Kategorija: Politika

Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika, u svom najnovijem polugodišnjem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ocijenio je da je period od aprila do oktobra u Bosni i Hercegovini obilježen dubokom političkom krizom, za koju smatra da je izazvana potezima predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Prema Šmitovim navodima, Dodikove aktivnosti nisu bile slučajne, već rezultat dugoročno osmišljene i planski sprovođene političke strategije. Iako su postojala upozorenja da bi napetosti mogle prerasti u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, situacija je, kako kaže, ostala u okviru političkih tenzija.

– Dejtonski mirovni sporazum je još jednom pokazao otpornost transformacijom vojnih struktura u političke institucije. EUFOR je imao ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti, a odluka o jačanju njegovog prisustva bila je izuzetno važna – naveo je Šmit.

On je naglasio da su napadi na Dejtonski sporazum doveli do duboke institucionalne i strukturne krize sa značajnim geopolitičkim implikacijama. Odluke Ustavnog suda i Centralne izborne komisije BiH, kojima su poništeni akti Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, po njegovom mišljenju, jasno su pokazale da kršenje Ustava i zakona ima konkretne posljedice.

Šmit je u izvještaju ukazao i na raspad koalicije na nivou državne vlasti. Prema njegovim riječima, Trojka je napustila saradnju sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nastavljaju da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament BiH, kako navodi, gotovo da ne funkcioniše, a Savjet ministara nije ostvario planirane rezultate.

Istakao je i da bi učešće SNSD-a na mogućim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i prihvatanje Reformskog programa mogli predstavljati pokušaj izlaska iz političke izolacije, iako razvoj situacije zahtijeva, kako je rekao, pažljivo praćenje.

Govoreći o presudi “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit je ocijenio da taj slučaj potvrđuje potrebu da se ustavna i institucionalna pitanja rješavaju unutar zemlje.

– Ustavne promjene moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute spolja – poručio je Šmit.

On je upozorio da se međunarodne institucije u BiH ne smiju ukidati jer predstavljaju ključnu garanciju mira i stabilnosti u državi koja je, kako kaže, i dalje izložena spoljnim uticajima i pritiscima. Šmit je dodao da realizacija uslova iz Agende 5+2 napreduje sporo, ali da bi njihovo ispunjenje omogućilo BiH da pokaže institucionalnu zrelost i samoodrživost.

Značajan dio izvještaja posvećen je pitanju državne imovine. Šmit je ocijenio da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske teškoće, naročito u Federaciji BiH, koja, zbog poštovanja odluke, trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke suda otvoreno ignorišu.

– Neophodno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana raspolaganja državnom imovinom i omogućilo provođenje razvojnih projekata u skladu sa zakonom – istakao je Šmit, dodajući da je od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića primio zvaničnu inicijativu za izmjene odluke kako bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog interesa.

Sudski nalog Opštinskog suda u Sarajevu da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom, nakon što je osuđen za klevetu i novčanu kaznu od 3.000 KM, izazvao je niz reakcija među poslanicima SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je „vrijeme da Konaković osjeti šta znači odgovornost za vlastite riječi“.

„Odavno se ponaša kao da mu je sve dozvoljeno. Klevete, uvrede, manipulacije, saradnja sa sumnjivim licima, sve to ide pod njegovu kapu“, rekla je Vulićeva, dodajući da je krajnje vrijeme da prestane politička bahatost ministra inostranih poslova.

Ona je istakla da niko ne smije biti iznad pravde, „pogotovo oni koji se busaju u prsa navodnim moralom dok ga svakodnevno gaze“.

„Pravda možda sporo hoda, ali kad stigne, neumoljiva je i za prestupnika i za one koji prestupnike štite“, poručila je Vulićeva.

Poslanik SNSD-a Miroslav Vujičić ocijenio je da je presuda protiv Konakovića i nalog za zapljenu imovine dokaz neodgovornosti i skandaloznog ponašanja ministra.

„Ovo je samo potvrda njegovih skandala i neozbiljnosti. Sve što je radio na funkciji ministra već je nanijelo veliku materijalnu i političku štetu BiH“, rekao je Vujičić, podsjećajući na, kako je naveo, „brojne afere i kontakte sa krimogenim licima“.

Sličan stav iznio je i poslanik Milorad Kojić, koji smatra da bi ovakav slučaj u ozbiljnim sistemima bio dovoljan povod za smjenu ministra.

„Konaković se ponaša kao učesnik nekog rijalitija, a ne kao ministar. Njegova bahatost ide dotle da nije želio platiti odštetu nakon presude, pa se moralo ući u izvršni postupak i zapljenu imovine“, rekao je Kojić.

On je naglasio da postupak pokazuje „bezobrazluk i nepoštovanje pravosudnog sistema“, te dodao da „BiH, kao propala državna zajednica, očigledno nema snage da sankcioniše takvo ponašanje“.

Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio je da je Elmedin Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava iz septembra 2018. godine, koje su se odnosile na navodne neregularnosti u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka u iznosu od 1.060 KM.

Dejtonskim mirovnim sporazumom smo dobili jedan paralelni sistem vlasti – institut međunarodnih predstavnika u skoro svim institucijama vlasti, rekao je predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.

“Imamo evo i osmog visokog predstavnika u BiH te više od 900 odluka koje su pokušale objasniti šta je to duh Dejtona”, izjavio je Čović na Sveučilištu u Mostaru, gdje je studentima održao predavanje na temu “30 godina nesavršenog dejtonskog putovanja”.

Istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum uz sve napore i nesavršenosti donio mir koji imamo i trideset godina poslije.

“Sada je vrijeme za europsku Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je Čović.

Kako objašnjava ne bi volio da o Bosni i Hercegovini i dalje odlučuje neko izvana zbog toga što oni unutar nje nisu u stanju naći rješenje za BiH, te da je uvjeren da će naći rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

“Ona će biti europska”, poručio je Čović, prenosi Fena.

Na pitanje novinara nalazi li se Bosna i Hercegovina na raskrsnici između dejtonske i briselske faze, Čović je odgovorio kako je dejtonska faza trebala završiti prije više od 20 godina, a da je danas Bosna i Hercegovine pred vratima konsocijacijskog ambijenta uređenja.

“To može dati rješenje da možemo pristupiti svim integracijama, ne samo EU i mislim da je to put za Bosnu i Hercegovinu i da taj iskorak moramo napraviti. Okasnili smo pet-šest godina zbog unutarnjih nadmudrivanja, ako hoćete i svih odluka koje je neko uime nas paralelno donosio”, naglasio je Čović te dodao da je danas blokirano bar deset milijardi evra investicija zbog toga što “ne možemo raspolagati onim što je naše javno dobro”.

Govoreći o rješavanju “hrvatskog pitanja”, kazao je kako se ovih dana opet počinje intenzivnije pričati o tome te da smatra kako se mora napraviti dovoljno kapaciteta da bi se mogle donositi odluke.

“Hrvatski narod mora imati potpunu jednakopravnost unutar Bosne i Hercegovine, u potpunoj podjeli vlasti i legitimnom predstavljanju, što bi značilo da moramo pojednostaviti strukturu. Na tome radimo i nadam se da ćemo uspjeti”, istakao je Čović.

Opčinjenost i gnjev građanina Milorada Dodika prema Pokretu Sigurna Srpska najbolji je pokazatelj da je jučerašnja Konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske, kazao je lider PDP-a i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković.

Kako je rekao, u toj političkoj budućnosti, nema mjesta za njega pa je opravdan njegov strah.

“Žalosno je gledati da se bivši predsjednik pretvorio u brojača stolica i držača slika sa naše Konvencije, u Jutarnjem programu RTRS-a.

Pokret Sigurna Srpska je budućnost i simbol promjena, a njegova partija postaje simbol prošlosti”, kazao je Stanivuković.

Kako je dodao, bilo bi dobro je Dodik zadržao bar mrvu dostojanstva.

“S njegove strane bi bilo normalno da, makar zbog digniteta funkcije predsjednika koju je obavljao, zadrži mrvu dostojanstva.

Energija, snaga i vizija koju je juče pokazao PSS, mjere su naše snage, a njegove slabosti”, kazao je Stanivuković.

Dodik je prethodno, komentarišući formiranje Pokreta “Sigurna Srpska” rekao da će to dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori, dok će SNSD i dalje ostati na prvom mjestu kao najjača politička snaga u Republici Srpskoj. Po njemu u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

“Pričaju o korupciju, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Radojičića) se zove trećina”, opisao je Dodik fotografiju sa konvecije Pokreta iz banjalučke dvorane “Borik”.

Dodik je naglasio da u svojoj političkoj borbi vlast nikada neće prepustiti “luzerima iz opozicije” o čemu govori i činjenica da je razvoj Banjaluke zaustavljen i sa stanovišta građevinskih dozvola.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Srpska ekonomski stabilna, da redovno izmiruje sve obaveze i da bilježi najnižu stopu nezaposlenosti od svog postojanja. Kako je rekao, u toku su razgovori sa sindikatom i poslodavcima o visini najniže plate za narednu godinu.

„Izašlo je saopštenje MMF-a i 80 odsto zemalja u svijetu je više zaduženo od Republike Srpske“, rekao je Dodik, dodajući da Srpska ima nizak deficit od svega 0,4 odsto i nisku zaduženost.

Istakao je da su takvi rezultati rijetkost, s obzirom na to da se istovremeno realizuju veliki infrastrukturni projekti, među kojima je i tunel dug 13 kilometara, finansiran vlastitim sredstvima. „Imamo perfektne pokazatelje – nisku inflaciju, rast domaćeg proizvoda na blizu 20 milijardi, prosječnu platu veću nego u Federaciji BiH i rekordno visok broj zaposlenih“, naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske poručio je da će u razgovorima sa sindikatom i poslodavcima biti riječi o zaštiti radnika, ali i o podršci privredi. „Republika Srpska je ostvarila profit od tri milijarde i sada je vrijeme da se poboljša položaj radnika“, rekao je Dodik, naglasivši da su migracije stanovništva proces koji pogađa sve zemlje regiona.

Govoreći o spoljnoj politici, Dodik je istakao da je za Srpsku važno da ima pristup centrima odlučivanja, prije svega Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji. „Evropa je potisnuta sa strane. Putin se bori za 15 miliona ljudi, a politika liberala je propala. Ostala je samo odbrana trulih sistema“, rekao je Dodik.

Podsjetio je da se Republika Srpska suočavala s ozbiljnim pritiscima i sankcijama, ali da nije odustala od svojih političkih stavova. „Nikada nismo krili da očekujemo pobjedu Donalda Trampa, jer je njegova administracija bila realnija. Bajdenova je najgora vlast koju je Amerika imala“, izjavio je Dodik.

On je ocijenio da je Bosna i Hercegovina „nemoguća zemlja“ koja funkcioniše isključivo kroz krizu. „Muslimani su tražili unitarnu zemlju za sebe još 1991. godine, kada smo mi formirali Narodnu skupštinu. Srbi su tada shvatili da moraju da se bore za autonomiju“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, bez dijaloga u BiH nije moguć opstanak zajedničke države. „Ako nema dijaloga, BiH će se raspasti. Evropa ni sama ne zna kuda ide“, poručio je Dodik, dodajući da je Srpska očuvala partnerstvo s Ruskom Federacijom i da podržava predsjednika Vladimira Putina.

Govoreći o radu institucija BiH, Dodik je ocijenio da je spoljna politika zemlje „potpuno propala“. Osvrnuo se na ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je, prema njegovim riječima, „nezakonito potpisao ugovor o lobiranju u ime BiH bez saglasnosti srpskih i hrvatskih ministara“. „On je dečko na zalasku. Mi smo razvalili osnovne poluge vlasti u BiH i sada funkcije koje su najvažnije ostaju u našim rukama“, rekao je Dodik.

Komentarišući predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Dodik je rekao da se radi o redovnom zasjedanju. „Promjena vlasti u SAD-u uticala je na to da Šmit utihne. On sad shvata da je kraj blizu i da je bivši“, ocijenio je Dodik, dodajući da ga još podržavaju Njemačka, Britanija i Francuska, ali da se i u tim zemljama javlja otpor prema dosadašnjoj politici.

Govoreći o ekonomskim projektima, predsjednik Srpske je istakao da je probijeni tunel Nevesinje–Dabarsko polje „najveći takav objekat na Balkanu“. „U posljednjih 70 godina jedina termoelektrana u regionu izgrađena je upravo u Republici Srpskoj. To je uspjeh o kojem se malo govori“, rekao je Dodik.

Objasnio je da će HE Dabar, koja se gradi uz podršku kineskih partnera, značajno ojačati energetsku stabilnost Srpske. „Ponosan sam što se Srpska stalno gradi. Radi se na rekonstrukciji puta Klašnice–Banjaluka i nadvožnjaka u Trnu, a redovno je i snabdijevanje naftom“, dodao je Dodik.

Osvrćući se na unutrašnju političku scenu, predsjednik Srpske ocijenio je da osnivanje Pokreta „Sigurna Srpska“ ne predstavlja nikakvu prijetnju SNSD-u. „To će dovesti do osipanja PDP-a, dok SDS sada ima novu strukturu sa kojom se bori. Mi ćemo ostati prvi“, rekao je Dodik.

Dodao je da ga ne zanimaju političke podjele, jer je, kako kaže, najvažnija Republika Srpska. „Važno je da imamo pristup centrima odlučivanja, a to su SAD i Rusija. Evropa je potisnuta sa strane“, zaključio je Dodik.

Iako nema zvanične potvrde iz Brisela, prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU već je izazvao reagovanje u javnosti. Prema tom planu nove države mogle bi da se pridruže EU, ali bez veta uz korištenje svih pogodnosti članstva. Predsjednik Milorad Dodik kaže da bi u tom slučaju novoprimljene zemlje morale da bespogovorno slušaju šta im kažu briselske diplomate. Ponuda bržeg članstva bez korištenja punih prava u odlučivanju svih mogla bi da podstaknu evroskeptiticizam kod zemalja Zapadnog Balkana koje predugo čekaju u predvorju EU. Analitičari kažu da je ovo tek incijativa i dug je put do njene realizacije.

Punopravno članstvo bez veta, ekspresan ulazak u EU bez potpunih prava odlučivanja. Nepristojna ponuda Brisela ili mamac za zemlje Zapadnog Balkana. Tek u pozadini nezvaničnog evropskog plana nazire se namjera da mimo rigoroznih pravila o članstvu prime Ukrajinu, a potom i zemlje regiona “otmu” iz tzv. ruskog malignog zagrljaja i u konačnom izbjegnu novog Orbana.

Briselski plan ubrzanog prijema bez prava veta tek treba da dobije saglasnost svih članica Evropske unije. On bi omogućio novim državama većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno kada Unija sprovede ključne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

U prevodu, nove članice bi pravo veta stekli kada se ono ukine. Da li bi onda zemlje regiona bile ravnopravan član ili poslušnik briselskih politika?

– To se može posmatrati kao pozitivno, a s druge strane kao negativno. Ipak je definisan neki period u kojem bi članica bila bez tog punopravnog odlučivanja što bi moglo značiti da ne žele da imaju oponenta u političkom smislu ako uzmemo u obzir da imamo situacija sa Mađarskom, Slovačkom i drugim, koje često ne podržavaju sve što se dešava – ističe Bojan šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.

Marko Todorović iz Centra za evroopske politike u Beogradu kaže da bi nova država članica imala pravo glasa u svim slučajevima kada se odlučuje većinom, bilo prostom ili kvalifikovanom.

– Međutim, u slučajevima kada je za odluku potrebna jednoglasnost, nova članica ne bi imala pravo veta. Taj period bio bi definisan aktom o pristupanju i predlaže se da traje 10 godina – dodao je Todorović.

Potencijalno članstvo drugog reda u EU, u BiH je zamagljeno političkom trakavicom oko imenovanja glavnog pregovarača, a kada to uradimo rajska, odnosno vrata EU, širom su otvorena, poručuju iz Brisela.

– Vaša je odluka ko će to biti. Ta osoba treba da ima vaše povjerenje i sada je važno imenovati glavnog peregovarača. Mi smo prijatelji svih zajednica u BiH i budućnost tih zajednica je u EU – naglasila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Osim Milorad Dodika, niko u BiH nije rearovao na vijesti iz Brisela. Glasno ćutanje bošnjačkih političara je znak pristanka na članstvo bez veta, jer se svakako njihova politička borba svodi na ukidanje veta Republici Srpskoj na unutrašnjem planu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na navode federalnih medija o navodnom verbalnom sukobu između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića.

Stevandić je ocijenio da je riječ o, kako je naveo, „plasiranju gnojnih neistina“ sa ciljem izazivanja sukoba.

Ево примјера како АИД преко олоша пласира гнојне неистине у циљу да нас посвађају. Било би професионално и обавезно ако не може културно, да су питали Милоша Вучевића и Милорада Додика прије ове објаве. Олош ради свој посао-баца блато на торту али и ми радимо свој. Труло не ниче! pic.twitter.com/0591vAX0o9

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 26, 2025

“Evo primjera kako AID preko ološa plasira gnojne neistine u cilju da nas posvađaju. Bilo bi profesionalno i obavezno ako ne može kulturno, da su pitali Miloša Vučevića i Milorada Dodika prije ove objave. Ološ radi svoj posao – baca blato na tortu, ali i mi radimo svoj. Trulo ne niče!” poručio je Stevandić u objavi na društvenim mrežama.
On je naglasio da takvi pokušaji „ne mogu narušiti odnose između Republike Srpske i Srbije“.

Osnivačka skupština Pokreta “Sigurna Srpska” održana je danas, 26. oktobra u banjalučkoj Sportskoj dvorani “Borik”.

Na čelu ovog Pokreta je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP-a, dok su potpredsjednici Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem” i Dejan Kojić, načelnik Pala.

Pokret je formiran 19. oktobra na Jahorini kada je ovaj trojac potpisao sporazum o njegovom osnivanju.

Kojić je istakao da već na početku ovaj pokret ima sigurnu infrastrukturu, i da će spremno dočekati izbore 2026.

“Na izborima je cilj da budemo prva politička partija u Republici Srpskoj”, istakao je Kojić.

Radojičić je kazao da je danas bio sjajan odziv građana.

“Želimo prvo biti najveća opoziciona snaga, pa onda najjača politička opcija u Republici Srpskoj. Imamo kadrove, energiju, i sve ostalo”, naveo je Radojičić.

Stanivuković je dodao da je nastalo nešto što stati neće.

“Danas smo išli do posljednjeeg atoma snage i energije i želimo to da prenesemo na svakog čovjeka. Ovdje su ljudi koji se ne šale sa riječima, a trenutno imamo ljude na vlasti koji se šale sa zakonima. Prioritet je ova velika konvencija, svima smo predstavili 23 člana predsjedništva. Glavni odbor će imati 550 članova. To nema nijedna politička opcija. Očigledno je da ćemo morati graditi veće dvorane ili trgove kako bi svi građani mogli doći”, istakao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, u narednih 365 dana cilj je da vrijeme prevara i izdaje prestane.

“Druga etapa je obnova. Ali da bi to krenulo moramo zaustaviti ovaj požar”, naglasio je Stanivuković.