Kategorija: Politika

Draško Stanivuković, aktuleni gradonačelnik Banjaluke, danas je izabran za novog predsjednika PDP-a na sjednici Glavnog odbora te stranke.

On je naslijedio dosadašnjeg predsjednika Branislava Borenovića, postajući treći lider ove stranke, nakon što je prije Borenovića na čelu bio Mladen Ivanić.

Stanivuković je nakon imenovanja istakao da od danas počinje promjena, jer upravo tako glasi i njegova nova parola.

“Želim da se zahvalim svima vama koji ste me izabrali, ali i vama koji ste ovdje već 25 godina. Ovo nije samo novo poglavlje za našu stranku niti za nas koji smo ovdje, već treba da bude novo poglavlje za čitavu Republiku Srpsku”, kazao je Stanivuković.

Kako je rekao, ovo je poziv na akciju i buđenje svakog pojedinca.

“Zaista vjerujem da promjene počinju danas. Ja danas neću biti isti čovjek kao juče, niti isti kao prije minut, jer tada nisam bio predsjednik stranke. Od danas, moj cilj je očuvanje svakog pedlja Republike Srpske”, istakao je Stanivuković.

Dodaje da postavlja cilj da njegova partija više ne bude druga ili treća u Republici Srpskoj, već isključivo prva.

“Naš cilj je ostvariti ono što mnogi smatraju nemogućim, jer danas je naš novi početak”, zaključio je Stanivuković.

Stanivuković je najavio i reformisanje tima u Banjaluci, dodajući da će neki ljudi koji su tu morati da odu, te će kako kaže na njihova mjesta doći drugi.

Naglasio je da će njegov rad u Banjaluci ostati prioritet, dok će istovremeno obići svaki dio Republike Srpske kako bi svi osjetili uticaj promjena.

“Ono što radimo u Banjaluci ne smije biti ograničeno samo na ovaj grad, već se mora proširiti na cijelu Republiku Srpsku. Danas stvaramo ideju koja ima potencijal da postane primjer i izvan naših granica”, poručio je Stanivuković.

Dodao je da vjeruje u ostvarenje ciljeva koji se mnogima čine nemogućim, ističući važnost povjerenja i odgovornosti u svakoj izgovorenoj riječi.

Branislav Borenović, sada već bivši predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), rekao je da je Draško Stanivuković budućnost Republike Srpske.

“Jedan veoma važan dan u istoriji naše partije. Danas smo izabrali najmlađeg predsjednika jedne političke partije. Draško ima iza sebe značajne rezultate, ali i one koje će ostvarivati u narednom periodu”, rekao je Borenović.

Dodao je da je Stanivuković budućnost Republike Srpske.

“Svi smo tu uz njega, da ga podržimo u ostvarivanju pobjeda koje će voditi Republiku Srpsku u bolju budućnost”, istakao je Borenović.

Šef Delegacije EU u BiH ambasador Luiđi Soreka pozvao je u intervjuu Srni političke aktere u BiH da nastave sa konstruktivnim razgovorima i postignu kompromise potrebne za stvaranje političke volje i dinamike za evropski put.

Soreka je, odgovarajući na pitanje Srne da li je realno da će BiH otvoriti prva pregovaračka poglavlja sa EU u martu naredne godine, rekao da je mnogo puta u ovoj zemlji viđeno da je napredak moguć kada postoji politička volja.

– Za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja potrebno je prethodno preduzeti niz koraka. Prvo, treba usvojiti pregovarački okvir, održati međuvladinu konferenciju, a zatim se sprovodi proces skrininga koji je potrebno finalizirati prije otvaranja poglavlja. Nažalost, nakon što je u martu /ove godine/ dato zeleno svjetlo za pristupne pregovore, mnogo vremena je protraćeno – istakao je specijalni predstavnik EU za BiH.

Soreka je napomenuo da je, na primjer, malo vjerovatno da će u decembru na Evropskom savjetu, koji predstavlja samit lidera zemalja članica EU, biti usvojen pregovarački okvir.

– Međutim, realno se to može dogoditi na sljedećem Evropskom savjetu u martu ako BiH učini svoj dio posla. Važno je naglasiti da su vrata za članstvo u EU otvorena. Brzi napredak je moguć, međutim na nadležnim je u BiH da odluče da li će tu priliku iskoristiti ili ne – smatra šef EU Delegacije u BiH.

Soreka je potcrtao da je pristupanje EU i dalje najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za ljude u BiH, a evropski put cilj oko kojeg su saglasni politički akteri širom zemlje.

– Što se tiče EU, proširenje je visoko na listi prioriteta za drugi saziv Evropske komisije na čelu sa /Ursulom/ fon der Lajen, koja je preuzela dužnost 1. decembra. Imate preduslove za značajan napredak na evropskom putu u narednim godinama, ako to budu željele bh vlasti – poručio je specijalni predstavnik EU u BiH.

On je ukazao da EU ne može željeti da se BiH pridruži Uniji više od političkih aktera u ovoj zemlji.

– EU ima okvir zakona i standarda sa kojima treba da se uskladi svaka država koja teži članstvu u EU. Taj okvir i zajedničke vrijednosti su ono što drži na okupu raznoliku Uniju od 27 država članica. Na svom evropskom putu, BiH mora dokazati da je spremna preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU – naveo je Soreka.

Prema njegovim riječima, prednosti članstva u EU su značajne, a jedna od glavnih prednosti je puni pristup najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu, kao i povoljni uslovi trgovine sa drugim zemljama širom svijeta.

– Kao država članica EU, BiH bi mogla koristiti ove vrste mogućnosti, kao članica Unije sa značajnim uticajem na globalnoj areni. Članstvo će takođe učiniti demokratske institucije BiH funkcionalnijim, ojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, unaprijediti ekološke standarde, dovesti do boljeg obrazovanja i zdravstvene zaštite, itd – naveo je on.

Soreka je ukazao da je s razlogom više od 71 odsto ljudi širom BiH za EU i smatraju EU privlačnim mjestom za rad, studiranje i putovanje.

– Želimo poboljšati kvalitet života u BiH da bi se manji broj porodica odlučivao na emigraciju, ali i da bi zemlja postala privlačnija destinacija za građane i investitore iz EU. BiH baštini industrijsku tradiciju, na koju je ponosna, ima povoljan geografski položaj u srcu Evrope, što bi, ako se osnaži vladavina prava, trebalo privući investicije – rekao je Soreka.

On smatra da je BiH takođe nevjerovatno lijepa zemlja, na jedinstvenom tržištu na kojem su zaštićena prava svih građana, te da bi “digitalni nomad” iz EU koji radi od kuće lako mogao izabrati da živi ovdje.

Govoreći o prioritetima za 2025. godinu, ambasador Soreka je podvukao da su isti kao i uvijek – veća usklađenost sa EU.

– BiH je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora u martu 2024. godine i voljeli bismo vidjeti dalji napredak u narednoj godini, uključujući usvajanje pregovaračkog okvira i stvarni početak pregovora – poručio je šef Delegacije EU u BiH.

On je ukazao da jasno stavljeno do znanja šta se očekuje za usvajanje pregovaračkog okvira, odnosno usvajanje niza zakona koji su na čekanju, a koji će biti usklađeni sa evropskim standardima, kao što su zakon o sudovima, sveobuhvatni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli.

– Takođe, očekujemo da BiH imenuje glavnog pregovarača i pregovarački tim koji će predstavljati BiH i govoriti jednim glasom u ime zemlje. Iako očekujemo veću usklađenost, važno je istaći podsticaje za uspostavljanje bližeg odnosa sa EU”, naveo je Soreka.

On je podsjetio da je EU daleko najveći trgovinski partner BiH, na koju otpadaju dvije trećine ukupne robne razmjene.

Nedavno sam bio u Tešnju, gdje sam razgovarao sa privrednicima. Kao i u ostatku BiH, oni se zalažu za veći pristup jedinstvenom evropskom tržištu. BiH već uživa mnoge pogodnosti partnerstva sa EU, uključujući članstvo u programima vrijednim više milijardi evra kao što su i Erasmus plus, Horajzon Јurop, Krijetiv Јurop, EU za zdravlje, Digital Јurop, dodao je Soreka, napominjući da EU želi produbiti to partnerstvo i da BiH koristi sredstva iz Plana rasta.

On je ukazo da Plan rasta ima potencijal da transformiše privrede na Balkanu i nudi mnoge prednosti članstva u EU prije samog pristupanja.

Centralni element Plana rasta je snažnija integracija privreda u regionu sa jedinstvenim evropskim tržištem, što će otvoriti ogromne ekonomske mogućnosti. Šest milijardi evra je osigurano kroz Plan rasta za podršku reformama. Princip je da usvajanje ili implementaciju dogovorenih reformi Evropska komisija prati ulaganjem – pojasnio je Soreka.

Specijalni predstavnik EU je podsjetio da BiH može dobiti više od milijardu evra u zamjenu za reforme.

– Međutim, prednosti nisu ograničene samo na investiranje od milijardu evra – reforme će takođe učiniti BiH privlačnijom za poslovanje i pokrenuti održivi rast i otvaranje radnih mjesta. To je zaista jedan scenario koji je dobar i za privredu BiH i njen evropski put – ukazao je šef Delegacije EU u BiH.

On je izrazio žaljenje što se politički akteri u BiH nisu uspjeli dogovoriti oko Reformske agende sa potrebnim nivoom ambicije da bi u potpunosti iskoristili Plan rasta, što je potencijalno ogromna propuštena prilika.

– Pozivamo nadležne da ubrzo postignu konsenzus koji će omogućiti građanima ove zemlje da iskoriste tu jedinstvenu ponudu koju predstavlja Plan rasta – rekao je Soreka.

Govoreći o pristupnim pregovorima, Soreka je kao prvi važan korak istakao proces skrininga, navodeći da je riječ o zajedničkoj aktivnosti Evropske komisije i zemlje kandidata u okviru koje se vrši procjena koliko je zemlja pripremljena za članstvo u EU.

– To se radi ispitivanjem usklađenosti zemlje s onim što nazivamo acquis communautaire /pravna tekovina/, odnosno sa skupom zakona i standarda EU. Svaka oblast politika EU se detaljno procjenjuje – poseban značaj pridajemo onome što nazivamo “osnovne oblasti”, a obuhvata demokratske institucije, vladavinu prava, reformu javne uprave, osnovna prava i borbu protiv korupcije – rekao je Soreka.

On je napomenuo da je su u pripremi za procesa skrininga, institucije BiH već dobile materijale sa objašnjenjima.

– Međutim, skrining se tek može obaviti kako treba nakon usvajanja pregovaračkog okvira i nakon što se održi prva međuvladina konferencija između država članica EU i BiH, kojom će se formalno otvoriti pristupni pregovori. BiH još nije ispunila neophodne uslove za to, kako je prethodno navedeno – rekao je Soreka.

Osim usvajanja reformskih zakona, Soreka je kao jedan od uslova za napredak BiH ka formalnom otvaranju pristupnih pregovora naveo imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima.

– Oni će morati biti u stanju da predstavljaju zemlju kao cjelinu i da govore jednim glasom. Takođe im je potrebno osnovno poznavanje i razumijevanje procesa pristupanja EU. Čuli smo da vladajuća koalicija napreduje po ovom pitanju i pozivamo ih da ubrzaju imenovanja – rekao je šef Delegacije EU u BiH .

Soreka je kao još jedan uslov za dalji napredak je da BiH naveo da je neophodno da se usvoji Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine, gdje će se navesti koraci koje će zemlja preduzimati u cilju usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima EU.

On je dodao da je takođe je potrebno da BiH brzo imenuje koordinatora za IPA fondove koji će efikasno koordinirati programiranje i raspolaganje pretpristupnim fondovima EU.

– Sve su to uslovi koji su izvodljivi i koji se mogu brzo realizovati uz politički dogovor. Važno je da BiH što prije započne pristupne pregovore – jer kao što se vidi iz primjera svih zemalja koje su uspješno završile pristupne pregovore, proces pristupanja EU donosi brojne prednosti koje unapređuju kvalitet života građana – zaključio je Soreka.

Preglasavanjem Hrvata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ prilikom usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji formirana je nova bošnjačka većina, a posljedice toga tek će se osjetiti, piše zagrebački “Večernji list” u izdanju za BiH.

U tekstu posvećenom usvajanju navedenog zakona preglasavanjem hrvatskih poslanika ističe se da je u zemlji koja je po svom ustavnom uređenju sastavljena od tri konstitutivna naroda koji bi trebalo da budu ravnopravni i ostalih, većinski narod u jednom entitetu demonstrirao je snagu brojnijeg i jačeg.

“Stranke `trojke`, koje opozicioni SDA i DF od ulaska u koaliciju sa HDZ-om BiH nazivaju izdajnicima, vratile su se u okrilje velikobošnjačke koalicije, te stavljanjem na dnevni red i podrškom zakonu o gasovodu predlagača SDA srušile koaliciju stranaka sa kojima su formirale vlast u FBiH”, navodi “Večernji list”.

Gazeći načela parlamentarne demokratije, dodaje se u tekstu, SDA, DF, Stranka za BiH, ali i Naša stranka, te Narod i pravda preglasali su sve poslanike stranaka sa hrvatskim predznakom u Predstavničkom domu – HEZ BiH, HDZ 1990, HSS, HRS i HNP.

Ovaj zakon mora biti potvrđen i u federalnom Domu naroda, u kojem su delegati iz Kluba Hrvata prije nekoliko godina inicirali donošenje zakona o gasu, kojim bi i područja FBiH koja nemaju priključak na gasovod dobila tu mogućnost.

Trasa bi išla preko Hrvatske područjem Hercegovine, od Posušja, Tomislavgrada, Šuice do centralnih krajeva, odnosno Bugojna i dalje prema Travniku, ali i Jajcu, te Uskoplju.

Uz gasifikaciju navedenih područja, FBiH bi dobila i alternativni izvor gasa, ističe “Večernji list” i dodaje da se većinski bošnjački narod, odnosno njegovi predstavnici u vlasti, očigledno ni po koju cijenu nisu spremni odreći monopola koji trenutno imaju nad prometom gasa u tom entitetu.

Žele ga, dodaje ovaj dnevni list, zadržati u novom projektu koji bi kontrolisali gubicima i jednonacionalnom strukturom zaposlenih kompanija “BH Gas”, te konstatuje da će se posljedice takvih nastojanja u FBiH tek osjetiti.

Bijeljina i Banjaluka su spremne da se, kao dva najveća grada u Republici Srpskoj, solidarišu sa nerazvijenim opštinama i spremni smo na kompromis ali ne i na diskriminaciju. Kada smo pitali koje su nerazvijene opštine, rekli su nam da su nerazvijene one koje imaju ispod 50.000 stanovnika. Po zakonu su to i Laktaši koji imaju status grada, a onda je to 58 lokalnih samouprava. Dakle, zakon je neko skrpio preko noći. S druge strane, ako smo svi gradovi, a svaki je razvijen na svoj način, zašto onda novac ne daju svi gradovi?

Upitao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon što je usvojena Izmjena zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojim se od Banjeluke kroz preraspodjelu sredstava od PDV -a uzima blizu šest miliona KM.

“Ono što narod najviše boli nije što nam uzimaju novac, nego što to ne rade pravedno. Dok za njih novca nema, za sve ostale novac se uvijek nađe.  Zašto je cilj uzeti sve Banjaluci i Bijeljini? Da bismo mi bili prikazani kao nesposobni. Ako smo mi nesposobni, narod će reći da mi politički ne treba da pobijedimo. Zamislite kakvi ste vi političari kada ste spremni da najvećem gradu Srpske oduzmete porez na nepokretnosti, da ga u dvije godine smanjite i uzmete 10 miliona KM”, kazao je on.

Poručio je i to kako namjerno smanjuju kapacitet i finansijsku snagu najvećeg grada da bi politički porazili čovjeka koji im se ne dopada.

“Nećemo prestati da se borimo jer ne želimo da živimo u mraku. Neću dozvoliti da se Banjaluka povija i saginje pred silom nepravde. Vlada Srpske je milijardama kredita smanjila novac za sve naše lokalne samouprave, ona je obezvrijedila riječ solidarnost.  Uzeti novac samo od dva grada, a ne od drugih i same sebe, je pokazatelj njihovih namjera. Naredni korak je obraćanje Ustavnom sudu Republike Srpske. Ustav kaže da gradovi i opštine moraju biti jednaki pred zakonom, ustav kaže da građani moraju biti jednaki”,  zaključio je gradonačelnik.

Nakon što je propao pokušaj opozicije, prije svih Draška Stanivukovića i Ljubiše Petrovića, gradonačelnika Banjaluke i Bijeljine, da se iz hitne procedure u Narodnoj skupštini RS povuče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu RS, čelni ljudi dva najveća grada u Srpskoj, a koje jedino i pogađa ovaj zakon, borbu sele u sudnicu.

Naime, i jedni i drugi već su najavili da će, čim sporni zakon stupi na snagu, a koji predviđa da se od Banjaluke i Bijeljine od 2025-2027. godine uzima po minimalno devet miliona KM godišnje po osnovu indirektnih poreza, podnijeti ocjenu ustavnosti tog dokumenta Ustavnom sudu Republike Srpske.

“Mora biti jednakosti, pravičnosti. Ako svi imamo status grada, zašto neki gradovi prolaze bolje. Ovaj zakon je čist kao suza da padne na Ustavnom sudu RS, jer vi dva grada stavljate u nepovoljan položaj”, kazao je Stanivuković.

Bojan Kresojević, nekadašnji gradski menadžer, a sada poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručuje da će se grad Banjaluka u zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona pozvati na nekoliko članova koje smatra spornim.

“Donesene izmjene Zakona o budžetskom sistemu su u suprotnosti sa članom 66. Ustava RS”, rekao je Kresojević.

Identična poruka i iz Bijeljine.

“Prvi sljedeći korak je upućivanje na ocjenjivanje ustavnosti zakona Ustavnom sudu Republike Srpske, čim zakon stupi na snagu”, naveo je Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine.

A prije nego što se obrate pravosuđu, Bijeljinci će svoje nezadovoljstvo ponovo iskazati na ulici. Kako je najavljeno, mirni protesti građana biće održani u ovom gradu u nedjelju, 15. decembra, sa početkom u 16 časova.

Da oni koji su nezadovoljni mogu da potegnu mjeru ocjene ustavnosti, potvrđeno nam je i iz Narodne skupštine RS, odakle kažu da je to ustavno pravo.

A tokom zasjedanja u NS RS najviše su poslanici opozicije isticali da je zakon u najmanju ruku problematičan zbog činjenice da se usvaja po hitnom postupku.

Najkonkretniji je bio Dragomir Vasić, poslanik u Klubu SDS-a i član Zakonodavnog odbora NS RS, koji je rekao da je još tokom sjednice Odbora upozoravao da brojni članovi zakona nisu u skladu sa Ustavom RS i da će završiti pred sudom.

Njegov stav, naveo je, tom prilikom dijelio je i još jedan član Zakonodavnog odbora.

“Mi smo preglasani sa četiri protiv dva glasa. Ali, bez obzira na to što je Republički sekretarijat za zakonodavstvo rekao da zakon jeste u saglasnosti sa Ustavom RS, on je protivustavan. Za to ima više razloga. Član 48. Ustava RS, prava i slobode zajamčene ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Član 66, ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave, osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa. Ovaj zakon direktno udara na ova dva člana”, tvrdi Vasić, koji dalje pojašnjava na šta konkretno misli.

“I ranije se dešavalo da se uzima od onih koji imaju i daje onima koji nemaju, ali selektivno izabrati dva grada, a izostaviti ostale razvijene opštine nije u skladu sa Ustavom RS. Ako se niste mogli dogovoriti za ovakav vid pomoći, onda je gospodin Ćosić kao predsjednik Saveza opština i gradova RS morao aktivirati stari zahtjev da se iznos od indirektnih poreza koji se vraća opštinama u procentu od 24 odsto u dogovoru sa Vladom RS poveća ili da se jedan dio poreza na dobit ostavi opštinama u nekom realnom omjeru, da li to bilo 80:20 ili 90:10. Rješenje je moglo da bude da se povrat poreza na dobit izvrši samo nerazvijenim opštinama”, kazao je Vasić.

Smatra da je sporan i član 10, stav 1 zakona.

“Tu govorite o kriterijumima za raspodjelu novca, ali će im i to pasti na sudu. Prvo, kriterijum od 100.000 stanovnika, kako ste došli do toga, to nije ni socijalni ni ekonomski kriterijum. Kako ste došli do ovih sedam odsto koje želite da uzmete? Takođe, planirali ste da u stavu 2, u omjeru 65:35 dijelite te prihode koje ste uzeli od ova dva grada i kad neko ko čita zakon pomisli pa ‘ajde neka će opština bar znati koliko dobija procentualno, onda slijedi tuš u stavu 3, koji kaže da će Vlada RS donijeti konačnu odluku o raspodjeli sredstava”, rekao je Vasić na sjednici NS RS.

On tvrdi da su republičke vlasti shvatile da su napravile greške u ovom zakonu te da su ih brže-bolje ispravljale kroz amandman Vlade RS.

“Podnošenjem amandmana priznali su da nije dobro da zakon ide po hitnoj proceduri. Sada ste kroz amandman definisali i da se sredstva od Banjaluke i Bijeljine ne daju i razvijenim opštinama, ali je ostalo da će samo Banjaluka i Bijeljina pomoći nerazvijene”, poručio je Vasić.

Ali, kako kaže, vlast nije obrisala sporni stav 3, te na snazi ostaje odluka da Vlada RS odlučuje kako će raspodijeliti novac koji uzme od dva najveća grada u Srpskoj.

“Dajte, ljudi, budimo realni da postoji nepovjerenje, jer kako vjerovati da će načelnici iz opozicije dobiti ta sredstva”, zaključio je Vasić na kraju rasprave.

Politička scena Republike Srpske ponovo je u fokusu javnosti, a spekulacije o mogućim vanrednim predsjedničkim izborima, zakazanim za proljeće, izazvale su posebnu pažnju. U vremenu političkih previranja i protesta u Banjaluci, ovo pitanje postaje sve značajnije, dok se jedno ime već duže vrijeme provlači kroz političke kuloare kao potencijalni kandidat.

Kako piše Srpskainfo, proteklih dana u Banjaluci su se odvijali protesti građana predvođenih gradonačelnicima Banjaluke i Bijeljine, Draškom Stanivukovićem i Ljubišom Petrovićem. Okupljeni su tražili povlačenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, prema kojem se Banjaluci i Bijeljini oduzima 6, odnosno 4 miliona KM, kako bi se sredstva preusmjerila na 35 nerazvijenih opština. Protesti, iako masovni i glasni, nisu dali rezultate – zakon je izglasan, a ulice su ubrzo opet ostale prazne.

U međuvremenu, portparol SNSD-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda BiH, Radovan Kovačević, ocijenio je da su posljednja dešavanja pokušaj destabilizacije Republike Srpske u trenutku odsustva predsjednika Milorada Dodika, koji se oporavlja od operacije. Kovačević tvrdi da opozicija već mjesecima planira aktivnosti na osnovu informacija da će Dodik uskoro biti osuđen ili na drugi način spriječen da obavlja funkciju predsjednika.

– Opozicija je dobila informacije da će Miloradu Dodiku biti izrečena mjera zbog koje neće moći da bude predsjednik Republike. Na osnovu tih saznanja, pokrenuli su aktivnosti s ciljem destabilizacije Srpske i pripreme za vanredne izbore. Međutim, Republika Srpska je stabilna, i ti izbori nisu potrebni – izjavio je Kovačević.

S druge strane, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, ne isključuje mogućnost vanrednih izbora.

– O mogućim predsjedničkim izborima govorio sam u kontekstu sudskog procesa protiv predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika. Svaka ozbiljna država mora razmišljati o svim scenarijima, uključujući i taj, jer dinamika suđenja pokazuje da bi odluka mogla biti donesena već u prvoj polovini naredne godine – rekao je Crnadak, ističući da politička sudbina pojedinca ne smije biti povezana sa sudbinom Republike Srpske.

Crnadak je takođe kritikovao SNSD zbog, kako kaže, ekonomske devastacije Srpske i njene međunarodne izolacije, naglašavajući da “kraj Dodikove vladavine ne znači kraj Republike Srpske”.

Protesti u Banjaluci, prema mišljenju komunikologa Mladena Bubonjića, mogu se tumačiti na različite načine.

– S jedne strane, to su legitimni zahtjevi za prava lokalnih zajednica, dok s druge strane predstavljaju pokušaj Draška Stanivukovića da se ponovo pozicionira kao opozicionar. Postoje i tvrdnje da vlast ovakve aktivnosti prećutno dopušta kako bi kreirala kontrolisanu opoziciju. Stanivukovićeve ambicije za mjesto predsjednika Republike već su duže poznate, a sve se dešava u trenutku kada se spekuliše o mogućnosti vanrednih izbora zbog Dodikovog sudskog procesa i zdravstvenog stanja – smatra Bubonjić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Stanivukovićeve ambicije prevazilaze funkciju gradonačelnika, ali napominje da bi glasovi iz Banjaluke bili nedovoljni za predsjedničku pobjedu, posebno zbog slabosti PDP-a van ovog grada.

– Ako izgubi ovu bitku oko raspodjele budžeta, Stanivuković gubi i dio političkog potencijala. Teško je povjerovati da bi SNSD olako prepustio budžet predsjedničkog kabineta nekom iz opozicije – zaključila je Topićeva.

Iako još nije jasno da li će doći do vanrednih izbora, politički analitičari se slažu da naredni mjeseci mogu donijeti ključne promjene na političkoj sceni Republike Srpske.

Nakon što je Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji u Federaciji BiH usvojen u Predstavničkom domu federalnog parlamenta, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović je rekao da je to učinjeno pod ogromnim pritiskom koji ne može svako na isti način da ga podnosi.

“Mi smo na našu nesreću prije dva, tri dana usaglasili kroz povjerenstvo taj zakon, ja sam bio uvjeren da ćemo ga juče na Vladi usvojiti. Međutim, dogodio se taj iskorak. Pritisak je ogroman, ja razumijem te ljude, ne može svako jednako podnositi te pritiske koji su, vidite, medijski, lični, stranački, politički, ali mi idemo dalje”, rekao je Čović.

Istakao je da odluke treba donositi dogovorom.

“Mislim da put kojim se krenulo nije pravi put za BiH, mi moram kroz institucije BiH donositi odluke, a ono što je najgore od svega za one koji možda razmišljaju drukčije. Razumijem interes bošnjačkog naroda, političkih stranaka, to se idealno poklopilo. I oni koji nisu očekivali sad vjeruju da su kroz ovo dobili jednu investiciju od nekih 150 možda i 200 km gasifikacije kroz Hercegovinu, vrijednosti 500 do 600 miliona, da iz Sarajeva upravljuju sa njom. To nije način kako se radi, mi ne smijemo narušiti dejtonske principe. Energetska struktura je vrlo jasno podjeljena u BiH i čini jednu sintezu tri sistema. Sad neko pokušava na mala vrata da sprovede ne znam ni ja kakve strateške interese”, rekao je Čović, prenio je Dnevnik.

Istakao je da je gasovod najveći strateški interes za Hrvate ali i BiH.

“Ali on mora biti napravljen na dejtonskim načelima, s jasnim podjelama nadležnosti po Ustavu. To je ono što zagovaramo, nikako neke podvale tipa da radimo za korist nekoga drugog. Nek se upita onaj koji je dosad radio što je radio za korist tih na koje se sad poziva. Ovo je projekt koji će jako dugo trajati, o njemu će se još puno pričati. Kažem još jednom, razumijem pritisak ili nemogućnost da odgovore na taj pritisak djela zastupnika jer svako lično pozivan. Mi ćemo vrlo jasno stati ispred svog naroda i kazati da ne želimo nositi teret da narednih 50 godina neko gleda naše grijehe koje ćemo praviti danas jer ovo je projekt za, rekao bih, čitav budući vijek”, rekao je Čović.

Čović nije htio da komentariše saopštenje ambasade SAD uoči jučerašnje sjednice parlamenta, jer mu, kako kaže, to nepriliči.

“Ogovorićemo na njih na prikladan način, riječima koje pristoje HDZ-u, svakom od nas pojedinačno bez bilo kakvih vrijeđanja, zato i ne pravimo neke posebne reakcije. Mi smo svoj doprinos dali, zakon u Vladi FBiH stoji već godinu dana, da bi neko pred Božić procijenio da je sad pravo vrijeme da se to uradi. Je li to smjena ili rotacija administracije u Vašingtonu, ne znam…”, rekao je, između ostalog, Čović.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da ne može da ne primjeti evidentan napredak u socijalizaciji Zukana Heleza, ministra odbrane u Savjetu ministara.

Upitana da prokomentariše Helezovu objavu na “Fejsbuku” u kojoj kaže da je “Srbija zrela za revoluciju”, Cvijanović je odgovorila za Srnu da se Helez doskora pijan tukao po kafanama, bolničkim parkinzima i fudbalskim turnirima, a danas sjedne za tastaturu i piše Fejsbuk statuse.

– I jedno i drugo nosi svoje posljedice po ljude i okolinu, ali barem više nema razbijenih glava i polomljenih vilica – naglasila je Cvijanović.

Ona je podsjetila da se čovjek tukao na memorijalnim turnirima, da je niže od toga teško pasti, a da samo još na sahranama nije nasrtao na druge ljude.

U svakom slučaju, konstatovala je Cvijanović, bolje da se istresa na tastaturi, nego da fizički nasrće na ljude.

– Inače, njegovo mišljenje u Srbiji ili Republici Srpskoj vrijedi koliko i kesica čipsa, tako da on nastoji da zabavi svoju publiku u Federaciji BiH, ako ona uopšte i postoji – zaključila je Cvijanović.