Kategorija: Politika

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je tri zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, usvojenih 22. avgusta 2025. godine, neustavnim, dok odluku o ustavnosti izbora Vlade Republike Srpske i premijera Save Minića nije donio. Sud je saopštio da rasprava o tom pitanju još nije završena te da će odluka biti donesena na jednoj od narednih sjednica.

Odluku o neustavnosti Sud je donio po zahtjevu Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, i četrnaest poslanika Predstavničkog doma PS BiH, koji su tražili ocjenu ustavnosti 13 zaključaka usvojenih nakon odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Tri zaključka proglašena su neustavnim i stavljena van snage od dana njihovog donošenja.

Prvi neustavni zaključak je pod rednim brojem četiri, a odnosio se na odbacivanje presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske. Ovaj zaključak je u međuvremenu izgubio pravni značaj, s obzirom na to da Dodik više nije predsjednik, da je Ana Trišić Babić izabrana za vršioca dužnosti, te da su održani prijevremeni izbori za novu predsjednicu Republike Srpske 23. novembra.

Ustavni sud obustavio je postupak u vezi sa dijelom tačke 6, te tačkama 7. i 8, jer su osporeni akti u međuvremenu prestali da važe. Neustavnom je proglašena i prva rečenica zaključka pod brojem devet, u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske odbacila odluke i praksu Ustavnog suda BiH koje, kako je navedeno, imaju za cilj „inkorporisanje visokog predstavnika u ustavni sistem BiH“.

Treći sporni zaključak je 12. po redu, kojim je Kolegijum NSRS bio zadužen da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske. Sud je podsjetio da entiteti prema Ustavu BiH nemaju pravo na samoopredjeljenje koje bi omogućilo teritorijalno otcjepljenje, što je stav ranije utvrđen u njegovoj praksi i obavezujući je u smislu člana VI/5 Ustava BiH.

Za ostale zaključke Sud je odbio zahtjev Bećirovića i ostalih zbog nenadležnosti. Podsjećamo da je Ustavni sud već 10. septembra privremeno stavio van snage sve sporne zaključke do donošenja konačne odluke.

Istovremeno, Sud nije odlučio o zahtjevu grupa delegata i poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji su tražili ocjenu ustavnosti izbora Save Minića za predsjednika Vlade Republike Srpske i njegovog kabineta. Nakon dvodnevne sjednice održane 27. i 28. novembra, saopšteno je da rasprava nije okončana.

Premijer Savo Minić poručio je uoči sjednice da očekuje da se Sud proglasi nenadležnim za ovo pitanje. „Uprkos svemu, želim da vjerujem u pravdu. Ako je i ne bude, Republika Srpska ima institucionalni odgovor“, rekao je Minić.

Sličan stav iznio je i ministar pravde Republike Srpske Goran Selak, koji je ocijenio da Ustavni sud BiH nije nadležan za ocjenu ustavnosti izbora Vlade RS. „To je jasno svakome ko je pročitao Ustav Republike Srpske. Sud se tako izjašnjavao i u ranijim slučajevima koji su se odnosili na apelacije o izboru Vlade“, rekao je Selak, izražavajući očekivanje da će apelacija biti odbačena.

Opozicione partije u Republici Srpskoj tvrde da je kandidat SDS-a za predsjednika Srpske, Branko Blanuša, na nedjeljnim prijevremenim izborima ozbiljno oštećen izbornim manipulacijama, što je, prema njihovim riječima, jedini razlog zbog kojeg je Siniša Karan iz SNSD-a ostvario minimalnu prednost.

Predstavnici SDS-a već danima najavljuju da prikupljaju dokumentaciju o brojnim navodnim nepravilnostima, naročito u Doboju, Zvorniku i Laktašima, za koje tvrde da potvrđuju da proces nije bio regularan.

Ipak, opozicione stranke do sada nisu jasno saopštile kakve će korake preduzeti ukoliko Centralna izborna komisija BiH, kao što je to često činila i u ranijim izbornim ciklusima, ocijeni da su izbori protekli u granicama regularnosti „uz manje nepravilnosti“. Pitanje je i da li su spremne na odlučnije oblike političkog pritiska ukoliko izborni rezultat bude potvrđen.

Očekuje se da inicijativa po tom pitanju najprije dođe iz SDS-a, kao najveće opozicione partije i organizacije čiji je kandidat, kako tvrde, pretrpio najveću štetu. Član Glavnog odbora SDS, Darko Babalj, odmah nakon prvih nezvaničnih rezultata pozvao opozicione pristalice da spriječe „novu izbornu krađu“ masovnim okupljanjem ispred Palate Republike u Banjaluci.

Međutim, izvori iz vrha SDS-a tvrde da u stranci postoje i oni koji smatraju da bi podizanje političkih tenzija bilo pogrešno i da bi fokus trebalo prebaciti na opšte izbore sljedeće godine, kada opozicija, po njihovom uvjerenju, ima realne šanse da preuzme vodeću ulogu.

– Darko Babalj i jedan broj najviših stranačkih funkcionera smatra da ne treba priznati rezultate pokradenih izbora i da na tome treba istrajati do kraja. Opet, u vrhu SDS nije mali broj onih koji smatraju da bi neki radikalniji politički potezi bili kontraproduktivni i da stvari treba ostaviti ovakvima kakve jesu, budući da su sljedeći izbori već u oktobru 2026. godine – navode izvori iz SDS-a, insistirajući na anonimnosti.

Da bi se saznalo kako druge opozicione grupacije vide dalji razvoj situacije, Srpskainfo je razgovarala sa liderima pojedinih opozicionih stranaka.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, poručuje da opozicija mora ostati čvrsta, ustrajna i nepokolebljiva uprkos pritiscima.

– To se ne smije dozvoliti. Oni (vlast) će opet da ponavljaju matricu kako opozicija „umišlja“ i da „samo kuka“. Međutim, ovdje su stvari jasne i na tome treba istrajati – kaže Trivićeva.

Prema njenim riječima, Narodni front će se u potpunosti uskladiti sa odlukama SDS-a.

– Ne želimo da namećemo ili da sugerišemo kako će izgledati ta borba. Mi smo bili podrška Branku Blanuši i to ostajemo. Taj dio političke odgovornosti, odnosno kako dalje formulisati političku borbu, jeste na SDS, a mi smo tu da to podržimo u našem političkom kapacitetu, kao što smo ispratili i predsjedničku kampanju – ističe Trivićeva.

Za razliku od nje, lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, smatra da je vrijeme za oštrije metode političke borbe.

– CIK BiH je kompromitovan zastrašujućim informacijama koje sam već objavio, a to je da je supruga predsjedavajućeg CIK, Jovana Kalabe, radila i napredovala u službi kod Siniše Karana. Još prije nekoliko dana rekao sam da je došlo vrijeme za radikalnije proteste. Mislim da treba vršiti blokadu puteva i autoputeva, te vršiti pritisak na pravosuđe. Više je nego čudno i ćutanje međunarodne zajednice, gdje nismo vidjeli skoro ništa konkretno uprkos brojnim dokazima izbornih krađa i zloupotreba – kaže Vukanović.

On dodaje i da se izborna volja građana ne može zaštititi bez modernih tehnologija.

– Ako institucije dozvole da mafijaši kradu izbore, posebno u Doboju i Zvorniku i da se to legalizuje, mi na to ne smijemo da pristanemo. Zbog toga preporučujem radikalnu borbu, koja podrazumijeva blokadu svih puteva i autoputeva. Zbog hladnog vremena i zime mislim da nema prostora da se organizuju neki višednevni masovni protesti, ali poslanici iz opozicije bi trebalo da automobilima sami blokiraju puteve i da tako vršimo pritisak na zarobljene institucije. Ne tražimo ništa više već da se radi po zakonu – poručuje Vukanović.

U video obraćanju na društvenoj mreži X, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da su podjele među ljudima jedna od najvećih slabosti društva, ističući da takve podjele postaju posebno štetne kada se pretvore u omalovažavanje onih koji imaju rezultate.

Stevandić je rekao da ga razočarava kada neafirmisani pojedinci javno vrijeđaju i kritikuju ljude koji, kako navodi, postižu značajne rezultate u svom poslu. Prema njegovim riječima, takvi napadi često dolaze od onih „koji ustaju u 10 ili 11“, dok oni koji rade od ranog jutra postaju meta omalovažavanja.

„Nekad završim operaciju i nekoliko pregleda, pa u 11 vidim da me je neko napao koji je ustao u 10“, izjavio je Stevandić, naglašavajući da su sličnom pritisku izloženi i drugi koji su, kako kaže, afirmisani u svojim profesijama.

U obraćanju je kritikovao i način na koji se društvene mreže koriste za vrijeđanje akademskih i uglednih ljudi. Istakao je da se budućnost ne smije graditi na onima koji, kako je rekao, „svoj hljeb zarađuju pljuvanjem po drugima i prozivanjem porodica“, već na stvaraocima i ljudima koji doprinose društvu.

Stevandić je naglasio da se spomenici ne podižu kritičarima, već onima koji grade institucije, pomažu ljudima i doprinose zajedici. Dodao je da se oni koji se prepoznaju u njegovim riječima vjerovatno prepoznaju i u ranijem videu „o magarcima“, poručujući da se napredak ne može zasnivati na „oponentima i pljuvačima, nego na radilicama i stvaraocima“.

Ono što je započeo ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je napisao protestne note svim zemljama u našim susjedstvu, nastavio je ministar odbrane Zukan Helez, koji nije dao saglasnost za slijetanje na banjalučki aerodrom vojnog aviona Mađarske u kojem je trebalo da doputuje mađarski šef diplomatije Peter Sijarto.

Sijatro je, po svemu sudeći, promijenio avion i juče doletio u Banjaluku, ali, kako ističu analitičari, ovakvi potezi dvojice ministara u Savjetu ministara BiH narušavaju regionalne odnose, koje bi trebalo graditi, a ne ugrožavati.

Ukoliko na Google pretraživaču ukucate “Elmedin Konaković protestna nota”, utvrdićete da ih je uputio Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Sporna im posjeta

Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem čelu je Konaković, uputilo je u septembru Ambasadi Mađarske u Sarajevu protestnu notu zato što je Sijarto, kako su naveli, primio u zvaničnu posjetu Milorada Dodika i to, kako navode, kao predsjednika Republike Srpske.

Konaković je u maju ove godine uputio protestnu notu Srbiji zbog ponašanja ministra odbrane Srbije Bratislava Gašića koji je sjedio prilikom intoniranja himne BiH tokom ceremonije vojnog karaktera održane u kasarni “Kozara” u Banjaluci.

Samo četiri mjeseca ranije, ovo ministarstvo je uputilo protestnu notu, takođe Srbiji, zbog učešća najviših državnih zvaničnika Srbije, predvođenih tadašnjim premijerom Milošem Vučevićem i predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, na obilježavanju 9. januara, Dana Republike Srpske.

Ali, spisak se tu ne završava: Konaković je 10. juna prošle godine izjavio da je uputio protestu notu Crnoj Gori zbog spornih izjava predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je “svesrpski sabor skup dviju država”.

Spisak kompletiran

Da krug bude kompletiran, Ministarstvo inostranih poslova BiH se potrudilo krajem 2024. godine, kada je uputilo protestnu notu Hrvatskoj zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da “BiH neće biti ukoliko u njoj ne prevlada koncept tri konstitutivna naroda”.

I taman kada je Konaković prestao, nastavio je Helez: odbio je dati saglasnost za slijetanje na banjalučki aerodrom vojnog aviona Mađarske u kojem je trebalo da doputuje Sijarto.

“Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orban i ministar Sijarto pružaju otvorenu podršku bivšem predsjedniku administrativnog dijela BiH, RS, Miloradu Dodiku, u njegovim djelovanjima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine”, naveo je, uz ostalo, Helez.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić rekao je da Konaković i Helez svojim potezima pokazuju da su neodgovorni prema BiH.

“Uzimajući u obzir zabranu koju je Helez postavio za dolazak Sijarta u Banjaluku vojnim avionom, jasno je da se takvi potezi ne mogu smatrati gestama prijateljstva ili razuma, već su isključivo politički i nacionalno motivirani. Iako se predstavljaju kao političari koji se bore za interese BiH, njihovi postupci su isključivo nacionalistički, a ne svih naroda i građana Bosne i Hercegovine”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Pokušaji privatizacije države

To, kako je dodao, podrazumijeva pokušaje privatizacije države na način na koji bi se BiH pretvorila u plijen jedne strane.  A to upravo, ističe Krešić, dolazi od političara koji najviše iznose stavove o patriotizmu, a u suštini su najviše odgovorni za potkopavanje same ideje zajedničke države.

“Patriotizam, u pravom smislu riječi, ne može se braniti neciviliziranim ponašanjem prema susjedima i prijateljima. Umjesto da grade mostove, bošnjački političari kao što su Konaković i Helez svakodnevno stvaraju nepremostive prepreke za europske integragije. Najbolje ih je demantirao sam Sijarto koji je u Banjaluci istaknuo da doslovno lobiraju da Balkan što prije bude dio EU. Helez i Konaković na taj način iritiraju stranu koja je jedna od najsnažnijih zagovornika EU budućnosti BiH. A zbog toga je ‘trojka’ koju predstavljaju i ugurana u vlast”, kaže Krešić.

Politikolog Filip Matić ocijenio je da bošnjački politički predstavnici nisu dovoljno politički zreli.

“Oni odavno prikazuju neprijateljstvo prema Ruskoj Federaciji, zbog koje i FBiH ima jeftiniji gas u odnosu na neke evropske države”, rekao je Matić.

Nezreli političari

Kako je dodao, ovakvo ponašanje nije ništa neobično za nezrele političare, odnosno ljude koji ovakve postupke gledaju kao skretanje pažnje sa svog nerada u okviru FBiH i BiH.

“Evo vidimo, niko još nije procesuirao policajce u Tuzli, niti je iko odgovarao za poplave i bujicu u Jablanici. Oni ne rade svoj posao, nego se bave ovakvim stvarima, a nisu ni svjesni koliko zapravo štete prave sami sebi i BiH, koju žustro i punih pluća pominju. Bošnjački političari su u ovom trenutku i te kako pogubljeni, jer nemaju onaj vid podrške od SAD koju su imali, i to jasno osjete, a s druge strane Kristijan Šmit je jako tih u ovom trenutku, te oni ne znaju na čemu su sa međunarodnom zajednicom i tu je panika”, naglasio je Matić za “Nezavisne novine”.

Hitna procedura za Prijedlog zakona o državnoj imovini, koju su predložili poslanici iz Federacije BiH Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvis Hodžić, odbijena je zahvaljujući glasovima srpskih poslanika. Nije bilo entitetske većine ni za skraćeni postupak, čime je potvrđeno jedinstvo srpskih predstavnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH po ovom pitanju.

Tokom rasprave o hitnosti postupka, poslanik SNSD-a Nebojša Radmanović naveo je da predlagači nisu ponudili nijedan uvjerljiv argument za hitnu proceduru, ističući da se o temi državne imovine u BiH raspravlja već tri decenije bez političkog dogovora. „Sada neko misli da hitno imamo ovo rješenje, koje smo već odbacili“, rekao je Radmanović, dodajući da o tako važnom pitanju mora postojati širok politički konsenzus, zbog čega će SNSD biti protiv ubrzanog razmatranja.

Sličan stav iznio je i poslanik SNSD-a Milorad Kojić, ocjenjujući da je jedina hitnost u tome da predlagači pokušaju prikupiti političke poene. Prema njegovim riječima, namjera je da se javnosti predstavi kako će predlagači „navodno izboriti“ usvajanje zakona o državnoj imovini.

Na sjednici, koja se održava u redovnom terminu, pred poslanicima se nalazi i sedam prijedloga zakona u vezi sa evropskim integracijama, predviđenih za razmatranje u skraćenom postupku.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić ponovila je da imovina pripada entitetima i poručila da Republika Srpska neće dozvoliti pokušaje prenošenja nadležnosti na Kristijana Šmita. „Sve želje ili obećanja Šmitu dogovorite se kako ćete isplatiti, a na račun građana Republike Srpske to nećete raditi i to vam garantujem“, rekla je Vulićeva.

Ona je podsjetila da je teritorijalna podjela u BiH definisana Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN iz 1994. godine, te potvrđena Ženevskim principima iz 1995. godine, usaglašenim prema prijedlogu država članica Kontakt grupe. „U Ženevi su 1995. godine, na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN i plana Kontakt grupe, FBiH i Republika Srpska zaključile ugovor poznat kao Ženevski principi“, naglasila je Vulićeva.

Ponovila je i da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik jer, kako je navela, nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. Prema njenim riječima, problemi u postdejtonskoj BiH nastali su zbog Šmitovog intervencionizma i nedemokratskog djelovanja.

Dok je mađarski šef diplomatije Peter Sijarto danas u Banjaluci primio počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, politička bura oko njegovog dolaska i dalje trese BiH.

Podsjetimo, ministar odbrane BiH Zukan Helez 26. novembra odbio je dati saglasnost za slijetanje mađarskog vojnog aviona na Aerodrom Banjaluka, što je izazvalo diplomatsku i političku frku u regionu. Iako je dolazak diplomatskim putem kasnije riješen, Helezov potez ostao je tema broj jedan.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić danas je dodatno zapalio atmosferu objavom na mreži X.

Министар @FM_Szijjarto увијек може наћи други авион, а пут до Бањалуке је чист и слободан. Међутим, З.Хелез, иначе пресуђен за лажно свједочење, не може наћи други мозак да то разумије. Објашњење је можда у јапанском значењу ријечи “зукан”. pic.twitter.com/0UwB9kEV9e

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) November 27, 2025

„Ministar Sijjarto uvijek može naći drugi avion, a put do Banjaluke je čist i slobodan. Međutim, Z. Helez, inače presuđen za lažno svjedočenje, ne može naći drugi mozak da to razumije“, poručio je Stevandić, dodajući i zagonetnu opasku da se „objašnjenje možda krije u japanskom značenju riječi ‘zukan’“.