Kategorija: Politika

Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uspio je razljutiti i dio političkog korpusa u FBiH.

Na listu onih koji ga kritikuju juče se upisao i Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH i lider stranke Naprijed BiH.

Mehmedović, naime, smatra da zvaničan stav EU o svjedočenju Šmita u predmetu “Kovačević” na sudu u Strazburu jasno govori da je Šmitovo djelovanje samostalno bez podrške EU i da je odvojeno od EU, ali i upereno protiv “dalje ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, posebno primjenom sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava proistekle iz predmeta ‘Sejdić i Finci'”.

Tu se, međutim, Mehmedović nije zaustavio pa je izjavio i da je odluka Šmita, da zajedno s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i šefom HDZ-a Draganom Čovićem ruši presudu u slučaju “Kovačević” udaljavanje BiH od EU i snažno skretanje s evropskog puta.

“Šmit ide u Strazbur da izvede miniranje puta u EU”, naveo je Mehmedović.

Taj primjer, međutim, nije usamljen… Prije toga su oštro reagovali i iz Stranke za BiH, koja se takođe oglasila nakon najave njemačkog diplomate da će se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju “Kovačević”.

Stranka za BiH, naime, smatra da nije primjereno da se Šmit upliće u taj sudski slučaj, posebno ako je, kako su naveli, on to sam zahtijevao.

Oglasio se u međuvremenu i potpredsjednik FBiH Refik Lendo koji je, kako je naveo, iz medija informisan da je Šmit donio odluku da na vlastitu inicijativu uzme učešće u žalbenom postupku u predmetu “Kovačević”.

“Izražavam snažno lično protivljenje takvoj njegovoj lošoj odluci, zbog štetnih posljedica koje će ona imati na politički sistem BiH, ali i vladavinu prava i demokratsko društvo u cjelini. Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a koja implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u BiH”, naveo je Lendo.

Vrijeme nisu trošili ni članovi Demokratske fronte (DF), koji su Šmitu uputili nekoliko pitanja.

“Zašto tvrdi da je pozvan na Sud za ljudska prava u Strazburu kada to nije tačno i kada je poznato da se ‘sam pozvao’ preko jedne britanske advokatske firme? Za čije interese on zapravo radi u BiH? Bilo bi korektno prema bosanskohercegovačkoj javnosti da on to napokon kaže, ali da to bude istinit odgovor”, upitali su, između ostalog, iz Demokratske fronte.

Oglasio se i Kolegijum Stranke demokratske akcije (SDA), koji je nakon nedavno održane sjednice usvojio niz zaključaka, a jedan se odnosi na Šmita.

“Kolegijum SDA poziva Šmita da se ne miješa u žalbeni postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer time izlazi iz okvira svog mandata. Visoki predstavnik bi time dodatno produbio sumnje da djeluje u interesu politike zvaničnog Zagreba i HDZ BiH”, naveli su iz SDA.

Politikolog Mirko Matić ističe da je Međunarodna zajednica oduvijek imala jasnu politiku u BiH i na Balkanu od koje nikada nije odstupala zbog tuđih stavova.

“Uopšte se ne treba zavaravati da na tu politiku utiče bošnjačka politička elita, ili bilo koja druga. Nju definišu uglavnom interesi Sjedinjenih Država i od toga zavisi kakvi će biti odnosi između predstavnika međunarodne zajednice i političkih predstavnika u BiH. Ono što ja vidim kao tragično među bošnjačkim političarima jeste verovanje da strani predstavnici mogu da im budu veći prijatelji od Srba i Hrvata. Onda kada svi mi shvatimo da velike sile – Sjedinjene Države, Nemačka, Rusija ili Kina u određivanje političkog pravca ne unose emocije, već se surovo vode interesima, možda ćemo i uspeti da nađemo zajednički jezik”, kaže Matić.

Do tada ćemo, dodaje on, biti ništa drugo do marionete koje vjeruju da dobijaju podršku samo zato što ih neko voli.

“Stranke probošnjačkog spektra poput SDA, DF ili Stranke za BiH ovu surovu realnost nikada nisu prihvatile već su verovale da Kristijan Šmit neće izdati njihove interese, što je učinio više puta do sada i što čini sada u slučaju ‘Kovačević’. Paradoks je da se one sada koriste istom terminologijom koja je dolazila iz Republike Srpske kada je Kristijan Šmit dolazio u BiH”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je za Srnu da je samo jedan način da se BiH produži rok trajanja, a to je da se domaći legalno izabrani predstavnici dogovore, jer šta god radili stranci neće uspjeti.

“Ništa što su do sada uradili nije bilo dobro, i ništa što se pokušava nametnuti ne može i neće opstati, pa tako ni BiH koju priželjkuju”, istakao je Dodik za Srnu.

On je poručio da o BiH mogu odlučivati jedino izabrani domaći predstavnici u institucijama u skladu sa Ustavom i donesenim zakonima, a ne nametnutim.

Na pitanje Srne da prokomentariše da je Evropska unija primila k znanju namjeru Kristijana Šmita da dostavi podneske Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu “Slaven Kovačević”, Dodik je odgovorio da “ustaljena praksa Bošnjaka da zagovaraju strane intervencije sve ove godine nije ih opametila, naprotiv, dovela ih je do toga da se sad hvataju za glavu jer bi taj lažnjak Šmit mogao da priča nešto što njima ne ide na ruku”.

“Naš stav je isti od početka – Šmit nema nikakav legitimitet, lažno se predstavlja i mora da ode. On je najveća prijetnja BiH i svojim nelegalnim radnjama, za koje je dobio podršku Amerike i Britanije, izazvao je krizu u BiH sa nesagledvim posljedicama i igrokaz u kome svako pokušava nešto da ušićari i nekoga da prevari, što je neodrživo iz jednostavnog razloga zato što sve više urušava BiH. Ako nastave ovako od BiH neće ostati ništa, a posebno ne unitarna BiH koju oni žele da naprave”, istakao je Dodik.

On je ukazao u izjavi za Srnu da je Republika Srpska ojačala svoju autonomiju i sačuvala sve mehanizme koji garantuju njena prava.

“Nama odgovara ovo njihovo stalno prepucavanje i izazivanje krize i podjela u BiH, jer to pokazuje da se već dešava mirni razlaz o kojem mi stalno govorimo. Ono što je najzanimljivije u svemu tome je što će upravo oni koji se zalažu za održivost BiH uraditi taj dio posla za nas”, naglasio je predsjednik Republike.

Upitan da prokomentariše zajedničku izjavu predsjedavajućeg delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Saše Magazinovića i člana delegacije Sabine Ćudić da će nakon UN-a takozvanu rezoluciju o Srebrenici podržati i Savjet Evrope, te da su prethodnih mjeseci, kako kažu, u tišini radili na tekstu “rezolucije o BiH” koji će “autentično i objektivno prikazati realnost BiH”, Dodik je rekao da je zaista mislio da ga “bosanski muslimani više nemaju čime iznenaditi, ali da se, opet, prevario”, prenosi Srna.

“Izjave poslanika iz zajedničkih insitucija da su opet u tajnosti nekoga ganjali po hodnicima kako bi još držali tu priču o rezoluciji vrhunac je njihovih podvala i pokazatelj promašenosti njihovih politika u kojima promovišu samo mržnju prema Srbima. Gori od njih su samo njihove udvorice, čija imena dobro služe jer mogu da se gledaju i ovako i onako, jer nisu bošnjačka. Taj njihov dekor koji su gurali gdje god su stigli da bi preglasavali legitimne Srbe i Hrvate srušio je BiH”, naglasio je Dodik.

On je rekao da im “očito nije dovoljno što je veći dio svijeta rekao šta misli o njihovom projektu izgradnje nepostojeće države kroz srebrenički narativ i pokušaje da Srbima prišiju etiketu genocidnog naroda, pa su nastavili da i dalje plasiraju svoju promašenu politiku kroz tijela i organe u EU”.

“Koliko su jadni pokazuje i to da sami priznaju da to rade tajno i da ne postoji saglasnost u BiH za bilo šta što rade, pa su odlučili još da se pohvale time. Tačno ih treba pustiti da svaki dan svojim djelima pokažu koliko je BiH neodrživa. Sve što rade je isključivo protiv BiH, a za dobro Republike Srpske, jer sve rade u našu korist”, konstatovao je Dodik.

On je poručio da nikakve rezolucije neće izmijeniti realnost i istinu u BiH, “koliko god se oni upinjali i javno i tajno”.

Ujedinjena Srpska glasno kaže da je puno toga u svim našim gradovima tromo, da je svuda gužva, da je administracija usporena, a sve to može da se digitalizuje, ubrza i bolje organizuje.

 

Ovo je jedna od poruka predsjednika Ujedinjene Srpske, dr Nenada Stevandića, sa predizborne tribine u Zvorniku.

Stevandić je naglasio da se bolji efekti populacione politike, reorganizacije lokalne uprave, povećanja broja radnih mjesta – mogu postići boljom organizacijom vlastitih resursa.

-Smatramo da je to svuda sporo, u čitavoj Republici Srpskoj, pa i u Zvorniku. I da smo mi ljudi koji imaju tu vrstu energije, obrazovanja, znanja i možemo sve te procese da ubrzamo. I od toga bi svi imali koristi: investitori, radnici, socijalno ugrožene kategorije, svi građani – rekao je Stevandić.

 

On je poručio da Ujedinjena Srpska vodi politiku koja ne dozvoljava da se međusobno pljujemo.

-Ovo je kampanja u kojoj se mi nismo valjali u blatu, to smo ostavili drugima. Ne koristimo teške i ružne riječi, ali je sigirno da ono što mi govorimo i predstavljamo, narod najbolje prihvata. To je politika ujedinjenja, zaštite resursa, ustavnog kapaciteta i institucija Republike Srpske – zaključio je Stevandić.

 

Nosilac odborničke liste Ujedinjene Srpske, Boško Aragić, pobrojao je prioritete u Gradu Zvorniku.

-Mi ćemo se zalagati za kategorije koje su obespravljene, marginalizovane. Tu, prije svih, mislim na boračku populaciju i njihove potomke i ratne vojne invalide. Smatramo da oni zaslužuju bolje mjesto u društvu i trudićemo se da tu nepravdu ispravimo. Naravno, tu je mladina, mladi bračni parovi, naročito oni koji žele da formiraju i šire porodicu. Zalagaćemo se za subvencije za porodicu – rekao je Aragić.

 

Tribini je prisustvovao i Bojan Ivanović, kandidat SNSD za gradonačelnika Zvornika, koji ima podršku Ujedinjene Srpske.

Ako imate osjećaj da vam fotošopirana nasmijana lica političara iskaču sa svih strana, u pravu ste, jer pojedini kandidati za fotelje na predstojećim lokalnim izborima nisu štedjeli novca za oglašavanje na internetu, dok nekih nema ni u tragovima.

Za 26 dana predizborne kampanje, u BiH je potrošeno približno 275.000 maraka na političko oglašavanje na platformama koje obuhvata Meta, odnosno na Facebook-u, Instagramu i Whatsapp-u.

S obzirom na to da se nalazimo u finišu kampanje, a ranija iskustva to potvrđuju, za posljednjih nekoliko dana do izbora ostavlja se “ubacivanje u petu brzinu” i trošenje još većih suma na finalne poruke biračima.

Krenimo redom po Meta listi za kandidate i partije iz Republike Srpske. Zanimljivo je da na njoj gotovo da nema Saveza nezavisnih socijaldemokrata među najvećim oglašivačima.

Draško ne štedi

Kao i do sada, među kandidatima iz Republike Srpske, ubjedljivo najviše novca “skršio” je kandidat za drugi mandat za gradonačelnika Banjaluke Draško Stanivuković.

Aktuelni gradonačelnik je za 26 dana sponzorisao 51 objavu na ovim društvenim mrežama i za to je potrošio blizu 16.000 maraka, prenosi Capital.

Iza njega je, vjerovali ili ne, Goran Selak iz SPS-a koji je do danas potrošio 10.200 KM, a objavio je samo devet objava od početka kampanje.

Na trećem mjestu je takođe kandidatkinja za glavnu fotelju Banjaluke Jelena Trivić koja je do sada na svoje objave potrošila gotovo 10.000 maraka na nekih 20-ak objava.

Među njih se “ugurala” i Republička stranka Srpske, čiji je predsjednik zapravo direktor i vlasnik “Tehničkog remonta” iz Bratunca Slavenko Ristić. Ova partija je za oglašavanje potrošila oko 4.000 maraka na ovim društvenim mrežama, a njihov kandidat za načelnika Mile Pejičić potrošio je oko 2.000 maraka.

Daleko manje od njenog šefa potrošila SPS Gorana Selaka i to nešto više od 2.000 maraka, a nakon te stranke sa približnim iznosom su stranice direktora UKC Banjaluka, Vlade Đajića iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata RS, te Nebojše Drinića koji je na listi PDP-a Banjaluka.

U ovo društvo ugurao se i banjalučki SDP koji je na oglašavanje potrošio 2.200 maraka.

Oko istog iznosa se vrte i stranice doktora Mikajla Lazića iz Bijeljine koji je kandidat SNSD-a u ovom gradu, a potom i stranica Ujedinjene srpske.

Interesantno je da je iz cijelog SNSD-a najviše novca na oglašavanje na mrežama u sastavu Meta-e potrošio Đajić, dok kandidata za gradonačelnika Banjaluke, doktora Nikole Šobota, nema ni među prvih 60 oglašivača u BiH na Facebook-u i na Instagramu. Za njegovu stranicu je do sada plaćeno samo 832 KM za oglašavanje.

Među najglasnije političke oglašivače ugurali su se i pojedini portaloidi koji podržavaju određene kandidate.

U FBiH najviše troši Naša stranka

Kada je u pitanju FBiH, ubjedljivo najviše novca do sada je potrošila Naša stranka čiji je predsjednik Edin Forto sa skoro 28.000 maraka koje su otišle u džep Marka Zukerberga.

Na drugom mjestu je Irfan Čengić, načelnik opštine Stari Grad Sarajevo i funkcioner SDP-a koji je potrošio 7.500 maraka.

Nažalost, ono na šta su naši političari najviše potrošili i ovog puta ostalo nam je nedostupno, a to su Google oglasi.

Najveći internet pretraživač u koji se ulaže najviše novca i čije su reklame definitivno najefikasnije, pruža informacije o političkom oglašavanju u predizbornim kampanjama, ali samo za pojedine zemlje svijeta i zemlje Evropske unije. S obzirom na to da je BiH za njih maleno tržište, njihovi analitičari još uvijek nisu pružili uvid u ove podatke.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksadar Goganović izjavio je da će biti poslana veoma loša poruka svim međunarodnim partnerima, ukoliko ministar Zukan Helez potpiše ugovor o prijemu u vojnu službu kadeta iz reda bošnjačkog naroda koji je odbio da se rukuje sa ministrom odbrane Austrije Klaudijom Taner jer je žena.

Goganović je za Srnu rekao da je prije potpisavanja ugovora potrebno obaviti raspravu o ovoj temi na sastanku Stručnog kolegijuma Ministarstva odbrane, gdje bi se čuo i zvanični stav vjerskih službi o ovom pitanju.

Na pitanje Srne da prokomentariše to što je bošnjački oficir iz BiH na svečanosti prijema novih oficira u austrijske oružane snage na Terezijanskoj vojnoj akademiji odbio da se rukuje s ministrom odbrane Austrije zato što je žena, Goganović je rekao da se nada da je Helez svjestan ozbiljnosti postupka kadeta iz reda bošnjačkog naroda koji, ukoliko ne bude sankcionisan, pruža primjer drugim mladim osobama u Ministarstvu odbrane i u Oružanim snagama da se ponašaju na isti ili sličan način, a što sigurno nije u skladu sa NATO standardima, za koje se Helez deklarativno zalaže.

Goganović je naglasio da je ubijeđen da kadet za ovaj svoj postupak ne bi dobio podršku od vojnog muftijstva iz Ministarstva odbrane, jer je godinama na čelu tog ministarstva bila žena Marina Pendeš i da je to predstavljalo problem sa vjerskog aspekta, sigurno bi bilo tema u prethodnom periodu.

– Takođe, podsjetio bih i da je komandant NATO štaba u Sarajevu u prethodnom mandatu bila žena, brigadni general Pamela Mekgaha, uz čiju podršku je učinjen značajan napredak na dostizanju NATO standarda u segmentu rodne ravnopravnosti – naveo je Goganović.

On je naglasio da se opravdano postavlja pitanje da li će kadet, ukoliko ministar odbrane Zukan Helez sa njim potpiše ugovor o profesionalnoj vojnoj službi, biti u mogućnosti da izvršava svoje redovne zadatke i obaveze, jer će u svojoj karijeri sigurno imati situaciju da mu, po lancu komandovanja, nadređeni komandant bude osoba ženskog pola.

– Ono što mogu učiniti kao zamjenik ministra odbrane u narednom periodu, jeste da ću pozvati vojnog izaslanika Republike Austrije u BiH na sastanak, da mu prenesem izraze zahvalnosti za podršku koju pružaju Oružanim snagama BiH i uputim zvanično izvinjenje povodom ovog incidenta, a iskreno se nadam da će to učiniti i kolega Helez u ime Ministarstva odbrane kao cjeline – istakao je Goganović.

On je pojasnio da kadeti koji se školuju na vojnim akademijama drugih zemalja, uključujući i Terezijansku vojnu akademiju u Republici Austriji, potpisuju ugovor kojim se definišu prava i obaveze, pri čemu se kadeti obavezuju da će poštovati pravila i procedure zemlje domaćina, odnosno institucije koja ih prihvata na školovanje.

Goganović je istakao da poštovanje vjerskih prava i sloboda samo po sebi nije sporno i da oni u Ministarstvu odbrane najbolje znaju, jer imaju uspostavljene vjerske službe sve tri konfesije koje su najzastupljenije u BiH, ali korištenje tih prava ne može i ne treba biti u suprotnosti sa kodeksom ponašanja zemlje domaćina.

– Oružane snage BiH trebaju biti multietničke, gdje se poštuju ljudska prava i vjerske slobode, sa ciljem razvoja tolerancije i međusobnog uvažavanja – ocijenio je Goganović.

Iako zavisi od mnogo faktora, prije svega izlaznosti, za ulazak u banjalučku gradsku skupštinu biće neophodno osvojiti oko 3.000 glasova.

Ovaj broj glasova, ako je suditi po prethodnim lokalnim izborima, a i onima iz 2016. godine, garantuje najmanje jedan mandat.

Ranije, kao što je to bio slučaj 2008. godine, u banjalučku skupštinu ulazile su i stranke koje su osvajale malo više od 2.000 glasova, međutim na tim izborima izlaznost je bila daleko manja i na birališta je izašlo svega 67.068 birača.

Naime, da bi neka politička partija ušla u bilo koju lokalnu skupštinu, mora osvojiti najmanje tri odsto važećih glasova, odnosno preći cenzus. Tek kada pređu cenzus, stranke ulaze u matematiku za raspodjelu mandata. S obzirom na to da je u Banjaluci u protekla dva izborna ciklusa, odnosno 2016. i 2020. godine, izašlo 94.878, odnosno 96.716 birača, za jednog odbornika biće potrebno osvojiti oko 3.000 glasova koji su do sada garantovali mandat.

Inače, na biračkom spisku za glasanje u Banjaluci nalazi se 193.734 imena sa pravom glasa, a izlaznost u posljednja dva izborna ciklusa na lokalnim izborima bila je 53, odnosno 55,5 odsto. Na lokalnim izborima 2020. godine za 31 mandat borile su se 23 političke partije i 21 nezavisni kandidat. Na predstojećim izborima koji se održavaju 6. oktobra za glasove u Banjaluci će se boriti 20 lista političkih partija i pet nezavisnih kandidata ispred nacionalnih manjina.

Nezavisne novine prije neki dan su pisale da 13 političkih partija ima ozbiljne šanse da uđe u lokalnu skupštinu, međutim tih 13 političkih partija “cilja” 50 mandata, što je nemoguće s obzirom na to da u Skupštinu grada Banjaluka ulazi 30 odbornika i jedan odbornik iz reda nacionalnih manjina.

U Bijeljini, recimo, za ulazak u gradsku skupštinu, a ako je suditi po izlaznosti sa prošlih izbora, biće neophodno osvojiti oko 2.000 glasova, u Prijedoru oko 1.100, u Trebinju oko 550, Doboju oko 1.000, isto kao i u Gradišci, dok je za osvajanje mandata u Brčkom potrebno oko 1.400 glasova.

Kada je riječ o poziciji gradonačelnika, u Banjaluci, u posljednjih 16 godina kandidati su postajali gradonačelnici sa 34.000 do 52.000 glasova. Recimo, 2008. godine za gradonačelnika Banjaluke sa 43.298 glasova izabran je Dragoljub Davidović, koji je bio kadar SNSD-a, a četiri godine kasnije, Slobodan Gavranović, takođe kao kandidat SNSD-a, osvojio je mandat sa 34.292 glasa. Njegovi protivkandidati Dragan Čavić i Nenad Stavandić tada su osvojili 27.503, odnosno 19.776 glasova. Kasnije, odnosno 2016. godine, za gradonačelnika Banjaluke izabran je, u to vrijeme SNSD-ov Igor Radojičić, koji je osvojio 56.173 glasa, a te godine njegov protivkandidat Dragan Čavić imao je 39.670 glasova. Na posljednjim lokalnim izborima, 2020. godine, za gradonačelnika je izabran PDP-ov Draško Stanivuković, koji je osvojio 52.935 glasova, dok je Radojičić osvojio 44.235 glasova.

Na predstojećim lokalnim izborima, 26.089 kandidata boriće se za glasove 3.400.204 birača. Mandate će na kraju izboriti 3.200 odbornika u skupštinama opština i gradova te 142 načelnika ili gradonačelnika u BiH. Za skupštinu opština i gradova kandidovana su 25.703 kandidata, dok će se za gradonačelničke i načelničke funkcije boriti 386 kandidata, među kojima je i 29 žena.

Kako su ranije rekli u CIK-u, u izborima će učestvovati 296 političkih subjekata, među kojima je 110 stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata.

Ujedinjena Srpska je ubijeđena da će ovdje postići najbolji rezultat za načelnika i za odbornike, poručio je predsjednik stranke, dr Nenad Stevandić, na centralnoj tribini u Krupi na Uni.

U ovoj opštini Ujedinjena Srpska ima velika očekivanja. Ima svog kandidata za načelnika, Miroslava Radakovića, ali i odborničku listu na kojoj je 17 imena. Ogromna posjećenost večerašnje tribine najava je i dobrog izbornog rezultata.

Stevandić je podsjetio da Ujedinjena Srpska nije bila u vlasti u Krupi na Uni, nije imala poluge moći, ali da je ipak mnogo uradila za školu ili za Hitnu pomoć, kojoj je obezbijedila sanitetsko vozilo.
-Građani koji ovdje žive dobro znaju gospodina Radakovića kao komandantna odbrane i kao nekog ko je zaustavio prodor neprijatelja, ko bi sutra bio njihova garancija za razvoj. On je čovjek kome najviše vjeruju – naglasio je Stevandić.

Kandidat za načelnika opštine, Miroslav Radaković, kaže da broj prisutnih građana na tribini predstavlja krunu dosadašnjeg rada Ujedinjene Srpske na terenu, ali i najavu izborne pobjede.
-Ujedinjena Srpska na izbore 6. oktobra ide spremna i organizovana. Nadamo se odličnim rezultatima, kako za odbornike, tako i na izborima za načelnika opštine – najavio je Radaković.

Ujedinjena Srpska želi da udupla izborni rezultat u Novom Gradu u odnosu na prije četiri godine, poruka je predsjednika stranke, dr Nenada Stevandića.

 

Stevandić je rekao da je cilj demonstrirati ozbiljnost, odnosno da nema nikakve političke podjele kada lokalne zajednice i Vlada treba zajedno da brane Republiku Srpsku i stanu na branik ustavnog poretka i institucija.

-Bitna je ta saradnja. Postoje pokušaji da se neke lokalne zajednice iskoriste kao neki strateški položaji koji bi dijelili Republiku Srpsku. Tako da večeras šaljemo poruku da je bitno sačuvati stabilnost Novog Grada, dobru komunikaciju sa Vladom i učestvovati u zajedničkom napretku i odbrani Republike Srpske – izjavio je Stevandić na tribini u Novom Gradu.

 

Zoran Kukavica, kandidat za odbornika, podsjetio je da u ovoj opštini postoji zajednička odbornička lista koju čine Ujedinjena Srpska, NDP i DEMOS.

-Na listi imamo 25 kandidata za odbornike, spoj iskustva, znanja i  mladosti. U proteklom mandatu imali smo mukotrpne sjednice Skupštine opštine. Opozicija je na sve moguće načine pokušavala blokirati rad vlasti. Nadam se da su građani prepoznali to i da će opozicija biti kažnjeni na ovim izborima. A, očekujem da će ova naša koalicija napraviti ozbiljan iskorak na izborima – zaključio je Kukavica.

 

Miroslav Drljača, kandidat za načelnika opštine (SNSD), koga podržava i Ujedinjena Srpska, pohvalio je koalicionu saradnju u poteklom mandatu. Kako je rekao, gotovo sve što je dogovoreno i bilo pripremljeno za sjednice Skupštine, na kraju je i usvojeno.

 

-Duboko vjerujem u pobjedu na ovim izborima, vjerujem da postoji prostor u glasačkom tijelu gdje će US i naši drugi koalicioni partneri napraviti prodor. I da ćemo u naredne četiri godine imati Skupštinu koja je odgovarajuća i koja će raditi u interesu građana Novog Grada. Ove prethodne četiri godine su bile mučne, sjednice Skupštine opštine trajale su u nedogled i to je bila jedna vrsta farse ili pozorišta, a najmanje Skupština. Nadam se da će nova Skupština biti ekspeditivnija, da će više raditi u interesu građana, što ubrzava sva dešavanja u lokalnoj upravi. Vjerujem u ovu saradnju. Mi u Novom Gradu nismo izmislili ništa novo. Ono što se dešava na nivo Republike Srpske praktično smo prenijeli ovdje. Vjerujemo da će nam takav odnos dati najbolju komunikaciju sa Vladom Republike Srpske, što nam je dalje potrebno za razvoj opštine – rekao je Drljača, koji je i aktuelni načelnik opštine Novi Grad.

 

Otkako je na prošlim opštim izborima SDA doživjela debakl, a njeno mjesto u institucijama na nivou zajedničkih organa i Federacije BiH zauzela “Trojka”, lider SDA Bakir Izetbegović gurnut je na potpune margine i u sjenku aktuelnih političkih zbivanja.

Sva značajnija politička dešavanja i krize u BiH, uglavnom, prolaze bez zapaljivih izjava lidera SDA, njegovo mišljenje i komentare o aktuelnim temama upadljivo izbjegavaju da traže čak i mediji iz FBiH koji su, inače, tradicionalno naklonjeni Izetbegoviću i njegovoj stranci, a SDA u pažnju javnosti u protekle dvije godine uglavnom dospijeva kada se radi o neraščišćenim skandalima i optužbama na račun njenih funkcionera u vrijeme kada su “vedrili i oblačili” ovdašnjom političkom scenom.

Da je politički i dalje “živ”, te da se nije povukao u potpunu anonimnost i penziju, lider SDA pokazao je javnosti prije dva dana kada su brojni mediji prenijeli informaciju da je Bakir Izetbegović iznenada otišao u Tursku i da se tamo, između ostalog, iza zatvorenih vrata sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

O čemu su Izetbegović i Erdogan tom prilikom razgovarali nije poznato, ali je u medijima, takođe, objavljeno da je lider SDA, prilikom svoje nedavne posjete Turskoj, obišao čak i fabriku koja proizvodi čuvene bespilotne letjelice “Barjaktar”.

Turski sentiment

Budući da se Izetbegović i njegova stranka u vlastima Federacije BiH, kao ni na nivou zajedničkih institucija BiH, praktično, već dvije godine ništa “ne pitaju”, ostala je enigma zbog čega je turski predsjednik primio u posjetu lidera SDA, kao i razlozima zbog kojih je Izetbegović odlazio u obilazak poznate tvornice borbenih dronova?

Prema tvrdnjama odlično obaviještenih izvora Srpskainfo, Izetbegović je do Erdogana “skoknuo” prije svega kako bi pokušao podići rejting svoje posrnule političke stranke uoči održavanja lokalnih izbora u BiH.

– SDA se već pune dvije godine nalazi u potpunoj političkoj defanzivi i ako na predstojećim lokalnim izborima doživi poraz, teško je da će se u dogledno vrijeme oporaviti. Zbog toga je Izetbegović nenajavljeno “potegao” u Tursku kako bi pokušao da “oporavi” SDA i poveća njene izborne šanse. Ako ne na predstojećom lokalnim izborima, onda makar na sljedećim opštim izborima, s obzirom da jedan značajan dio bošnjačkog biračkog tijela i dalje gleda u Erdogana i Tursku kao na zaštitnike bošnjačkih nacionalnih interesa – tvrde naši izvori.

Stari prijatelji

S druge strane, politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, za Srpskainfo kaže da bi Izetbegovićevu iznenadnu posjetu Turskoj, prije svega, ocijenila kao kurtoaznu, a Izetbegovićev sastanak s Erdoganom kao susret dvojice starih prijatelja i predsjednika dvije stranke.

– Što se tiče Izetbegovićeve posjete toj fabrici dronova, ona se mogla dogovoriti i moguće je da u tome Erdogan nije ni posredovao. Međutim, pitanje je zašto bi Izetbegović uopšte trebalo da ide u tu fabriku i da li on planira nešto nabaviti za lične potrebe, pošto je jasno da Izetbegović u naredne dvije godine neće biti u vlasti, a pitanje je da li će biti i poslije toga – kaže Marićeva za naš portal.

Zbog toga, dodaje ona, Izetbegovićevu posjetu Turskoj smatra kao “čisto zamazivanje očiju biračima pred izbore”.

– Vjerovatno je Izetbegović tu posjetu iskoristio da iskombinuje privatni turistički odlazak u Tursku za sastanak sa starim prijateljem, pošto je on sada u penziji pa ima vremena da putuje – kaže Marićeva.

Na pitanje da li, po njenom mišljenju, posjeta Turskoj i sastanak s Erdoganom lideru SDA može da donese političku korist uoči predstojećih izbora, Marićeva odgovara da tu nema “ništa presudno”.

– Vjerovatno da među bošnjačkim biračima ima onih kojima je Turska i dalje nešto pozitivno i koji gledaju u tu zemlju na taj način, ali mislim da to neće biti nešto presudno i da SDA i Izetbegoviću ta posjeta neće pretjerano pomoći. Još uvijek su svježa sjećanja na brojne afere SDA, a posebno na to da je bivši premijer Federacije BiH u zatvoru, dok se drugima sudi. Zbog toga se Izetbegovićev izlet u Tursku neće značajno odraziti na izborni rezultat SDA na lokalnim izborima – ocjenjuje Marićeva.