Kategorija: Politika

Dok se nakon pravosnažne presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku sve glasnije pominju prijevremeni izbori, a politička 2026. godina već proviruje iza ugla, opozicija i vlast ne dijele više samo političku scenu – dijele i pažnju javnosti. Pitanje je: u kojem pravcu ide brod opozicije i ko uopšte drži kormilo?

U opozicionim krugovima sve češće se čuje stari refren – Srpska demokratska stranka treba da preuzme ulogu okupljanja. No, paradoks je očigledan: stranka koja bi trebala okupljati druge, mjesecima ne uspijeva sabrati ni sopstvene redove. Duboki raskoli, lični sukobi i borba za prevlast pretvorili su SDS u teret, a ne u lokomotivu opozicionog voza.

Slika je dodatno zamagljena potezima predsjednika PDP-a, Draška Stanivukovića. Njegovo odbijanje učešća na prijevremenim izborima, uz prijedlog da eventualni zajednički kandidat bude rješenje za obje strane, izazvalo je revolt – ne samo kod drugih opozicionih partija, već i unutar sopstvene stranke. Zvanično, kaže on, Predsjedništvo PDP ima “jedinstven stav”, ali ogorčenost je već prokuljala.

Za mnoge opozicionare, Stanivukovićeva taktika je dokaz koketiranja s vlašću. Optužbe o „šurovanju“ sa Dodikom i SNSD-om postaju glasnije, a šanse za jedinstvo opozicije – tanje. Ako je cilj zajednički front, onda je trenutni kurs bliži političkom rascjepu.

Komunikolog Mladen Bubonjić rezimira bez mnogo diplomatskih ograda: „Do izbora 2026. bi se to možda i moglo posložiti, ali u kraćem periodu, ne. Zaista je teško sada raspravljati o tome u kome pravcu ide cijeli politički spektar, a kamoli opozicija. Ko će biti opozicija? Ako govorimo o samom SDS, oni imaju mnogo većih problema od okupljanja opozicije. Prije svega, treba da riješe svoje unutrašnje probleme, još uvijek nemaju predsjednika. Vidimo šta se dešava sa Milanom Miličevićem. Čak se spekuliše da je Draško Stanivuković kumovao njegovoj ostavci i da je rovario unutar stranke.“

Pitanje je i hoće li SDS uopšte imati snage da istakne kandidate za inokosne funkcije 2026. godine, a prijevremeni izbori – ako ih bude – dodatno bi mogli otkriti pukotine.

Bubonjić u analizi ne zaboravlja ni Stanivukovićeve ambicije: „Pitanje je ko će ostati uz njega, da li će neko otići od njega ako nastavi da djeluje u tom pravcu, da li će mu neko prići iz drugih političkih stranaka.“

I tu dolazimo do ključnog obrta – Stanivuković, kaže Bubonjić, odavno je zatvorio vrata saradnji s opozicijom u njenom trenutnom obliku. „Njegove ambicije odavno ukazuju na to da mu nije dovoljno da bude samo gradonačelnik čak i najvećeg grada, niti da bude samo predsjednik stranke, nego da puca mjesto predsjednika Republike. Stanivuković je za 180 stepeni promijenio svoj nastup prema SNSD, Dodiku i njegovoj porodici. Nije bilo mnogo oštrine u njegovom nastupu, nakon sjednice Predsjedništva PDP, za razliku od nastupa ostalih opozicionara.“

Igra je jasna – on računa da SNSD gubi moć i želi da je preuzme, zajedno s narativom. Problem? Atmosfera u kojoj se oni koji se povinuju odlukama Suda BiH automatski proglašavaju „izdajnicima i plaćenicima“. Stanivuković, procjenjuje Bubonjić, ne želi da rizikuje zbog svojih dugoročnih planova. Ipak, ne želi ni da odustane od opozicionih glasova, pa izbjegava ideju „vlade nacionalnog jedinstva“.

Rezultat je opozicija koja se istovremeno koleba i raspada, dok vrijeme neumoljivo curi. U politici, kao i na otvorenom moru, brod bez jasnog kursa rijetko stiže do cilja.

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković, oglasio se povodom aktuelne političke i institucionalne krize u Republici Srpskoj, upozorivši da je situacija ozbiljna i da zahtijeva odgovorne, a ne partijski motivisane poteze.

– Šta god da uradite na brdovitom Balkanu, pratiće vas teorija zavjere – rekao je Stanivuković na početku izjave, komentarišući optužbe koje dolaze na račun PDP-a. On je istakao da stranka od početka krize zauzima dosljedan stav: da je čitav proces politički instrumentalizovan i štetan po interese srpskog naroda i Republike Srpske.

 

 

Stanivuković je podsjetio da je aktuelna situacija eskalirala kada je predsjednik Republike Srpske pristao da se odzove Sudu BiH, čime je, kako tvrdi, sam prihvatio legitimitet institucije koju je kasnije doveo u pitanje.

– Čak i kada je on pristao, misleći da se može izvući, mi smo ostali pri stavu da nije trebao da se odzove Sudu BiH i da su izbori koji iz toga proizilaze jedna velika farsa u kojoj ne treba učestvovati – naglasio je lider PDP-a, piše Blink.

On je odbacio tvrdnje da PDP sarađuje sa vlastima ili da ima ambicije da uđe u tzv. Vladu nacionalnog jedinstva. Kako je rekao, to „nije rješenje u ovom trenutku“, jer se suštinski problem nalazi u rušenju institucije predsjednika, a ne u sastavu Vlade.

U potrazi za izlazom iz krize, PDP je, kako tvrdi Stanivuković, predložio racionalno i nepolitizovano rješenje – da akademska zajednica predloži nestranačkog kandidata, prihvatljivog za sve, koji bi funkcionisao kao prelazno rješenje do redovnih izbora.

 

 

– Nikakva imena nisam spominjao niti ću licitirati njima – rekao je Stanivuković, odgovarajući na nove medijske spekulacije. Dodao je da PDP ne duguje ništa nijednoj političkoj opciji, već jedino narodu, kojem „treba pomoći da se iz krize izađe sa što manje štete“.

Stanivuković je poručio da će PDP i dalje donositi odluke jednoglasno, kako bi ostao dosljedan interesima građana:

Nismo ničiji i nećemo biti ničiji, osim ljudi ovog naroda kojem je dosta kriza, laži i podjela.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će Srpska ući u seriju referenduma, od kojih će prvi biti održan nakon presude protiv njega. Dodao je da referendum neće biti obavezujući, ali da predstavlja političku poruku.

„Na njemu se neće stati, već će biti kreirani i drugi referendumi. Mi nemamo problema sa odlukama u Narodnoj skupštini Republike Srpske, jer tu većinu imamo“, rekao je Dodik gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

Istakao je da Srpska ulazi u završnicu političke borbe. „Ovaj put ili će se Republika Srpska distancirati od Sarajeva, u traženju onoga što jeste njeno dejtonsko pravo, ili Republike Srpske zaista neće biti“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, politički pritisci i pravosudne odluke usmjereni su na slabljenje entiteta. Podsjetio je da su ranije visoki predstavnici, van ustavnog okvira, smjenjivali političare, pretežno iz Srpske.

„Prvo je to radio visoki predstavnik, zatim Ustavni sud, a sada se sve prebacuje u redovne sudove, gdje se, kao u mom slučaju, tvrdi da je visoki predstavnik dio ustavnog poretka. To je notorna laž i pravna osnova za rušenje ustava“, poručio je Dodik.

Naglasio je da je u Republici Srpskoj prisutna visoka volja za njenom odbranom. „Ovdje branimo svoj način života. Ja sam optužen jer sam potpisao Ukaz, a 20 godina pokušavaju da pronađu osnov za moj progon“, rekao je Dodik.

Govoreći o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, Dodik je ocijenio da bošnjački politički krugovi žele ukidanje Republike Srpske. „Republika Srpska je za njih sinonim za zlo i ovo je obračun muslimana sa nama hrišćanima. Oni žele da stvore oazu koja se zove Bosna i Hercegovina, a mi smo im istorijska prijetnja“, rekao je Dodik.

Dodao je da današnji Bošnjaci porijeklom vode korijene od hrišćana koji su primili islam, što, kako kaže, ostavlja istorijske i identitetske tenzije koje traju vijekovima.

 

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da narod Srpske ostaje čvrst i uspravan uprkos pritiscima i pokušajima da se destabilizuje entitet. On je istakao da su napadi na narod, zemlju i institucije stalni, ali da ne postoji strah ni posustajanje.

„Nije prvi put da na naš narod, njegovu zemlju i institucije navale sve sile zla i licemjerja. Nije prvi put da čujemo i domaće hijene koje u napadu na vlastiti narod i državu vide svoju šansu“, rekao je Stevandić.

Prema njegovim riječima, postoje oni koji baštine naslijeđa iz prošlosti, poput nacističkog, otomanskog, ustaškog ili austrougarskog perioda, koji sada pokušavaju ostvariti ono što im raniji okupatori nisu uspjeli.

„Izražavamo stav da su presude koje nisu zasnovane na pravu, već na sili i namjeri da nas pokore, neprihvatljive. Moramo da pitamo vlast i narod, jer narod nas je postavio i dao nam mogućnost da ga branimo. Ako to ne učinimo, izdali smo narod“, poručio je Stevandić.

On je ocijenio da se ljudi u ovakvim situacijama dijele na „lavove i vukove“ te na „hijene i gmizavce“. Ipak, istakao je da je najvažnije šta narod misli i pokazuje tokom obilježavanja značajnih datuma.

„U Sremskim Karlovcima, na Petrovačkoj cesti, u Prebilovcima i na drugim mjestima gdje obilježavamo stradanja, vidjeli smo kakav je stav naroda. Goloruki mladići su 1992. zaustavili neprijateljski pohod, a mi smo čuvali koridor da nas ne napadnu s leđa“, naveo je Stevandić.

On je naglasio da će narod jasno izraziti svoj stav na referendumu, sjednicama Skupštine i na svim mjestima gdje bude odlučivao o svojoj sudbini.

„Razni Šmitovi i stranci koji bi od naše zemlje napravili poligon za svoju zabavu i izživljavanje nad narodom moraju da shvate da se ovaj narod nikada nije sagnuo i da je ostao uspravan“, zaključio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

 

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić održao je danas u Banjaluci sastanak sa gradonačelnikom Banjaluke i predsjednikom Partije demokratskog progresa Draškom Stanivukovićem, u okviru konsultacija sa političkim predstavnicima.

Tokom razgovora razmotrena je aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj u uslovima novonastale ustavne krize.

Na sastanku je posebna pažnja posvećena pitanju izgradnje Centralnog spomen-obilježja u Banjaluci, uz naglašenu potrebu usaglašenog djelovanja svih relevantnih aktera, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da je zatvorena sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH korak ka samoodrživosti Republike Srpske.
Stevandić je naveo da ovakva sjednice ranije ne bi bila moguća, ali da je u posljednje dvije godine, otkako je Republika Srpska postavljena na sve svjetske meridijane i političke i držvaničke adrese, postala tema u posljednjoj godini dana muke i borbe za svoju samostalnost i opstanak.

On je istakao da u cijelom svijetu sada svi znaju šta je to Republika Srpska i da se zato i pokušava skloniti njen predsjednik jer ga i za to smatraju krivcem.

“Sjednica Savjeta bezbjednosti je još korak naprijed da se svi upoznaju sa tim šta se dešava, ali korak naprijed našoj samoodrživosti i svaka sljedeća će biti još vrednija”, rekao je Stevandić novinarima u Gradišci.

Stevandić smatra da Srpske neće stati bez obzira što neki misle da se istorija piše pečatima koje su ukrali bez saglasnosti onih koji ih daju.

“Istorija se piše i uvijek se pisala voljom naroda. Neka se drugi obraćaju ambasadama i predstavnicima, mi ćemo se obratiti narodu jer on piše istoriju. Istorija ne pravi spomenike kukavicama, kalkulantima, istorija obilježi žrtve i heroje. Mi želimo da budemo na putu heroja, ne želimo da budemo žrtve”, pojasnio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da Republika Srpska ostaje stabilna i institucionalno mirna uprkos pritiscima, te da vlasti u Srpskoj vode pažljivu politiku i ne dozvoljavaju povod za nasilje, čuvajući tako mir u entitetu.

„Situacija u Republici Srpskoj je stabilna, mirna, institucionalna. Mi ne pokazujemo ni trunku nervoze ni straha, vodimo vrlo pažljivu politiku, ne dozvoljavamo da nekome damo povod za nasilje. Sami smo ti koji čuvamo mir“, rekao je Stevandić.

On je dodao da su mnogi narodni faktori razočarani racionalnim pristupom vlasti, ali da je mišljenje naroda jasno i neupitno: „Znamo da smo u pravu i nije opšte sporno mišljenje naroda“, rekao je Stevandić.

On je ukazao  na prisustvo manjinskih grupa koje u nesreći vide priliku za ličnu korist, ali da je njihov uticaj u Srpskoj znatno manji nego u Srbiji.

„Kod nas ih je mnogo manje, manjinska su grupa, i mi ih još uvijek vidimo kao neke hijene koje zavijaju ako vam je loše, u nadi da će vam biti još gore, a nama neće biti lošije“, poručio je Stevandić.

On je potvrdio da će Narodna skupština uskoro raspravljati o referendumu kao legitimnom sredstvu odlučivanja naroda o budućnosti mandata.

„Ugodili smo se da varamo time do skupštine, vjerovatno referendum. Mi uradimo, rekao bih, po Ustavu – može da smijeni narod koji ga je izabrao, odnosno mandat prestaje opozivom ili ostavkom, a ne od nekog drugog predstavnika. Mi ćemo pitati narod, jer predstavnici nisu vlasnici sudbine i ne postavljaju se jednoglasno dokle god ne pitaju narod Republike Srpske, i mi ćemo je pitati na referendumu koja će biti forma i koji datum“, istakao je Stevandić.

O funkcionisanju entiteta u Bosni i Hercegovini, rekao je da je Republika Srpska funkcionalna i centralizovana, dok je Federacija, po njegovom mišljenju, nefunkcionalna zbog složene strukture kantona.

„Federacija Bosne i Hercegovine je u suštini nefunkcionalna. Tamo imate deset kantona, oni prave jednu vladu, pa onda zajedno sa nama prave neke zajedničke institucije. Republika Srpska je funkcionalna, ona je visoko centralno organizovana zemlja, gdje na jedan klik svaki policajac, svaki doktor u nekim situacijama dobije informaciju i uputstvo na jedan klik“, rekao je Stevandić.

Kritikovao je podršku koju, kako je rekao, neki centri u Srbiji daju grupama koje slede „političku liniju Ustaša i mudžahedina“. „Najstrašnije u svemu tome je da u Beogradu i Srbiji postoje oni koji su, kako bi se reklo, na strani te ustaško-mudžahedinske varijante“, naglasio je Stevandić.

Povodom pravnog postupka protiv Milorada Dodika, Stevandić ocjenjuje da je cilj opozivanje mandata i stvaranje disfunkcionalnosti Republike Srpske. „Oni se trude da opozovu mandat i da imate disfunkcionalnu Republiku Srpsku, što je najniža cijena. Nije lično Milorad Dodik“, rekao je Stevandić.

Najavio je da će Ustavni sud u narednim danima odlučivati o žalbi, te da Narodna skupština već ima pripremljene tačke dnevnog reda koje uključuju raspisivanje referenduma. „Tri-četiri dana će proteći do završetka postupka oko žalbe Ustavnog suda. Ne mislimo da će on imati hrabrosti da iskorači u smjeru pravde. Nakon toga, imaće riječ institucije Republike Srpske, a potom će zasjedati Narodna skupština. Mi smo već odredili tu tačku dnevnog reda, drugačije će biti naša reakcija, odnosno odluka. Još jedna tačka dnevnog reda je raspisivanje referenduma. Do tada imamo dovoljno manevarskog prostora i imamo, da kažemo, dovoljno vremena da ispitamo podršku naroda“, poručio je Stevandić.

Na pitanje o scenariju u slučaju da referendum potvrdi podršku Dodiku, Stevandić poručuje da će se reagovati u skladu sa pokazanim poštovanjem od strane drugih aktera.

„Imamo ковертиране poteze, i u odnosu na to kako oni pokažu poštovanje prema nama, tako ćemo i mi prema njima. Nema više samo poricanja, nema više – juče sam rekao na Petrovačkoj cesti – dosta više politike opraštanja, samo kultura sjećanja. Nemamo kome šta da oprostimo, ni smijemo, neko nam zadaje, ali da misli da može da nas ugrozi – ne može“, naglasio je Stevandić.

Stevandić je istakao da Republika Srpska funkcioniše savršeno i da je teritorija pod potpunom kontrolom njenih institucija.

„Svaki metar Republike Srpske funkcioniše savršeno, kod nas ne može niko da dođe da hapsi, osim naših institucija. Vidjeli ste to i u proteklom periodu, kada su pokušavali da progone predstavnike, gospodina Viškovića i Dodika, da je naša teritorija apsolutno pod kontrolom, i narod i institucije funkcionišu savršeno“, rekao je Stevandić.

On je ocijenio da je kazna protiv Dodika zapravo udar na Republiku Srpsku i Srbiju.

„Udar je i na Republiku Srpsku i na Srbiju, ne radi se o ličnom Miloradu Dodiku. Ako na svoje načine ne možemo da imamo predsjednika koji izražava narodnu volju, koji poštuje akte narodne skupštine i vrši svoju ustavnu funkciju, onda možemo da imamo stranog namesnika, i isto to pokušavaju i u Srbiji“, upozorio je Stevandić.

On je ukazao da su pokušaji mijenjanja sistema vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj dio procesa desuverenizacije.

„Pokušavaju da na izborima ne obore gospodina Vučića, i ne mogu da promijene sistem vlasti koji je postavljen, koji na ovaj način gradi Srbiju, pa pokušavaju da smjeste nekog novog namesnika. O tome je i predsjednik Vučić govorio, jasno da to treba, kao što su postavili Kristijana Šmita, i to je u principu proces desuverenizacije, da ne budemo nesuvereni predsjednici i da nismo suveren narod“, kazao je Stevandić.

On je poručio da su dovoljno obrazovani i iskusni, te da znaju da je narod na njihovoj strani. Istakao je da će, uz postojanje institucija, naroda i vojske, oni uspjeti.

U Banjaluci se navodno sprema sjednica Skupštine Grada, najavljena za ovaj mjesec. Planirana je jedna tačka dnevnog reda — tender za izgradnju sistema javne rasvjete u vrijednosti od 35 miliona KM. Međutim, zvaničnih potvrda o održavanju sjednice još nema, a mnogi odbornici kažu da nisu dobili nikakve informacije o tome.

Potpredsjednik Skupštine Grada, Đuro Čubrilović, izjavio je za Capital da bi sjednica trebala biti održana do sredine mjeseca. On je naveo da predsjednik skupštinskog parlamenta, Ljubo Ninković, usklađuje tačan datum i format sjednice sa odbornicima. Ipak, Ninković nije odgovorio na pitanje da li će se sjednica održati tokom avgusta.

Prema nezvaničnim informacijama iz izvora bliskih vladajućoj koaliciji, sjednica vjerovatno neće biti održana. Razlog je aktuelna politička situacija nakon presude Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije o oduzimanju njegovog mandata.

„Ne žele dodatno komplikovati političku situaciju, jer im je trenutno potrebna podrška Draška Stanivukovića“, rekao je izvor za Srpskainfo.

Odbornici s kojima smo razgovarali ističu da je održavanje sjednice zakonska obaveza jer skupština mora zasjedati najmanje jednom u dva mjeseca. Kako je posljednja sjednica održana u junu, naredna bi trebala biti u avgustu. Međutim, oni nisu sigurni hoće li sjednica biti redovna ili vanredna, niti kada tačno.

„Još uvijek nismo dobili zvaničnu informaciju. Nezvanično se planira vanredna sjednica sa samo jednom tačkom dnevnog reda – izmjena sistema javne rasvjete, koju sam predložio još u junu. Međutim, zbog aktuelnih političkih dešavanja na nivou Republike Srpske i BiH nisam optimista da će sjednica biti održana. Vidjećemo“, kaže odbornik Branislav Čerek. On dodaje da je zakonski rok za održavanje sjednice krajem avgusta.

Odbornici nisu dobili ni poziv za kolegijum, koji se obično održava prije sjednica, niti bilo kakve informacije o sjednici.

Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, naglašava da su ponovo podnijeli inicijative za sazivanje redovne i vanredne sjednice Skupštine. On ostaje pri odluci o javnoj rasvjeti koja je izazvala brojne polemike u javnosti.

„Ova odluka je primjer odgovornosti, ekonomske logike i interesa grada. Uštedjećemo deset miliona maraka, dobićemo savremeni sistem rasvjete, a za 15 godina sva oprema će ostati u vlasništvu Grada“, rekao je Stanivuković.

Za redovnu sjednicu pripremili su i druge tačke poput uvođenja neradne nedjelje, dodatnih taksi za kladionice, dodjele građevinskih parcela mladim bračnim parovima, te izgradnju mosta u naselju Dolac.

„Skupština grada mora se vratiti svom osnovnom zadatku. Građani ne mogu živjeti od političkih blokada, već od konkretnih odluka. Vrijeme je da se počnu donositi odluke u interesu građana, a ne samo u interesu političkih stranaka“, poručio je gradonačelnik.

Nakon što je postalo izvjesno da bi mogao ostati bez mandata, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik okrenuo se građanima i najavio referendum. Poručio je da će narod odlučiti da li treba da ostane na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Odluka o najavi referenduma uslijedila je nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju njegovog mandata. Dodik je poručio da „ne ide nigdje“, jer ga je, kako navodi, izabrao narod, pa ga samo taj isti narod može i opozvati.

Narodna skupština Republike Srpske reagovala je sazivanjem telefonske sjednice Kolegijuma, ali termin posebne sjednice još nije utvrđen. O eventualnom referendumu, osim najave, nema konkretnih odluka.

Vlast u Srpskoj se poziva na Ustav Republike Srpske, prema kojem predsjedniku mandat prestaje prije isteka roka u slučaju ostavke ili opoziva, tvrdeći da CIK u tome nema nadležnost. Ipak, iz CIK-a poručuju da će, po pravosnažnosti odluke o oduzimanju mandata, donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe da rezultati referenduma, kakav Dodik predlaže, ne bi imali pravnu obavezu, već savjetodavni karakter. Dodaje da bi, nakon pravosnažne presude Suda BiH, takva odluka bila ustavno-pravno sporna i vjerovatno proglašena neustavnom pred Ustavnim sudom BiH. Prema njegovim riječima, referendum ne bi mogao poništiti presudu, a eventualno održavanje referenduma nakon zabrane suda dovelo bi do krivičnih postupaka protiv organizatora.

Blagojević podsjeća da su parlamentarni predstavnici iz Republike Srpske glasali za Izborni i Krivični zakon BiH, koji propisuju prestanak mandata izabranom zvaničniku po sili zakona nakon pravosnažne presude na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže. Ovi zakoni, kako naglašava, imaju jaču pravnu snagu od entitetskog ustava.

U međuvremenu, Sud BiH primio je zahtjev Dodikovog advokata Gorana Bubića za otkup zatvorske kazne od godinu dana, u iznosu od 36.500 KM, izrečene u nedavnoj presudi. Dodik je na konferenciji za medije najavio da referendum planira raspisati o „drugom dijelu“ presude – zabrani obavljanja funkcije predsjednika na šest godina.

Blagojević pojašnjava da podnošenje zahtjeva za zamjenu kazne ne znači da je sud obavezan da ga prihvati, već da može odlučiti u skladu s okolnostima slučaja. Istovremeno kritikuje Dodika zbog, kako kaže, kontradiktornog odnosa prema Sudu BiH – negiranja njegovih odluka, a zatim podnošenja zahtjeva toj istoj instituciji.

Sociolog i univerzitetski profesor Drago Vuković ocjenjuje da je situacija u BiH nakon presude predsjedniku Srpske „prilično konfuzna“, jer se u zemlji prepliću pravo, politika i uticaj međunarodne zajednice. Prema njegovom mišljenju, suština je da građani treba da se izjasne da li se predsjednik Republike može smijeniti odlukom suda. On podržava ideju da se o tome održi referendum, ocjenjujući to osnovnim demokratskim pravom.

Vuković smatra da su odluke CIK-a tehničke prirode i postavlja pitanje da li je visoki predstavnik Kristijan Šmit imao pravo da nametne zakon na osnovu kojeg Sud i Tužilaštvo BiH mogu smijeniti izabranog predsjednika. Zaključuje da je sada politička odluka u rukama institucija u Srpskoj, koje mogu odbiti da prihvate presudu i eventualno bojkotovati prijevremene izbore.

Predsjedništvo PDP jednoglasno je odlučilo da ne učestvuje na eventualnim prijevremenim predsjedničkim izborima, rekao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.

On je rekao da ne treba ići na izbore koji su rezultat ovakvog sudskog procesa, čak i ako bi kandidat PDP pobijedio na takvim izborima.

Rekao je da PDP neće prihvatiti poziv da uđe u vladu nacionalnog jedinstva jer, kako je naglasio, SNSD nije stranka koja može pozivati na okupljanje.

Rekao je da je potrebno da sve stranke sjednu i postignu dogovor o kandidatu koji bi imao kredibilitet i ko bi se obavezao da bude kompromisno rješenje za smirivanje situacije do opštih izbora, ako se odluči da se na takve izbore izađe.

U suprotnom, kako je rekao, došlo bi do svađa i podjela i da bi to trebali izbjeći.

“Samo ako bi izbori bili s takvim svima prihvatljivim kandidatom smo spremni da na takvim izborima i učestvujemo”, rekao je i dodao da je najprihvatljivije rješenje da se na takve prijevremene izbore ne ide.

Kada je riječ o slučaju “Viaduct”, rekao je da je Predsjedništvo zaključilo da se cijeli slučaj ispita na sudu.

Kada je riječ o referendumu, Stanivuković je rekao da o toj temi ne treba žuriti, i da se Predsjedništvo o njoj nije ni izjasnilo.