Kategorija: Politika

„Sankcije koje su nametnute građanima Republike Srpske ozbiljno krše ljudska prava i međunarodno pravo“, rekao je prof.dr. Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, na pres konferenciji nakon učešća na Međunarodnoj konferenciji u Ženevi, koja je bila posvećena negativnom uticaju jednostranih prinudnih mjera na ljudska prava. Dakić je u svom izlaganju istakao kako je situacija u Bosni i Hercegovini posebno teška jer, kako je rekao, „nema zvanične reakcije ni aktivnosti od strane centralnih vlasti u Bosni i Hercegovini da zaštite građane iz Republike Srpske koji su pogođeni sankcijama“, poručio je Dakić.

„Ono što mi pokušavamo da preduzmemo iz Republike Srpske je sistematski pristup kako bismo mobilisali mehanizme za zaštitu ljudskih prava građana Republike Srpske, koji su suočeni s posljedicama sankcija SAD-a. Takve sankcije predstavljaju kršenje međunarodnog prava, a najproblematičnije je to što direktno narušavaju ljudska prava“, rekao je Dakić.

On je objasnio da je jedan od najvećih problema koje je identifikovala međunarodna zajednica ponašanje bankarskog sektora, koji, prema njegovim riječima, često provodi sankcije mnogo strožije nego što su one propisane.

„Banke su postale glavni izvršioci sankcija, što je dovelo do toga da ljudi u Republici Srpskoj ne mogu da koriste svoja prava u unutrašnjem platnom prometu. Osobe koje su direktno sankcionisane, kao i oni koji nisu na crnoj listi, ali rade za sankcionisana pravna lica, suočavaju se s ozbiljnim problemima u svakodnevnim transakcijama“, rekao je Dakić.

On je tokom konferencije posebno ukazao na jedinstvenost situacije u Bosni i Hercegovini u odnosu na druge države koje se suočavaju sa sličnim sankcijama.

„Ono što je specifično za Bosnu i Hercegovinu je inertnost centralnih vlasti, koje nisu preduzele nijednu mjeru da pokrenu diplomatske, sudske ili bilo koje druge dostupne postupke. Bilo je gotovo neverovatno ostalim učesnicima konferencije kada su saznali da u Bosni i Hercegovini, dan nakon godišnjice Dejtona, postoje ljudi koji su izloženi sankcijama, a da država ništa nije učinila da zaštiti svoja prava“, poručio je Dakić.

U svom izlaganju, Dakić je posebno naglasio da je bankarski sektor u Bosni i Hercegovini postao ključni faktor u primjeni sankcija.

„Ono što je najproblematičnije jeste da ljudi koji nisu sankcionisani, ali rade u firmama koje su pogođene sankcijama, ne mogu da koriste svoje bankovne račune za unutrašnji platni promet. To je problem koji do sada nije zabilježen u izvještajima specijalnog izvještača UN“, rekao je Dakić.

On je govorio i o međunarodnim naporima da se rješavaju takve situacije, ističući važnost uključivanja specijalnog izvještača Ujedinjenih nacija, koji bi mogao da sačini izvještaj o konkretnim slučajevima u Bosni i Hercegovini.

„Bosna i Hercegovina je 2010. godine otvorila stalni poziv za bilo kog specijalnog izvještača da dođe u zemlju i sačini izvještaj na bilo koju temu. Međutim, ključna stvar je da poziv za dolazak specijalnog izvještača mora da dođe od strane zvaničnih vlasti“, poručio je Dakić.

On je objasnio da, dok druge zemlje aktivno koriste mehanizme zaštite svojih građana od sankcija, Bosna i Hercegovina nije preduzela nikakve zvanične korake u tom pravcu.

„Mi smo u poslednjih godinu dana analizirali pravne mehanizme i objavili naučne radove koji se bave ovom tematikom. Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države nisu samo nelegalne, one predstavljaju kršenje ljudskih prava, a jedini razlog zbog kojeg se nisu efikasno rešavale je nedostatak političke volje u Bosni i Hercegovini“, smatra Dakić.

Dakić je takođe naglasio da bi Bosna i Hercegovina mogla da iskoristi mehanizme kao što je „bloking statut“, koji je u Evropskoj uniji razvijen kako bi se sprečilo da banke u Evropi primenjuju ekstrateritorijalne sankcije koje nameću strane sile.

„Republika Srpska bi mogla da razvije slične zakone koji bi obavezali banke da se ne povinuju jednostranim sankcijama koje nisu legalne“, rekao je Dakić.

Na kraju, Dakić je još jednom pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da preduzmu konkretne korake za zaštitu građana iz Republike Srpske i da aktiviraju mehanizme zaštite ljudskih prava, koji su na raspolaganju na međunarodnoj i domaćoj pravnoj sceni.

„Ono najgore što možemo da uradimo jeste da ne koristimo dostupne mehanizme, jer ćutanjem legalizujemo ovu vrstu sankcija“, zaključio je Dakić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da ništa neće biti promijenjeno u vezi sa organizacijom proslave Dana Republike, naglasivši da će 9. januar predstojećim odlukama republičkog parlamenta biti zakonski zacementiran, te i u budućnosti obilježavan kako dolikuje.
“Biće i dalje svečani defile i prijemi, dodjela odlikovanja…”, naveo je Stevandić.

On je podsjetio da su ranije usvajanjem Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda na Svesrpskom saboru doneseni zaključci kojima Narodna skupština potvrđuje da je 9. januar Dan Republike.

“A sada, u saradnji sa Vladom i predsjednikom Srpske to sve cementiramo i obezbjeđujemo do kraja”, rekao je Stevandić novinarima osvrćući se na predstojeće skupštinsko razmatranje tačke koja se odnosi na imenovanje članova Odbora za proslavu Dana Republike.

On je dodao da će se po formiranju ovog odbora oformiti radna grupa za pripremu i realizaciju programa proslave Dana Republike, urediti način praznovanja i obezbijediti potrebna sredstva.

Stevandić je dodao da će 9. januar biti proslavljen u skladu sa pravovremenom i odgovarajućom odlukom Vlade, koja nikada do sada nije stavljena van snage.

On je podsjetio da je 9. januar potvrđen kao Dan Republike i na ranije održanom referendumu u Srpskoj.

Sjednica Narodne skupštine sa više od 20 tačaka dnevnog reda biće održana sutra u Banjaluci, sa početkom u 10.00 časova kada će, između ostalog, po hitnom postupku biti razmatran Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da će od nadležnih organa u BiH tražiti da u Sarajevo pozovu specijalnog izvjestioca UN kako bi sačinio izvještaj o negativnom uticaju sankcija SAD, koje predstavljaju najgrublje kršenje ljudskih prava.

Stevandić je naglasio da će uputiti dopis svim ministrima i predsjedavajućem u Savjetu ministara i upozoriti ih na neobavljanje funkcije jer su odgovorni za to što je izostala reakcija BiH prema Komitetu za ljudska prava UN.

Govoreći o Međunarodnoj konferenciji koju je u Ženevi 21. i 22. novembra organizovao specijalni izvjestilac UN za negativan uticaj jednostranih prinudnih mjera na ljudska prava, Stevandić je istakao da su brojne države dostavile izvještaje pisanim i usmenim putem izuzev BiH.

“BiH nije reagovala iako su ovdje sankcije uvedene ljudima koji su ispunjavali svoja ustavna prava i obaveze. Na ovoj konferenciji je o sankcijama i kršenju ljudskih prava u Republici Srpskoj imao priliku da govori profesor međunarodnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine Dragan Dakić”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je naglasio da je Dakić ukazao na nedostatke principa i mehanizama kojim bi Republika Srpska i slični entiteti mogli da zaštite svoje građane.

“Potreba za tim je nastala zbog nedjelovanja organa BiH, da pokrenu postupke za zaštitu lica iz Republike Srpske i Federacije BiH”, dodao je Stevandić.

On je ukazao na činjenicu da su opšti zaključci konferencije ti da su bilo koje sankcije koje nije izrekao Savjet bezbjednosti UN kršenje međunarodnog prava.

“Posebno nam je drago da je specijalni izvjestilac utvrdio da su sankcije nad nama kršenje ljudskih prava, iako je to prošlo nezapaženo u BiH”, rekao je Stevandić.

Dakić je istakao da je jedan od problema na koji je ukazano na konferenciji ponašanje bankarskog sektora koji je spreman da sankcije sprovodi mnogo strože nego što je predviđeno.

“Nema situacije da je osoba u unutrašnjm platnom sistemu lišena svog bankovog računa i svih drugih prava koji iz toga proizilaze”, naveo je Dakić.

On je dodao da je ukazano i na inertnost vlasti na nivou BiH da pokrenu dostupne postupke od diplomatskih, sudskih, pa i specijalnih mehanizama za rješevanje ovih pitanja.

U junu 2019. ratna zastava sa ljiljanima našla se na peharu UEFA Lige Evrope uoči finala ovog takmičenja. Uslijedilo je moje protestno pismo predsjedniku UEFA, u funkciji ministra inostranih poslova BiH, nakon kojeg je stiglo izvinjenje i uklanjanje zastave. Tako se to radi.

Napisao je ovo na društvenim mrežama Igor Crnadak, potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika ove stranke u NSRS, komentarišući da su reakcije zvaničnika Srpske na donošenje ratne zastave Armije BiH u Banjaluku, povodom tzv. Dana državnosti BiH, licemjerne.

-A ovo današnje SNSD kukanje zbog ratne zastave ABiH u Banjaluci je bezobrazno i licemjerno, jer su zastavu donijeli njihovi koalicioni partneri. Stop lažnom patriotizmu!!! Živjela Srpska!!! – poručio je Crnadak.

Podsjećamo, nakon što se u medijima pojavila fotografiju trofeja koji se dodjeljuje pobjedniku UEFA Lige Evrope, a na kojoj se nalazila ratna zastava BiH, Crnadak je tada kao ministar inostranih poslova odmah reagovao, tražeći od predsjednika UEFA da se ukloni sporna zastava.

To je zastava koja simbolizuje samo jedan narod, a vrijeđa druge narode koji žive u BiH – poručio je tada Crnadak u pismu predsjedniku UEFA, koji se zahvalio Crnatku za reakciju i izvinio ljudima u BiH koje je pogrešna zastava na peharu uvrijedila, a koja je zatim zamijenjena zvaničnom zastavom BiH na peharu pobjednika Lige Evrope.

Aktuelna vlast na nivou BiH je na početku svog mandata radila u “petoj brzini” i ulivala nadu da će na temeljima dogovora napokon obezbijediti napredak u BiH, te ubrzati njen evropski put, dok danas gledamo blijedu sjenku onoga što nam je ranije ulivalo nadu.

Tako bi se, ukratko, mogao sažeti stav analitičara, a da su u pravu pokazuje i situacija kojoj skoro svakodnevno svjedočimo: sjednice oba doma parlamenta BiH se često otkazuju, Savjet ministara BiH ima tanak učinak, a sastanci lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH se najčešće svode na to da su se “dogovarali o tome da se nastave dogovarati”.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da se na početku mandata očekivalo da će vlast koja je djelimično promijenjena nakon izbora 2022. godine raditi na ubrzanju puta ka EU.

“Nažalost, optimizam je brzo splasnuo jer smo vidjeli da su problemi u vladajućoj koaliciji koji nisu u vezi s evropskim putem BiH uticali na dinamiku ispunjenja obaveza”, ističe Lozo za “Nezavisne novine”.

Dodatni problem je, dodaje ona, kriza i u EU o kojoj sami zvaničnici EU govore otvoreno i često nemamo usaglašen stav među državama članicama o pitanju proširenja.

“Donošenje svakog ‘evropskog zakona’ propraćeno je velikom euforijom, iako bi to trebalo da bude čisto tehnička stvar. Na kraju mogu zaključiti da rad Savjeta ministara po pitanju evropskih integracija ocjenjujem kao loš, iako je BiH učinila određene korake i dobila status kandidata”, kaže Lozo.

Politikolog Milica Marić ističe da su političari izabrani voljom naroda, te smo svi, dodaje, “vjerovali u napredne rezultate, a, štaviše, i bilo ih je”.

“Ipak, očigledno je da postoji neki dublji problem. Djeluje mi kao da se neko vodi latinskom izrekom Julija Cezara ‘Zavadi pa vladaj’. To nije put kojim se treba ići, ne mogu se donositi zakoni koji će ići na štetu drugog entiteta”, poručuje Marićeva.

Ona smatra da se sad ne postižu tako lako dogovori jer “jedna strana brani interese svoga naroda, dok druga strana uporno nameće”.

“Udružene strane odbijaju prihvatanje zakona da bi se svelo na to da su pogrešni izabrani na izborima. Dakle, politička manipulacija. Postoje prijedlozi jako dobrih zakona, ali iz tih razloga se ne usvajaju. Nažalost, te posljedice snose svi narodi Bosne i Hercegovine”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da prilikom uspostavljanja svake garniture vlasti u BiH postoji određena doza optimizma, u manjoj ili većoj mjeri, u zavisnosti od očekivanja, s jedne, i objektivne percepcije, s druge strane.

“Međutim, prema dosadašnjem iskustvu, očekivanja veoma brzo splasnu, a realnost oličena u opstrukcijama, međusobnim optuživanjima i održavanju stanja neizvjesnosti izbije u prvi plan. Tako je bilo i ovaj put”, rekao je Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Sve što se, kako dodaje, dešava u vezi sa vladajućom garniturom na bh. nivou je, nažalost, opšte mjesto naše društveno-političke realnosti. I to godinama.

“Nerazumijevanje koje proizvodi nepovjerenje, koje vodi strahu, i na kraju latentnoj netrpeljivosti i mržnji, nije samo oličenje bh. politike, nego cjelokupnog društva. Kada tome dodamo lične aspiracije i interese političkih elita, dobijemo situaciju u kakvoj se sada nalazimo: zanemarivanje opštih interesa i tendencija da se zadovolje partikularni interesi političkih stranaka i pojedinaca. Teško da će se nešto značajnije promijeniti u narednom periodu”, prognozira Bubonjić.

Kako danas funkcioniše vlast na nivou BiH najbolje ilustruju izjave stranačkih lidera nakon jednog od proteklih neuspjelih sastanaka. Sastanku u Sarajevu, održanom početkom mjeseca, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onoga što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega nekoliko rečenica, dao je Čović.

“Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate: mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

“Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.