Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da su odnosi sa Srbijom kroz istoriju bili najvažniji dio politike Republike Srpske i njenog odnosa prema budućnosti.

Stevandić je istakao da su, uprkos pokušajima neprijatelja da unesu razdor i podjele između Srpske i Srbije, takvi pokušaji više puta bili spriječeni zahvaljujući zajedništvu i oprezu.

„Zato mislim da svi treba da sa velikim oprezom i velikom pažnjom pristupamo pitanju odnosa Srbije i Republike Srpske i da je uvek prvo zahvalnost Srbiji“, poručio je Stevandić.

On je naglasio da je sadašnje rukovodstvo Srbije pokazalo najveću posvećenost Republici Srpskoj do sada, podsjećajući na česte susrete rukovodstava, razgovore i odluke potpisane na Svesrpskom saboru.

„Te odluke nas opominju da moramo biti oprezni u svojim izjavama i nastupima i ne dozvoliti neprijatelju da iskoristi bilo kakav incident“, rekao je Stevandić.

Govoreći o nedavnim izjavama upućenim prema Aleksandru Vulinu, senatoru Republike Srpske, Stevandić je izrazio žaljenje zbog neprimjerenih tonova.

„Naše veze su velike. Mi smo jedan krvotok i taj krvotok ne smije biti zapušen ni na jednom dijelu, jer taj krvotok je dio jednog organizma Srbije i Republike Srpske“, naglasio je.

Stevandić je zaključio da Republika Srpska i Srbija moraju ostati nerazdvojne.
„Uvek sa Srbijom, uvek zajedno, nikad odvojeno i moramo da budemo svi spremni da napravimo korak nazad, da bi naše zajedništvo išlo korak naprijed“, poručio je predsjednik Narodne skupštine.

Vrijeme pravde dolazi za Republiku Srpsku, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

– Kratko i jasno – vrijeme pravde dolazi za Republiku Srpsku – napisao je Kovačević na Iksu.

Podsjećamo, Ministarstvo finansija SAD-a izbrisalo je sa liste sankcionisanih predsjednika Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika NSRS Nenada Stevandića i ostalima kojima su sankcije bile uvedene u prethodnom periodu.

Ministri u Savjetu ministara BiH u četvrtak, 30. oktobra, od 11 časova, trebalo da bi da se vrate zajedničkim obavezama, a na dnevnom redu sjednice naći će se nekoliko vrlo važnih pitanja, prije svega ono koje se tiče glavnog pregovarača BiH sa EU.

Razmatra se izvještaj o radu Savjeta
Formiranje radne grupe za Ustav i izbore
Plan ekonomskih reformi 2026–2028

Kako je zvanično najavljeno, prijedlog je da se donese Odluka o uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU kao privremenog tijela Savjeta ministara BiH, a to je predloženo od strane predsjedavajuće SM Borjane Krišto.

Hoće li biti dogovora?

Ovo bi bio novi korak po ovoj temi, o kojoj se uveliko priča više od godinu dana, ali je teško naći zajednički jezik.

Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita, što će, kako su tada kazali naši sagovornici, dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

Iako je bilo načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpskog naroda, na sastancima političara o tome uopšte se nije postavljalo pitanje ko treba da imenuje pregovarača.

Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH, ali nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.

Stranke “trojke” smatraju da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH, jer ne daju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH.

Na dnevnom redu i zahtjev “Logistike”

Ministri bi takođe trebalo da raspravljaju o izvještaju o radu Savjeta ministara BiH za 2024. godinu, a među 47 tačaka na dnevnom redu naći će se i Informacija o preduzetim aktivnostima povodom zahtjeva Konzorcijuma “Logistika”.

Pored toga, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je prijedlog odluke o formiranju radne grupe za pripremu Nacrta amandmana na Ustav BiH i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Ministar pravde pripremio je i prijedlog odluke o imenovanju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za zaposlene u zajedničkim institucijama.

Iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH vrijedi izdvojiti prijedlo odluke o osnivanju Komiteta za upravljanje vazdužnim prostorom BiH.

Tu je i novi tekst prijedloga pravilnika o sistemu obaveznog označavanja tekućih naftnih goriva, informacija o sprovođenju bilateralnih sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija koje je zaključila BiH i analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda za prethodnu godinu, a sve predlaže Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Na dnevnom redu je i Nacrt osnova za pristupanje BiH dodatnom protokolu uz Konvenciju o ugovoru za međunarodni drumski prevoz tereta o elektronskom tovarnom listu, na prijedlog Ministarstva transporta i komunikacija.

Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti trebalo bi da bude razmatrana informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine, izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, kao i izvještaj o primjeni Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH za prethodnu godinu.

Uz navedenom, tu je i informacija o makroekonomskim pokazateljima za prvih pola godine u BiH, te prijedlog plana aktivnosti za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za period od 2026. do 2028. godine.

Iako više ne obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik se i dalje ponaša kao da tu poziciju nikada nije napustio.

Njegovo prisustvo na sjednicama Vlade Republike Srpske, kao i na sastancima premijera i ministara sa sindikatima i poslodavcima, otvorilo je pitanje – da li je liderima političkih partija dozvoljeno učešće na zvaničnim sastancima izvršne vlasti i, ako jeste, zašto onda i drugi predsjednici stranaka nemaju to pravo?

Javnost u Srpskoj posljednjih dana upravo o tome raspravlja, nakon što je Dodik ponovo preuzeo centralnu ulogu na sastanku sa socijalnim partnerima održanom u Banjaluci, iako nema nikakvu formalnu funkciju u Vladi RS.

Na sastanku, kojem su prisustvovali premijer Savo Minić i ministri, razgovaralo se o minimalnoj plati u Republici Srpskoj.

Ipak, zaključke sa tog sastanka nije saopštio ni premijer ni resorni ministri – već sam Dodik, koji je na društvenim mrežama objavio detalje i najavio povećanje plata.

Prema njegovim riječima, „u 2026. godini, u skladu sa stručnom spremom radnika, najniža neto plata iznosiće 1.000 KM, a najviša 1.450 KM“.

„Ponosan sam na činjenicu da je Republika Srpska finansijski stabilna i da izmiruje sve svoje obaveze na vrijeme. Dajemo podršku poslodavcima, ali želimo da sačuvamo i status radnika s ciljem da zadržimo mlade i spriječimo njihov odlazak iz Republike Srpske“, poručio je Dodik.

Njegovo pojavljivanje u ulozi portparola Vlade izazvalo je brojne reakcije. Na društvenim mrežama građani ironično komentarišu da bi i oni voljeli prisustvovati sjednicama Vlade, ako to može, kako kažu, „građanin Dodik“.

„Ako može građanin Dodik, zašto ne mogu i ja?“ – jedan je od najčešćih komentara korisnika društvenih mreža.

Politički analitičari i opozicija smatraju da Dodik ovim postupcima pokušava zadržati potpunu kontrolu nad Vladom RS i pokazati da, iako formalno nije na njenom čelu, i dalje donosi ključne odluke.

S druge strane, ni premijer Minić ni Vlada nisu dali objašnjenje zbog čega lider SNSD prisustvuje službenim sastancima i javno objavljuje njihove zaključke.

Pozivi da se Dodiku zabrani prisustvo u Vladi

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, Jovica Radulović, smatra da bi premijer Minić trebalo da Dodiku zabrani ulazak u zgradu Vlade.

„Poslije veleizdaje koji je učinio imenovanjem Ane Trišić Babić, za v.d. predsjednika Republike Srpske kao otvorenog NATO lobiste, završio je sa dužnostima predsjednika Republike Srpske i time se na najbrutalniji način izrugao svim borcima i stvaraocima Republike Srpske“, rekao je Radulović.

On tvrdi da Dodik sada pokušava da napravi „cirkus“ od Republike Srpske i da se time „najbrutalnije ponižavaju borci i stanovnici Srpske“.

„Krajnje je vrijeme da se Milorad Dodik i hirurški odstrani iz političkog života Republike Srpske jer u suprotnom nanijeće dodatnu štetu. Pozivam istog tog Savu Minića da Milorada Dodika kao građanina izbaci sa sjednica Vlade RS i da prestanu sa ponižavanjem Srpske“, poručio je Radulović za Srpskainfo.

On je zatražio i objašnjenje od RTRS-a u čijem svojstvu Dodik gostuje u njihovim emisijama, ističući da drugi lideri stranaka nemaju pristup javnom servisu.

Radulović je upozorio da bi SDS mogao pozvati građane da prestanu plaćati RTV pretplatu ako RTRS nastavi s takvom uređivačkom politikom.

“Kumovski sastanci” i neustavni premijer

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, kaže da, kao lider stranke, ne bi ni tražila da prisustvuje sastanku s premijerom Minićem, jer je, kako navodi, on „neustavno izabran“.

„Dodik kada mu je dao mandat nije bio predsjednik Republike i Minić je neustavni premijer. To što se Dodik pojavljuje sada više nego kada je bio predsjednik Republike je stvaranje privida da je kod njih ‘sve okej’, a znamo da ništa nije okej“, rekla je Trivićeva za Srpskainfo.

Ona podsjeća da je Ruska Federacija Dodika nakon sastanka sa Lavrovom predstavila kao „lidera Srba u BiH“, a ne kao predsjednika bilo koje institucije.

„Ovaj sastanak sa Minićem smatram čistom zloupotrebom institucija, njih dvojica su kumovi pa su se na ovaj način mogli sastati i na imanju Dodikovih. Ovi drugi ljudi koji pristaju da budu na sastanku sa premijerom koji to nije i predsjednikom koji to nije su još uvijek u zabludi, ali ima vremena da nadođu“, dodala je Trivićeva.

“Gospodar Srpske”

Lider liste „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović, ocjenjuje da se u Republici Srpskoj već odavno ne zna gdje prestaje privatno, a počinje državno.

„Jasno je da je Milorad Dodik potpuno privatizovao i zarobio Republiku Srpsku“, rekao je Vukanović za Srpskainfo.

On tvrdi da se Dodik „ponaša kao gospodar koji može nekažnjeno da radi šta hoće“, dok institucije, tužilaštvo i policija sve to nijemo posmatraju.

„Sami ste vidjeli da on i sada leti avionom Vlade RS i pretvara se kao nekakav predsjednik, međutim kada ode na sastanak s Rusima, tamo ga potpišu kao lidera bosanskih Srba. On ne može da se odrekne te funkcije moći i pokušava grčevito, pa i na silu, ne samo da opstane već da manipuliše javnosti i da se ponaša kao da ne postoji presuda i kao da se ništa nije dogodilo. Taj čovjek dnevno košta Republiku Srpsku bog zna koliko stotina hiljada maraka, troškova obezbjeđenja, putovanja, koji i dalje on koristi, ponaša se kao da je predsjednik Republike Srpske, a više to nije“, izjavio je Vukanović.

Dodao je da bi, prema toj logici, i ostali lideri stranaka mogli tražiti da prisustvuju sjednicama Vlade, ali smatra da bi to bilo pogrešno.

„Očito bi trebali to da učinimo, i da mi kao lideri stranaka govorimo kolika će biti plata, kolika penzija, kako da se raspodjeljuje. Međutim, to bi bilo pogrešno. Prije svega, nas ne bi ni pustili u Vladu RS, ali i kada bi nas pustili bilo bi loše i zbog institucija i zbog javnosti slijediti njegov primjer“, zaključio je Vukanović.

Kada je preuzeo rukovođenje drugom po snazi opozicionom partijom u Republici Srpskoj, Draško Stanivuković obećao je da će od nje stvoriti najjaču političku snagu u Srpskoj. Danas, međutim, izgleda da ta snaga više nije partija, već – pokret.

Lider banjalučke administracije sada predvodi Pokret „Sigurna Srpska“, političku grupaciju koja bi, prema ocjenama upućenih, mogla označiti kraj PDP-a kao značajnog opozicionog faktora.

U vrijeme kada je postao predsjednik PDP, Stanivuković je najavljivao dvostruko više poslanika, snažniju infrastrukturu i prepoznatljiv politički identitet. No, kako se pokazalo, prvobitni plan se promijenio, a s njim i politički prioriteti.

Na terenu je, tvrde njegovi bivši partijski saborci, Stanivuković više ulagao u stvaranje vlastitog političkog projekta nego u jačanje stranke. Tako je nastao novi pokret, u čijem su vrhu, pored njega, i Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“, te Dejan Kojić, načelnik Pala i bivši funkcioner DEMOS-a.

Pokret, očekivano ili ne, nije dobio podršku većine istaknutih članova PDP-a. Uz Stanivukovića su ostali tek pojedinci, među kojima i bivši predsjednik partije Branislav Borenović.

Počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić za sada ne podržava inicijativu, poručivši da bi eventualno gašenje PDP-a bio razlog za njegovo protivljenje.

Najglasniji među kritičarima je šef poslaničkog kluba PDP u Narodnoj skupštini Igor Crnadak, koji upozorava da je pogrešno spajati se sa onima protiv kojih su se ranije borili.

– PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta, sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – rekao je ranije Crnadak.

Pitanje koje se sada nameće jeste – da li PDP, partija iz koje je Stanivuković potekao, postaje kolateralna šteta njegovih ambicija?

„Jelenina sujeta“

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, nekadašnja kandidatkinja PDP-a za predsjednika Republike Srpske, izjavila je za Srpskainfo da se trudi da se ne miješa u dešavanja u PDP-u, ali dodaje da se sada odvija upravo ono na šta je ranije upozoravala.

– Vidjela sam da je veliko nezadovoljstvo u redovima, da tako kažem, starog PDP, vidjela sam i da na bini sa Stanivukovićem, od starih kadrova PDP stoji samo Branislav Borenović. Sve je to ono na šta sam upozoravala najviše rukovodstvo i organe PDP, ne onda kada sam odlazila tokom 2023. godine, nego još 2020. godine kada je PDP pristao da, pod ucjenom, kandidaturu za gradonačelnika da Stanivukoviću – navela je Trivićeva.

Ona smatra da je „Stanivukovićeva politička vještina u laganju“ neosporna, ali da takav pristup može donijeti samo kratkoročne rezultate.

– Dodik na lažima opstaje 20 godina, ali ovdje se radilo o tome da sam vrh PDP upozoravala da ne daju šansu nekom i da ne učestvujemo u stvaranju nekoga protiv čega se s druge strane borimo. Moje sve kritike u tom pravcu bile su označene kao “Jelenina sujeta”, iako se svodilo na to da upozorim prvo PDP, a kasnije i javnost, da je na sceni uspon nečega što nam kao srpskom narodu ne treba, jer lažova i manipulatora s ove strane Drine imamo i previše. Moj kratak komentar na sva dešavanja u PDP nakon mog odlaska, mogao bi da stane u onu narodnu “hrani zmiju da te ujede”. Upravo je to vrh PDP uradio sa Stanivukovićem – zaključuje Trivićeva.

„Pokojni PDP“

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocjenjuje da se politika Draška Stanivukovića može opisati kao „voda vari, voda ladi“.

– On troši ogroman novac kupeći politički otpad širom Srpske, razne prelivode, papke i preletače, a s druge strane gubi iskrene aktiviste i funkcionere PDP, a posljednja u nizu je dugogodišnji portparol PDP Anja Petrović. U Boriku nije bilo Mladena Ivanića, Igora Crnatka, Nenada Vukovića i Mire Pekić. Stanivuković se okružio otpadnicima i preletačima iz drugih stranaka, što najbolje pokazuje fotografija sa osnivanja Pokreta u dvorani Borik. Branislav Borenović bio je na margini i začelju, gdje mu je Stanivuković odredio mjesto nakon što mu je predao i prodao stranku da se neiživljeni razmaženi dječak igra politike, i to je sve što je od nedjelje ostalo od pokojnog PDP na javnoj sceni – kaže Vukanović.

Prema njegovim riječima, novom pokretu „Sigurna Srpska“ ne treba prognozirati dug vijek.

– Skupiti sa konca i konopca sve što ima da se pokupi na političkoj sceni, spojiti babe i žabe u konglomerat i političkog frankenštajna i monstruma bez ikakvog političkog stava i ideologije, svu politiku svesti na glumatanje, poziranje, populizam i demagogiju, uz korupciju neviđenih razmjera, dodvoravanje moćnicima, tajkunima, kupovinu i klijentelizam, ne može donijeti nikakav uspjeh na duge staze, niti bilo šta dobro Republici Srpskoj – poručuje Vukanović.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine 4. novembra odlučivaće o meritumu apelacije koju je podnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, potvrđeno je iz ove institucije.

Prema ocjenama pravnih stručnjaka, odluka bi mogla imati značajne posljedice na trenutno stanje u vezi sa raspisanim izborima za predsjednika Republike Srpske.

U slučaju da apelacija ne bude prihvaćena, odluka Ustavnog suda mogla bi potvrditi postojeću praksu primjene odluka donesenih bez učešća zakonodavnih tijela, što bi otvorilo pitanja o granicama nadležnosti i načinu donošenja pravnih akata. Takav ishod, prema mišljenjima dijela pravne javnosti, mogao bi dugoročno uticati na tumačenje ustavnih principa i odnos između domaćih institucija i međunarodnih odluka.

S druge strane, ukoliko apelacija bude usvojena, uslijedilo bi preispitivanje odluka nadležnih organa u skladu sa eventualnim uputama Ustavnog suda. To bi, prema tumačenju pravnika, moglo dovesti do ponovnog razmatranja ili izmjene pojedinih odluka koje su predmet spora.

Bez obzira na ishod, odluka Ustavnog suda biće važan pravni presedan i mogla bi imati dugoročne posljedice po institucionalni poredak i način sprovođenja odluka u Bosni i Hercegovini.