Kategorija: Politika

Ujedinjena Srpska je jedina stranka koja ima plan razvoja malih opština jer smatra da se budućnost Republike Srske zasniva na opstanku tih opšina, koje su u posljednjih deset godina prepolovljene i koje će nestati ukoliko se ne napravi bolji program.

Ovo je poruka predsjednika Ujedinjene Srpske, dr Nenada Stevandića, sa predizborne tribine u Vlasenici, kojoj su prisustvovali kanidati za odbornike u toj opštini i kandidati za odbornike u Skupštini opštine Šekovići.

-Mislim da smo po tome, ne samo posebni, nego da zaslužujemo povjerenje građana. Smatramo da će ovdje gospodin Vuković, nosilan naše liste, provesti taj plan opstanka malih opština. Želimo da se više uradi za građane, za njihove potrebe, da to budu osnovni politički pravci. Samo tako će narod ostati – rekao je Stevandić.

Igor Vuković, nosilac odborničke liste Ujedinjene Srpske u Vlasenici, zahvalio se građanima na dosadašnjem ukazanom povjerenju.

On se nada da će ova lista ostvariti najbolji izborni uspjeh do sada.

Predsjednik Narodne skupšine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, snažno je podržao govor predsjednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, na Samitu o budućnosti UN u Njujorku.

Stevandić je poručio da Srbija raste u Ujedinjenim nacijama.

-Prošlo je nedovoljno zapaženo, ali Vučićeva distanca u UN, dakle na najvišem mogućem mjestu, od „WOKE“ pokreta u smislu zaštite od ugrožavanja tradicionalnih i porodičnih vrijednosti, koje su tim modernizmom ugrožene, postavila se kao svjetionik u većini zemalja u UN koje tako misle. Taj dio izlaganja predsjednika Srbije se citira više u svijetu nego kod nas – saopštio je Stevandić.

Podsjećamo, Vučić je poručio u Njujorku da je nevjerovatno sa koliko laži i licemerja velike sile rade protiv malih zemalja koristeći mir i međunarodno pravo u svoju korist.

Takođe, Vučić je istakao da će se Srbija oduprijeti svim tzv. „WOKE“ pokretima koji se nameću njenim tradicionalnom vrijednostima.

-Srbija je na svom evropskom putu i za razliku od mnogih poštuje norme i regulativu međunarodnog prava. Istovremeno, Srbija je moderna zemlja sa velikom stopom rasta i nije spremna da žrtvuje svoje tradicionalne vrijednosti – rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

Srbi decenijama pozivaju druga dva naroda da se okrenemo sebi i poštujući Dejtonski mirovni sporazum zajedno gradimo budućnost, istakao je pravnik Ognjen Tadić. I da još jednom ponovimo narodnu mudrost – “ko neće brata za brata dobiće tuđina za gospodara”! Mnogima je to džaba govoriti dok mečka ne zaigra i pred njihovim vratima – navodi Tadić u objavi na društvenoj mreži “Iks”.

Između ostalih, Krug 99 pozvao je Predsjedništvo BiH da Šmita odmah proglasi personom non grata i da zatraži od međunarodne zajednice da bude imenovan novi “koji neće imati elemente pristrasnosti”.

Potpredsjednik FBiH Refik Lendo je nakon informacije da će Šmit svjedočiti pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju Slaven Kovačević izrazio “snažno lično protivljenje takvoj njegovoj lošoj odluci zbog štetnih posljedica koje će ona imati na politički sistem BiH, ali i vladavinu prava i demokratsko društvo u cjelini”.”Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a koja implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u BiH”, naveo je Lendo.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas da ne vidi nikakvu ulogu Kristijana Šmita u procesu pred sudom u Strazburu u predmetu “Kovačević”.

Vidim da se u FBiH vodi velika polemika da li se Šmit sam pozvao ili je pozvan. Ne znam zbog čega bi on bio ekspert koji bi mogao da daje bilo kakva tumačenja – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je Dejtonski sporazum stvorio BiH u kojoj bi svi trebalo da imaju balans i da sudske presude, donesene s namjerom da se mijenja ustavno uređenje, nisu urodile plodom.

– Petnaest godina imate nastojanja da se nečemu prolagodite, a ne možete se prilagoditi zato što odskače od onog što jeste koncept na kojem BiH počiva – balans, jednakost, Dejtonski sporazum. Ne vidim ulogu Šmita u bilo kakvoj aktivnosti – od zakonodavnih gdje se petlja na unutrašnjem planu, do toga da bude neki svjedok i tumači da li nešto treba ili ne treba. Mi svi znamo pročitati Ustav, znamo šta tamo piše BiH, a piše da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Šta hoćete – da pomoću intervencija i stranaca mijenjate državu, a da niste promijenili Ustav kako to ustavna procedura nalaže – rekla je Cvijanovićeva.

Ograničavanje preferencijalnih glasova na tri, odnosno mogućnost da birači u BiH na ovim izborima mogu da glasaju najmanje za jednog, a najviše za tri kandidata sa jedne izborne liste, ne znači da BiH ide ka zatvaranju izborne liste, poručuju oni koji godinama prate ovaj proces.

Međutim, na pitanje da li BiH u bližoj ili daljoj budućnosti treba da razmišlja o tome da zatvori izborne liste, što je na snazi bilo do 2004. godine, analitičari su podijeljenog mišljenja, pa tako jedni smatraju da bi zatvaranje lista smanjilo unutarstranačku korupciju, dok su drugi mišljenja da građani u zatvorenim listama više ne bi mogli da glasaju za kandidata koga smatraju svojim favoritom.

No, svi su saglasni u još nečemu, a to je da će manipulacija i manjkavosti biti bez obzira na to da li su liste otvorene, poluotvorene ili zatvorene.

Iako bi političke stranke te njihovi lideri sigurno poželjeli da se u izborni proces u BiH vrate zatvorene izborne liste, jer bi se onda glasovi računali isključivo stranci, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH, ne priželjkuje taj scenario.

“Ne bi bilo dobro da se vrate zatvorene izborne liste u BiH. Zato što, kao prvo, mandat pripada izabranom zvaničniku, a ne stranci. Ipak je sada ostavljena mogućnost da građani sa jedne liste daju preferenciju onome u koga imaju povjerenje, zato su to izbori. Vrlo dobro znam da su kandidati koji su bili na listi na primjer 27, 28 itd. došli na prvo mjesto jer su birači glasali za njih, a ne izričito za političku stranku”, ističe Šehić za “Nezavisne novine”.

Novi format koji podrazumijeva tri preferencijska glasa, za Šehića je prihvatljiv iz razloga što birači više ne mogu dati svoj glas svakom kandidatu na listi, već samo za tri, a ukoliko budu zaokružili četiri ili više, onda se svi ti glasovi brišu i računaće se samo jedan glas za tu kandidatsku listu.

“I CIK BiH i drugi nadležni stalno upozoravaju kako treba glasati. Dio birača sigurno neće i dalje znati pravila, ali to je neznatno. Ja se više bojim zloupotreba, jer lako se može desiti da na listiću budu upisana četiri ili više glasova, odnosno preferencija. To se može zloupotrebljavati i od nesavjesnih članova biračkog odbora i birača. Jer sve političke stranke gledaju kako da dođu do glasova, a poseban je interes da se ispoštuje redoslijed na kandidatskoj listi koji je vrh političke stranke napravio, jer to su njihovi ljudi od povjerenja”, kaže Šehić, koji ipak smatra da će uvođenje novih tehnologija u jednom dijelu spriječiti da se dodaju četiri ili više preferencija, pogotovo od strane nekog člana biračkog odbora.

Međutim, on upozorava da i u otvorenim ili poluotvorenim listama, kakve su sada, može da se manipuliše, i to izborom mjesta na toj kandidatskoj listi.

“Kad je neko prvi i zadnji na listi, to su dvije najbolje pozicije i to se prvo gleda. Vrlo često ko je uticajan u stranci traži, ako nije prvi, onda da bude zadnji. I to je manipulacija listama. Svašta se radi”, pojašnjava Šehić.

Ograničavanje preferencijalnih glasova na tri, za analitičarku Tanju Topić je i ograničavanje famoznog “doiksavanja”, kada se dopisivanjem glasova kandidatima vodio pravi rat olovkama unutar jedne stranke i njene liste. Sa druge strane, navodi, ovo jeste jedna vrsta djelimičnog povratka u zatvorene liste, a protiv kojeg je i ona.

“Dok postoji mogućnost preferencijalnog, makar i jednog glasa, građanima se ostavlja više prostora za slobodno odlučivanje nego kad to uradi stranka u njihovo ime u okviru zatvorenih lista”, kazala je Topićeva za “Nezavisne novine”.

Zagovornici zatvorenih izbornih lista smatraju da bi to smanjilo unutarstranačku korupciju, ali i priznaju da bi ojačalo same partije, tačnije njihova rukovodstva.

“U potpuno zatvorenim listama moć predsjednika ili vrhuške partije bila bi znatno veća i mandate bi osvajali samo oni ili ljudi bliski njima. Ovako sa poluotvorenim listama, kakve su trenutno u BiH, mandat može osvojiti i posljednji sa liste. To se dešava rijetko, ali se dešava, i to je dobro u smislu demokratičnosti, međutim nije dobro zbog unutarstranačke borbe koja na kraju preraste u kriminal i korupciju”, naglašava jedan od sagovornika “Nezavisnih novina”.

Na fonu priče o kriminalu i korupciji, i on navodi da je javna tajna da se nakon završetka glasanja na liste određenih partija “doiksavaju” određeni kandidati.

“Bitno je da, recimo, za određenog kandidata radi neki odbor i da taj kandidat dobije stotine glasova koje u stvarnosti nije dobio. U političkom sistemu kakav je u Bosni i Hercegovini, gdje su lideri partija neprikosnoveni autoriteti, bilo bi dobro zatvoriti liste, kao što je bilo prije 2004. godine, a kasnije, kada sazrimo kao demokratsko društvo, onda možda razmišljati o ponovnom otvaranju”, zaključio je on.

Pravi politički zemljotres izazvala je presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Kovačević”, kojom je, pojednostavljeno rečeno, otvoren put da građani BiH mogu da biraju članove Predsjedništva BiH na bilo kojem dijelu teritorije.

Ukoliko bi se ova presuda implementirala na ovaj način, to bi moglo da otvori situaciju da se slučajevi poput Željka Komšića mogu desiti na bilo kojem dijelu teritorije BiH, u vezi s bilo kojim narodom, manjinom ili etnički neopredijeljenim glasačem.

Krajnje pojednostavljeno, suština predstavke je to što se Kovačević žali da kao glasač ne može da glasa za kandidata po svom izboru i da je njegovo pravo glasa ograničeno na diskriminatoran način po osnovu njegovog mjesta prebivališta i po etničkom osnovu.

Eksperti koji se bave ovom materijom, čak i oni koji zagovaraju rješenja u Izbornom zakonu BiH koja bi išla ka uklanjanju etničkih odredbi i etničkih preferenci kada su u pitanju pozicije poput članova Predsjedništva BiH, ipak ističu da bi ova presuda mogla pasti i to iz više razloga.

Na primjer, oni ističu da je činjenica da je Slaven Kovačević, podnosilac u ovom predmetu koji se sudu obratio jer smatra da je prekršeno njegovo građansko pravo time što ne može da glasa za onog kandidata za kojeg želi na osnovu njegovog mjesta prebivališta, davao političke izjave i komentarisao presudu prije njenog objavljivanja, samu presudu doveo u pitanje.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže za “Nezavisne” da je problematika u vezi s ovom presudom višeslojna i da počinje već od same dopuštenosti, odnosno prihvatljivosti postavke.

On kaže da podnosilac nije iskoristio pravne lijekove u BiH, što je osnovni uslov za slanje predstavke Evropskom sudu za ljudska prava.

“On nije ni podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, a prihvatanjem njegove predstavke je praktično rečeno da je obraćanje Ustavnom sudu BiH nedjelotvoran pravni lijek. Naime, evropski mehanizam zaštite ljudskih prava i sloboda je zamišljen kao supsidijaran način zaštite prava, te se prvo daje državi mogućnost da štiti građane od povrede konvencijskih prava, a obraćanje Evropskom sudu dolazi nakon toga, ukoliko država ne zaštiti prava; osim u izuzetnim slučajevima”, kaže on.

Lučka, takođe, navodi da bi podnosilac morao da bude direktno pogođen spornom mjerom i dodaje da je pitanje da li je u ovom predmetu to slučaj.

Lučka podsjeća na izdvojeno mišljenje sudije Gabrijele Kuško Štadlmajer, u kojem se ona zapitala da li se može pravo glasa pojedinačnog birača zaista smatrati direktno pogođenim odredbama o pravu kandidata da se kandiduju na izborima.

“Isto tako, generalno gledano, pritužbe podnositelja predstavke su osporavale izborni sistem na prilično apstraktan način. Na ovo sve dolazi i nevjerovatna problematika curenja informacija iz suda, kako se ono desilo, ko je odgovoran za to i koliko se postupak zbog toga dovodi u pitanje, naročito u pogledu nezavisnosti i nepristrasnosti suda”, dodaje Lučka.

Inače, konačnu presudu će izreći Veliko vijeće suda, i to će biti krajnja instanca na kojoj će se na ovaj predmet staviti tačka, bilo njenim potvrđivanjem ili poništavanjem.

Granične opšine prema Federaciji treba da dobiju poseban statis i da to bude obaveza i Vlade Republike Srpske, da se te opštine obrazuju prema tim odlukama.

Ovo je izjavio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, na stranačkoj predizbornoj trebini u Istočnoj Ilidži – jednoj od opština u sastavu Grada Istočnog Sarajeva.

-Smatram da smo to možda ranije propustili, ali da Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo imaju taj poseban status. To bi trebalo regulisati, kako u okviru Grada Istočno Sarajevo, tako i odlukama Vlade Republike Srpske. U skladu sa tim ćemo se ponašati u budućnosti i truditi da Istočno Sarajevo, odnosno Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo, dobiju poseban status – rekao je Stevandić.

Zoran Trapara, nosilac odborničke liste Ujedinjene Srpske, naglašava da Opštinski odbor Istočna Ilidža spremno dočekuje izbore i da je cilj dva odbornika.

-Realno, ovo je spoj mladosti i iskustva. Mi u Istočnoj Ilidži nismo potpisali kaolicioni sporazum ni sa jednom strankom, ni za jednog kandidata za načelnika. Odluku koga ćemo načelnika podržati donijećemo krajem mjeseca – rekao je Trapara.

Kada je riječ o kandidatima za gradonačelnika Istočnog Sarajeva, Trapara je rekao da US podržava Ljubišu Ćosića iz SNSD, koji je i aktuelni gradonačelnik.

-Smatramo da je u protekle četiri godine uspješno vodio ovaj grad. Grad je specifičan u svojoj strukturi, od Sokoca do Trnova i nije mu bilo lako da vodi ovaj grad, u ovoj teškoj situaciji po Republiku Srpsku – smatra Trapara.

Smatramo da u Rogatici mnoge stvari mogu da se poprave. Pogotovo u oblasti sporta jer je ovdje nekad bio šampionski rukometni klub. U posljednjih nekoliko godina nije bilo adekvatne podrške. Ako jedno mjesto iznjedri prvaka Republike Srpske, onda zaslužuje više pažnje.

To je izjavio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, na predizbornoj tribini u Rogatici. Tribini je prisustvovao i Ninoslav Prelić, kandidat SNSD za načelnika opštine, koga je Ujedinjena Srpska podržala.

Stevandić je posebno naglasio činjenicu da su male sredine važne za Ujedinjenu Srpsku i da u svakoj opštini ima svoje kandidate.

-Nadamo se da ćemo otvoriti neko novo doba za Rogaticu jer ovi krajevi su sudbina Republike Srpske. Male opštine su za nas najvažnije. Ako male opštine budu nestajale, ni veliki gradovi se neće održati. To je projekat Ujedinjene Srpske, baziran na tome da sve male opštine imaju svoju strategiju razvoja i da ona ne bude blokirana, nego da u Vladi bude prohodna. Dakle, bolja i brža saradnja Vlade Srpske i lokalnih zajednica. Smatramo da Velibor Đurić, koji nosi našu listu i predsjednik je Opštinskog odbora, može nesumnjivo napraviti bolji rezultat. Treba da bude fakor koji se pita u Skupštini Rogatice – poručio je Stevandić.

Velibor Đurić kaže da je stranka potpuno spremna za izbore i da u Rogatici očekuje rast podrške za oko 50 odsto.

-Dogovor sa kandidatom za načelnika opštine, koga mi podržavamo, jeste da akcenat stavljamo na najmlađe, na djecu, sport. Naravno, na boračku populaciju i ratne vojne invalide kojima uvijek treba pomoć – kaže Đurić.

Ninoslav Prelić, zajednički kandidat za načelnika opštine, zahvalana je Ujedinjenoj Srpskoj na tome što je stala iza njega.

-Mi ćemo nastaviti dalje da radimo, kao što smo i do sada sarađivali. Ovdje očekujem od ovih mladih ljudi da u narednom periodu, sa svojim idejama, zajedno guramo projekte – zaključio je Prelić.