Kategorija: Politika

Sastanak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija poslao je jasnu poruku – Republika Srpska stoji uz legitimnu i demokratski izabranu vlast u Srbiji i neće dozvoliti pokušaje destabilizacije koji dolaze spolja i iznutra. U vremenu kada se Srbija suočava s organizovanim pritiscima i pokušajima unutrašnjeg razaranja, sagovornici su se saglasili da su stabilnost i jedinstvo ključni za očuvanje nacionalnih i državnih interesa. Naglašeno je da su odnosi Republike Srpske i Srbije neraskidivi i da svaki napad na institucije Srbije istovremeno znači udar i na srpski narod u cjelini.

Odluka da se predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske sastane s episkopom bihaćko-petrovačkim nije bila slučajna – ona je bila jasna i nepobitna poruka: Republika Srpska čvrsto stoji uz Srbiju! U trenutku kada naša braća u Beogradu prolaze kroz neviđeni politički pritisak i pokušaje unutrašnjeg razaranja, Stevandić i Sergije poručuju: Nećemo dozvoliti da nas podjele i destabilizacija ojačaju spolja i iznutra!

Srbija, koja je danas pod velikim udarom, ne smije biti ostavljena na milost i nemilost onima koji žele da je sruše! Napadi na Srbiju nisu napadi samo na njezine institucije, već na cijeli srpski narod! Srpska je jasno poručila: Zajedno smo nepobjedivi i svi pokušaji da nas oslabite neće proći!

Organizovani protesti, politički nemiri i unutrašnji sukobi koji potresaju Srbiju nisu slučajni. Ovo je direktan pokušaj sloma Srbije, pokušaj da se stvori kaos i nesigurnost koji će dovesti do slabljenja srpske snage i nacionalnog identiteta. Srbija je na meti! A kada je napadnuta, napadnut je i cijeli srpski narod!  Ne smijemo dozvoliti da se bilo ko igra s našom sudbinom. Srbija i Srpska su neraskidivo povezane – svaki napad na Beograd je napad na nas sve!

Protesti koji se javljaju u Beogradu nisu ništa drugo nego dobro orkestrirani pokušaji da se slomi stabilnost i stavi pod pitanje snaga srpske države. Nisu to samo politički sukobi, to su pokušaji podmetanja nesigurnosti među naš narod!

I dok se zemlja suočava s unutrašnjim nemirima, Republika Srpska neće dozvoliti da padne! Jedinstvo je ključ naše snage – samo zajedno možemo odbraniti našu budućnost! Svi pokušaji da nas podjele ne mogu uspjeti, jer Srbi ne mogu živjeti bez Srba!
U vremenu kada Srbija izlazi iz prethodnih izazova, ne smije biti ostavljena da se bori sama. Svi oni koji žele slabiti Srbiju i srpski narod, bilo politički ili društveno, žele uništiti nas sve! Niko ne smije potkopavati našu stabilnost i naše vjerovanje u institucije koje su stubovi srpskog opstanka!

Republika Srpska nikada neće dozvoliti da se srpske institucije dovedu u pitanje! Srbija mora ostati jaka, jer samo jaka Srbija može garantirati napredak i sigurnost cijelog srpskog naroda!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će zakon o nevladinim organizacijama, poznat kao zakon o „stranim agentima“, biti spreman na proljeće. Ova inicijativa, koja bi trebalo da „uvede red“ u sektor neprofitnih organizacija, izazvala je oštre reakcije među predstavnicima civilnog društva, koji ga vide kao pokušaj gušenja kritičkih glasova.

Samo dan nakon Dodikove izjave, Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija pojavio se na zvaničnoj internet stranici Vlade Srpske. Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji je prošle godine povučen iz skupštinske procedure, ali će sada ponovo doći pred poslanike. Kritičari postavljaju pitanje – da li je cilj zakona regulisanje sektora ili eliminacija nepodobnih organizacija?

Poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović ocjenjuje da je zakon opasan i nepotreban, te da otvara prostor za zloupotrebe.

„Što manje svjetla, to više mraka. Postojeći zakoni već regulišu rad nevladinih organizacija, uključujući finansijsko poslovanje, tako da je jasno da se ovdje radi o političkom pritisku. Vlasti pokušavaju da eliminišu prostor za slobodno izražavanje, posebno kada su u pitanju teme poput korupcije, kriminala i ljudskih prava. Smeta im strani novac samo kada ide nevladinim organizacijama, ali ne i kada puni njihove džepove“, kaže Vukomanovićeva.

Podsjeća da Vlada Srpske krije informacije o kreditu od 20 miliona KM, dok istovremeno traži od nevladinih organizacija da potpuno otvore svoje izvore finansiranja.

„Ovim zakonom vlast pravi podjele i targetira nevladine organizacije. Nije zanemarljivo ni to što ga je Dodik najavio, jer to pokazuje da i dalje upravlja svim procesima – od budžeta do zakonodavstva, obesmišljavajući institucije. S druge strane, moguće je i da se radi o pritisku ili pregovaračkom alatu u nekoj političkoj trgovini“, smatra ona.

Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević tvrdi da su kritike na račun zakona neopravdane i da se namjerno stvara panika.

„Ovdje se pokušava zaštititi nelegalno i neustavno djelovanje određenih organizacija, koje rade protiv interesa Republike Srpske. Ovaj zakon nije usmjeren ni protiv koga“, poručuje Ljubojevićeva.

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka zakon vidi kao pokušaj kontrole i zastrašivanja.

„Jasno je u kakvom društvu živimo – gdje jedan čovjek donosi odluke bez poštovanja procedura i institucija. Ovo nije zakon koji unapređuje rad nevladinih organizacija, već pokušaj da se uvede strah, što Dodik radi već dvadeset godina“, smatra Žolja.

Novi zakon, koji je već jednom povučen, sada se vraća pred poslanike, a pitanje ostaje – da li je cilj transparentnost ili politički obračun?

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da nema opravdanja za rast cijena i da će inspekcije pojačati kontrole na terenu. Govoreći u emisiji Telering, istakla je da Srpska ima izvore finansiranja za planirano povećanje plata budžetskih korisnika, kao i za povećanje penzija.

“Imamo izvore finansiranja za ono što smo predložili. Najveće povećanje dobilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, što iznosi 175 miliona KM više nego što je planirano u budžetu”, rekla je Vidovićeva.

Ona je pojasnila da se policiji vraća 30 odsto koje su ranije imali na osnovu uslova rada, uz dodatnih 10 odsto povećanja, što važi i za ostale budžetske korisnike. Za to povećanje potrebno je 58 miliona KM za devet mjeseci ove godine.

Vidovićeva je navela da Srpska za 2025. godinu projektuje povećanje prihoda od 7,5 odsto, dok će rashodi rasti za šest odsto. Finansiranje povećanja plata predviđeno je kroz povećane prihode i uštede po određenim stavkama.

“Svaka prethodna godina bila je fokusirana više na kapitalne investicije, a manje na lična primanja. Ne možemo više tako, moramo povećavati standard građana”, rekla je Vidovićeva, dodajući da će se to postići povećanjem minimalne plate.

Prema njenim riječima, visina poreza i doprinosa u Srpskoj je najniža u regionu. “Kod nas je porez na dohodak osam odsto, što nema nijedna zemlja u okruženju. Porez na dobit je takođe nizak, što je pozitivno za poslodavce”, kazala je.

Januarska penzija u Srpskoj biće veća za šest odsto, a od avgusta će biti dodatno povećana za tri odsto. Ministarstvo finansija planira prikupiti 1,6 milijardi KM doprinosa za penzije, dok će ukupna isplata iznositi dvije milijarde KM, pri čemu će nedostajući iznos biti dotiran iz budžeta.

Vidovićeva je najavila da će iz budžeta predsjednika Republike Srpske biti obezbijeđeno banjsko liječenje za oko 4.000 penzionera. Takođe, Srpska će u 2025. godini izdvojiti 444 miliona KM za zdravstvo, 497 miliona KM za boračke kategorije, 1,1 milijardu KM za plate i dvije milijarde KM za penzije.

Govoreći o radu javnih preduzeća, Vidovićeva je istakla da ona mogu poslovati mnogo bolje. “Elektroprivreda Srpske u 2023. godini ostvarila je dobit od 140 miliona KM, ali je u 2024. godini situacija bila loša, naročito u hidroelektranama. Zapošljavanje u ovom sektoru mora biti ograničeno kako bi se stabilizovalo poslovanje”, naglasila je.

Vidovićeva je takođe istakla da Srpska planira povećanje subvencija za investicije u nove tehnologije. Kada je riječ o zaduženju, Srpska planira uzeti 826 miliona KM kredita, dok će vratiti 1,12 milijardi KM duga.

“Moram demantovati ambasadora SAD Majkla Marfija, koji tvrdi da smo se zadužili milijardu na našoj berzi, što nije tačno. Nikada niko nije otkupio dug Srpske, sve obaveze redovno izmirujemo i dug konstantno opada”, rekla je Vidovićeva.

Istakla je da ne postoji opravdanje za rast cijena i da će Inspektorat Republike Srpske pojačati kontrole na terenu. “Prosječna inflacija u prošloj godini iznosila je 1,8 odsto, a u odnosu na 2023. godinu, kada je bila 3,3 odsto, znatno je smanjena”, naglasila je.

Vidovićeva je podsjetila da je prosječna plata u decembru iznosila 1.438 KM, dok je prosjek za cijelu prošlu godinu bio 1.404 KM, što je realan rast od 8,3 odsto. Broj zaposlenih ostao je stabilan na 290.000 radnika. “Sačuvali smo privredu i ostvarili sve ciljeve”, zaključila je.

Dodala je da je ukupna proizvodnja u Srpskoj povećana za 2,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, a za 2024. godinu planiran je rast od 3,1 odsto. Izvoz je smanjen zbog pada potražnje na tržištu Evropske unije, što je najviše pogodilo drvnu industriju, ali su drugi sektori djelimično nadoknadili taj gubitak.

Vidovićeva je takođe naglasila potrebu za zaštitom domaće proizvodnje. “Nemamo kulturu kupovine domaćih proizvoda kao što to rade građani Slovenije. To je ključno za našu privredu”, istakla je.

Govoreći o cijenama, kazala je da je došlo do pada cijene pšenice, dok su pekarski proizvodi poskupili, što smatra neopravdanim.

“Sve što smo planirali, imamo izvore finansiranja. Ispunjavamo svoje obaveze i na kraju godine nijedan građanin Republike Srpske nije ostao bez isplate iz budžeta”, poručila je Vidovićeva.

Zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović najavio je da će uskoro biti podnesen zahtjev za smjenu ministra odbrane Zukana Heleza, optužujući ga za urušavanje sistema odbrane i kršenje Dejtonskog sporazuma.

– Nakon smjene ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, slijedi i zahtjev za smjenu Zukana Heleza – izjavio je Goganović.

On smatra da će ovaj zahtjev podržati svi koji žele stabilnost i zaštitu prava konstitutivnih naroda u BiH, najavljujući da će javnosti predočiti dokaze protiv Heleza.

– Optužbe uključuju širenje međunacionalne mržnje, narušavanje regionalne saradnje, antidejtonsko djelovanje i sumnjive javne nabavke, posebno u vezi s uniformama, što ću insistirati da se istraži – rekao je Goganović za Srnu.

Takođe, istakao je da je posebno zabrinjavajuće prikrivanje informacija o nelegalnoj proizvodnji i prometu vojne opreme, uključujući dronove. Kako je naveo, o tome će uskoro obavijestiti javnost i Tužilaštvo BiH.

Kada ga slušate, od njega nema iskrenijeg, poštenijeg i principijelnijeg opozicionara u Republici Srpskoj. Međutim, čim je osjetio mogućnost da se prečicom nađe u vlasti, preko noći je pogazio svoju daleko hvaljenu časnu riječ.
Pogađate, radi se o predsjedniku liste Za pravdu i red Nebojši Vukanoviću. Lideru političke organizacije u kojoj je on sve, poput diktatora kome se ne zna ko ga bira, na koji mandat, ni ko su mu saradnici.
Slika i prilika kako bi Vukanović vladao – zar ne?
Koliko vrijedi Vukanovićeva riječ i koliko je zaista ozbiljan u svojim izjavama i analizama najbolje se vidi iz njegovog odnosa prema gradonačelniku Banjaluke i novom predsjedniku PDP, Drašku Stanivukoviću. Pune dvije godine Vukanović se zaklinjao da sa Stanivukovićem neće „ni u crkvu, ni u džamiju“, te da bi „prije sjeo za sto sa Zelenskim nego sa njim“ jer je, navodno, izdao njega i opoziciju i priklonio se Miloradu Dodiku.
Međutim, onda dolazi 22. januar 2025. kada Vukanović u Istočnom Sarajevu sjeda za isti sto sa Stanivukovićem! Istina, društvo im je pravio i predsjednik SDS Milan Miličević i poslanici. Novi sastanak pomenutog trojca desio se juče u Banjaluci.
Povod? Opozicionari vjeruju da su im odškrinuta vrata za ulazak u vlast na nivou BiH nakon što su stranke sarajevske Trojke raskinule partnerstvo sa SNSD. Odjednom su zaboravili sve šta su jedni o drugima govorili, te su formirali radnu grupu za pregovore o ulasku u vlast, kao da je izbacivanje SNSD završena stvar, a ne tek započet proces s neizvjesnim ishodom.
Ministar?
A, u Sarajevu se Vukanović vidi kao ministar bezbjednosti, vjerovatno vođen svojom čuvenom mantrom da „sve treba hapsiti“ i da su „svi lopovi“. Osim njega. Baš to je dobar povod da se prisjetimo šta je o Stanivukoviću izjavio u februaru 2023.
„Da sam ja ministar, uhapsio bih Stanivukovića. Stavio bih ga dva dana u pritvor“, rekao je nakon podnošenja jedne u nizu krivičnih prijava protiv gradonačelnika Banjaluke.
Dana 8. marta 2024. Vukanović je poručio da će se maksimalno truditi da mu „taj papak, najmlađi i najnoviji, ne priđe nigd‌je blizu“.
-Možda i najveći izdajnik u istoriji Banjaluke i prevrtljivac čija ned‌jela vise na svakom koraku u Banjaluci, koji je uspio prvi put u istoriji, to samo može genije da svaki prilaz raskopa, južni, zapadni, sve je tranzite raskopao, sadi neke tulipane. D‌ječak jednostavno treba u vrtić da se tamo igra, nije Banjaluka igračka s kojom bi se trebao igrati“, nastavio je Vukanović u septembru prošle godine.
„Monstrum, kazna, izdaja…“
Nešto kasnije, istog mjeseca, izjavio je da je došao da kaže Banjalučanima koliko je važno da se „kazni izdaja, možda i najvećeg izdajnika u Banjaluci i prevrtljivca Draška Stanivukovića, čija nedjela vise svakim korakom“.
“Od danas, prevrnuću svaki kamen da Stanivuković ne bude gradonačelnik. On je iznevjerio svoje ljude i glasače. To je jedan iskompleksirani samovoljac, neznalica koja misli da će populizmom da vara čitav svijet”, nastavio je Vukanović.
Na tribini 19. septembra rekao je da je mnogo griješio, ali da se ipak najviše kaje „zbog toga što smo stvorili monstruma na političkoj sceni“.
„Učestvovao sam u tome, i neću stati dok ga politički ne uništim. On nema kapi stida. Samo daj da on ispliva. Kažem mu kako te nije sramota. Ja nemam nijednog odbornika pa sam mu onda kesa smokija, e slušaj, zgaziću te – zaprijetio je Vukanović, koji nije zgazio nikoga, a naročito ne Stanivukovića.
Ove izjave možda možemo da pripišemo predizbornom zanosu, ali je Vukanović nastavio isto da priča i nakon izbora, na kojima je inače doživio pravi potop.
„Kada Dodik ode, vid‌jećete da će oportunisti poput Stanivukovića napraviti pakt s novim vlastima kako bi nas sklonili iz političke slike. To je njihova taktika, i to je razlog zašto nas nema u njihovim dogovorima. Za Dodika nema boljeg od Stanivukovića ukoliko se povuče. Mi nismo dio te igre “, rekao je 16. decembra 2024.
Pokušaj pravdanja
Naravno, Vukanović je na konferenciji za novinare juče u Banjaluci nemušto pokušao da se opravda za gaženje vlastitih riječi, obećanja i principa.
„Mi danas nastupamo na bazi platforme koja je bila 2022. godine kada smo išli na parlamentarne izbore i kada su ove tri stranke nastupile zajedno. Ja i Stanivuković imamo mnogo različitih mišljenja i mnogo nesuglasica. Ja ga nisam podržao, iako imam odbornika, kao gradonačelnika Banjaluke. Ali gospodin Stanivuković je prije mjesec dana izabran za predsjednika PDP-a, a mi imamo partnerski odnos sa njima i sa SDS više od 10 godina“, rekao je Vukanović.
Ali, to nije istina! Jer, Vukanović je obećao da će prekinutio saradnju sa PDP ako na čelo te stranke dođe Stanivuković: „Ako Ivanić i Borenović podrže Draška Stanivukovića, to će ostaviti nesagledive posljedice. Ja moram da kažem da bi to isključilo svaku moguću saradnju sa PDP-om, jer mi ne možemo biti na toj strani koja pravi fuzije sa SNSD“.
Pitamo se šta je sljedeće što će da pogazi i iznevjeri najveći, najiskreniji, najpošteniji, najglasniji, naj, naj…. opoziocionar u Republici Srpskoj.

Dvogodišnji učinak Savjeta ministara BiH pokazuje ograničen napredak u realizaciji predizbornih obećanja, pri čemu je do sada u potpunosti ispunjeno samo šest od ukupno 252 obećanja stranaka koje čine vlast.

Prema analizi Istinomjera, u protekloj godini registrovane su određene aktivnosti na realizaciji obećanja, ali su rezultati i dalje skromni. Od početka mandata, najveći fokus bio je na oblastima ekonomije, državnog uređenja i pravosuđa, a tokom druge godine mandata 28 obećanja dobilo je novu ocjenu.

U posljednjih godinu dana otpočele su aktivnosti na 20 obećanja, dok su dva u potpunosti realizovana. Jedno obećanje je zaustavljeno, a šest je prešlo iz faze „započeto“ u fazu „u progresu“.

Najveći broj obećanja dolazi iz programa Naroda i pravde (13), SDP-a BiH (11) i Naše stranke (4). Analiza pokazuje da je, na polovini mandata, aktivno započeto ispunjavanje 112 obećanja, dok se 126 nije pomaklo s mrtve tačke. Jedno obećanje je u potpunosti prekršeno, a drugo zaustavljeno.

Savjet ministara BiH formiran je krajem januara 2023. godine, a u njegovom radu učestvuju SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka, HDZ BiH, SNSD, DNS i Ujedinjena Srpska. Najveći broj predizbornih obećanja dao je SDP BiH (101), dok su DNS i SNSD imali samo po jedno, a Ujedinjena Srpska svega dva.

Od ukupno šest ispunjenih obećanja, četiri su vezana za pravosuđe, dok su po jedno ostvarena u oblastima ekonomije i vanjske politike. Tokom druge godine mandata usvojen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je predstavljao obećanje SDP-a BiH i Naše stranke i jedan od ključnih zahtjeva Evropske komisije za početak pregovora BiH s EU.

U prvoj godini vlasti realizovana su još četiri obećanja – dva su se odnosila na izmjene Zakona o VSTS (SDP i NiP), jedno na inicijativu donošenja zakona o vanjskim poslovima (NiP), dok je jedno ispunjeno povećanjem granice za ulazak u sistem PDV-a (NiP). S druge strane, obećanje Naše stranke o smanjenju PDV praga nije ostvareno, budući da je prag povećan na 100.000 KM.

Progres u realizaciji obećanja Naroda i pravde o povećanju budžeta za Oružane snage BiH i Graničnu policiju zaustavljen je donošenjem budžeta za 2024. godinu, kojim su sredstva umanjena u odnosu na prethodnu godinu.

Trenutno su u fazi „progres“ obećanja koja se odnose na regulisanje boravka digitalnih nomada u BiH (Naša stranka), uspostavljanje registra zaposlenih u javnoj upravi (NiP), unapređenje transparentnosti javnih nabavki (NiP), primjenu elektronske identifikacije za e-usluge (SDP), antikorupcijske zakone (NiP) i objedinjene javne nabavke (NiP).

Pored ovih, u proteklih godinu dana otpočele su aktivnosti na 20 obećanja, među kojima su informatizacija javne uprave, donošenje zakona o snabdijevanju prirodnim gasom, izrada strategije razvoja poljoprivrede, modernizacija izbornog procesa, kategorizacija sportista, mapiranje dijaspore i kreiranje mehanizama za prijavu korupcije, kao i priprema za korištenje EU fondova namijenjenih poljoprivredi.

Analiza Istinomjera pokazuje da su stranke iz Federacije BiH dale znatno više obećanja nego one iz Republike Srpske, čije su se obaveze uglavnom ticale širokih političkih tema poput vraćanja nadležnosti RS, inicijative „Otvoreni Balkan“, reforme VSTS-a i vanjske politike.

Na osnovu dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Savjet ministara BiH ostvario ograničen napredak u realizaciji predizbornih obećanja, budući da je u drugoj godini mandata došlo do promjene statusa kod samo 28 obećanja, dok je stvarni učinak sveden na ispunjenje svega dva obećanja.

Ministarstvo finansija i trezora BiH potrošilo je tokom prošle godine 33.000 KM na hotelski smještaj u zemlji i inostranstvu, dok u naredne tri godine planira izdvojiti dodatnih 202.564 KM bez PDV-a za avionske karte i putne aranžmane.

Kako piše Srpska info, u godišnjem obavještenju Ministarstva, kojim rukovodi Srđan Amidžić, navedeno je da su službena putovanja obuhvatila destinacije poput Banjaluke, Skoplja, Beograda, Beča, Brisela i Pariza, pri čemu nije bilo štednje na komforu.

Primjera radi, noćenje u pariskom hotelu „Felicien“ košta oko 150 evra po osobi, a u ovom hotelu su 31. oktobra 2024. plaćena dva računa od po 941,98 KM. Nekoliko dana kasnije, račun u beogradskom „Crowne Plaza“ hotelu iznosio je 1.228 KM, pri čemu noćenje po osobi prelazi 200 evra.

Osim hotelskog smještaja, Ministarstvo finansija BiH u avgustu 2024. sklopilo je trogodišnji ugovor sa agencijom VIP Travels iz Sarajeva za kupovinu avionskih karata i putnih paketa, čija je vrijednost 202.564 KM bez PDV-a. Kako piše Srpska info, s istom agencijom je u periodu od 2021. do 2024. već postojao sličan ugovor, ali je tada iznos bio manji – 149.000 KM.

Prema podacima revizora, u 2023. godini na putne troškove potrošeno je 106.731 KM, što je za 30.901 KM više u odnosu na 2022. Od tog iznosa, 92.268 KM je utrošeno na službena putovanja u inostranstvu, dok se 14.463 KM odnosi na putovanja unutar BiH.

Iako se budžetska izdvajanja za putovanja i smještaj iz godine u godinu povećavaju, ostaje pitanje da li je ovakvo trošenje javnih sredstava opravdano, posebno u svjetlu sve većih ekonomskih izazova.

U narednih 15 dana ležište uglja „Ugljevik istok dva“ postaće vlasništvo Republike Srpske, što je pompezno najavljeno dok su radnici RiTE Ugljevik protestovali zbog problema sa snabdijevanjem ugljem i poslovanjem kompanije Komsar enerdži. Ovaj potez otvara pitanje da li je riječ o pokušaju smirivanja protesta ili o dubljoj ekonomskoj strategiji Vlade.

Za preuzimanje dijela vlasničkog udjela firme „Comsar energy“ Vlada Republike Srpske planira izdvojiti oko 234 miliona KM. Kako piše Srpska info, nedostatak uglja doveo je do prekida rada termoelektrane Ugljevik, što je uzrokovalo i obustavu grijanja u toj opštini, zbog čega su radnici izrazili nezadovoljstvo. Odluka o otkupu privremeno je smirila situaciju, ali postavlja se pitanje opravdanosti ovakvog rješenja.

„Ovdje je ključno pitanje da li je politika koncesija Vlade Srpske bila ispravna, s obzirom na to da je koncesija firmi Comsar dodijeljena prije desetak godina uz obećanja da će biti izgrađen novi blok TE Ugljevik. Do toga nije došlo, a sada država mora platiti ogromne iznose kako bi preuzela eksploataciju ležišta“, izjavio je Srđan Traljić iz TI BiH.

Ugovor između Republike Srpske i Komsara, čiji je vlasnik ruski oligarh Rašid Serdarov, godinama je skriven od javnosti. Kompanija je još 2011. dobila koncesiju za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3, koja je trebala biti završena do 2016, ali nikada nije izgrađena. Umjesto da Vlada raskine koncesiju i vrati rudnik pod svoje okrilje, ona je 2021. produžila koncesioni period na čak 44 godine.

„Ako koncesionar plaća državi za eksploataciju, nije jasno zašto bi sada trebalo otkupiti firmu za ogroman novac. To su sredstva iz budžeta koji se puni novcem građana i njihovim porezima“, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Kako navodi Srpska info, odluka Vlade izazvala je brojne kritike u javnosti. Narodna poslanica PDP-a Tanja Vukomanović ističe da se radi o klasičnom primjeru pogodovanja privatnim interesima na račun građana.

„Prošlo je 15 godina, a ništa nije urađeno. Na kraju će cijeli slučaj završiti na štetu Republike Srpske. Ovo pokazuje da se više vodi računa o interesima Serdarova nego građana. Milioni nestaju u ovakvim projektima, dok za stvarne potrebe stanovništva novca nema“, poručila je Vukomanovićeva.

Dodatni problem mogao bi nastati ukoliko bi Vlada jednostrano raskinula koncesioni ugovor, jer postoji rizik da „Comsar energy“ pokrene međunarodnu arbitražu u Londonu i zatraži odštetu od čak 10 milijardi evra, piše BN TV.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva najavljeno je da će u narednim danima biti dostupno više informacija o ovom pitanju.

Postižući dosad nezamislive spoljnopilitičke uspjehe u etabliranju Srbije kao zemlje koja paralelno komunicira sa najjačim na istoku i zapadu i dižući ekonomiju među mali vrh zemalja sa najvećim BDP (Srbija je prva ili druga) Vučić se nije izdizao iznad običnih ljudi i osiono i nekulturno ponašao na unutrašnjem planu već je možda čak neoprezno ili naivno slobode izražavanja i djelovanja pustio do krajnjih granica.