Kategorija: Politika

Dok vlast u Republici Srpskoj ponavlja da prijevremenih izbora za predsjednika Srpske neće biti, opozicija i dalje pokušava da se usaglasi – ako izbori ipak dođu, ko će im biti zajednički kandidat? U tom lavirintu kalkulacija, unutaropozicionih razmirica i ličnih ambicija, SDS figurira kao onaj koji bi trebalo da povuče ključni potez.

Prema tvrdnjama izvora iz vrha SDS-a, upravo bi ta stranka trebalo da predloži ime, uz očekivanje da ga podrže svi ostali opozicionari. Problem nastaje na prvoj krivini: PDP i njegov lider, Draško Stanivuković, kategorično odbijaju ideju izlaska na prijevremene izbore. A ako do njih ipak dođe – Stanivuković vidi rješenje u „nestranačkoj ličnosti“ iz akademskih krugova. „Nikakva imena nisam spominjao, niti ću licitirati njima“, poručio je nedavno, jasno dajući do znanja da kandidat ne bi smio dolaziti iz stranačkih redova.

Dok Stanivuković mjeri distancu od stranačkih kandidata, iz SDS-a priznaju da još nisu zaključili koja bi to osoba bila njihov izbor. Imena poput Marinka Božovića i Ljubiše Petrovića vrte se u kuloarima, ali, kako ističu, odluka još nije donesena. Sastanak opozicionih lidera, na kojem bi se o svemu tome otvoreno govorilo, očekuje se, kažu, najkasnije za deset dana.

U priču ulazi i Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, koji potvrđuje da se sastanak planira uskoro, vjerovatno do kraja ove ili početkom naredne sedmice. „Nedavno sam o tome razgovarao s vršiocem dužnosti predsjednika SDS, Jovicom Radulovićem, a kontaktiraću ga i ovih dana“, navodi on, očekujući da će se na sastanku naći predstavnici svih opozicionih stranaka.

No, Vukanović odbacuje Stanivukovićevu zamisao o „akademskom“ kandidatu. „Ne postoji u Srpskoj bilo ko, od predsjednika mjesne zajednice koja ima 50 stanovnika pa na više, da nije pod kontrolom Dodika i da on tu nije postavio svog čovjeka od povjerenja, a ne da se za predsjednika Republike Srpske postavi nestranačka ličnost. To može biti neko ko bi, tobože, bio nestranačka ličnost, ali bi suštinski bio čovjek SNSD“, tvrdi on, optužujući da se najviše spekuliše imenom Vitomira Popovića, u kontekstu dogovora između Stanivukovića i Dodika.

Skeptičan je i prema Dodikovim javnim izjavama da izbora neće biti. „Vidjećete da će na kraju, kao i svaki put, Dodik podviti rep i izaći na izbore sa svojim kandidatom, što će još više dovesti u problem Stanivukovića. Vjerujem da će 80 odsto pristalica PDP izaći na izbore i glasati za kandidata opozicije“, uvjeren je Vukanović.

S druge strane, predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, priznaje da je i sama imala razgovor sa Radulovićem, ali bez konkretnih dogovora. Njeno mišljenje o Stanivukovićevom prijedlogu je jasno: „Vidimo da je Stanivuković iznio neki svoj prijedlog koji je apsolutno neprihvatljiv za Narodni front, ali i ostale opozicione stranke. Narodni front ne planira ni da razmatra prijedloge koje je iznio Stanivuković“.

Ipak, Trivićeva uviđa da je, unatoč problemima unutar SDS-a, ta stranka prirodna tačka okupljanja. „Najlogičnije bi bilo da SDS bude ta tačka okupljanja kao najveća opoziciona stranka, uprkos njihovim unutrašnjim izazovima. Oni će i odrediti format sastanka i vrijeme njegovog održavanja. Od njih se to očekuje i u tom smislu polažem nade u SDS“, poručuje ona.

Ukratko, opozicioni sto i dalje čeka da se postavi. Stolice su tu, učesnici se pozivaju, ali na jelovniku i dalje nema konačnog imena. A sat, politički gledano, neumoljivo otkucava.

Milorad Dodik ostaje predsjednik Republike Srpske jer je to volja naroda koji ga je izabrao na slobodnim i demokratskim izborima, poručio je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

On je naglasio da se razgovara o narednim koracima i da je prvi među njima izjašnjavanje Narodne skupštine Republike Srpske o, kako je naveo, političkom procesu vođenom protiv Dodika.

– Ovdje je vođen proces protiv predsjednika Republike Srpske zato što je ispunjavao svoje Ustavom određene obaveze. Čak je i u presudi pisalo da je postupao u skladu sa Ustavom Srpske. Prvi korak je da Narodna skupština kaže da li joj je to prihvatljivo – izjavio je Kovačević.

Kao drugi korak naveo je izjašnjavanje građana Republike Srpske, koji su, prema Ustavu, birali predsjednika kao predstavnika državnog jedinstva.

– Da li je za njih prihvatljivo da se u jednom vanustavnom i protivdejtonskom procesu prekida mandat predsjedniku kojeg su izabrali? Mi ovdje biramo da li smo Republika Srpska ili nismo, da li imamo prava ili ćemo dopustiti da nas gazi ko poželi – poručio je on.

Kovačević je istakao da će uvijek biti na strani očuvanja ustavnih prava Srpske zagarantovanih Dejtonskim sporazumom, uključujući pravo da građani sami biraju svoje predstavnike na demokratskim izborima.

Podsjetio je da je Ustav Republike Srpske jasan kada propisuje da se mandat predsjedniku može prekinuti samo ako ga opozovu građani koji su ga izabrali ili ako on sam podnese ostavku.

– S obzirom na to da se nije dogodila nijedna od tih stvari, i vjerujem da neće, jasno je da Milorad Dodik ostaje predsjednik do narednih izbora – rekao je Kovačević, podsjetivši da je usklađenost Ustava Srpske sa Ustavom BiH potvrdila i Venecijanska komisija.

Kritikovao je poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je, prema njegovim riječima, primao Kristijana Šmita i zbog njega uklanjao zastavu Republike Srpske, kao i tokom posjete gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić.

– Tog Šmita je odveo i na spomenik “12 beba”, stradalih zbog odluka dijela međunarodne zajednice čiji je on eksponent, a sada nam govori da Milorad Dodik više nije predsjednik Republike – naveo je Kovačević.

On je zaključio da takvi postupci predstavljaju gaženje Ustava i prava građana Republike Srpske da na slobodnim izborima biraju svoje predstavnike, te ocijenio da je nametanje zakona od strane stranaca bez mandata protivno demokratskim principima.

– To je toliko providno da na to ne bi pristao niko, a pogotovo snažna, demokratski osviješćena Republika Srpska – istakao je Kovačević.

Istina o Republici Srpskoj probija se u novom poretku svijeta, gdje se politika vraća zdravom razumu, a naš narod, uprkos decenijama pritisaka, dočekuje vrijeme pravde – uz prijatelje poput Roda Blagojević, a koji glasno nose našu priču, rekao je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

Podsjetimo, bivši guverner savezne američke države Ilinois Rod Blagojević gostujući na američkoj televiziji “Newsmax TV” govorio je o periodu vladavine bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena i poručio da bi mnoge odluke njegove administracije trebalo opozvati.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da iako sudski proces protiv Milorada Dodika “naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Kaznenog zakona”, poštivanje presuda sudova je ključno za funkcioniranje našega društva.

Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, uopšteno govoreći, referendum predstavlja duboko ukorijenjenu praksu širom zemalja Evrope te, kao prepoznat demokratski mehanizam, nosi važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.

“U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će pomoći da provođenje republičkog referenduma bilo što promijeni kada je u pitanju presuda Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu pobliže pokazati razinu osobnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima”, kazao je Čović u intervjuu Večernjem listu BiH, prenosi Fena.

On je podsjetio da je OHR nebrojeno puta izravno uticao na izborni proces, odnosno na provođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i vršio sankcionisanje pojedinaca.

“Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završio”, smatra Čović, te izravno šteti evropskom putu BiH.

“Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija 30 godina nakon Dejtona nisu uspjele harmonizirati naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutačno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski – osobni ‘pothvat’ međunarodnih čimbenika neće ništa dobro donijeti ni Bosni i Hercegovini ni njezinoj stabilnosti, a osobito ne našem međunarodnom ugledu”, ističe Čović.

Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se u najskorijem roku transformirati u partnersku ulogu kako bismo, time ohrabreni, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.

“Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcioniranju institucija BiH. Izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet vlastite države i umanjujemo vrijednost njezinih unutarnjih, demokratskih izbornih procesa”, poručio je Čović.

Govoreći o pozivima da “okrene leđa Dodiku” nakon presude kako bi se spriječio daljnji politički konflikt, Čović je kazao da vlast ne funkcioniše na “okretanju leđa”, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.

“Bosni i Hercegovini potrebni su mir, dijalog i suradnja, a nikako kratkovidno korištenje zapaljive retorike za vlastitu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se Bosna i Hercegovina iz brojnih razloga često naziva “buretom baruta”, jasno nam je da je krajnje neodgovorno služiti daljnjem podizanju napetosti i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ-a BiH. Mi ćemo nastaviti predvoditi procese koji izgrađuju bolje prilike za naše žitelje, a s kim ćemo to činiti, ovisi o onima koji moraju biti spremni provoditi svoju riječ, graditi europsku budućnost i s nama štititi Ustav i njegovo natkrovljujuće načelo, koje je upravo bilo poticaj za neovisnost naše domovine”, kazao je Čović.

On smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do opštih izbora 2026. godine, ali “na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tijekom povijesti smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da osiguraju ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine”.

Dodaje da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačne uključenosti OHR-a u sistem odlučivanja. Odnosno, želi konačno riješiti pitanje jednakopravnosti triju konstitutivna naroda.

“Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizirala vlast u BiH model je na kojemu se radi kao trajnom i održivom rješenju za Bosnu i Hercegovinu nakon 30 godina raznih neuspjelih preinaka i nametanja. Vidno je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim razinama sve češće zazivaju poštivanje ustavnog poretka. Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao a la carte dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskoga naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja već i funkcioniranja suvremene BiH. Upravo najveće svjetske administracije danas svojim uplivom žele pomoći nositeljima vlasti uime triju konstitutivnih naroda da zajedno ponude ovu ustavnu izmjenu. Ono što svima, i unutarnjim i međunarodnim dionicima, treba postati jasno jest da Hrvati nikada neće dopustiti ispunjavanje cilja dekonstituiranja hrvatskoga naroda. Hrvatski su branitelji ginuli za ovu državu, hrvatska će je politika u miru sačuvati i hrvatski će narod, u konačnici, uživati sva svoja ustavna prava”, poručio je Čović.

U političkom prostoru Republike Srpske ništa ne stari brže od špekulacije. Još juče se govorilo o prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, danas predsjednik i lider SNSD-a Milorad Dodik odlučno tvrdi – izbora neće biti.

Nastupajući na RTRS-u, Dodik je ponovio staru poruku u novom pakovanju: ustavna i dejtonska pozicija Srpske mora se braniti, a glavni remetilački faktor vidi u Kristijanu Šmitu. Za njega, Šmit nije ni legalan ni legitiman, niti ima potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.

Ova priča ne bi bila vrijedna posebne pažnje da se ne dešava neposredno nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu Dodiku – godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. U pravnom smislu, kazna je mjerena na gram – taman toliko da može biti otkupljena, taman toliko da ne izazove međunarodni spektakl.

Dok javnost nagađa hoće li i kako Dodik „poštovati“ odluku, iz diplomatskih krugova stiže druga vrsta prognoze. Prema tim izvorima, stvarna odluka o budućnosti BiH možda će pasti na relaciji Moskva – Vašington, dok će London, Berlin i Brisel ovaj put ostati sporedni igrači.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević sugeriše da izlaz iz krize može doći iz male političke koreografije – Dodik bi napravio jedan korak unazad, Šmit jedan unaprijed. Vrata za dogovor, kaže on, nisu zatvorena. I dodaje: da je postojao ozbiljan plan da se Dodik politički eliminiše, optužbe bi bile druge vrste – kriminal, a ne zakonodavna neposlušnost.

No, dok se u javnosti vodi debata o presudi i međunarodnim odnosima, u vrhu SNSD-a navodno se tiho otvara pitanje – ako izbora ipak bude, ko bi mogao biti kandidat? Na stolu su tri imena: Ognjen Tadić, nekada ozbiljan rival Dodiku, sada politički slobodan strijelac; Nikola Poplašen, veteran politike sa simbolikom otpora iz vremena Karlosa Vestendorpa; te profesor Vitomir Popović, akademski autoritet, ali bez ozbiljne političke mašinerije iza sebe.

Svako od tih imena nosi drugačiju političku poruku. Tadić bi mogao privući širi krug birača i pomiriti podjele. Poplašen bi bio gest prema nacionalnom jedinstvu i političkom prkosu. Popović bi, pak, unio notu stručnosti i vanstranačkog kredibiliteta. Ali, kako kažu izvori – ništa još nije odlučeno, jer, barem po Dodiku, prijevremenih izbora neće biti.

A u politici Republike Srpske, to što se „neće“ desiti, često je samo pitanje dana kada će početi da se dešava.

Koalicija na nivou BiH je već mjesecima u krizi, u toj mjeri da se ne zna ni ko su koalicioni partneri, ali, uprkos tome, niko iz stranaka koje čine većinu ne spominje dijalog kojim bi bila riješena sadašnja trakavica, što, prema riječima analitičara, nije iznenađujuće, jer domaćim političarima ovakva situacija i odgovara.

Pokušaj dvije “trojke”, jedne iz FBiH i jedne iz Srpske, da naprave novu većinu, osuđen je na propast, a SNSD je još u vlasti. Međutim, sadašnje stanje je takvo da problemi isplivavaju na površinu iz dana u dan, kako u Savjetu ministara BiH, tako i u oba doma parlamenta BiH.

Novinar Zoran Krešić kaže da, zapravo, gotovo nikome nije stalo do dogovora, jer se dogovor u BiH predstavlja kao izdaja nacionalnih, partijskih, državnih interesa.

“Jer ako netko iz Sarajeva postigne dogovor s ‘partnerima’ iz RS, razapet će ga politički protivnici. A nerijetko i tzv. NVO i medijski čuvari revolucije. Sa druge pak strane, bilo kakav dogovor iz Banjaluke se tumači izdajom interesa entiteta. Možda je najlakša pozicija HDZ-u, koji nema ozbiljnije oporbe”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dodatnom zaoštravanju krize doprinijela je presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, te ponašanje međunarodne administracije, koja se postavlja kao jedna od strana problema.

“Procjenjujem da se stvari neće mijenjati do izbora 2026. i da su zapravo zastoj i blokade naša sudbina”, istakao je Krešić.

Politikolog Mirko Matić naglašava da situacija na političkoj sceni BiH nikada nije izgledala neizvesnije, a danas se događaju stvari koje su bile nezamislive do prije samo nekoliko godina.

“Stanje u zemlji prati geopolitičke promene na globalnom nivou i lokalni akteri će radije ostati nemi nego delovati samostalno u ovakvo nesigurnom vremenu. Do deblokade ne dolazi i jer nema realnih pritisaka niti signala od strane međunarodne zajednice, koja je u ovom trenutku podeljena i čiji je fokus sada usmeren ka Ukrajini”, rekao je Matić.

On pritom naglašava da ovakva situacija akterima domaće političke scene zapravo i odgovara.

“Našim političarima je status kvo, odnosno kriza, oduvek najviše odgovaralo, jer u takvoj postavci stvari se ne rešavaju realni problemi sa kojima se susreću građani, već se stvaraju novi”, naglasio je Matić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Vlast na nivou BiH već mjesecima nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše. Iako smo u osmom mjesecu, BiH još nije dobila ni budžet za ovu godinu.

Glavni akteri na političkoj sceni na nivou BiH koaliciju skoro više i ne spominju. Izuzetak je, istina, lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prije nekoliko sedmica izjavio da nema mogućnosti da pravi političke promjene na nivou BiH.

Prema njegovim riječima, “ne postoji više politička ‘trojka'” u Republici Srpskoj, sa kojom su koalicioni partneri iz FBiH pregovarali posljednjih nekoliko mjeseci o ulasku u vlast na nivou BiH.

“Shvatili smo da to što dogovaramo danas za stolom, svi oni koji su dio tog procesa misle malo drugačije. Partnerstvo je odgovornost. Svako ima svoje pravo na svoju političku lepršavost, ali nemojte blizu nas. Što se tiče sarajevske ‘trojke’, mi sa njima radimo primarno na nivou Federacije BiH. Što se tiče te komunikacije na nivou BiH, komunikacija je skoro nikakva”, priznao je Čović.

Stanje u kojem se BiH trenutno nalazi, najmanje odgovara građanima. U kakvom smo ćorsokaku, svjedoči podatak da BiH od 24. januara ove godine nema ministra bezbjednosti, jer se Nenad Nešić, tada iz pritvora, povukao sa te funkcije.

Nedostatak političke odgovornosti nas je nedavno koštao 108,5 miliona evra, a uskoro bismo mogli izgubiti još toliko. Naime, iako su manje od dva mjeseca ostala do 30. septembra, kada bi BiH mogla ostati bez dodatnih 108,5 miliona evra koji su joj namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan, o ovoj opasnosti se u javnom prostoru gotovo i ne priča.