke izmjene i dopune rađene 2016. godine.

Bukejlović je naveo da su sada precizirani uslovi za zapošljavanje sudskih policajca u pogledu starosti i stručne spreme koji bi mogli pozitivno uticati na tržište rada, fluktuaciju i raspoloživost radne snage.

On je dodao da će odredbama zakona policijskim službenicima Sudske policije biti omogućeno napredovanje u službi, ako za to budu ispunjeni propisani uslovi.

“Urađene su korekcije da bi se stekli zakonski uslovi napredovanja lica koja imaju završen ciklus studija sa ostvarenih 180 ECTS bodova do čina samostalni inspektor sudske policije”, pojasnio je Bukejlović.

Zakonom je propisano, precizirao je Bukejlović, da policijski službenik mora imati između 18 i 30 godina i četvrti stepen stručne spreme za čin sudskog policajca, do čina višeg narednika sudske policije.

“Za čin samostalnog inspektora do čina glavnog inspektora, policijski službenik mora imati najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen prvi ciklus studija sa ostvarenih 240 ECTS bodova”, naveo je Bukejlović.

Prema njegovima riječima, da bi neko dobio čin mlađeg inspektora, mora imati do 35 godina i najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen prvi ciklus studija sa ostvarenih 180 ECTS bodova.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić odgovorio je članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću na njegove kritike povodom obilježavanja Sretenja u Banjoj Luci.

“Ne znam zašto u Sarajevu grade Mordor prema Srpskoj i zašto on proključa kad se Srbi druže, obilježavaju svoje istorijske datume i poručuju da svoje ne daju, a tuđe poštuju i pozivaju na saradnju i zajedničke investicije”, izjavio je Stevandić na društvenoj  mreži X.

Njegov odgovor uslijedio je nakon što je Komšić komentarisao da politička elita Republike Srpske svoju budućnost vidi u Srbiji, te da je izlaz iz BiH prema Srbiji na graničnim prelazima Rača i Karakaj.

“Ovaj ekstremista i tzv. bošnjački Hrvat Komšić bi trebao znati da sa obe strane i Rače i Karakaja žive Srbi, dakle isti narod kome granice nisu bitne. Tako da ga u Karakaju može dočekati Dodik, na Rači moja malenkost, a Višković je tu bliže na Trebeviću”, poručio je Stevandić.

Naglasio je da su političke tenzije nepotrebne te da je ključ u mirnoj koegzistenciji.

“Okanite se ljudi budalaština i poziva na rat, ajde da malo duže živimo u miru nego naše pređašnje generacije. To jedino ima smisla”, zaključio je Stevandić.