Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da od nove američke administracije očekuje da njemu i njegovoj porodici ukine sankcije i tako ispravi nepravdu koju je učinila prethodna.

“Vidimo da je još uvijek mnogo toga ostalo iz Bajdenovog nasljeđa — DŽozef Bajden i dalje kontroliše OFAC /Kancelariju za kontrolu strane imovine pri američkom Ministarstvu finansija/, a predsjednik Donald Tramp i dalje ima poteškoća da uspostavi potpunu kontrolu nad svim segmentima vladine politike. To je razumljivo, ali mi zbog toga patimo. Želimo da se nepravda koja nam je učinjena ispravi jednim pravednim potezom Sjedinjenih Država i ove administracije”, istakao je Dodik.

Dodik je ukazao da je kampanja bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena protiv njega dosegla svaki kutak njegovog ličnog života, te da su zbog američkih sankcija njemu i njegovoj porodici zatvoreni bankovni računi.

“U bankama ne možemo ništa da uradimo. Platu primam poštom. Moja plata se isplaćuje u gotovini na blagajni predsjedništva, a poštar mi je donosi kući”, rekao je Dodik za portal “Pavlović danas”.

Na pitanje pod čijim ovlašćenjem su računi zatvoreni u entitetu čiji je on predsjednik, Dodik je rekao da je bivši američki ambasador u BiH Majkl Merfi “prijetio” bankama sankcijama ako nastave da pružaju ualuge njemu ili njegovoj porodici.

“Još nemam račun i ne mogu da ga otvorim u bilo kojoj banci. Ovdje su banke uglavnom u stranom vlasništvu, a postoji samo jedna banka u vlasništvu domaćih pojedinaca, ali je i ona privatna. Nema državne banke. Čak su prijetili da će im oduzeti SVIFT pristup”, istakao je Dodik.

Prema Dodikovom riječima, Merfi je ranije bio pomoćnik Ričarda Holbruka, koji se smatra arhitektom Dejtonskog sporazuma.

“Došao je ovde i ponašao se kao nasilnik. Ambasador Merfi je imao dobre veze sa državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, i ponašali su se kao neka vrsta udruženog zločinačkog poduhvata u vezi sa onim što se ovdje dešavalo”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da propisi nisu bili važni, Ustavi nisu bili važni, ništa napisano nije bilo važno.

“Važno je bilo pogađati `duh zakona ili njegove lične želje`, ko ga lobira i u kom trenutku”, rekao je Dodik.

Dodik je primijetio da ono što se sada čuje od pojedinaca iz SAD da se “sudske odluke moraju poštovati”, suprotno “Trampovom istorijsko obećanju da se neće miješati u poslove drugih zemalja”.

On je podsjetio da su pojedini iz Stejt departmenta došli u Sarajevo prije oko 20 dana i ohrabrili muslimane, govoreći im da je stav SAD da se odluka suda mora poštovati, što je značilo prihvatanje presude bez ispitivanja njene relevantnosti.

“Odmah nakon toga sam dobio sudsku presudu nepovoljnu za mene, i odmah počinje ovaj proces protiv mene”, rekao je Dodik, dodajući da ostaci iz prethodne administracije “nastavljaju da djeluju” i da “Tramp nije upoznat sa detaljima”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da potez Centralne izborne komisije (CIK) BiH da mu oduzme mandat nije izolovan čin, da se to očekivalo i da je to posljednji proračunati pokušaj da ga spriječe da razgovara sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Dodik je u intervjuu za američki portal “Pavlović danas” naveo da je Venecijanska komisija Savjeta Evrope, ako to još uvijek ima ikakvu težinu, jasno stavila do znanja 2005. godine da je Ustav BiH vrhovni pravni autoritet zemlje.

“Entitetski ustavi, uključujući i Ustav Republike Srpske, postoje u njegovom okviru. Nijedan od njih ne može biti prepisan ili poništen bilo kojim zakonom ili statutom nižeg ranga”, istakao je Dodik, prenosi Srna.

Dodik je naveo da Ustav Republike Srpske kaže da predsjednik Srpske može izgubiti svoj mandat samo u dvije situacije – ako podnese ostavku ili ako ga opozovu građani, proces koji se, prema važećem zakonu, sprovodi putem referenduma. “I to je sve. Nijedna druga situacija nije moguća”, istakao je Dodik.

Dodik je opisao američkog predsjednika Donalda Trampa kao “spasitelja civilizacije”.

Rekao je da ga je politički establišment Klinton-Bajden označio za smjenu.

“Sada od toga prave slavlje. Žele da me vide kako odlazim”, dodao je Dodik.

Portal navodi da je u centru političke oluje Kristijan Šmit, koji, kako je rekao Dodik, drži svoju poziciju “nelegitimno” bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN i bez saglasnosti Republike Srpske, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.

“Kristijan Šmit se ovde pojavljuje kao privatno lice i počinje da radi. Naravno, iza njega je stajala administracija DŽozefa Bajdena, EU – i on je počeo da se ponaša, bukvalno, kao bik u prodavnici porcelana”, kaže Dodik.

Dodik je dodao da je Kristijan Šmit usvojio zakon prema kojem je nepoštovanje Šmitovih odluka krivično djelo.

“Sankcije mojoj porodici više stvar poniženja”
Dodik je rekao da je cilj sankcija njegovoj porodici da se ona okalja, odnosno da su one više stvar poniženja.

On je istakao da je ponosan na svoju porodicu, dodajući da je ona mnogo pretrpjela sve ove godine.

“Neki moji prijatelji su mi rekli da su moja kćerka i sin imali sve prilike da ispadnu loše jer im je otac bio predsjednik — ali nisu. Ostali su pristojni, završili su studije i bave se ozbiljnim poslom”, rekao je Dodik za američki portal “Pavlović danas”.

On je izrazio žaljenje što je sama činjenica da su oni njegova djeca dovela do toga da ih pojedini mediji kriminalizuju.

“Zamislite ovo, u sankcijama mojoj ćerki i sinu, zapravo piše: `Sankcije su uvedene jer su podržavali svog oca`. Pa, koga bi drugog trebalo da podrže ako ne svog oca?! Nevjerovatno”, rekao je Dodik.

On je dodao da je administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena uvela sankcije restoranu u vlasništvu njegove kćerke i da je njena dobrotvorna organizacija, koja je gradila stanove za porodice sa više djece, zatvorena nakon što joj je zatvoren bankovni račun.

“Cilj je bio da se okalja naša porodica”, rekao je Dodik.

Dodik je dodao da je sama sumnja na veze sa njima bila dovoljna da se zatvore preduzeća i “unište velike kompanije”.

Kao primjer je naveo “Prointer”, tehnološku firmu sa 140 inženjera i godišnjim prometom od 80 miliona dolara, koja je bila primorana da se zatvori nakon što je povezana sa njegovim sinom Igorom.

“Moj sin nije imao nikakve veze sa tim — znamo to — iako je tamo imao neke prijatelje. Računi kompanije su zamrznuti, njeno poslovanje zabranjeno, a inženjeri su ostali bez posla jednostavno zato što je neko rekao: `O da, to je Igor Dodik, sin Milorada Dodika`”, rekao je Dodik.

Republika Srpska ulazi u sedmicu u kojoj će biti donesene ključne odluke, a u njihovom središtu nalazi se najavljeni referendum kao politički odgovor na, kako je naglasio predsjednik Republike Milorad Dodik, pokušaje narušavanja ustavnog poretka i uticaje međunarodnih faktora.

„Narod je ovdje izbore završio, a njihove rezultate je potvrdila Centralna izborna komisija BiH koja sada hoće da oduzme mandat“, rekao je Dodik i poručio da će Narodna skupština donijeti odluku da se nikakvi izbori ne održavaju u Republici Srpskoj.

On je istakao da nijedna škola ili dom kulture neće moći da se koristi za održavanje izbora i da će se zakonom utvrditi krivična odgovornost za svako učešće u njihovoj organizaciji. „Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. To su legitimni procesi“, naglasio je Dodik.

Prema njegovim riječima, SNSD i koalicioni partneri neće učestvovati na bilo kakvim izborima. „Koliko vidim, to najavljuje i PDP. Ovi drugi kao hoće. Želim samo da im kažem da su ti izbori besmisleni i da se neće desiti“, rekao je on.

Dodik je najavio da će nakon bojkota izbora Narodna skupština donijeti odluku o referendumu, na kojem će se građani izjasniti da li podržavaju da neizabrani stranac urušava ustavni poredak Republike Srpske i da neustavni Sud svojim odlukama može da smjenjuje demokratski izabrane predstavnike institucija Srpske.

„Očekujemo veliko ’NE’. Taj referendum neće riješiti pitanje same presude, ali će ignorisanje volje naroda biti osnov za nove političke pretpostavke. Zato sam najavio seriju referenduma. Prije deset godina sam govorio da će se stvari ovdje riješiti referendumom“, rekao je Dodik.

On je istakao da će drugi referendum biti zasnovan na afirmaciji prava na samoopredjeljenje i naglasio da će upravo taj korak biti ključan. „Idemo na Skupštinu, neće biti izbora, Milorad Dodik će ostati predsjednik. Donijećemo odluku o referendumu“, poručio je on.

Dodik je pozvao građane da u što većem broju izađu na referendum, ocijenivši ga kao „jedan od sudbinskih referenduma“, nakon kojeg će uslijediti i drugi, koji će, kako je rekao, „izvući Republiku Srpsku iz smrtnog zagrljaja BiH“.

U osvrtu na globalni kontekst, Dodik je naglasio da susret američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina označava početak velikih svjetskih promjena u kojima Evropa gubi svoju ulogu.

„Svjet je dugo čekao taj susret. Ovo je krah EU i njene politike, jer ona više nema lidere koji mogu da sjede za istim stolom sa svjetskim liderima. Evropa je izgubila geostrateški položaj i sada je samo konsument rješenja“, rekao je Dodik.

On je dodao da Trampova politika označava zaokret u Sjedinjenim Državama i da se odustaje od koncepata stvaranja novih država i nacija, što bi, kako je naveo, moglo otvoriti prostor za bolje razumijevanje situacije u BiH.

„Imamo podršku ljudi iz Amerike koji kažu da je sve bilo pogrešno 30 godina i da će Amerika morati da promijeni odnos. Čekamo taj trenutak i nećemo odustati od borbe“, naglasio je Dodik.

U zaključku je poručio da politički progon Republike Srpske i njegovog rukovodstva neće završiti na način kako to, kako je rekao, priželjkuje političko Sarajevo.

BiH je iz godine u godinu u sve težoj političkoj krizi, a međunarodna zajednica sve više gubi strpljenje.

Energetska zajednica nije produžila sankcije BiH, iako obaveze zbog kojih su sankcije uvedene nisu ispunjene, a i EU je ponovo smanjila tranšu za BiH iz sredstava iz Plana rasta. Za razliku od ranijeg perioda, kada su evropske diplomate svakih nekoliko sedmica dolazile u Sarajevo i pokušavale motivisati domaće lidere da se dogovaraju, sada stižu hladne poruke da ako ne bude dogovora – neće biti ni evropskih integracija.

Slično je i sa Savjetom Evrope, koji je prije samo desetak godina prijetio da bi BiH mogla biti izbačena iz organizacije ako ne implementira odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”. Prije nekoliko godina poslali su pismo Parlamentarnoj skupštini BiH tražeći šta je ispunjeno u pogledu ove presude, ali poslije toga sve aktivnosti su zamrle, nakon što su shvatili da se u BiH za to niko ne interesuje.

Posebno je loše za BiH to što se na nju sve više gleda kao na bezbjednosno pitanje, a sve manje kao na ekonomskog i političkog partnera s kojim dijele zajedničke vrijednosti. To će imati dalekosežne efekte na brojne oblasti, a posebno na investicije, jer će područje biti posmatrano kao bezbjednosni rizik.

Podsjećanja radi, Evropska zajednica je, kao što smo pisali, 2022. pustila da isteknu mjere koje su uvedene protiv BiH zbog kršenja obaveza, a Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne” je potvrdio da gotovo ništa od obaveza koje je BiH preuzela nije ispunjeno, kao što je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za prošlu godinu.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne” je rekao da je okvir svega u činjenici da su EU i SAD preokupirane situacijom u Ukrajini i Gazi, i da je fokus sa zapadnog Balkana prebačen u to područje.

“Međunarodna zajednica zaista više ne zna kako bi u tim okolnostima uopšte pozitivno mogla da utiče na situaciju u BiH. Dobar primjer za to zaista jeste Plan rasta, za koji politička elita nema nimalo političke volje, a u suštini pričamo o tome da nema vizije u državi. Sve se čini da međunarodna zajednica čeka kako će se situacija sad zavrtjeti i kakvi će biti ishodi iz političke krize. U tom smislu je njihovo ponašanje veoma pragmatično”, naglašava on.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je odgovor na ovo pitanje veoma jednostavan – zašto  bi međunarodna zajednica insistirala na stvarima od kojih su donosioci odluka u BiH odavno digli ruke.

“Domaći političari su očekivali da će međunarodna zajednica pokazati više entuzijazma, kao i do sada, te da će ih zarad mira u kući nagrađivati za njihov nerad. Rekla bih da su ovo više nego jasne poruke, nema gledanja kroz prste, što je i logično. Mislim da su ovim potezima međunarodne zajednice BiH zvaničnici izvedeni na čistinu – članstvo u EU je dobrovoljno, vrata su vam otvorena, ali sve dalje je isključivo u vašim rukama”, ističe ona.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da nasilne demonstracije u Srbiji predstavljaju ozbiljnu prijetnju, naglasivši da njihovo tolerisanje može dovesti do destabilizacije društva.

„Opasno je da u Srbiji nasilne demonstracije postanu način života“, poručio je Stevandić putem društvene mreže X.

Опасно је да у Србији насилне демонстрације постану начин живота.
Западни медији то гурају као пут у грађански рат не снимајући маскиране насилнике са штанглама
већ полицију кад узврати.Напад на полицију је тероризам и ту је компромис крај државе.Мора се мудро али и одлучно.

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) August 16, 2025

On je ocijenio da zapadni mediji takve događaje predstavljaju kao put u građanski rat, pri čemu, kako je naveo, ne prikazuju nasilnike, već reakciju policije.

„Zapadni mediji to guraju kao put u građanski rat, ne snimajući maskirane nasilnike sa šipkama, već policiju kad uzvraća“, naglasio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, napad na policiju predstavlja oblik terorizma i ne može biti predmet kompromisa.

„Napad na policiju je terorizam i tu je kompromis kraj države. Mora se mudro, ali i odlučno“, poručio je Stevandić.

U završnici svoje poruke Stevandić je istakao da je neophodno pronaći balans između smirenog pristupa i odlučnih poteza države.

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prije dvije sedmice presudu predsjedniku Republike Srpske i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, kojom mu je izrečena kazna od godinu dana zatvora i zabrana obavljanja funkcije predsjednika RS u narednih šest godina.

Odmah nakon donošenja presude, Dodik je više puta izjavljivao da neće dozvoliti održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, ocjenjujući sudsku odluku kao politički motivisanu.

Nekoliko dana unazad pojavile su se informacije da je Dodik novčano otplatio kaznu zatvora u iznosu od 36.500 KM. Što se tiče zabrane obavljanja funkcije, lider Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ i bivši visoki funkcioner SNSD-a, Igor Radojičić, smatra da je i taj dio presude već u procesu primjene.

– Ono što je činjenica jeste to da se presuda provodi. Ako sklonite svu halabuku, svu galamu, sve zapaljive izjave, dim i maglu koje se okolo dešavaju, presuda se ovih dana provodi. Već je otkupljen zatvorski dio kazne. Možda griješim, ali primjećujem ovih dana da nema klasičnog predsjedničkog protokola i ne primjećujem predsjedničke događaje, kojih je uvijek bilo mnogo jer je Dodik hiperaktivna osoba i proizvodio je mnogo događaja dnevno. Tako da, ako pogledate malo detaljnije cijelu scenu, izgleda kao da se i tu dešava implementacija presude – rekao je Radojičić za Srpskainfo.

Da li se, uprkos ranijim oštrim porukama i najavama referenduma, presuda protiv Dodika u praksi već sprovodi, pitali smo bivše predsjednike Republike Srpske.

Bivša predsjednica RS Biljana Plavšić smatra da se Dodik neće sam povući s funkcije.

– On (Dodik) se neće dobrovoljno povući. Ništa se nije promijenilo u odnosu Zapada prema Republici Srpskoj od vremena kada sam ja bila predsjednik, pa do danas. Ako je neko iskočio iz okvira Dejtonskog sporazuma onda je to Kristijan Šmit, a ne Milorad Dodik – kaže Plavšićeva.

Prema njenim riječima, trenutno ne vidi osobu koja bi mogla preuzeti tu funkciju.

– Iz ove moje pozicije ne vidim nikog ko bi se tako lavovski borio, a to nam sada treba – navodi Plavšićeva.

Slično mišljenje ima i Dragan Čavić, bivši predsjednik Srpske, koji smatra da bi sve političke partije u RS trebalo da podrže Dodika do narednih opštih izbora.

– Kristijan Šmit je donio zakon kojim se krivično goni svako ko ne sprovodi njegove odluke. Po tom osnovu Dodik je presuđen i upao je u makaze gdje je svaki korak pogrešan sa stanovišta posljedica. Evo jedno hipotetičko pitanje: Sutra Šmit donese krajnje nepovoljan zakon kojim reguliše pitanje državne imovine. Ako neko u Srpskoj kaže da neće sprovesti taj zakon, rizikuje da prođe kroz sve ovo što prolazi Dodik. To je jedna od najopasnijih odluka koje su donesene od strane visokih predstavnika, bez obzira na to što Šmit evidentno nema mandat – rekao je Čavić.

On je uvjeren da Dodik neće napustiti funkciju bez borbe.

– On svoj mandat treba da završi do kraja, do redovnih izbora sljedeće godine. Ostaje veliko pitanje i šta će se dogoditi do 2026. Potpuno je turbulentno vrijeme, svijet je uskomešan i odnos prema regionu se mijenja – ističe Čavić.

Dodaje da bi, gledano lično, Dodiku možda bilo najlakše da se povuče, ali da to ne bi riješilo problem odluka visokog predstavnika.

– Potpuno je pogrešno mišljenje da bi Dodik, na ličnom planu, tada nešto izgubio. Problem je što ostaje Šmitova odluka, a poslije su vrata otvorena za sve ostalo. To treba da znamo. Svako ko se bavi politikom, a ko u budućnosti bude donosio odluke koje su suprotne stavovima visokog predstavnika može odmah da spremi kaladont, prugastu pidžamu i papuče za duži odmor – poručuje Čavić.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas da Pravobranilaštvo BiH nije reagovalo kada je bilo riječi o kupovini objekata u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, za razliku od slučaja kupovine zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjaluci, te naglasio da je stav ove institucije neobavezujući.

Amidžić je istakao da ima osjećaj da neko u Pravobranilaštvu želi da ponuđač zaradi novac, odnosno da tuži BiH, naplati sredstva i zadrži objekat. Prema njegovim riječima, kada se propuste rokovi iz ponude, ponuđač ima pravo da tuži BiH, naplati kompletan iznos i zadrži vlasništvo nad objektom. Dodao je da svako ko krši zakon treba da odgovara.

Govoreći o budžetu, Amidžić je rekao da nije saglasan sa prijedlogom u iznosu od 60 miliona KM, jer u njemu nisu predviđena sredstva za povećanje plata. Naveo je da Ministarstvo odbrane i ministar Zukan Helez planiraju kupovinu naoružanja, dok se istovremeno izdvajaju sredstva za BHRT i institucije kulture, na šta se on protivi.

Prema njegovim riječima, budžet predviđa dodatnih 31,5 miliona KM za Oružane snage BiH, 22 miliona KM za BHRT i osam miliona KM za, kako ih je nazvao, „takozvane institucije kulture“. Amidžić je poručio da nije saglasan da, kao Srbin, dozvoli da mu drugi pišu istoriju i kulturu.

Upitao je opoziciju i njene lidere da li će podržati ovakav prijedlog budžeta u Predstavničkom domu i da li smatraju da je prihvatljivo da se sredstva troše na ove namjene, dok se istovremeno preglasava srpski član Predsjedništva BiH.

Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem” kaže da je posebno zabrinjavajuće da je kroz nametnute odluke visokog predstavnika napravljen prostor da se bilo koji budući zvaničnik Republike Srpske u različitim situacijama progoni.

“To je nova situacija ne samo na ovom konkretnom primjeru što se desio već prijetnja za ubuduće”, rekao je je Radojičić za Nezavisne govoreći o presudi i oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.

On je nakon sjednice Predsjedništva Nezavisnog pokreta “Svojim putem” naglasio da je izvjesno da će izbori za predsjednika biti raspisani i da se presuda predsjedniku Republike Srpske provodi bez obzira na silnu halabuku, maglu i bombe koje bacaju te da ćemo se vjerovatno u novembru naći na prijevremenim izborima.

“Pozvali smo ostale opozicione partije da vidimo da li opozicija može da sjedne za jedan sto i da dogovori stav o ovoj krizi i u odnosu prema prijevremenim izborima”, rekao je Raodjičić za Nezavisne dodajući da nemaju nikakav poziv za sastanak koji se najavljuje za sljedeću sedmicu.

Govoreći o prijevremenim izborima i stavu SNSD-a da tih izbora neće biti, Radojičić kaže da se presuda Suda BiH provodi i da ona (presuda) nije “švedski sto” pa da kažete ovaj dio ću prihvatiti, ovaj neću.

“Ako pogledate prethodnih dana nema predsjedničkog protokola. Dakle dešava se jedna tiha tranzicija. Govorim ono što se dešava, a ne ono što neko virtuelno kreira. Prilično je izvjesno da će CIK raspisati izbore i ostalo je samo da se uganja datum”, rekao je Radojičić.

On kaže da vidi najmanje dva razloga zbog kojih SNSD ne smije ne izaći na izbore. Prvi je zato što su najveća partija i ne mogu prepustiti bilo kome mjesto predsjednika Republike Srpske, a drugo svi rizikujemo da nam se desi “Kosovski scenario”. Podsjetio je da su Srbi sa Kosova nedavno bojkotovali lokalne izbore i da su dobili to da su Albanci sa simboličnim brojem glasova na beznačajnom broju biračkih mjesta izabrali načelnike i gradonačelnike koji efektivno vrše vlast.

“Mi ne možemo kao narod i republika dozvoliti da sutra CIK, čak iako vlast Republike Srpske kaže da neće dozvoliti izbore na našoj teritoriji, organizuju biračko mjesto u Tuzli na koje će izaći 100 ljudi i izabrati Vojina Mijatovića za predsjednika”, rekao je Radojičić dodajući da će SNSD morati napraviti “luping” i pored sve galame.

Opozicija u Republici Srpskoj ulazi u period u kojem bi trebalo da pokaže jedinstvo i spremnost za zajednički nastup na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, ali sve indicije govore da je daleko od toga. Umjesto strategije, dobili smo još jedan u nizu političkih sudoku-sastanaka, gdje se prvo dogovara ko će sjediti za istim stolom, pa tek onda o čemu će pričati.

Jovica Radulović iz SDS-a tvrdi da su svi pozvani i da “u načelu pristaju”, ali “vidjećemo” je ključna riječ u njegovoj izjavi. U prevodu – dogovor na Balkanu traje do prvog neslaganja oko toga da li se kafa pije s mlijekom ili bez. Još kad se zna da su na jednoj strani pozvani ljudi iz PDP-a koji nisu baš po volji vlastitom lideru Stanivukoviću, a na drugoj opozicionari koji na pomen Stanivukovića dobiju ospice – jasno je da će to biti okupljanje gdje će se mjeriti ne samo riječi, nego i pogledi preko stola.

Nebojša Vukanović je već sve zaokružio svojim prepoznatljivim stilom – Stanivuković je, kaže, “predstava” koja pomaže Dodiku, a njegov opozicioni legitimitet je spašavanje onoga što se još može prodati 2026. godine. Po njemu, sastanak će vjerovatno biti tek kad CIK oduzme mandat Dodiku i raspiše izbore, jer “ne treba se izuvati prije vode”.

Igor Radojičić, s druge strane, uopšte ne pokušava da sakrije skepticizam – po njemu je malo vjerovatno da opozicija može da sjedne “čak i na kafu”, a kamoli da se dogovori o kandidatu. SDS, kaže, prvo mora pomiriti sebe sa sobom, pa tek onda ići u kampanju. To zvuči više kao poruka za terapijsku grupu nego za političku mašineriju koja se sprema na izbore.

A kandidat? E tu nastupa kolektivno gledanje u SDS – “najjaču opozicionu stranku” koja bi “trebalo da preuzme odgovornost”. Problem je što ni u SDS-u ne vlada harmonija – jedni bi kandidata, drugi tvrde da je to “mač sa dvije oštrice” jer se protiv zajedničkog kandidata SNSD-a teško može dobiti bitka. Kao šlag na tortu, pojavio se i prijedlog o nestranačkom kandidatu, što je dodatno otvorilo front sa Stanivukovićem, koji je prvo bio protiv izlaska na izbore, a onda “korigovao” stav i predložio zajedničku nestranačku figuru.

Jelena Trivić, pak, ne želi ni da čuje za Stanivukovićev prijedlog – SDS treba da bude tačka okupljanja i tačka. Ostali neka se usklade.

Između ovih “tačaka” i “mačeva” stoji realnost: Dodikov mandat je oduzet, ali odluka još nije pravosnažna. Kada postane, prijevremeni izbori – vjerovatno u novembru – zakucaće na vrata. Hoće li opozicija do tada pronaći ime, program i makar minimalnu slogu, ili će glasači ponovo gledati reprizu interne sapunice – ostaje da vidimo. Za sada, djeluje da je zajednički kandidat samo još jedan mit u koji vjeruju oni što vole bajke.