Kategorija: Politika

  • Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

    Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

    U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

    Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

    – Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

    Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

    – Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

    Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

    Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

    – Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

    On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

    Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

    – Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

    Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

    Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

    – Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

    Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

    – Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.

  • Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Za sada nema nikakavih naznaka da će do kraja ove godine biti održana sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na kojoj bi bile usvojene izmjene i dopune Pravilnika neophodne za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci, a još manje su šanse, čak i ako bude održana, da će ova, mnogima bitna tačka, biti izglasana.

    Potvrdili su to izvori “Nezavisnih novina”, koji ističu da su na čekanju i brojne druge tačke o kojim treba da odlučuje UO UIO BiH.

    “Zijad Krnjić, ekspert ispred Vlade FBiH u UO UIO BiH, koji je već nekoliko puta oborio pravilnik neophodan za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška, ne odustaje od svog stava. Poznato je već da on traži da se usvoje i poravnjanja koja se odnose na raspodjelu PDV-a. Sada sve stoji, čekaju i brojne druge tačke, a nema naznaka da će u skorije vrijeme biti održana sjednica UO UIO”, kaže sagovrnik “Nezavisnih novina”.

    Otkud im pravo?

    Dragoslav Mihajlović, sekretar Udruženje saobraćaja i veza pri Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da ne zna ko ima pravo, moralno i bilo koje drugo, da zaustavi postupak otvaranja novog graničnog prelaza.

    “Ogromne su štete, zastoji, čekanja. Novi prelaz nudi više mogućnosti, više traka za ulazak i izlazak. Očekujemo da on bude u punoj funkciji i kapacitetu što prije i apelujem na sve nadležne institucije da do njegovog otvaranja dođe što prije”, kaže Mihajlović za “Nezavisne novine”.

    Momčilo Sladoje, predsjednik skupštine Udruženja autoprevoznika Republike Srpske, kaže da je otvaranje novog graničnog prelaza bitan za sve.

    “Prvo, bitan je sa aspekta popunjavanja auto-puta. Drugo, važan je i za putnički i za teretni saobraćaj sa stanovišta vremena čekanja. Treće, bitan je za smanjenje zadržavanja robe u prometu. Dakle, značajan je neprocjenjivo, po svim pitanjima – za opstanak privrede, komfor stanovništva, ekonomske pokazatelje”, naglasio je Sladoje.

    Misle samo o svom novčaniku

    To što novoizgrađeni granični prelaz još nije otvoren, on smatra pokazateljem da političare privreda ne interesuje.

    “Ne interesuje ih ni društveni život ni privreda, samo ih njihovi novčanici interesuju. To je strašno šta rade. Svaki privrednik po deset stresova dobije dnevno zbog nerada, bezobrazluka i oholosti ovih koji čine privredni ambijent”, rekao je Sladoje u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, privrednici već duže vrijeme ukazuju da zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

    BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.

    Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

    Protiv usvajanja

    “Hrvatske ceste” kao investitor su, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

    Ali, zato što je Krnjić, čiji komentar juče nismo uspjeli dobiti, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samoproglašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.

  • Stevandić: Bez ozbiljne analize nema efikasne borbe protiv kockanja među mladima

    Stevandić: Bez ozbiljne analize nema efikasne borbe protiv kockanja među mladima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je u raspravi o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću potrebno prvo uraditi detaljnu analizu stvarnih uzroka kockanja, posebno kada je riječ o djeci i mladima, umjesto donošenja parcijalnih rješenja.

    Stevandić je naveo da, prema dostupnim analizama, oko 80 odsto kockanja danas otpada na online platforme, što, kako je ocijenio, predstavlja suštinski problem koji nije moguće riješiti isključivo ograničavanjem rada kladionica u blizini škola.

    „Rezolucija je visok pravno-politički akt i treba da bude samostalan dokument, a ne dio zakonskih rješenja“, rekao je Stevandić, dodajući da se dobra namjera predlagača ne dovodi u pitanje, ali da se zakon i rezolucija ne bi smjeli miješati.

    On je istakao da bi pravilno sprovedena rezolucija mogla imati veći efekat od samog zakona, jer bi se fokusirala na online kockanje, koje je trenutno najzastupljenije među mladima.

    Stevandić je ukazao da su, prema iskustvima iz Srbije, ključni problem indirektne reklame putem influensera, poznatih ličnosti i javnih osoba, koje kockanje promovišu kroz društvene mreže i medije.

    Govoreći o mehanizmima zaštite djece, naveo je da značajan dio online kockanja otpada na kupovinu tzv. X-bonova, koji su lako dostupni na kioscima, benzinskim pumpama i u prodavnicama.

    „Ako zatvorimo sve kladionice, a dijete i dalje može kupiti bon i kockati se putem telefona, problem neće biti riješen“, rekao je Stevandić, ističući da se bonovi najčešće prodaju socijalno ugroženim građanima i djeci.

    On je naglasio da je potrebno djelovati tamo gdje je problem najveći, te da bi zabrana ili stroža kontrola prodaje bonova mogla imati veći efekat od simboličnih mjera.

    Stevandić je predložio formiranje radne grupe, uz učešće nadležnih institucija, kako bi se na osnovu preciznih analiza prihoda i strukture kockanja izradilo sveobuhvatno zakonsko rješenje.

    Na kraju je poručio da pitanje kockanja ne bi smjelo biti predmet političkih podjela, te da je zajednički cilj svih političkih aktera zaštita djece i mladih.

  • CIK probio zakonski rok za objavu konačnih rezultata

    CIK probio zakonski rok za objavu konačnih rezultata

    Navršio se mjesec dana od održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija BiH još nije objavila konačne rezultate, iako je istekom današnjeg dana istekao zakonski rok za njihovo proglašenje. Uprkos činjenici da je riječ o manje od 450.000 glasačkih listića, proces utvrđivanja konačnih rezultata i dalje traje, bez jasnog objašnjenja o razlozima kašnjenja.

    Iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj ocjenjuju da je riječ o pokušaju ugrožavanja ustavno-pravnog poretka i onemogućavanja izabranog predsjednika da u potpunosti obavlja svoje dužnosti. Kao dodatni razlog za takve ocjene navode nove aktivnosti CIK-a koje se sprovode nakon isteka zakonskih rokova.

    Po nalogu CIK-a, u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu danas su ponovo otvarane vreće sa glasačkim materijalom iz Trebinja, i to one koje sadrže nevažeće glasačke listiće. Prema dostupnim informacijama, izvršena je provjera ukupno 40 nevažećih listića bez bezbjednosnih elemenata koje su koristili mobilni timovi, iako zvanično pojašnjenje svrhe ove provjere nije saopšteno.

    CIK je danas ponovo zasjedao i odlučio da uvaži žalbu Srpske demokratske stranke koja se odnosi na jedno biračko mjesto u Doboju. Predmet je vraćen na ponovni postupak, uz nalog da se pribave izjave svih članova biračkog odbora zbog navoda da je jedan od članova bio previše blizu birača tokom glasanja.

    Kako je navedeno na sjednici, posmatrač je uložio prigovor jer je članica biračkog odbora, prema navodima, posmatrala način glasanja birača, nakon čega se udaljila. Otvoreno je pitanje da li eventualna odgovornost pojedinog člana biračkog odbora može imati uticaj na izborni rezultat.

    Pokušaji da se od CIK-a dobije objašnjenje o razlozima probijanja rokova, uključujući i one koji se odnose na žalbene postupke, nisu dali rezultat. Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba nije odgovorio na upite u vezi sa trenutnim statusom procesa.

    U političkim krugovima u Republici Srpskoj sve je izraženija sumnja da je Centralna izborna komisija instrumentalizovana. Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da na sam dan izbora nije bilo ozbiljnijih primjedbi, osim dva pojedinačna slučaja koja su, kako je naveo, ispitana.

    „CIK je nakon toga razvio čitav sistem aktivnosti kojim je napao integritet izbornog procesa. Cilj je bio i ostao da se devalvira vrijednost predsjednika Republike Srpske i umanji značaj ove funkcije“, rekao je Đokić.

    Slično mišljenje iznio je i predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, koji smatra da je neozbiljno da CIK, uz sve raspoložive kapacitete i sredstva, nije u stanju da završi izborni proces u zakonskom roku.

    Centralna izborna komisija je još 15. decembra, nakon obrade svih biračkih mjesta, saopštila da je kandidat SNSD-a Siniša Karan pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Ipak, konačni rezultati do danas nisu objavljeni.

    Iz Apelacionog upravnog odjeljenja Suda BiH saopšteno je da su zaprimili tri izborne žalbe, sve od Srpske demokratske stranke, te da će odluke biti donesene u zakonom propisanom roku, bez navođenja preciznih rokova.

    Iako se žalbeni postupci još vode, činjenica je da je Centralna izborna komisija već probila sve zakonom propisane rokove za objavu konačnih izbornih rezultata.

  • Prekinuta sjednica Doma naroda

    Prekinuta sjednica Doma naroda

    Poslije skoro četirii sata rasprave o dnevnom redu, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ostao je bez kvoruma i sjednica je prekinuta.

    Na dnevnom redu sjednice bila su dva zakona i to Prijedlog zakona o VSTS-u te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, međutim problem je nastao kada su pojedini delegati tražili dopunu dnevnog reda.

    Prvo je Džemal Smajić iz Kluba Bošnjaka tražio da s ena dnevni red stavi Zakon o regulatoru, prenosu i trižištu električne energije ali kao prva tačka dnevnog reda. Nakon toga i Želimir Nešković, dlegat u Klubu Srba tražio je da se isti taj Zakon stavi na dnevni red, ali i još dva, odnosno izmjene zakona o PDV-u i akcizama.

    Nakon tih zahtjeva otpočela je rasprava o dnevnom redu uz međusobne optužbe jednih prema drugima da se blokira rasprava o tim zakonima te da je krajnje vrijeme da se oni usvoje.

    Odmah nakon ovih zahtjeva delegata uslijedila je pauza, a nakon nastavka zasijedanja delegati su nastavili sa prepucavanjem. Na kraju, i poslije skoro tri sata rasprave izglasano je da se na dnevnom redu kao treća tačka nađe Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Takođe izglasano je i da se Neškovićeve izmjene Zakona o PDV-u nađu na dnevnom redu kao četvrta tačka dnevnog reda, i tu je nastao problem. Nešković je tražio da njegove tačke budu prve, i Dom naroda tu je izgubio kvorum i data je pauza od sat vremena. Nakon pauze na zasijedanju se nisu vratili delegati iz reda srpskog naroda.

    Inače, kada je riječ o Zakonu o regulatoru, prenosu i tržištu elektirčne energije njegovim usvajanjem u značajnoj mjeri olakšalo bi se funkcionisanje privrede s obzirom da od 1. januara počinje naplata CBAM-a. Zakonom koji je usvojen u Predstavničkom domu, definisano je da berza električne energije bude u Brčko distriktu, a ne u Mostaru kakao je to usovjeno na Savjetu ministara BiH.

    Međutim, tokom rasprave Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i predsjednik HDZ-a rekao je da su u zabludi svi oni koji misle da će se berza električne energije premjestiti iz Mostara u Brčko.

    Sam Nešković nakon što je Dom naroda ostao bez kvoruma rekao je da Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda očigledno nije spreman da vodi sjednicu kako poslovnih nalaže i da nije spreman da usvojimo zakone koji će biti korisni za sve građane.

    “Špirić (Nikola Špirić član Kolegijuma Doma naroda) i Čović su reinkarnirali u Ademovića. Ja nemam drugo objšanjenje za činjenicu da predsjedavajući Doma naroda ne dozvoljava da se glasa o dopunama i izmjenama dnevnog reda na način kako sam ja to predložio. Ne može on moje prijedloge mijenjati kako njemu odgovara pa ih onda dati na glasanje, tako se nikad nije radilo niti to poslovih dozvoljava. O njima se mora glasati u obliku u kojem su i predloženi”, rekao je Nešković.

  • Minić najavio svečanosti povodom Dana Republike i govorio o izazovima u javnim preduzećima

    Minić najavio svečanosti povodom Dana Republike i govorio o izazovima u javnim preduzećima

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Dan Republike u Srpskoj biti obilježen nizom svečanih manifestacija, dok je istovremeno govorio o stanju u javnim preduzećima i infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

    Minić je naveo da su povodom Dana Republike planirane svečanosti 5, 8. i 9. januara, te da će 5. januara u Trebinju biti otvorena novoizgrađena bolnica. Kako je rekao, 8. januara u Banjaluci biće otkriveno centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

    „Planirane su svečanosti 5, 8. i 9. januara. U Trebinju ćemo 5. januara otvoriti novoizgrađenu bolnicu, a 8. januara u Banjaluci otkriti centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

    Dodao je da su predviđeni i svečana akademija i defile, te istakao da nema osnova za tvrdnje da Dan Republike neće biti obilježen. Minić je naglasio da je sa boračkim kategorijama postignut dogovor o zakonskim rješenjima, kao i da otkrivanje centralnog spomen-obilježja treba da protekne bez političkog uticaja.

    Govoreći o javnim preduzećima, Minić je rekao da je situacija izuzetno složena, ali da mjere koje je Vlada Republike Srpske preduzela postepeno daju rezultate. Istakao je da je Vlada zajedno sa rukovodstvima javnih preduzeća aktivno uključena u rješavanje problema i da se ne izbjegava suočavanje sa suštinom i stvarnim stanjem.

    „Razgovarao sam sa direktorom ‘Šuma’ i raduje me što imaju bolji rezultat nego prošle godine. Što se tiče ‘Elektroprivrede’, radimo na rješavanju problema, riječ je o ogromnim sistemima koji podrazumijevaju mnogo posla i mjera koje će morati biti donesene“, rekao je Minić.

    On je naveo da Vlada Republike Srpske ima stalnu komunikaciju sa direktorima „Željeznica“, „Šuma“, „Elektroprivrede“ i „Pošta Srpske“.

    Minić je ranije, zajedno sa ministrom saobraćaja i veza Zoranom Stevanovićem i direktorom „Puteva Srpske“ Miroslavom Jankovićem, ozvaničio početak izgradnje kružnog toka kod „Audi centra“ u banjalučkom naselju Borik, za koji je navedeno da bi trebalo da ubrza protok saobraćaja i poveća bezbjednost u tom dijelu grada.

  • Stevandić poručio Vukanoviću: Onaj ko brani presuđenog pedofila ne može govoriti o zaštiti djece

    Stevandić poručio Vukanoviću: Onaj ko brani presuđenog pedofila ne može govoriti o zaštiti djece

    Najveći, najpresuđivaniji lažov, koji targetira tuđe porodice, koji ni o čemu pojma nema, ne može da priča o zaštiti djece ni o pušenju jer je javno podržavao pedofila Željka Adžovića, svog najboljeg druga.

    Ovim riječima je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razotkrio lažni moral lidera i poslanika Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića.

    „Kada je Adžović uhapšen i presuđen na šest mjeseci zatvora jer je zadovoljavao pohodu pred djetetom u Dubrovniku, Vukanović je pobrisao sve slike sa njim. Neko ko je otvoreno na Kolegijumu branio pedopfile ne može da priča ni o kakvoj zaštiti djece i duvanu. Ne može da napada tuđe porodice“, rekao je Stevandić tokom diskusije.

    Vukanoviću je poručio da će o ovom skandalu da priča svuda, ponovo ga optužujući da je zaštitnik pedofila Adžovića.

    „Ovdje ste javno rekli „nije on kriv, samo se napio i skinuo gaće“. Što će reći kada se pedofil napije, on nije pedofil. To ste vi, najveći lažov, presuđivani čovjek koji živi od pljuvanja tuđe djece i porodica. Ja živim od pomaganja djeci i porodicama i neću da imam posla sa onima koji podržavaju pedofile“, dodao je Stevandić.

    Naglasio je da je napokon vrijeme da se vidi ko je Vukanović, te da mu je žao što nije uspio da postane ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

    „Ovo sam spremio da vide ko je ministar. Vi ste taj čovjek, najbolji drug Željka Adžovića. Sa njim ste se grlili na istoj toj plaži u Dubrovniku gdje ga je policija uhvatila i vi nekom da držite moralne lekcije! Vi treba da budete upisani u registar onih koji podržavaju pedofile. Vi ste sramota Republike Srpske i političke scene. To što ste toliko puta presuđeni govori da ste lažov koji od toga živi. Udavićete se svojom pljuvačkom, sram da vas bude! Moju porodicu ostavite na miru“, poručio je Stevandić.

    Međutim, Vukanović je i u replici nastavio da brani Adžovića.

    „Etiketirate čovjeka koji je sa mnom studirao, bio mi kolega. Ja ga se ne odričem. Taj čovjek je napravio glupost i nosi zbog toga određene probleme, ali sigurno se ne radi o kriminalcu, lopovu i pedofilu“, kaže Vukanović.

     

  • Čović: U zabludi su oni koji misle da će berza struje biti u Brčkom, a ne u Mostaru

    Čović: U zabludi su oni koji misle da će berza struje biti u Brčkom, a ne u Mostaru

    Dragan Čović, lider HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da su u zabludi oni koji misle da će se mjesto trgovanja električnom energijom izmjestiti iz Mostara u Brčko.

    “Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostra u Brčko opet ste u zabludi. To se jednostavno neće desiti kao takvo i to morate razumjeti. Razumijem da se to nekome sviđa, nekome ne sviđa, ali to su vam opet regule većine koje postoje”, rekao je Čović.

    Inače, na početku sjednice Doma naroda na čijem dnevnom redu su se našla dva zakona i to Prijedlog zakona o VSTS-u te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, međutim pojedini delegati insistirali su na tome da se na dnevni red stavi i Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

    Taj Zakon već je usvojen u Predstavničkom domu, međutim problem je što je u vezi tog zakona još ranije proceduru otpočeo i Dom naroda. U Zakonu koji je usvojio Predstavnički dom usvojen je i amandman koji kaže da je sjedište berze električne energije umjesto u Mostaru u Brčkom.

    Taj zakon još ranije je usvojio Savjet ministara BiH, a njime se, između ostalog, planira i osnivanje berze električne energije.

    “Donošenje zakona doprinosi i ispunjenju obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njime će se stvoriti uslovi za uspostavu organizovanog tržišta električne energije, formiranje berze i njeno povezivanje sa regionalnim i tržištem EU, što je ujedno bio i preduslov za izuzeće od CBAM-a. Zakon je ključan za integraciju obnovljivih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja i privlačenja investicija, a izrađen je uz konsultacije sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti”, navedeno je u obrazloženju usvojenog Nacrta zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

    Nakon što je predloženo da se na dnevnom redu nađe Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije počela je rasprava o dnevnom redu koja traje već duže od dva sata.

  • Cvijanović Zvizdiću: Ako vam niko ne valja, onda je najčešće problem u vama

    Cvijanović Zvizdiću: Ako vam niko ne valja, onda je najčešće problem u vama

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović poručila je funkcioneru stranke Narod i pravda Denisu Zvizdiću, da ukoliko im niko ne valja, onda je najčešće problem u vama, a ne u drugima.

    – P.S. Ni do sada nismo bili u koaliciji – ističe Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks, reagujući na izjavu Zvizdića da “sa SNSD-om više niko ne treba ulaziti u koaliciju”, te da su ga HDZ i /premijer Hrvatske/ Plenković razočarali.